Navodnjavanje vonjaka

Voe ima veliki znaaj u ishrani, te predstavlja vrlo traeni artikl i sirovinu na tritu, jer se koristi u svjeem i preraenom stanju. Najee padaline ne zadovoljavaju potrebe stabala za vodom, zato je navodnjavanje vonjaka potrebno radi optimalnog snabdijevanja voaka za vodom, te za postizanje visokih prinosa plodova dobre kvalitete. U naoj zemlji navodnjavanje voaka trebalo bi biti obavezno, jer je sua redovita pojava u ljetnom periodu, traje due ili krae vrijeme i esto ostavlja ozbiljne posljedice na smanjenje prinosa i pogorava kvalitetu plodova. Deficit vlage u poetku perioda vegetacije negativno se odraava na opi porast biljaka, lo porast lia, cvjetanje je slabije jer opadaju cvjetni zameci. Deficit vode u drugom dijelu vegetacije utjee na prijevremeno (prisilno) sazrijevanje i opadanje plodova, loe formiranje cvjetnih zametaka, starenje i opadanje lia, to remeti fotosintezu i slabije nakupljanje hranjivih tvari pa voke loe prezimljavaju i stradavaju u veem obimu. U sunom periodu lie voaka moe oduzimati vodu iz plodova zbog razlike u osmotskom tlaku. Tako plodovi ostaju sitniji, loije su kvalitete. Mijenjaju se fizioloki i biokemijski procesi u biljkama, formiraju se spojevi koji pogoravaju kvalitetu plodova. Potronja vode na evapotranspiraciju vonjaka je sastavljena od evaporacije sa povrine zemljita i transpiracije biljaka, ija veliina zavisi od razvijenosti stabala i zasjenjenosti povrine zemljita. Veliina transpiracije vonjaka je u direktnoj zavisnosti od koliine primljene solarne radijacije na liu i tkivu biljaka, to odreuje pokrovnost i uzgojni oblik. Evaporacija iz zemljta je u direktnoj funkciji uestalosti vlaenja povrine i primjenjenog naina navodnjavanja. Potrebno je opsrbiti biljke lako pristupanom vodom u zoni aktivne rizosfere tokom perioda vegetacije. Reim navodnjavanja odreuje se prema: vlanosti zemljita, prema stanju biljaka, najee prema kritinim periodima za vodu, vanjskim promjenama ili unutranjim fiziolokim pokazateljima. Pri izvoenju navodnjavanja vonjaka znaajno je pitanje doziranja vode. Optimalna vlanost u tlu moe se postii i odravati samo onda ako se struno gospodari vodom u zoni rizosfere. Ako se navodnjava ee nego to je potrebno, dolazi do veeg doziranja vode i do problema navodnjavanja. Ako se rjee navodnjava i time dodaje manja koliina vode od potrebne, ne moe se postii visoka i kvalitetna voarska proizvodnja. Za struno doziranje vode potrebno je pri svakom navodnjavanju pravilno odrediti: - obrok navodnjavanja - trenutak poetka navodnjavanja Obrok navodnjavanja(mm) ovisi o uzgojenoj kulturi i tlu. Dubina tla koju treba navlaiti ovisi o dubini korijenja, odnosno o vrsti kulture i fazi razvoja biljke. Obrokom navodnjavanja treba navlaiti tlo do poljskog vodnog kapaciteta. Za laka (pjeskovita) tla potreban je manji obrok navodnjavanja nego za tea (glinasta) tla. Meutim, pjeskovita tla treba ee navodnjavati nego glinovita, jer biljke trebaju jednake koliine vode bez obzira na tlo na kojem se uzgajaju. Dubina vlaenja pri navodnjavanju (m) za jabuku, breskvu , kruku, marelicu iznosi 0.40 -0.55 m. Trenutak poetka navodnjavanja odreuje se u praksi na nekoliko naina: - vanjskim morfolokim promjenama na vokama - procjenjivanjem vlanosti u tlu - kritinim razdobljima voke za vodu - odreenim turnusom navodnjavanja - mjerenjem vlanosti tla - unutarnjim fiziolokim promjenama voke

