Dobojska tvrdjava

Kada je u 13. vijeku graena tvrava od kamenih blokova i ona je koristila taj plitko usjeeni rov u kamen glavice, pri emu je stari bedem od nabijene zemlje morao biti uklonjen. Moda je zemljani bedem starog utvrenja sve do 13. vijeka i korien, ili je ve tada bio naputen, to danas nije mogue utvrditi. Na gornja zapaanja oko tragova peene gline sa pljevom uz temelje kamenog zida tvrave, mogua je naelna primjedba drugaijeg tumaenja. Naime, poznato je kako su tvravski zidovi srednjeg vijeka usled posebne tehnologije vezivanja kamenih blokova u bedemima, osiguranja radi, dok ne vrsne kreno vezivo, bili posle gradnje neko vrijeme u kosturu od drvenih greda. Iz istih razloga poznati su sluajevi da je pored drvenih osiguraa, uz zidove iznad temelja do 2 - 2,5 m nabacivana zemlja sa istim zadacima. Na nalaz fragmenata peene i nabijene gline pored temelja bedema sadanje dobojske tvrave je ipak drugih odlika. Zemlja je glina ovde doneta, pa mijeana sa pljevom i nabijana, a treba znati kako je ovo osnovni materijal i tipian tehnoloki postupak gradnje u praistoriji. Sa nekim dodacima (trska, prue), ili bez njih, ovako grade stari Slaveni, pa po dolasku na Balkan i na lokaciji gde zasnivaju dobojsko utvrenje. Da je ovde bila u funkciji nuna potpora kamenim bedemima pri gradnji u 13. vijeku, dovoljno bi bilo nabijati uz zidine i sitni otpadak od kamena koji postoji pri svakoj gradnji. Blia hronologija ove gradnje nije mogua, jer pisanih izvora nema. Zato se valja zadovoljiti arheolokim dokumentima koji daju optija, ali ipak sigurna odreenja u vremenu. Na nedalekom Doboru kod Modrie su naeni tragovi ovog tipa gradnje u tri sloja. Prvi pripada praistorijskom, bakarnom ili bronzanom dobu, drugi je keltskiiz 3. vijeka stare ere, a trei najplii je slovenski 9 - 13. vijeka. Sva tri sloja sigurno hronoloki odreduju fragmenti keramike. U selu Skugrii kod Modrie na lokaciji gradina - Nenavite, najstariju fortifikaciju, iji su bedemi od nabijene gline mijeane sa pljevom i paljeni, koju takode odreuju fragmenti keramike 9 13. vijeka. Tragove istog tipa gradnje sadri i lokacija Vitaa u zaseoku Branica kod Obudovca, i iz istog je vremena. Svakako je najvri dokaz nalaz tragova od naselja i njihovih kua graenih istim materijalom na Crkvini iznad obala Usore, a potiu iz vremena 9.-13. vijeka, kako to pokazuju brojni nalazi nakita iz groblja tog naselja. To su odrednice, koje metodom meusobnog poreenja dovoljno sigurno pokazuju hronologiju najstarije fortifikacione gradnje na tvravi zvanoj Doboj. Uzeta zajedno, zemljana utvrenja sa nabrojanih lokacija u sjevernoj Bosni, iskazuju se kao odgovor ovog podruja na odreen izazov u jednom vremenu. Istorijska dogaanja dobro pozna ta iz pisanih istorijskih izvora, upuuju da je taj izazov dolazak Maara, nomada iz dalekih azijskih stepa u Panonsku niziju, u nae susjedstvo na sam kraj 9. vijeka. Njihovi pohodi na konjima radi plj ake stigli su do svih susjednih oblasti, ak do sjeverne Italije, Francuske, duboko u njemake oblasti oko Rajne. Zato je doba prve polovine 10. vijeka izgleda trenutak velike potrebe za odbranom vane komunikacije kroz dolinu rijeke Bosne kroz koju su konjanici - pljakai, jedino mogli prodirati.

