DIDAKTIKA predmet sustavnog organiziranog uenja orijentirano na razvoj pojedinca OSOBNOSTI (teorijsko promiljanje nastave) METODIKA sustav znanstvenog

nog miljenja nastave sasvim odreenog predmeta UENJE aktivnost (ISKUSTVO) kojim postiemo promjenu svog ponaanja, temelj ODGOJNO OBRAZOVNOG PROCESA OBRAZOVANJE pedagoki (DIDAKTIKI) osmiljeno i sustavno organizirano uenje zasnovano na kognitivnoj i psihomotornoj sferi linosti sa ciljem da se STEKNU ZNANJA i VJETINE zatim RAZVIJAJU SPOSOBNOSTI. STOAC ISKUSTVA ODGOJ SUSTAVNO ORGANIZIRANO UENJE, zasnovano na afektivnoj i kognitivnoj sferi linosti (i spoznajnoj) sa ciljem RAZVOJA OSOBNOSTI NASTAVA POJAVNI OBLIK ORGANIZIRANOG UENJA kojemu je cilj ODGOJ I OBRAZOVANJE. Uspjenost ovisi o sposobnosti, iskustvu i motiviranosti (U=S x I x M) KOMPONENTE NASTAVE Uenik Uitelj Nastavni sadraj

Pripremanje C -------- O ----- V ------ P ------- Vs V rednovanje

SIMBOLI (REALNOSTI) - govor

vizualno

AUDIO VIZUALNA PREZENTACIJA (REALNOSTI) - grafikoni, dijagrami

crtei, film, fotografija TV, PC, multimedija

odnos izmeu sudionika nastave (KOMUNIKACIJA) nastavno dogaanje (SITUACIJA NASTAVE)

IZRAVNI DODIR S REALNOI - workshop, diskusija, rasprava

EKSPERIMENT

KOMUNIKACIJA SPOZNAJNA (INFORMATIVNO KOGNITIVNA) POSTIGNUE 1. Predstavljanje PREZENTACIJA VERBALNE METODE NASTAVE

2. 3.

Prijem i obrada PREKODIRANJE Primjereno ponaanje

EMOCIONALNA (AFEKTIVNO INTERAKCIJSKA) OSOBNOST 1. Razumijevanje

2. 3. 4.

Dijalog Simetrinost Reverzibilnost

A) B) -

USMENO IZLAGANJE predavanje opisivanje objanjavanje obrazlaganje RAD NA TEKSTU pisanje, prepisivanje, samostalni odgovori uenika na pitanja razgovor, diskusija

VIZUALNE METODE NASTAVE

RADNE FORME NASTAVE

Frontalna Grupni rad (uenje u grupi) Rad u paru (uenje u paru) individualni rad (samostalno uenje)

A) B)

DEMONSTRACIJA CRTANJE

PRAKSEOLOKE METODE NASTAVE

LABORATORIJSKO ISTRAIVAKI karakter nastave

ORGANIZACIJA UENJA

ELEMENTI NASTAVE CPK

1. 2. 3. 4.

CILJEVI uenja PROCES pripremanje, obrada, vjebanje, ponavljanje SUMATIVNO VREDNOVANJE ZAVRNI DIO kratki pregled unazad

1. 2. 3.

CILJEVI to PROCES kako KRITERIJ vrednovanja

NASTAVNI PROCES

1. 2. 3. 4. 5.

PRIPREMA PRIJEM I OBRADA VJEBANJE PONAVLJANJE VREDNOVANJE

PRIPREMA

pod pripremu ubrajamo one nastavne aktivnosti kojima se nastoje stvoriti potrebni uvjeti osnovne nastavne aktivnosti

1. 2.

PRIPREMA UENIKA predznanje uenika MATERIJALNO TEHNIKA PRIPREMA prostor, ureaji, pribor, filmovi i sl.

PRIJEM I OBRADA

je miljenje zasnovano na injenicama, a svaka je spoznaja misaona pretpostavlja

tvorevina koja implicira iskustvo pripremu uenika orijentiranu na obnavljanje onih znanja koja su potrebna u obradi novih sadraja nije ista emisija sadraja! njega temeljna nastavna aktivnost (ne mnogo ali na mnogo naina)

ukljuuje misaone procese kojima uenik prerauje ono to dolazi do

DVA PROCESA OBRADE TRANSFORMACIJE

1.