Preporua se odreivanje trenutka poetka navodnjavanja pomou: - mjerenja vlanosti tla - svakodnevnog utroka vode Na terenu mjerenje vlanosti tla vri se tenziometrima, neutronima i gama zrakama, elektrometrijskim mjerenjem i vlagomjerom. Vlagomjeri u vonjacima predstavljaju nov nain mjerenja. Vlagomjeri mjere vlanost u svakom trenutku , pri uzgoju svih kultura i na svim tlima. Obraunavanje svakodnevnog utroka vode u stvari je bilanciranje vode u tlu, na temelju priljeva i utroka vode tijekom vegetacijskog razdoblja. Bilanciranje vode moe se obaviti na nekoliko naina, a jedan od njih je pomou koeficijenta navodnjavanja. Koeficijent navodnjavanja predstavlja koliinu vode u mm koja se troi po jednom stupnju srednje dnevne temperature zraka (mm/1 stupanj C).. Tijekom vegetacije potrebno je odravati vlanost tla u optimalnom intervalu i mjeriti slijedee elemente: - vlanost tla na poetku i na kraju suhog desetodnevnog razdoblja - koliinu oborina koje eventualno padnu, tijekom svakih deset dana - srednju dnevnu temperaturu zraka - koliinu vode, koja se eventualno dodaje navodnjava njem, u svakoj dekadi. U praksi se reim navodnjavanja najee koristi prema kritinim periodima u odnosu na vodu. Voke najvie troe vodu od zavretka cvjetanja do kraja intenzivnog porasta plodova. Kritine faze razvoja u odnosu na vodu su cvjetanje, porast lia i mladica formiranje zametaka i porast plodova. Prvo navodnjavanje trebalo bi obaviti deset dana poslije cvjetanja, ukoliko je proljee suno, a zima je bila oskudna sa padalinama. Drugo navodnjavanje se obavlja poetkom sedmog mjeseca, u periodu najveeg porasta vegetativnih organa, kada se formiraju cvjetni pupoljci za narednu godinu i rastu plodovi. Tada su i najvei evapotranspiracijski zahtjevi vanjske sredine, te stabla voaka najvie troe vodu, a period je relativno oskudan padalinama. Tree navodnjavanje se obavlja poetkom 8. mjeseca, za porast plodova, koji stiu za berbu krajem 8. mjeseca i tokom 9. mjeseca. etvrto navodnjavanje primjenjuje se samo kod sorata jabuka i kruaka za zimsku potronju, ali se obavlja 25-30 dana prije berbe. Navodnjavanje minirasprskivaima

Ovim nainom navodnjavanja voda na povrinu tla pada u obliku malog mlaza ili maglice. Sustav radi pod manjim tlakom (od 1 do 2,5 bara) i navodnjava se samo dio vonjaka gdje se razvija glavna masa korijena.

Ovaj nain navodnjavanja primjenjuje se pri uzgoju kultura koje se sade na vei razmak, kao to su vonjaci ili vinogradi. Navodnjavanje minirasprskivaima je osjetljivo na vjetrovitim podrujima i u podrujima visoke evaporacije. Trite danas nudi vie tipova minirasprskivaa razliitih konstrukcija, kao to su kontinuirani ili pulsirajui, s navodnjavanjem cijelog ili samo dijela kruga, razliitog dometa i intenziteta navodnjavanja. Zbog veliine sadnice minirasprskivaa manja je potreba filtriranja vode u odnosu na navodnjavanje kapanjem. Navodnjavanje kap po kap

Koristi se na plantanoj voarskoj proizvodnji. Podrazumijeva najracionalniji utroak vode u odnosu na druge naine navodnjavanja. Nema okiranja voke niti zbijanja tla. Sastavni dijelovi metode navodnjavanja kapanjem su: usisni vod, predfiltar, pumpa, ventil, injektor za kemijska sredstva, filter, glavni cjevovod, razvodna mrea, lateralni cjevovod, a zavrava emiterima -kapaljkama. Temeljni princip metode kapanjem jest da voda iz sustava post avljenih plastinih cijevi izlazi kroz posebne kapaljke, koje su postavljene uzdu cijevi i kap po kap vlai tlo uz svaku uzgojenu sadnicu ili ve odraslu voku. Tom metodom moe se najpreciznije dodavati voda potrebna u tlu. Navedeni nain navodnjavanja ima dva sustava: povrinsko i podpovrinsko navodnjavanje. Pri povrinskom navodnjavanju cijevi i kapaljke su postavljene iznad tla ili na povrini tla, a pri podpovrinskom navodnjavanju one su ukopane u tlo. Jedan od najznaajnijih problema navodnjavanja kapanjem je zaepljenje kapaljki, bilo mehaniko ili kemijsko. Zaepljenje kapaljki je izravno povezano s kakvoom vode za navodnjavanje te s njezinim fizikalnim, kemijskim i mikrobiolokim imbenicima. Filterima se moe sprijeiti mehaniko zaepljenje kapaljki. Kemijsko zaepljenje se javlja kao posljedica stvaranja netopivih soli na samom otvoru ili unutar kapaljke. Jedna od najznaajnijih prednosti navodnjavanja kap po kap jest mogunost primjene tekuih gnojiva ( fertirigacija) istovremeno s navodnjavanjem. Kod viegodinjih nasada treba odabrati trajnija rjeenja za navodnjavanje -najbolje su polietilenske cijevi s integriranim kapaljkama. Pri tome treba obratiti pozornost i na nagib tla, jer ukoliko on prelazi 5%, nuno je koristiti kapaljke kompenzirajueg pritiska, kako bi se osigurala ujednaena distribucija vode kroz svaku kapaljku, kako na poetku, tako i na kraju reda u vonjaku. Navodnjavanje kienjem