Zemljana utvrenja su svi Slaveni, od najstarijih vremena, zvali istim imenom. - Juni: grad, gradina, gradite. - Zapadni: grod, grodice. - Istoni: gorod, gorodite. Taj naziv je porijeklom iz duboke indoevropske starine i oznaavao je gradnju ovjekovim radom. Ovde je sada mjesto da se u najkraem prikau pretpostavke koje postoje u historijskoj literaturi o postanku imena Doboj. Uglavnom su dva polazita u tumaenju znaenja ovog imena i najoptije govorei svode se na, - prvo, "do" je prefiks imenici boj, koja znaci bitku, lat. pugna. Po drugom tumacenju "dob" je osnova, i oznacava dobro" mjesto, poloaj, to nije rijedak sluaj u naoj toponimiji kako kod naselja tako i tvrava u srednjem vijeku. Npr. dob - or, dob - run, dob - rota. Danas je, posle nalaza tragova ranog utvrenja tipa gradite na ovoj lokaciji, mogue razmiljati i o takvom tumaenju znaenja imena" koje je nastalo od rei "na - boj," a koje oito oznaava gradnju od nabijene zemlje. Takvo znaenje je ostalo i do savremenog jezikog oseanja, npr. kua na dva boja i sl.Tako bi istog postanja bila i imena "pri - boj", kao i jo nekoliko seoskih naselja imenom do - boj to kao toponimi postoje u naim krajevima. U 13. vijeku mijenja se lokacija centra, geostratekog teita ovog dijela doline Bosne, pa sa brijega iznad ua Usore prelazi u dolinu na isturenu stijenu od masiva Krnjina, novu lokaciju ba naspram ua Spree. Sve do polovine 18. vijeka ovu veliku kamenu gromadu, ije se tri strane strmo rue u dolinu, u podnoju zapljuskuju talasi rijeke Bosne. To je onda bio uzrok, to veliki drum kroz dolinu, na ovom mjestu nije imao dalji prolaz. I drum je morao na uspon do sedla/prevoja ispred tvrave. Time je drum dobijao zatitu ali i kontrolu, a dobojsko utvrenje jo jednu obaveznu funkciju. Naselju to nie pokraj tvrave, drum donosi znaajne i brojne sadraje koji mu daju vrijednosti gradskog nad okolnim seoskim naseljima. Ispred tvravskog ulaza drum se razdvaja, pa je stvoreno raskre, grananje putnih pravaca od ovog iz doline Bosne u dva nova puta, dolinom Usore i dolinom Spree. Osnovni putni pravac je sa sedla/prevoja opet silazio pa nastavljao kroz dolinu Bosne i povijanjem stizao do starih antikih fortifikacija i obala Usore kod ua. Tu je svakako postojala stara skela i siguran prelaz. Drugi je putni pravac od raskra na sedlu/prevoju iao na greben visije iznad Doboja i vodio ka dolini Usore do mjesta udaljenog od ua oko 3 km. Tu u rijenom koritu postoji pliak zvani Bogaz, gde je ak i u vrijeme visokih vodostaja rijeku mogue pregaziti. Postojanje tih pliaka gde je rijeno dno kamen cjelac, koristio je ovek od najstarije prolosti i na velikim magistralnim drumovima. Koji su to oslonci i dokazi da je gradnja dobojske tvrave kamenih zidina poela i zasnovana u 13. vijeku? Danas je mogue pruiti dva ubjedljiva podatka o takvoj starosti, prvi se odnosi na groblja naselja na lokaciji Crkvina iznad uca Usore. Nalazi nakita u brojnim grobovima odreuju trajanje naselja od 9. moda i kraja 8. vijeka, pa sve do u 13. vijek. Oito je ivot naselja tada prekinut. Izgradnja tvrave u 13. vijeku nalagala je zasnivanje varoi. Preseljavanja velikog dijela stanovnika na susjednu lokaciju pokraj tvrave koja se gradi, stoji kao realno mogua. Drugi podatak je takoer rezultat arheolokog rada. Poetkom 70-tih godina 20. vijeka, vren je istraivaki iskop unutranjosti june kule. Ve na poetku je bilo iznenaenje, otkrie kako osmougaona kula, koja je po odlikama graena od kraja 14. do polovine

15. vijeka, ali da ona stoji na temeljima jedne starije kule jako zaobljenih uglova. Ovi temelji su gradnja najkasnije do prve polovine 14. vijeka, a najvjerovatnije ve tokom 13. vijeka. Zatim je pri dnu teme lja ove june kule naena keramika proizvedena u drugoj polovini 13. vijeka. Tako nalaz nakita sa groblja na Usori i keramike iz dna june kule dobojske tvrave, otkrivaju vrijeme gradnje od kamenih blokova u 13. vijek. Graditelj, ili kako se u srednjem vijeku govorilo neimar, imao je zadatak da na tjemenu kamene glavice gradi odbrambenu graevinu. Prostor tjemena je oblika trougla nejednakih strana, pa su po rubovima t ih strana sagraeni zidovi, u jaini neto oko 1 m. Na uglovima trougla su kule, orijentacije priblino jug sjeverozapad - istok, i debljinom zidova oko 1 m. Juna kula je sagraena sa krunom osnovom, istona isto tako, i kod nje je bio ulaz u tvravu, izgleda bez vrata/kapije, nego preko ljestava i ekrka, to u srednjem vijeku nije rijedak