SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU ELEKTROTEHNIKI FAKULTET OSIJEK

Ivan tefanec

Mjerni otpornici
Seminarski rad

Osijek, 2013.

SADRAJ 1. emu oprema slui..........................................................................................................1 2. Izgled i opis.....................................................................................................................1 A. iana izvedba mjernih otpornika.......................................................................2 B. Slojna izvedba otpornika....................................................................................3 C. Izvedba mjernih otpornika sa etiri stezaljke......................................................4 D. Otpornici sa kliznom icom (potenciometri ili reostat)......................................5 3. Naelo rada.....................................................................................................................7 4. Znaajke otpornika..........................................................................................................7 A. Spojevi otpornika................................................................................................6 a) Paralelni spoj otpornika..........................................................................6 b) Serijski spoj otpornika............................................................................8 B. Karakteristike i normiranje otpornika.................................................................8 C. Oznaavanje otpornika......................................................................................10 D. Ostali parametri otpornika.................................................................................11 a) Sekundarni parametri otpornika............................................................11 b) Nadomjesna shema otpornika...............................................................12 c) Minimiziranje uinaka neeljenih L i C................................................13 d) Utjecaj skin-efekta ili povrinskog uinka............................................13 e) Temperaturna ovisnost otpornika..........................................................13 5. Upute za upotrebu.........................................................................................................14 6. Literatura.......................................................................................................................15

1. emu oprema slui:

Mjerni otpornici su laboratorijska mjerila tono odreenog, vremenski nepromjenjivog i o okolini im manje ovisnog elektrinog otpora. Otpornik se openito koristi za stvaranje poznatog naponsko-strujnog odnosa u elektrinim krugovima. U samoj primjeni se koriste kao mjerni otpornici za posredno mjerenje struje, u naponskim dijelilima za mjerenje viih napona i u mjernim mostovima[1].

2. Izgled i opis:
U osnovi otpornik se izrauje tako da se otporni materijal postavi na tijelo od temperaturno postojanog izolatora s prikljunim izvodima koji omoguuju ugradnju otpornika. Mjerni otpornici se dijele u vie vrsta[1]: 1. iani otpornici 2. Slojni otpornici 3. Otpornici sa etiri stezaljke 4. Otpornici sa kliznom icom (potenciometri) 5. Varistori 6. Termistori 7. Senzistori 8. Fotootpornici Svaka izvedba je raena za odreene snage to e biti obraeno u sljedeim poglavljima. Relativna mjerna nesigurnost najboljih izvedbi je . Prve etiri vrste bit e detaljno opisane jer se one najvie koriste u krugovima dok e se za ostale napomenuti princip rada i gdje se koriste. Varistori su nelinearni otpornici ija se otpornost mijenja sa promjenom elektrinog polja. Rade na principu to je struja vea poveava im se otpor te se zbog toga koriste u krugovima za zatitu gdje protjee veliki napon koji treba, ali i velikim naponom dolazi i velika struje koju oni imaju zadatak ili zaustaviti ili reducirati[1]. Senzistori su otpornici ija otpornost raste sa porastom temperature. Mora se napomenuti da otpornost raste eksponencijalno sa temperaturom. U veini sluajeva se ponaaju kao isti metali. Koriste se u krugovima gdje se sklop treba zatiti od neeljene temperature[1]. Termistori su otpornici ije otpornost isto ovisi o temperaturi ali njihova otpornost ne raste eksponencijalno ve imaju granicu od -90 C do 130 C.

Formula koja se koristi da bi se dobio otpor sa nekim stupnjem temperature glasi: (2#1)

gdje je: - Promjena otpora - Promjena temperature - Temperaturni koeficijent odreene vrijednosti otpora na sobnoj temperaturi Za razliku od senzistora rade se od keramike ili polimera[1]. Fotootpornici su otpornici ija se otpornost opada kako raste jainom svijetla. Ako se poluvodi osvijetli, usred meuzonskih prijelaza, u njemu raste koncentracija slobodnih elektrona i upljina pri emu se otpornost smanjuje. Fotootpornik je napravljen od poluvodia velikih vrijednosti. Ako svjetlo pone padati na njega i ako ima dovoljno visoku frekvenciju, fotoni koje poluvodia apsorbira daje slobodne elektrone, a to vie elektrona ima to je bolja vodljivost[1].