Metodom navodnjavanja kienjem voda se raspodjeljuje po povrini tla u obliku prirodne kie. Metoda kienja ima mnoge prednosti: mogunost upotrebe u razliitim topografskim uvjetima, pripremni radovi na zemljitu su nepotrebni ili minimalni, ne zauzima obradivu povrinu, ne smanjuje koritenje mehanizacije, mogunost ekonominog koritenja raspoloive vode zbog tonog doziranja.

Pri navodnjavanju kienjem ureaj sustava zahvaa vodu iz izvora, tlai je kroz cijevi i na kraju preko rasprskivaa, u obliku prirodne kie, rasporeuje po povrini koju navodnjava. Sustav navodnjavanja kienjem moe biti prenosiv, polustabilan i stabilan. U prenosivom sustavu svi dijelovi su prenosivi, a cijevi se spajaju brzoprikljunim spojkama. Stabilni sustav ima sve dijelove stabilne. Rasprskivai se prikljuuju na cijevnu mreu koja je najee postavljena u tlu. Svaki se sustav navodnjavanja kienjem sastoji od vodozahvata, mree cijevi, rasprskivaa i armature. Cijevna mrea slui provoenju vode od iz ora do rasprskivaa. Ta se mrea sastoji od usisne cijevi, glavnog cjevovoda i kinih krila. Rasprskivai imaju zavrnu ulogu u sustavu kienja. Mogu se razlikovati po vodnom tlaku, domeni bacanja vode, koliini izbacivanja vode, povrini kienja, intenzitetu kienja vrsti i broju mlaznica, nainu pogona i nainu kienja. Za navodnjavanje voarskih kultura najpovoljnije je lagano kienje, pa e najbolji biti rasprskivai malog intenzizeta i malog dometa. Jedna od najvanijih osobina rasprskivaa jest ravnomjernost kienja, zato rasprskivai moraju biti ravnomjerno rasporeeni po povrini koja se navodnjava. Pri navodnjavanju kienjem vrlo je vano poznavati trajanje kienja s jednog poloaja rasprskivaa. Obrok navodnjavanja e zavisiti od osobina tla, kulture i trenutanog stanja vlanosti tla. Zatita od mraza kienjem

