Centar za ljudska prava u Mostaru

PRISTUP PRAVDI U BOSNI I HERCEGOVINI BESPLATNA PRAVNA POMO

Poseban osvrt na Hercegovako-neretvanski kanton

Mostar, 2011.

PRISTUP PRAVDI U BOSNI I HERCEGOVINI BESPLATNA PRAVNA POMO Poseban osvrt na Hercegovako-neretvanski kanton
Izdava: Centar za ljudska prava u Mostaru Mostar, Adema Bua br. 50 Glavni urednici: Prof. dr. sc. Nurko Pobri Mr. sc. Rebeka Kotlo Urednitvo: Prof. dr. sc. Suzana Bubi, Prof. dr. sc. Jozo izmi, Prof. dr. sc. Vesna Kazazi, Doc. dr. sc. Snjeana Pehar, Doc. dr. sc. Ivo Rozi Izdavake usluge i tampa: Magistrat d.o.o., Sarajevo Tehniko ureenje i DTP: Saliha Gani-Markovi
_________________________________________________ CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 342.7:347.921.8](497.6-24 Hercegovako-neretvanski)(082) PRISTUP pravdi u Bosni i Hercegovini : besplatna pravna pomo : poseban osvrt na Hercegovako-neretvanski kanton / [urednici Nurko Pobri, Rebeka Kotlo]. Mostar : Centar za ljudska prava, 2011. 201 str. ; 29 cm Biljeka o autorima: str. 189-194. Bibliografija: str. 195-201 ; bibliografske i druge biljeke uz tekst. ISBN 978-9958-9975-6-3 COBISS.BH-ID 18865670 _________________________________________________

Ova publikacija je objavljena uz podrku amerikog naroda preko Amerike agencije za meunarodni razvoj (USAID). Autori publikacije su odgovorni za njen sadraj i stavovi koji su u njemu izneseni ne odraavaju stavove USAID-a ili Vlade Sjedinjenih Amerikih Drava.

Centar za ljudska prava u Mostaru je lanica Mree pravde u Bosni i Hercegovini. Mrea pravde u Bosni i Hercegovini je mrea 52 organizacije civilnog drutva koja kroz partnersko djelovanje, dijalog i saradnju radi na informiranju, obrazovanju i zastupanju interesa graanki i graana u sektoru pravde. Vie informacija o mrei pravde je dostupno na http://www.mrezapravde.ba

SADRAJ

PREDGOVOR .................................................................................................................... PRUANJE BESPLATNE PRAVNE POMOI U BiH Poseban osvrt na Hercegovako-neretvanski kanton ...................................................... Prof. dr. sc. Jozo izmi Pruanje besplatne pravne pomoi u Bosni i Hercegovini s osvrtom na iskustva Republike Hrvatske ............................................................................. Mr. sc. Rebeka Kotlo Pravni okvir pristupa pravdi besplatne pravne pomoi u BiH, sa posebnim osvrtom na Hercegovako-neretvanski kanton i evropske standarde ................. Jasminka Brati Pravo na besplatnu pravnu pomo u Hercegovako-neretvanskom kantonu .... Nina ulani, mr. sc. Rebeka Kotlo, Ivana Stipanovi Pristup pravdi besplatna pravna pomo u HNK: uloga i (mogua) saradnja pravosua, organa uprave, Institucije ombudsmena i nevladinog sektora ....................................................... Mladen Jurii Osvrt na postojeu praksu prema Zakonu o kaznenom postupku Federacije Bosne i Hercegovine koja se odnosi na besplatnu pravnu pomo na podruju jurisdikcije upanijskog/kantonalnog suda Mostar ........... Mr. sc. Senad Hasanagi Inicijativa za donoenje zakona i zahtjev za tumaenje zakona u svjetlu pruanja besplatne pravne pomoi ......................................................................... PRISTUP PRAVDI U BiH ................................................................................................. Prof. dr Suzana Bubi Neki aspekti prava na poteno suenje u graanskim predmetima .................... Prof. dr. sc. Vesna Kazazi Zatita ljudskih prava u Bosni i Hercegovini ........................................................ Prof. dr. Nurko Pobri Tuba u upravnom sporu instrument sudske kontrole uprave ........................ Doc. dr. sc. Snjeana Pehar Primjena lanka 6. Europske konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u upravnom sporu ..................................................................... Doc. dr. sc. Ivo Rozi Disciplinski postupak zbog povrede slubene dunosti u institucijama Bosne i Hercegovine .................................................................................................