Sl. 2#1 Prikaz vie vrsta mjernih otpornika(varistor, senzistor, termistor, fotootpornik) iana izvedba mjernih otpornika:

A)

Koristi se svuda gdje je neophodna velika snaga otpornika. Ako se usporede sa nenamotanim otpornicima, iani otpornici su skuplji, proizvodnja je sloenija, imaju vee dimenzije i nisu pogodni za rad na viim frekvencijama. iana izvedba mjernih otpornika koristi se za vee snage . Izborom duine i legure od koje je otporna ica napravljena mogu se dobiti otpornici od 0,1 do 1 M [2]. Pri izradi koristi se traka ili ica od manganina, izaoma, itd koja se namotava na izolacijsku podlogu. Ako bi se npr. koristila ica od manganina, njene karakteristike su sljedee: 84% bakra, 12% mangana i 4% nikla, termonapon prema bakru je , otpornost i temperaturni koeficijent [5].

Sl. 2#2 Primjer otpornika sa ianom izvedbom

B)

Slojna izvedba otpornika:

Slojni otpornici imaju na keramikom tijelu nanesen sloj materijala visoke otpornosti (mogu biti otpornici ugljenog sloja i otpornici metalnog sloja)[1]. Otporni sloj moe imati razliitu debljinu, a radi se od ugljena ili metala. Izvana se otpornik zatiuje oblogom od umjetne smole. Slojni otpornici su jeftini i pogodni za postizanje visokih vrijednosti otpora, te vrlo malih dimenzija. Slojna izvedba mjernih otpornika koristi se za manje snage od te tolerancije od ili . Izrauje se tako da se sloj metala ili

metalnog oksida napari na izolacijsku podlogu (staklo, porculan, keramika...). Jedni od predstavnika ove skupine su Vishay otpornici koji imaju odlinu vremensku stalnost, vrlo tono ugaanje i temperaturni koeficijent [5].

Sl. 2#3 Prikaz slojnih otpornika C) Izvedba mjernih otpornika sa etiri stezaljke:

Ovo je posebna izvedba otpornika koja se koristi kada se zahtijevaju najpreciznija mjerenja otpora. Postoje etiri stezaljke jer postoje: 2 strujne i 2 naponske stezaljke. Kao to se vidi na slici (sl. 6#1). S su strujne stezaljke za dovod vanjske struje, a N su naponske stezaljke za mjerenje napona (unutarnje, definiraju otpor). Iznosi otpora mogu biti od

[7]. N ovakvim otpornicima nema utjecaja prijelaznih otpora na kontaktima i nema otpora spojnih vodova. Ovisno o veliini struja razlikuju se po obliku i veliini (sl. 6#2).

Sl. 2#4 Shematski prikaz otpornika sa 4 stezaljke

Sl. 2#5 Prikaz dvoje razliitih otpornika sa etiri stezaljke

D)

Otpornici sa kliznom icom (potenciometri ili reostat):

Potenciometri su otpornici sa 3 prikljuka od kojih se dva nalaze na krajevima otpornika, a trei na klizniku koji se moe postaviti u bilo koji poloaj izmeu dva krajnja prikljuka. Ako se krajeve potenciometra dovede elektrini napon, na klizniku se javlja napon iji je iznos proporcionalan poloaju kliznika. Imaju vrijednosti otpora do nekoliko su im [6]. i granice pogreaka

Sl. 2#6 Prikaz otpornika sa kliznom icom

Sl. 2#7 Elektrini simboli za promjenjive otpornike

3. Naelo rada:
Ako je struja u krugu poznata, tada se otpornik koristi za stvaranje poznate razlike potencijala proporcionalne toj struji. Obrnuto, ukoliko je poznata razlika potencijala izmeu dviju toaka u krugu, tada se otpornik moe koristiti za stvaranje poznate struje proporcionalne toj razlici potencijala. Prema Ohmovom zakonu elektrini otpor jednak je padu napona na otporniku podijeljenom sa jainom struje koja protjee kroz otpornik[8]:

R=U/ I U=I R I=U/R

(3#1) (3#2) (3#3)

4. Znaajke otpornika:
A) Spojevi otpornika:

U elektrinim krugovima moe se naii na dvije vrste spajanja otpora, a to su serijski i paralelni spojevi otpornika. Ako se eli izraunati njihov ukupni otpor, postoje ve izvedene jednadbe[1]. a) Paralelni spoj otpornika: Za paralelni spoj dva otpornika slijedi jednadba: (4#1) Za paralelni spoj ukupno neogranienog broja otpora je jednadba: (4#2)