Radiacioni mraz, kasni proljetni, javlja se u uslovima bez oblaka i bez vjetra (brzina manja od 2 m/s), kada postoje uvjeti za temperaturnu inverziju, a temperatura zraka na povrini zemljita padne ispod nule. Bit ovog postupka je u tome to se hlaenjem vode oslobaa neka koliina energije. Osloboena toplinska energija djelomino se prenosi na biljku, okolno tlo i zrak i ve tako se biljke mogu zatititi od slabijih mrazeva. Kad se stvori tanak ledeni sloj na natopljenoj biljci, to uvjetuje njezino hlaenje, treba obavezno prekinuti kienje, a da bi se zaustavilo daljnje jae hlaenje, treba opet nastaviti natapati u intervalima, omoguiti stvaranje novog sloja leda i izazvati oslobaanje novih koliina toplin e. Sve dok se dovoljna koliina vode neprestano dodaje biljkama i mrzne, temperatura na biljci se generalno odrava na nivou od priblino 0*C. Navodnjavanje jabuka Kod navodnjavanja vonjaka jabuka preporuuje se navodnjavanje kapanjem jer tako biljka kont inuirano dobiva vodu i postiu se velike utede vode. Preporuuju se kratki razmaci izmeu obroka vode, s koliinski ogranienim obrocima vode kako bi se osiguralo da biljke lake uzimaju vodu. Preporuljivo je obaviti kemijsku i bakterioloku analizu vode svake tri godine da bi se utvrdili slijedei parametri: pH, elektrina vodljivost, bikarbonati, sulfati, nitrati. Nedostatak vode kroz kritine stadije razvoja moe rezultirati opadanjem plodova, smanjenim prinosom te brim zavretkom sezone rasta i dozrijevanja. Navodnjavanje bresaka i nektarina Pri navodnjavanju vonjaka bresaka i nektarina preporua se metoda navodnjavanja kapanjem. Pri slanosti, koja se utvruje na temelju elektrine provodljivosti, u obzir treba uzeti slijedee: sadraj klora, natrija i nitrata koje tlo sadri, zbog mogue fitotoksinosti. Za veinu tala navodnjavanje sustavom kapanja je najracionalnije. Navodnjavanje se provodi u kritinim razdobljima, npr. tijekom rasta ploda, kod promjene boje ploda i dozrijevanja te nakon berbe, za rane sorte (kolovoz, rujan), za zavretak diferencijacije pupova. Navodnjavanje ljiva Kod navodnjavanja ljiva preporuuje se metoda navodnjavanja kapanjem jer biljka kontinuirano dobiva vodu i zbog velikih uteda navodi. Preporuljivi su kratki razmaci izmeu navodnjavanja u malim koliinama vode da bi se osiguralo da biljka lake uzima vodu. Sustavi povrinskog navodnjavanja nisu preporuljivi. Potrebno je obaviti kemijsku i bakterioloku analizu vode svake 3 godine. Navodnjavanje treanja

Kod navodnjavanja treanja preporuuje se metoda navodnjavanja kapanjem, jer je ono najracionalnije. Navodnjavanje se provodi u kretinim razdobljima npr. tijekom rasta ploda, kod promjene boje ploda i dozrijevanja te nakon berbe. Navodnjavanje dinja Kod navodnjavanja dinja treba napomenuti da su zahtjevi dinja za vodom vrlo visoki, a razliiti su u razliitim stadijima razvoja tijekom vegetacije. Ako biljka nema dovoljno vode na raspolaganju, plodovi e biti loe kvalitete i proizvodnja e biti manja. Da bi se zadovoljile potrbe dinje za vodom, navodnjavanje treba uskladiti s razvojnim stadijem biljaka i s koliinom oborina. Treba izbjegavati zalijevanje biljaka tijekom cvatnje i rasta ploda. Ukupne koliine vode potrebne za proizvodnju dinja ovise o koliini oborina, a kreu se izmeu 2000 i 3000 m3/ha. Preporuuje se sustav navodnjavanja kapanjem: navodnjavanje je potrebno prekinuti oko 10 dana prije berbe, osobito za sorte koje su osjetljive na pucanje plodova. Kakvoa vode za navodnjavanje vonjaka Od fizikih znaajki treba spomenuti da navodnjavanje pretoplom ili prehladnom vodom moe izazvati temperaturne okove biljke. Najpovoljnija temperatura vode za navodnjavanje iznosi 25 stupnjeva celzijusa. Razlika izmeu temperature vode i temperature voke nikako ne bi smjela biti vea od 10 stupnjeva celzijusa. Od kemijskih znaajki vode za navodnjavanje trebalo bi napraviti kemijsku analizu vode za navodnjavanje, da bi se predvidjeli mogui problemi, a to su: zaslanjivanje, alkalitet i toksinost, tj djelovanje pojedinih iona iz tla i vode koji se akumuliraju u voki do koncentracije koja uzrokuje oteanje stabala ili plodova.