11

33 43

55

67

75 81 83 97 108

126

138

Semir Guzin Zatita osnovnih ljudskih prava kroz postupak kompenzacije/naknade tete nastale izvrenjem ratnih zloina ..................................................................................... IZ PRAKSE PRAVNOG SAVJETOVALITA CENTRA ZA BESPLATNU PRAVNU POMO U CENTRU ZA LJUDSKA PRAVA U MOSTARU ......................... Dragan Glibo, Marin imunovi, Iva kobi Karakteristina iskustva pruanja pravne pomoi iz oblasti radnog i socijalnog prava ........................................................................................ Goran Jurko, Antonija Kolak, Nives Vidovi Vlasniko pravni odnosi u HNK sa aspekta pruanja besplatne pravne pomoi .......................................................................................................... eljko Rezo, Zoran Zovko, Amra Mace, Amela Rudan Razvod braka i roditeljska skrb ............................................................................. BILJEKA O AUTORIMA .............................................................................................. POPIS RELEVANTNIH IZVORA Bibliografija .............................................................................................................. Pravni akti, jurisprudencija, ostali izvori i izvori sa interneta ............................

151

157

159

169 177 189 195 198

PREDGOVOR

Publikacija Pristup pravdi u Bosni i Hercegovini i besplatna pravna pomo: poseban osvrt na Hercegovako-neretvanski kanton nastala je kao rezultat nauno-istraivakog i praktino-pravnog angamana autora i uesnika projekta Centra za ljudska prava u Mostaru Pristup pravdi u Hercegovako-neretvanskom kantonu besplatna pravna pomo, finansiranog od USAID JSDP II (septembar 2010. maj 2011.) i predstavlja struno i nauno utemeljenu analizu pravnog okvira i stanja u praksi u oblasti pristupi pravdi i ostvarenja prava za graane, posebno socijalno ugroenih i diskriminisanih, u Bosni i Hercegovini i Hercegovako-neretvanskom kantonu, sa akcentom na pruanje besplatne pravne pomoi. U projektu Pristup pravdi u Hercegovako-neretvanskom kantonu besplatna pravna pomo studenti i diplomirani pravnici fokusiraju se na oblast pristupa pravdi i pruanja besplatne pravne pomoi, i to: postojei pravni okvir, davanje usluga apstraktne i konkretne pravne pomoi traiocima pravne pomoi, edukaciju i informisanje i pruaoca i primaoca pravne pomoi, analizu i istraivanje relevantnog pravnog okvira i metodologije i sadraja rada posebno na najuestalijim pravnim problemima, kao i uzajamnih odnosa kljunih aktera u sektoru pravde. Besplatnu pravna pomo socijalno ugroenim kategorijama stanovnitva u Pravnom savjetovalitu Centru za besplatnu pravnu pomo u Centru za ljudska prava u Mostaru (sponzorisanom od Fonda otvoreno drutvo BiH Soros fondacije i USAID JSDP II) pruaju tek diplomirani pravnici i studenti prava kao (zavreni) polaznici pravnih klinika (ive klinike) pod mentorstvom, uz pomo i saglasnost pravnika praktiara i profesora prava sa iskustvom u kliniko obrazovanju pravnika, te koordinatora projekta, posebno: a) davanjem optih informacija podnosiocima zahtjeva o njihovim pravima i obavezama (apstraktna pravna pomo), b) davanjem poetnih pravnih savjeta i pomo u popunjavanju formulara i davanje pismenih i usmenih pravnih savjeta, c) pravna pomo u sastavljanju pismena, d) upuivanjem klijenata organizaciji advokatu koji moe, prema Zakonu o parninom postupku, da zastupa klijenta na sudu, e) pravna pomo u postupcima mirnog rjeavanja sporova (medijacija), f) pravnim istraivanjem i analizom povodom odreenog predmeta, g) u odreenim situacijma praenjem klijenta do suda/upravnog organa i pruanje pomoi na licu mjesta (popunjavanje obrazaca, dobivanje dokumenata i sl.), te h) davanjem savjeta i pruanje besplatne pravne pomoi posebno u oblasti ljudskih prava, radnog i socijalnog prava, graanskog (procesnog) prava, te upravnog (procesnog) prava.