sluaj. Sjeverozapadana kula je branila prilaz iz pravca prevoja/sedla odakle je tvrava, kao cjelina, najugroenija i odakle je bio praktino i jedini mogui prilaz. To je znai najslabija strana odbrane, a neimar je toga bio svjestan. Njegov odgovor je bio gradnja na sjeverozapadnoj strani jedne iroko razuene kule sline bedemu, ali iji oblik i drugi graevni detalji do danas ostaju nepoznati. Prvo zbog injenice da ovaj dio tvrave nije istraivan sistematskim arheolokim iskopavanjem, a zatim kao drugo, da je ba na ovom najugroenijem ali i najodgovornijem tvravskom dijelu za odbranu tokom kasnijih vijekova bilo u vie navrata radova na ojaanju zidova i dogradnji novih bedema. Tragovi takvih dodatnih graevnih djealatnosti upuuju na prvu polovinu 15. vijeka. Zatim i na pisanim izvorima poznate turske dogradnje iz 1490.godine.Izgradnjom u 13. vijeku, dobojska tvrava je omanja do srednje veliine odbrambena cjelina. U svom vremenu ona predpostavlja napadaa sa spravama (katapulti) za bacanje veih kamenih blokova, kojima su rueni kameni zidovi. Koncepcijski je njena osposo bljenost od hladnih napadnih oruja nesumnjiva. Medutim ne treba zaboravljati, kako njeni graditelji nisu oekivali da se o nju razbije neka velika vojska, ova tvrava zbog takvih ciljeva i zadataka nije graena. To je vrlo solidno odbrambeno zdanje na raskru velikog druma i u sadejstvu sa drugim utvrenjima u dolini Bosne ima punu kontrolu nad irokim podrujem sve do rijeke Save, jer dobojsko utvrenje oekuje neprijatelje sa sjevera. Treba imati na umu,da je tvrava graena da kontrolie vaan drum i njegovo raskrce u ovom dijelu doline Bosne.Veliki drum na raskru ima prazan prostor, a ovaj za naselje vrijednost trga u srednjevijekovnoj varoi. Neveliki prostor ove raskrsnice puteva na platou ispred ulaza u tvravu, postao je dobojski srednjevijekovni trg, a kada su oko trga i oko tri puta to ulaze i izlaze na trg sagraene kue, onda je to ve in raanja male varoi 13. vijeka sa trgom i tri ulice. Kasnije je, poslije vremena neto dueg od jednog vijeka, iznenada dola velika promjena. Pojavio se u Evropi barut, stari pronalazak Kineza, pa ga praktini Evropljani koriste tako, da prave prve topove. Ve krajem 14. vijeka ima ih u Bosni i Srbiji, a majstori su preduzimljivi Dubrovani, po licenci iz italijanskih gradova gde ih zovu bombarde, a kod nas lumbarde. Udari metalnih kugli iz topovskih cijevi dosta lako probijaju zidove tvrava. Odmah se uvidjelo i bilo je jasno, da je razorna mo topovskih kugli, jednostavno kobna za dobojsku tvravu. Dok je domet kamenih projektila iz katapulta bio do oko 40-50 koraaja topovska zrna su letjela i duplo vie, a samo jedan vijek kasnije njihov domet je opet uvean. Preaga od

visije Krnjina to se sputa prema dolini, a iji je vrh kamena glavica sa tvravom, nadviava i nije dovoljno udaljena, pa je sa nje mogue topovima razarati utvrenje. Drugi nedostatak tvrave Doboj je mali prostor na tjemenu kamene gromade pa nije bilo mogue graditi dodatne odbrambene sadraje za zatitu utvrenja. Ipak je uloen novi napor na izazove to su donijeli vjetrovi vremena pa je poela, uslovno reeno, druga faza graevnih radova. Svakako je odmah u poetku 15. vijeka juna polukruna kula morala biti sruena pri emu su njeni temelji sauvani i na njih sagraena kula nepravilnog mnogougaonog presjeka. Dodatne gradnje je svakako bilo i na sjeverozapadnom uglu tvrave, ali danas nije jasno koliko i kako jer nije bilo detaljnih istraivanja, pa nije mogue sigurno razlikovati radove sa poetka 15. vijeka od onih koje su Turci izveli krajem 15. vijeka. Sasvim je ista situacija i kod zida to spaja junu kulu sa sjeverozapadnim uglom tvrave koji je dobio dodatno tano duplo zadebljanje. U pozadini od sjeverozapadnog ugla sagraena je jo jedna kula etvrtaste osnove za koju je sigurno vrijeme gradnje pred polovinu 15. vijeka. To vrlo visoko zdanje svakako je nadvisilo iroku kulu bedem ispred sebe. Pripada tipu malih donon (donjon) kula, jo je zovu i pirg, - graena je ovde po ugledu na velike donone npr. Zvornika, Jajca, kao i susjednog Tenja. Zadatak je ovakvih kula da u podnoju imaju prostor za uvanje baruta usled ega se grade unutar bedema, zatim su vrlo visoke, na vie spratova, sa pukarnicama i zaravnjenim krovitima sa grudobranima i leitima za tvravske topove. Kako je naa tvrava imala na svakoj od kula pukarnice, na po dva sprata, donon je graena u njihovoj pozadini i uvijek bila posljednja taka u odbrani utvrenja.