Valerija Pokos-Nemec, mag. ing. agr. Valerija.Pokos.Nemec@komora.hr

Navodnjavanje vonjaka
Navodnjavanje je agrotehnika mjera kojom se korijenov sustav opskrbljuje dovoljnom koliinom vode jer padaline najee ne zadovoljavaju potrebe voke za vodom. Navodnjavanje regulira vodni, zrani i toplinski reim tla te reim ishrane biljaka, a potie i mikrobioloku aktivnost i rad kinih glista. Pravilnim navodnjavanjem utjee se na vegetativni rast, intenzitet fotosinteze, poveanje priroda i poboljanje kvalitete plodova. Navodnjavanje treba primijeniti u kritinom trenutku odn. prije nastupanja deficita vlage. Deficit vlage na poetku vegetacije negativno utjee na opi porast voke, rast lia je lo, a cvatnja slabija zbog otpadanja cvjetnih zametaka, dok u drugom dijelu vegetacije manjak vode izaziva prisilno sazrijevanje i otpadanje plodova, loe zametanje cvjetnih pupova te starenje i otpadanje lia. Rezultat je poremeaj procesa fotosinteze i slabije nakupljanje hranjivih tvari pa voke loije prezimljuju i lake stradaju. Norme i vrijeme navodnjavanja ovise o koliini i rasporedu padalina, o karakteristikama tla, nainu odravanja tla, sorti i podlozi, gustoi sklopa, starosti nasada i visini priroda. Kod nas navodnjavanje nije zastupljeno u onim razmjerima u kojima bi trebalo biti, ali se ide u smjeru poveanja povrina pod sustavima navodnjavanja jer bi ono trebalo biti obavezno obzirom da je pojava sue na naim podrujima redovita pojava u ljetnim mjesecima, traje due ili krae vrijeme i ostavlja ponekad ozbiljne posljedice na smanjenje prinosa i pogorava kvalite tu plodova. Vrijeme navodnjavanja odreuje se na osnovi mjerenja koliine i kretanja vode u zoni korijenovog sustava. Ono se mjeri vlagomjerom, tenziometrom, neutronima i gama zrakama. Vlagomjeri u

vonjacima predstavljaju novi nain mjerenja. Isti mjere v lagu u svakom trenutku, za sve kulture i na svim tipovima tala. Postoji vie naina navodnjavanja, a koji e se koristiti ovisi prije svega o koliini vode, podneblju, radnoj snazi i ekonomskoj moi voara. Najee koriteni naini navodnjavanja jesu sustav kap po kap, navodnjavanje kienjem i minirasprskivaima.

Navodnjavanje minirasprskivaima
Ovim nainom voda pada na povrinu tla u obliku malog mlaza ili maglice. Sustav radi pod tlakom od 1 do 2,5 bara te se navodnjava samo dio vonjaka gdje se razvija glavna masa korijena. Ova metoda je osjetljiva na vjetrovitim podrujima i u podrujima s visokom evaporacijom. Na tritu postoji vie tipova minirasprskivaa razliitih konstrukcija kao npr. pulsirajui ili kontinuirani, s navodnjavanjem cijelog ili samo dijela kruga, razliitog dometa i intenziteta navodnjavanja. U sluaju minirasprskivaa potreba za filtriranje vode je manja u odnosu na navodnjavanje kapanjem.

Navodnjavanje kapanjem
Ovaj nain predstavlja najracionalniji utroak vode spram drugih naina navodnjavanja. Ne dolazi do okiranja voke ni zbijanja tla. Sastavni dijelovi ovog naina navodnjavanja su usisni vod, predfilter, pumpa, ventil, injektor za kemijska sredstva, filter, glavni cjevovod, razvodna mrea, lateralni cjevovod i kapaljke. Princip na kojem radi ovaj sustav jest da voda iz sustava postavljenih cijevi izlazi kroz kapaljke postavljene uzdu cijevi i kap po kap vlai tlo uz svaku sadnicu ili odraslu voku. Ovom metodom moe se najpreciznije dodavati voda potrebna u tlu. Postoje dva sustava navodnjavanja, a to je povrinsko i potpovrinsko. Kod povrinskog sustava su kapaljke i cijevi postavljene iznad tla ili na povrini tla, a kod potpovrinskog navodnjavanja su ukopane u tlo. Najvea mana ovog naina navodnjavanja je zaepljenje kapaljki, bilo mehaniko ili kemijsko, a povezano je s kakvoom vode za navodnjavanje. Mehaniko zaepljenje kapaljki moe se sprijeiti filterima. Kemijsko zaepljenje je pak posljedica stvaranja netopivih soli na otvoru ili unutar kapaljke. Najvanija prednost navodnjavanja kapanjem je mogunost fertirigacije istovremeno s navodnjavanjem.