Korisnici su socijalno ugroene kategorije, ranjive i diskriminisane, penzioneri, nezaposleni, osobe sa posebnim potrebama, starije i bolesne osobe, povratnici, radnici sa nerijeenim radnopravnim statusom i bez primanja, porodice sa djecom bez sredstava za ivot, te, dakle, sve osobe koje trebaju besplatnu pravnu pomo i ispunjavaju uslove za dobivanje, a pravna pomo koja je zahtijevana i dobivena iz Pravnog savjetovalita Centra za besplatnu pravnu pomo u Centru za ljudska prava u Mostaru (iva klinika) odnosi se na sve oblasti iz kojih savjetovalite prua pravnu pomo, posebno: ljudska prava, zabranu diskriminacije, radno i socijalno pravo, graansko i graansko procesno pravo, upravno i upravno procesno pravo, porodino pravo, imovinskopravne odnose, te na predmete iz oblasti parninog, vanparninog, izvrnog, prekrajnog i upravnog postupka i spora. Pravno savjetovalite Centar za besplatnu pravnu pomo poelo je sa radom 2009. (ive klinike) kao svojevrsna nadgradnja projekta Kliniko obrazovanje pravnika za studente Pravnog fakulteta Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru i Pravnog fakulteta Sveuilita u Mostaru, sponzorisanog od Fonda otvoreno drutvo Bosna i Hercegovina Soros fondacije (2003. 2009.) Angamanom u Centru za ljudska prava u Mostaru studenti i tek diplomirani pravnici stiu potrebno radno iskustvo i praktina pravna znanja i vjetine, profesori prava i pravnici praktiari usvajaju nove i drugaije metode edukacije, socijalno ugroene i diskriminirane kategorije stanovnita dobivaju besplatnu i visoko kvalitetnu pravnu pomo, ime se doprinosi ostvarenju pristupa pravdi, efikasnijem ureenju i djelovanju sektora pravde, stvara mogunost identifikovanja i praenja stanja, davanja preporuka za izvodljivo rjeenje i otklanjanje problema i nedostataka u zakonodavstvu i pravosudnom sistemu, sektoru pravde, te se vre analize, istraivanja, monitoring, izvjetavanje, javno zagovaranje, publikovanje i informisanje svih relevantnih aktera, posebno u domenu ostvarenja pristupa pravdi i reformi sektora pravde. Centar za ljudska prava u Mostaru je nezavisno uduenje graana je kroz svoje edukativne, istraivake i informativne aktivnosti, analiziranja, monitoring, praenje stanja, izvjetavanja, savjetovanje i izdavake djelatnosti fokusirano na: unaprjeenje kvalitete obrazovanja studenata, posebno studenata prava i znanja i vjetina (mladih) diplomiranih pravnika, pruanje besplatne pravne pomoi, edukaciju pravnika praktiara, podizanje svijesti i obrazovanje o potivanju i zatiti ljudskih prava, proces zakonodavne, pravosudne i reforme javnog sektora u Bosni i Hercegovini, izgradnju i jaanje otvorenog drutva i politikog demokratskog obrazovanja koje doprinosi stabilnom i prosperitetnom okruenju u Mostaru i Bosni i Hercegovini, istraivanje javnih politika i pravljenje i publikovanje analiza, javno zagovaranje, aktivni drutveni angaman i uee u zajednici. Centar za ljudska prava u Mostaru, kao lanica Mree pravde u BiH, u okviru projekta Pristup pravdi u Hercegovako-neretvanskom kantonu besplatna pravna pomo, objavljuje ovu publikaciju kao nauno-istraivaku i strunu analizu sa policy elementima pravnih okvira i prakse u oblasti pristupa pravdi i besplatne pravne pomoi u BiH, sa detaljnim prikazom i kritikom stanja u ovaj oblasti u HNK, obrauje relevantne pravne akte iz pristupa pravdi u BiH (dravni, entitetski i kantonalni nivo poreenje, (ne)usklaenost, nedostaci i prednosti, uz preporuke), daje komparaciju sa evropskim standardima (posebno Vijee Evrope i Evropska Unija) i Republikom Hrvatskom, analizira procesno zakonodavstvo (parnino, vanparnino, izvrno i prekrajno), kao i pojedine oblasti ljudskih prava, krivinog prava, radnog i socijalnog prava, graanskog i graanskog procesnog prava, porodinog prava (branog, roditeljskog i starateljskog prava), upravnog i upravnog procesnog prava, te ulogu i moguu saradnju i sinergiju pravosua, nevladinog sektora, organa uprave, institucije ombudsmena, advokata/advokatske komore, ministarstva i skuptine, naglaava prioritete iz strategije reforme sektora pravde, te daje analizu i predlae modele (efikasnog) rjeavanja najuestalijih pravnih problema traioca besplatne pravne pomoi.