Sl. 4#1 Paralelni spoj otpornika

b) Serijski spoj otpornika Za serijski spoj dva otpornika postoji jednadba: (4#3)

Sl. 4#2 Serijski spoj otpornika

B)

Karakteristike i normiranje otpornika:

Osnovne karakteristike otpornika su[1]: 1. Elektrini otpor (Nazivna vrijednost) 2. tolerancija 3. opteretivost Nazivna vrijednost je veliina otpora koju bi otpornik trebao imati pri temperaturi od 20 C. Glavna karakteristika otpornika je njegov elektrini otpor R, npr. za otpornik duine l u metrima i poprenog presjeka materijala S i specifinom otpornosti materijala dana je relacijom: (4#4)

Iz gospodarskih razloga otpornici koji su na tritu imaju tono definirane vrijednosti otpora normirane prema IEC normi. Po najnovijim standardima koristi se IEC 60062:2004(E) norma. IEC niz je skup normom dozvoljenih nazivnih vrijednosti otpornika odreene tolerancije.

E6 ( tolerancija 20 % ): 100, 150, 220, 330, 470, 560, 680, 820 E12 ( tolerancija 10 %): 100, 120, 150, 180, 220,270, 330, 390, 470, 560, 680, 820 E24 ( tolerancija 5 %): 100, 110, 120, 130, 150, 160, 180, 200, 220, 240, 270, 300, 330, 360, 390, 430, 470, 510, 560, 620, 680, 750, 820, 910 E48 ( tolerancija 2 %): 100,105,110, 115,121, 127,133, 140, 147, 154, 162, 169, 178, 187, 196, 205, 215, 226, 237, 249, 261, 274, 287, 301, 316, 332, 348, 365, 383, 365, 402, 422, 442, 464, 487, 511, 536, 562, 590, 619, 649, 681, 715, 750, 787, 825, 866, 909, 953

Tolerancija je odstupanje u podruju koje je odreeno i izraava se postotkom. Od strane IEC niza postoje tolerancije od 20%, 10%, 5%, 2%, 1% i 0,5%. Svaka od tih vrijednosti odreuje
jedan razred tonosti izrade otpornika po kojem je definiran jedan IEC niz brojeva. Opteretivost je najvea energija koja se moe na otporniku u 1 sekundi pretvoriti u toplinu, a da pritom ne doe do oteenje otpornika. Energija koju elektroni gube protjecanjem kroz vodi pretvara se u toplinu i zagrijava otpornik. Ta koliina koja se pretvori u toplinu u 1 sekundi se naziva snaga. Jedinica za snagu je W [wat] i njome se izraava opteretivost otpornika. Snaga ovisi o jakosti struje i napona. to je vea snaga, to je vee zagrijavanje otpornika[8].

C)

Oznaavanje otpornika:

Na svim otpornicima se oznaava njihova nazivna vrijednost, tolerancija i kod nekih i opteretivost. Ovi podaci se oznaavaju slovima ili bojama. Za oznaavanje otpornika bojama se koristi meunarodni nain oznaavanja bojama[1]:

Sl. 4#3 Oznaavanje otpornika bojama

Sl. 4#4 Oznaavanje otpornika brojevima

10

Kod oznaavanja otpornika bojama, na otpornik se nanose etiri obojena prstena (nekada i 5 slojeva). Prema redoslijedu gledanja od prstena koje je najblii kraju otpornika imaju sljedea znaenja: prvi i drugi prsten daju prvu i drugu znamenku osnovnog broja nazivne vrijednosti trei prsten daje broj nula koji se dopisuje osnovnom broju, tj. potenciju broja 10 s kojom ga se mnoi da se dobije konana nazivna vrijednost etvrti prsten odreuje toleranciju otpornika Ako otpornik ima 5 prstena, onda prva tri odreuju osnovni broj, trei potenciju broja 10 s kojim se mnoi osnovni broj i peti prsten toleranciju otpornika.