1.

PERCIPIRANOG U KOGNITIVNE TVORBE pr. trokut je omeen sa tri duine 2. OBRAENE SPOZNAJE U EMPIRIJSKE KORELACIJE (ODNOSE-SVIJET) - transfer znanja u nove situacije

prijanje znanje podiemo na viu razinu generaliziranosti i produbljujemo obradu NE MNOGO ALI NA MNOGO NAINA REPRODUKTIVNO

uenik konkretizira aktivnosti i koristi ih u rjeavanju situacija koje stoje pred njime ZAPAMIVANJE

2.

podizanje generaliziranosti znanja na viu razinu poveanje transfera znanja

MISAONA OBRADA ono to vidimo izlaemo obradi (vraanje apstraktnom)

kada strukturirano dati gotovi sadraj povezujemo sa iskustvom, vizualiziramo kako bi ga lake primili i preradili

PRODUKTIVNO (koritenje) ANALIZA, SINTEZA, KLASIFIKACIJA, USPOREIVANJE, ANALOGIJA, DOKAZ, RJEAVANJE PROBLEMA, KONKRETIZACIJA - visoka razina generalizacija, transfera znanja

uloga jezika, koristei se verbalnim kodom ostvarujemo nove realnosti i odnose meu situacijama

INDUKTIVNA OBRADA polazimo od konkretnog DRDUKTIVNA OBRADA polazimo od apstraktnog Primjer : TRENJE - osobno iskustvo (vonja biciklom, klizanje i sl.)

VREDNOVANJE

promatranje, EKSPERIMENT injenina osnova generalizacija matematika, definicija, crte... verifikacija rjeavanje zadataka, snalaenje u drugim situacijama

nastavna aktivnost kojom se utvruje stupanj steenog znanja i vjetine u odnosu na postavljene ciljeve osnova regulacije nastavnog procesa

MJERENJE karakterizira iskazivanje znanja i vjetina pojedinca u nekim brojanim vrijednostima (z-vrijednost) PROCIJENJIVANJE vri se tako da se na jednoj ljestvici odredi pozicija nekog uenika ISPITIVANJEM MORMO :

PRIJEM I OBRADA je spoznajno koraanje do cjeline sadraja nastavne jedinice (upoznavanje, povezivanje, analiza )

VJEBANJE

1. 2.

vjebom poveavamo transfer znanja, tek nakon obrade i razumijevanja vjebanje kao dio obrade OPREDMEUJE ZNANJE (prekodiranje znanja) i PRODUBLJUJE SPOZNAJU (generalizacija na viu razinu) vjebanjem uimo REPERTUAR RADNJI i KRITERIJSKI OBRAZAC ZA AUTOEVALVACIJU PRIPREMANJE

JASNO I JEDNOZNANO podrazumijevamo pod znanje

(operantno)

odrediti

to

UTVRDITI PITANJA ILI ZADATKE koje stavljamo pred uenika i reakcije na osnovu kojih zakljuujemo razinu znanja

POGREKE U ISPITIVANJU :

A. 1. 2. 3. 4. 5. B. 1. 2. 3.

1.

Nedovoljan broj valjanih injenica o znanju i vjetinama

Odrediti cilj (to, zato) Obnoviti znanja koja su u osnovi vjebanja Odrediti kriterije (brzinu, tonost i uz koju toleranciju) Materijalno tehnika priprema instruktaa : VERBALNA (rijeima) i AKTIVISTIKA (demonstracija) VJEBANJE Poetno vjebanje tonost operacija i njihovih sklopova (instrukcijaoperacija) Osnovno temeljno vjebanje izvoenje aktivnosti, obrazloenje (temelj formiranja vjetine) Zavrno vjebanje spoznaja se transformira i prekodira u PONAANJE

2.

nedovoljno se esto ispituje ne obuhvaamo sva podruja znanja i vjetina ne uviamo sve razine znanja (znanje je i prepoznavanje i reprodukcija i mogunost rjeavanja problema) nedovoljna raznolikost ispitnih postupaka (ZOT, esejpitanja, usmeno ispitivanje)

Pogreke kod ocjenjivaa

razliiti kriteriji sklonost slabijim ili boljim ocjenama tj. "zlatnoj sredini" (nesigurnost ocjenjivaa) hallo efekt

NAINI I TEHNIKE ISPITIVANJA

1.