Navodnjavanje kienjem
Ovim nainom navodnjavanja se voda raspodjeljuje po povrini tla u obliku prirodne kie. Ova metoda ima mnogo prednosti, mogua upotreba u razliitim topografskim uvjetima, zahtjeva minimalne pripremne radove na zemljitu, ne zauzima obradivu povrinu, ne smanjuje koritenje mehanizacije, mogunost tonog doziranja i ekonominog koritenja raspoloive vode. Sustav funkcionira tako da ureaj zahvaa vodu iz izvora, tlai je kroz cijevi i na kraju preko rasprskivaa u obliku prirodne kie rasporeuje po povrini koja se navodnjava. Sustav moe biti prenosiv, polustabilan i stabilan. Svaki se sastoji od vodozahvata, cijevne mree, rasprskivaa i armature, a cijevna mrea od usisne cijevi, glavnog cjevovoda i kinih krila. Rasprskivai ima ju zavrnu ulogu u sustavu kienja i razlikuju se po vodnom tlaku, domeni bacanja vode, koliini izbacivanja vode, povrini i intenzitetu kienja, vrsti i broju mlaznica te nainu pogona i kienja.

Kod primjene navodnjavanja potrebno je znati odrediti elemente navodnjavanja, a to su norma navodnjavanja (ukupna koliina vode koju treba da ti biljci), obrok navodnjavanja (koliina vode koju treba dati prilikom svakog navodnjavanja), broj navodnjavanja (koliko puta treba navodnjavati), trenutak navodnjavanja (u kojem trenutku zapoeti s navodnjavanjem) i trajanje navodnjavanja (koliko dugo treba trajati navodnjavanje). Da bi se odgovorilo na navedena pitanja treba znati da nema formule u koju bi se bez izlaska na teren ve samo obradom na raunalu dobile potrebne vrijednosti za uspjeno navodnjavanje. Kad zapone proizvodnja u trenutku navodnjavanja, potrebno je stalno praenje situacije na terenu kako bi se moglo u pravom trenutku ispravno intervenirati. Norma navodnjavanja predstavlja ukupni nedostatak vode u vegetaciji neke kulture. Matematiki se rauna po formuli:

Nn = Pv Rv,

gdje je

Nn norma navodnjavanja (mm) Pv ukupno potrebna koliina vode biljci u vegetaciji (mm) Rv ukupno raspoloiva voda u vegetaciji (mm)

Ovaj jednostavni matematiki izraz nije lako objasniti obzirom da se postavlja pitanje koja je to koliina vode potrebna biljkama i kako ju odrediti? Ukupno potrebna koliina vode u vegetaciji jednaka je vrijednosti evapotranspiracije. Evapotranspiracija je ukupna koliina vode koja se gubi procesom evaporacije i procesom transpiracije s odreene povrine u odreenom vremenu. Evaporacija je voda koja se gubi s povrine tla isparavanjem, dok transpiracija predstavlja vodu koja se gubi iz biljke. Evapotranspiracija moe se izraunati eksperimentalno pomou sofisticiranih lizimetarskih stanica. Ove izraune rade znanstvene institucije, dok je drugi nain putem raznih modela koji se temelje na znanstvenim spoznajama. Kako univerzalna formula za izraun evapotranspiracije ne post oji, to dovoljno govori o njenoj sloenosti. Za praktinu primjenu prihvaen je nain izrauna pomou raunalnog modela CROPWAT kojeg su preporuili strunjaci FAO -a. Za struno doziranje vode potrebno je pri svakom navodnjavanju pravilno odrediti obrok navodnjavanja i trenutak poetka navodnjavanja. Norma navodnjavanja se dalje dijeli na nekoliko obroka navodnjavanja. To je koliina vode koja se daje biljci u jednom navodnjavanju. Obroci navodnjavanja nisu jednaki tijekom cijele vegetacije i ovise o uzgajanoj kulturi i tlu. Obrokom navodnjavanja treba se navlaiti tlo do poljskog vodnog kapaciteta tj. optimalnog stanja vlanosti tla. Lakim, pjeskovitim tlima potreban je manji obrok navodnjavanja nego teim, glinastim tlima, ali zato e se laka tla trebati ee navodnjavati od teih tala jer biljke trebaju jednaku koliinu vode bez obzira na kojem se tlu uzgajaju.