D)

Ostali parametri otpornika: a) Sekundarni parametri otpornika:

1. neznatan temperaturni koeficijent otpora 2. visoki specifini otpor 3. stalnost elektrinog otpora godinama 4. mehanika otpornost na udarce i prenoenja 5. neznatan rasipni induktivitet i elektrini kapacitet 6. neznatan termo-elektrini napon prema bakru

Sl. 4#5 Sekundarne karakteristike mjernih otpornika

11

b) Nadomjesna shema otpornika:

Sl.4#6 Nadomjesna shema otpornika Ukupna impedancija:

(4#5)

Fazni pomak:

[
Vremenska konstanta mjernog otpornika:

(4#6)

(4#5) Na niskim frekvencijama vrijedi:

(4#7) Ako se izjednae sastavnice L/R i RC, ponitit e se vremenska konstanta , a ako bi to bilo kod preciznih izvedbi, one bi bila reda s ili ns[7].
12

Prolaskom struje nastaje unutar i izvan otpornika magnetsko polje, to rezultira sa vlastitim induktivitetom L. Poto esto u pogonu izmeu zavoja vlada razlika potencijala i elektrino polje koje vee elektrini naboj, mogue zamisliti da su to sve dijelovi koji su povezani mnotvom kapaciteta malih vrijednosti. Njih se nadomjeta vlastitim nadomjesnim kapacitetom C koji je povezan na poetak i kraj otpornika. c) Minimiziranje uinaka neeljenih L i C: Poto postoje parazitski utjecaji, manji induktivitet moe se dobiti smanjivanjem povrine presjeka tijela otpornika ili nainom namatanja, ovisno o kakvom je otporniku rije. to se tie kapacitet, a on dolazi od izraaja kod visokonaponskih otpornika kada se koriste izvedbe s vie sekcija (npr. Chaperonov namot) [5]. Veliine L i C imaju najveu utjecaj pri radu sa izmjeninom strujom, u tom sluaju mjerni otpornik djeluje kao impedancija. Poto je struja izmjenina, postoji i fazni pomak izmeu napona na otporniku u struje kroz otpornik.

d) Utjecaj skin-efekta ili povrinskog uinka: Ako se odjednom u vodiu pone javljati poveanje djelatnog otpora samoga vodia, to je onda posljedica induciranih vrtlonih struja u materijalu. Na izmjeninoj struje djelatni otpor ovisi o frekvenciji struje, poprenom presjeku voda i specifinoj elektrinoj vodljivosti kovine[7]. Primjer: postoji bakreni vod okruglog presjeka, s promjerom 40 mm, treba izraunati djelatni otpor pri frekvenciji 50 Hz. (4#8) Taj problem, odnosno skin efekt, javlja se kod ianih otpornika maloga otpora.

e) Temperaturna ovisnost otpornika: Otpor veine vodljivih stvari zagrijavanjem se poveava, tako i kod otpornika. Poveanjem temperature se pojaava titranje atoma oko njihovih ravnotenih poloaja u kristalnoj reetci materijala[1]. S time se dobiva da se atomi ee sudaraju sa strujeim elektronima od ega se dobiva poveanje elektrinog otpora. Naravno to manja temperatura to je i manji otpor. Kod nekih tvari otpor naglo iezne i na temperaturi vioj
13

od apsolutne nule. Ta se pojava naziva supravodljivost, a temperatura na kojoj nastupa, tj. temperatura skoka, svojstvena je pojedinoj tvari. Jednadba temperaturne ovisnosti otpora:

(4#9)

gdje je u C i

otpor na nekoj temperaturi,

otpor na temperaturi od 20 C,

temperatura

temperaturni koeficijent materijala[1].

5. Upute za upotrebu:
Mjerni otpornici se koriste u ovisnosti u kojim krugovima se trebaju postaviti. Poto je za svaki otpornik tono definirano koliko otpor daje te toleranciju i ostali detalji, moe se tono znati koji otpornik i koja vrsta se mora koristiti prema krugu u kojem ga treba postaviti. Znai ovisno za to je potreban mjerni otpornik, izabire se onaj koji odgovara i njega se koristi. U strujni krug se stavlja tako da se jednostavno spoje dvije prikljunice (bez obzira na koji stranu budui da otpornik nema polarizaciju, osim otpornika sa etiri stezaljke koji imaju i strujne i naponske prikljunice[8]).

14

6. Literatura:
[1] Elementi elektronskih ureaja, S.irbegovi, Sarajevo, 1972. godine [2] Seminarski rad iz prakse, iani otpornici za velike snage, Dalibor umi [3] Brodska elektrotehnika, mr.sc. M.Gran [4] Mjerenja u elektrotehnici, mr.sc. I.Kuric [5] 5. tema:mjerne komponente, prof.dr.sc. D.Ili, Zagreb 2012. [6] Mjerenja u mehatronici, prof.dr.sc. R.Filjar [7] 2. tema:elementi mjernih krugova, FER, Zagreb 2012. [8] Ostalo: pod ostalo se misli kombinacija tekstova iz prijanjih navedenih priloga iznad

15