PONAVLJANJE

OPAANJE TIJEKOM ISPITIVANJE 2. PISMENO ISPITIVANJE

NASTAVE,

USMENO

ponavljanje oznaava radnju kojom se tei obnavljanju i osvjeavanju u sjeanju onoga to od prije znamo.

kolske pismene zadae esej tipa kontrolna pitanja zadae esej tipa kontrolni zadaci (objektivnog tipa) niz zadataka objektivnog tipa

test znanja standardizirani postupak

NIZ ZADATAKA OBJEKTIVNOG TIPA PROCEDURA:

1. 2. 3. 4.

Lociranje tono odreenog podruja (nastavna jedinica, predmeta, cjeline) Navesti ona znanja koja imaju najveu vanost, to uenik treba znati Pretvaranje navedenog znanja u pitanja objektivnog tipa Optimalno grupiranje pitanja obzirom na :

5. 6. 7. 8. -

tip pitanja karakter grae teinu (od lakih ka teim)

Paziti da ne bude zadataka koje mogu svi rijeiti odnosno koje nitko ne moe rijeiti (zadaci trebaju biti srednje teki) Instrument treba dati na ocjenu sustrunjacima i eventualno dotjerati Dati uputu uenicima i nastavnicima za primjenu Obraditi rezultate zakon prisilne distribucije (zvonasta krivnlja) z-vrijednost

KVANTITATIVNA ANALIZA pratimo z-vrijednost u toku godine postignuti broj bodova X X aritmetika sredina z= SD X X SD standardna devijacija
( X ) 2 2 X N SD = N 1 N

ine samostalne i meuzavisne sadrajne jedinice od kojih je sastavljen program. pored sadraja ukljuuju i aktivnost uenja razmak meu lancima zovemo SPOZNAJNA DISTANCA uspjeno savladavanje prethodnog lanka je pretpostavka spoznajnog napredovanja (prelaska na novi lanak) mogu biti linearni i razgranati

ukupan broj bodova

KVALITATIVNA ANALIZA pratimo kako su uenici savladali pojedine dijelove sadraja VREDNOVANJE USPJEHA FORMATIVNO integrirano u nastavni proces i ono je optimalizacija uenja, komunikacija, uenje na responditivnoj aktivnosti SUMATIVNO nakon zavretka uenja, daje uvid u postignue uenika obzirom na odreene standarde NASTAVNI SUSTAVI I DIO PREDSTAVLJANJE NOVE INFORMACIJE (izraavanje novih spoznaja) - EKSPLICITNO (DIREKTNO)

REDUDANTNO (INDIREKTNO) uenici sami dolaze do izvora informacija

3. 4. 5. 6.

PREDAVAKA NASTAVA HEURISTIKA NASTAVA PROGRAMIRANA NASTAVA PROBLEMSKA NASTAVA

II DIO ZADATAK, PITANJE (poticanje na aktivnost) - integrira rjeenje zadatka i odgovor na pitanje tako da se obuhvati prethodna dana informacija III DIO POVRATNA INFORMACIJA (uvid u ispravnost odgovora) - regulira aktivnost uenika

PROGRAMIRANA NASTAVA PREDNOSTI - putem kratkih koraka sigurno stiemo da cilja

samostalna provjera na putu do cilja

visoki postotak uspjenosti stalna povratna informacija (motivirani uenici) rad je individualiziran maksimalno iskoritavanje psihofizike snage uenika

ARTIKULACIJA PROGRAMIRANE NASTAVE

1.

PRIPREMANJE

2.

jasnoa cilja (zato pristupamo programu) materijalno tehnikim aktivnosti (kako koristiti ureaje i pomagala) predznanje, spoznajna pretpostavka potrebnom za rad na programu SAVLADAVANJU

SLABOSTI - strogo voenje uenika - direktivnost

onemoguavanje stvaralakog rada nedostatak komunikacije uenik-nastavnik (nego: uenik-stroj)

IZRADOM PROGRAMIRANOG MATERIJALA TREBA : - jasno odrediti ciljeve (osnovna pretpostavka svakog programa)

POMO U EVENTULANOM PREPREKA - nastavnik je u pozadini zbivanja

koje i kakve promjene u znanju elimo postii uenjem (vjetine, navike, sposobnosti i druga obiljeja pojedinca) operacionalizirati ciljeve (sadrajne jedinice, aktivnosti, organizacija uenja) izraditi kriterijske zadatke za uvid u rezultate uenja

3.