Iskrenu zahvalnost dugujemo autorima i uesnicima projekta, te saradnicima Centra za ljudska prava u Mostaru, kao i Izdavakoj kui Magistrat iz Sarajeva, posebno gi Salihi Gani-Markovi, na profesionalizmu i predanosti radu. Posebno se zahvaljujemo Amerikoj agenciji za meunarodni razvoj (USAID) koja je kroz Projekat razvoja sektora pravosua II (JSDP II) pruila tehniku podrku u izradi ove publikacije. Mostar, maj 2011. godine mr. sc. Rebeka Kotlo
Izvrna direktorica Centra za ljudska prava u Mostaru

PRUANJE BESPLATNE PRAVNE POMOI U BOSNI I HERCEGOVINI: Poseban osvrt na Hercegovako-neretvanski kanton

10

Prof. dr. sc. Jozo izmi, Pravni fakultet Sveuilita u Splitu

PRUANJE BESPLATNE PRAVNE POMOI U BOSNI I HERCEGOVINI S OSVRTOM NA ISKUSTVA REPUBLIKE HRVATSKE

I/ UVOD U Bosni i Hercegovini (dalje BiH) u tijeku je sveobuhvatna reforma propisa o pruanju besplatne pravne pomoi. Uvjetovana je prije svega postupkom usklaivanja bosanskohercegovakih propisa s propisima Europske unije (temeljem Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju, v. l. 70. i 78.), te s injenicom da je BiH lanica Vijea Europe pa je u tom smislu duna primjenjivati i odredbe njezine Konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama (European Convention on Human Rights and Fundamental Freedoms, dalje Konvencija), odnosno propisi koje donosi trebaju biti u skladu s tom Konvencijom. Razvijanje sustava i strukture odrivog pravnog savjetovanja i besplatne pravne pomoi u graanskim stvarima u BiH, s odgovarajuim prijedlogom zakonskog rjeenja u ovoj oblasti, predstavlja jedan od zahtjeva Vijea Europe i obavezu koju je BiH prihvatila kao nunu u podruju reforme pravosua. Tako je odredbom l. 6. st. 3. toke c) Konvencije (i odlukama Europskog suda za ljudska prava kojima se tumae odredbe Konvencije), dravama lanicama nametnuta dunost da osiguraju pruanje besplatne pravne pomoi graanima koji zbog raznih okolnosti nisu u stanju snositi trokove postupaka u kojima bi trebali tititi, odnosno ostvariti neka subjektivna prava. S obzirom na doputeni opseg lanka, osvrnuli bismo se samo na neke pravne propise kojima je ureen, odnosno kojima se planira urediti sustav pruanja besplatne pravne pomoi u BiH, odnosno osvrnuli bismo se samo na pruanje besplatne pravne pomoi u graanskim stvarima. Naime, zakonodavna analiza otkriva da postoje ozbiljni nedostaci u provoenju pravne pomoi u graanskim stvarima i postupcima u BiH, pravna pomo u BiH u graanskim predmetima gotovo da ne postoji ili je svedena na najmanju zajamenu mjeru i uglavnom se odnosi na oslobaanje siromanih graana od plaanja trokova postupka ili sudskih taksi, ali nema cjelovitog dravnog mehanizma za ostvarenje prava na pravnu pomo. Evidentno je da postoji veliki broj ljudi u BiH koji ne mogu ostvariti pravo na slobodan pristup sudovima (ali i drugim organima) zbog siromatva. Shodno navedenom, a i zahtjevu stvarne ravnopravnosti u ostvarivanju pravne zatite, uvia se nunost uvoenja instituta za pruanje besplatne pravne pomoi u graanskim stvarima svih stranaka slabog imovinskog stanja. 1 Radi usporedbe i moguih prijedloga de lege ferenda, drimo korisnim ukazati i na neka rjeenja i iskustva Republike Hrvatske na podruju pruanja besplatne pravne pomoi s obzirom na injenicu da je ona ve ustrojila sustav pruanja besplatne pravne pomoi u skladu sa zahtjevima Europske unije i Vijea Europe.