Trenutak poetka navodnjavanja odreuje se u praksi na nekoliko naina, a preporuuje se metodom mjerenja vlanosti tla ili metodom svakodnevnog utroka vode. Obraun svakodnevnog utroka vode u stvari je odreivanje vodne bilance na temelju priljeva i utroka vode tijekom vegetacijskog razdoblja. Bilanciranje vode radi se pomou koeficijenta navodnjavanja. Koeficijent navodnjavanja predstavlja koliinu vode u mm koja se utroi za svaki stupanj srednje dnevne temperature zraka (mm/1 C). Intenzitet navodnjavanja moe se izraunati po formuli:

I = q : P,

gdje je

I intenzitet navodnjavanja (mm/min) q protok rasprskivaa (l/min) P povrina kienja jednog rasprskivaa (m2) Poznavanje intenziteta navodnjavanja je vano zbog usklaivanja intenziteta navodnjavanja s intenzitetom upijanja vode u tlo tj. infiltracijom.

Galerija fotografija

Minirasprskiva

Sustav navodnjavanja kap po kap u jagodama

Kap po kap sustav navodnjavanja

Poetak svakog dobrog sustava za navodnjavanje je ideja. Dobra projektantska ideja prije svega znai da e sustav navodnjavanja biti efikasan i uravnoteen, ali i to da e krajnji korisnik dobiti optimalno rjeenje i u financijskom smislu, jer e potreban obrok vode biti distribuiran kroz najracionalniji sustav u smislu trokova infrastrukture i energije. Nakon to se usuglasi oko projektantske ideje, na ininjerski tim poinje s hidraulikim projektiranjem, koristei karte vonjaka koje je pribavio kupac/investitor, te software alate pomou kojih dimenzioniraju sustav. Potrebno je uskladiti pritiske i protoke u sustavu, te eventualno sustav podijeliti u manje segmente, a sve u cilju dovoenja optimalnog obroka vode do biljke. Obrok vode karakteristian je naravno za svaku kulturu i ovisi o njezinom evapotranspiracijskom faktoru. U svrhu zadovoljenja tih specifinih potreba za vodom ovisnih o samoj biljci kao i mikroklimatskim osobinama vonjaka u kojem se uzgaja, svoje preporuke uvijek usuglaavamo sa samim kupcem i njegovom tehnologijom, prije nego to definiramo konano rjeenje.

Navodnjavanjem se postie porast prinosa i do 50%! Uz proizvodnju sadnog materijala Werkos grupa s mnogo uspjeha razvija i postavlja sustave za navodnjavanje. Ulaganje u opremu za navodnjavanje jedna je od prvih i osnovnih investicija svakog voara i pri tome je vrlo vano odabrati adekvatan nain navodnjavanja, a s aspekta voarske proizvodnje najee se radi o sustavima kap po kap. U suradnji s renomiranim europskim proizvoaem opreme za navodnjavanje Eurodrip Werkos grupa nudi sustav za navodnjavanje kap po kap vrhunske kvalitete. To prije svega ukljuuje nekoliko vanih stavki:

Kapaljke s kompenzacijom tlaka, kako bi svaka voka dobila istu, unaprijed definiranu koliinu vode bez obzira na duljine redova, odnosno visinske razlike Sustav fertirigacije, koji nije obvezan dio sustava navodnjavanja, ali njime se vodotopiva gnojiva distribuiraju kroz sustav navodnjavanja u strogo kontroliranim koncentracijama, do svake biljke pojedinano Sustav filtracije, kao najvaniji dio sustava, prilagoen svakom pojedinom izvoru vode, kako bi se osigurala funkcionalnost cijelog sustava u duem razdoblju. Sustav navodnjavanja moe neko vrijeme funkcionirati i bez filtracije, ali na taj nain bi vrlo brzo bio blokiran mehanikim talogom i neupotrebljiv

Osim sustava kap po kap, Werkos svojim kupcima moe ponuditi i navodnjavanje mikrorasprivaima, odnosno neki od mobilnih sustava navodnjavanja (tifoni, pivoti ili lineari). Meutim, najvanije je da se svaka ponuda zasniva na hidraulikom proraunu i projektu koji racionalizira potrebnu koliinu vode te trokove materijala i energije, jer jedino tako krajnji kupac postie dugorono odrive eljene rezultate. A ako Vam prije svega treba izraditi akumulaciju da biste imali dostatan izvor vode za svoj nasad, na inenjering izradit e kanal ili lagunu ije je dno obloeno vodonepropusnom geomebranom. Obratite nam se s povjerenjem! Rjeenja iz Werkosa (www.werkos.com):

Geomembrana za vodozatitna podruja (.pdf) Izvedba drenanih sustava primjenom geotekstila (.pdf)