PRIMJENA KRITERIJSKIH ZADATAKA (ZOT)

indikator uspjenosti uenja osvrt na rad i postignute rezultate

HEURISTIKA NASTAVA (Piaget) APERSONALNA KOMUNIKACIJA uenik komunicira sa programom (software), nastavnik nije u ulozi voenja i usmjeravanja tj. pouavanja. Uenje pojedinca je pod kontrolom programa DIFERENCIJALNO POTKREPLJENJE svaka dobra reakcija se nagrauje a loa kanjava izostankom nagrade. Dovodi do eljenog REPERTUARA PONAANJA tj. oekivanih znanja i mogunosti uenika. LANCI

temelji se na razvojnom razgovoru kojim se uenik potie i usmjerava na pronalaenje i otkrivanje novih spoznaja naglasak je na traganju i otkrivanju, prijenosu i pospremanju novog znanja aktivnost uenika je jako strukturirana, strogo usmjerena i regulirana, DIREKTIVNA (socijalno-afektivna komponenta podreena je kognitivnoj) aktivnost uenika je organizirana, responditivna uiteljeva pitanja imaju ulogu navoenja uenika na aktivnosti putem kojih se postie spoznaja i stvaraju nova znanja

pripremljeni zadaci/pitanja i odgovori uenika, nastavnik smiljeno usmjerava uenika na : a) PROMATRANJE

b)

MISAONU ELABORACIJU PRIKUPLJENIH INJENICA (generalizacija) c) EMPIRIJSKU I MISAONU VERIFIKACIJU (provjera istinitosti) PRIMJER TRENJA - povezivanje ivotnog iskustva s teorijom

spoznajna aktivnost uenika temelji se na osobnom iskustvu i neposrednom promatranju (demonstraciji)

U heuristikoj nastavi komunikacija uenika i uitelja je dvosmjerna (vertikalna i horizontalna)

PROBLEMSKA NASTAVA

nastava putem rjeavanja problema ui se u procesu snalaenja u novim uvjetima gdje pojedinac jasno definira problem i njegovim rjeavanjem stvara nove spoznaje, nove i nepoznate repertuare ponaanja odsutnost direktivne nastave implicira demokratski kontekst, predstavlja osnovu na kojoj se osim obrazovanja ostvaruje i odgoj podravanje inicijative uenika, radoznalost (usmjerenost na pronalaenje istine) je jedinstveni kognitivno socio afektivni proces

REPERTUAR PONAANJA reakcije (odgovori) koji su logiki i funkcionalno povezani i dadu se grupirati. Razlikujemo misaono verbalne i psiho - motorne repertuare. DIVERGENTNO MILJENJE sposobnost stvaranja vie informacija na osnovi jedne dane informacije. Orginalnost i fluentnost ideja. PROBLEMSKA SITUACIJA situacija u kojoj se pojedinac ne moe snalaziti na osnovi onoga to zna, to je ranije nauio na osnovu osobnog iskustva TIJEK PROBLEMSKE NASTAVE

1. 2. -

PROBLEMSKA SITUACIJA do rjeenja se moe doi samo istraivanjem problem se formira jasno i precizno postavljanje problema je do kraja osvijeteno i obrazloeno RJEAVANJE PROBLEMA teorijski pristup na osnovi svoga iskustva i znanja daju se neki mogui odgovori

a) b) 3. -

POSTAVLJANJE HIPOTEZE pored znanja i sposobnosti ukljuena je mata i intuicija provjera hipoteze istraivanjem PRIKUPLJANJE PODATAKA, INJENICA promatranje predmeta, pojava, procesa rad na literaturi odvajanje onoga to je relevantno za problem tj. verifikaciju hipoteze

ZAKLJUCI pregled prikupljenih podataka i uvid u odnose sueljavanje empirijskih podataka i postavljenih hipoteza zakljuci se temelje na injenicama verifikacija hipoteza i rjeavanje problema (situacija postaje jasna)