_______________
1

Vidi Obrazloenje uz Nacrt Zakona o besplatnoj pravnoj pomoi, Sarajevo, oujak 2010., str. 17.

11

II/ POJAM BESPLATNE PRAVNE POMOI 1/ Besplatnu pravnu pomo moemo definirati kao zakonom ureeni nain pruanja pravne pomoi radi ostvarivanja zatite povrijeenih ili ugroenih prava i interesa neke osobe pred nadlenim sudom ili drugim (dravnim) organom/tijelom. Besplatna pravna pomo je oblik ostvarivanja prava pojedinca na pristup sudu i drugim tijelima pred kojima ostvaruju pojedina prava ili obveze, na temelju naela jednakosti, a ije je trokove u cijelosti ili djelomino duna plaati drava. Pravna pomo je osobno pravo i vai samo za stranku kojoj je priznato i samo za postupak koji je priznat. Besplatnu pravnu pomo moe dobiti samo fizika, a ne i pravna osoba. Ovo pravo mogu ostvariti stranke koje bi plaanjem ovakvih usluga znatno umanjile sredstva iz kojih se izdrava stranka i lanovi njene porodice. 2/ Postojanje pravozatitnog sustava i slobodan pristup pravosuu temeljni su preduvjeti efikasnog ostvarivanja prava pojedinaca, ali angairanje dravnog aparata pred korisnika postavlja i financijske zahtjeve u smislu obveze plaanja trokova postupka. 2 Svaka je drava radi osiguranja reda i mira u drutvu i funkcioniranja pravnog sustava duna uspostaviti uinkovit sustav pravne zatite i omoguiti pristup pravosuu svim osobama (fizikim i pravnim) kojima je odreeno subjektivno pravo ugroeno ili povrijeeno. 3 Pri tome je potrebno uzeti u obzir i sve izraeniju potrebu pojedinih grupacija graana za besplatnom pravnom pomoi (nezaposleni, umirovljenici, samohrani roditelji, branitelji i rtve rata, izbjeglice, prognanici, povratnici, pripadnici nacionalnih manjina i dr.) te im osigurati uvjete kako bi to svoje pravo mogli i ostvariti na to jednostavniji nain. 4 Nain izgradnje sustava besplatne pravne pomoi predstavlja odgovor drutvene zajednice na postojanje odreenog broja socijalno ugroenih stanovnika koji nisu u mogunosti sami, bez organizirane drutvene pomoi, ostvariti jedno od svojih elementarnih ljudskih prava pravo na pristup pravdi. 5 Svakako, besplatnost za graanina korisnika zatite, ne znai (uvijek) i besplatnost rada organa koji su ovlateni pruati besplatnu pravnu pomo, nego podrazumijeva naknadu tih trokova iz drugih sredstava, u punom ili umanjenom iznosu. Dostupnost suda mora biti stvarna, a ne formalna. Zbog ekonomskih (ne)prilika nitko ne bi smio biti de facto sprijeen u nastojanju da ostvari ili obrani svoje pravo pred bilo kojim sudom, odnosno dravnim organom. Upravo putem besplatne pravne pomoi realizacija formalne pravne jednakosti i primjene prava i sutinski se omoguava, i pravda se ini dostupnom siromanim i drugim osobama koje, ponajvie zbog slabog imovnog stanja, nisu u mogunosti sami realizirati pravo na pravnu zatitu. Besplatna pravna pomo, osim snoenja ili participiranja u predujmljivanju i snoenju trokova pravnog zastupanja, obuhvaa i pravo na pomo u svezi s drugim trokovima kao to su: sudske pristojbe, trokovi izvoenja dokaza (npr. vjetaka), trokovi prijevoda, trokovi predujmova prema odluci suda (npr. aktorska kaucija) i dr. 6 Pravo na besplatnu pravnu pomo predstavlja bitnu komponentu prava na pristup pravosuu. Uspostavljanje naina pruanje pravne pomoi dijelu stanovnitva koji ekonomski ne moe sam snositi trokove voenja postupaka jedan od temeljnih preduvjeta za ostvarenje prava na pristup pravosuu. Pravo na pristup sudu (access to justice, pravo na pristup pravosuu) jedno je od temeljnih ljudskih prava i smatra se jednim od najvanijih aspekata
_______________
2

4 5

Tako MARI, M., Pravo na besplatnu pravnu pomo u graanskim postupcima (de lege lata i de lege ferenda), Pravnik, vol. 40, 2006., br. 1, str. 127. Vidi LAZI, M., Uspostavljanje sistema besplatne pravne pomoi u Republici Srbiji, tematski zbornik radova Pristup pravosuu instrumenti za implementaciju evropskih standarda u pravni sistem Republike Srbije, Ni, 2008., str. 109. Usp. KAUZLARI, ., Besplatna pravna pomo, Pravo u gospodarstvu, vol. 45., 2006., br. 4, str. 413. Vidi ADAMOVI, A., Sistem besplatne pravne pomoi u Sloveniji, tematski zbornik radova Pristup pravosuu instrumenti za implementaciju evropskih standarda u pravni sistem Republike Srbije, Ni, 2008., str. 149. Tako KAUZLARI, ., Naelo pruanja pravne pomoi neukoj stranci, Pravo i porezi, 2007., br. 9, str. 54.

12

prava na pravino (poteno, fair) suenje, sintagme koja objedinjuje sve mjere kojima se treba osigurati pravedno i jednako postupanje prema svim osobama koje se pojave pred sudovima i drugim javnopravnim tijelima. 7 3/ Najznaajniji meunarodni pravni izvor za podruje besplatne pravne pomoi jest ve spomenuta Konvencija s Protokolima. BiH je lanica Vijea Evrope od 24. travnja 2002. godine. Republika Hrvatska Konvenciju je ratificirala u studenom 1997. godine ("Narodne novine, br. 17/97., 6/99. i 8/99.). Europska konvencija pravo na besplatnu pravnu pomo izriito predvia samo za optuenike, ako to nalau interesi pravde i materijalni status optuenika, a ne govori izriito i o pravu na besplatnu pravnu pomo u graanskim predmetima. Stoga se na ovom podruju kao poseban izvor europskog prava za graanske sporove primjenjuje odluka Europskog suda za ljudska prava (dalje ESLJP) u sluaju Airey v. Ireland, od 11. rujna 1979. god. 8 U obrazloenju te odluke, ESLJP govori o obvezi dravapotpisnica Europske konvencije da osiguraju besplatnu pravnu pomo kada je to nuno za uinkovitu zatitu graanskih prava i obveza stranke kod voenja sudskog postupka, bilo zbog obvezatnog zastupanja, ili zbog sloenosti konkretnog sluaja. 9 Naime, ESLJP je ocijenio da postoji povreda l. 6 Europske konvencije (pravo svakog da neovisan i nepristran sud, pravino, javno i u razumnom roku odlui o pravima i obvezama graanske naravi) ako su trokovi postupka takvi da prijee efikasnu zatitu prava pred nacionalnim sudovima.10 ESLJP je naglasio da ta odluka ne znai da je drava duna osigurati besplatnu pravnu pomo u svim graanskim postupcima, ve potreba besplatne pravne pomoi ovisi o okolnostima svakog pojedinog sluaja. 11 III/ PRAVNI OKVIR SUSTAVA BESPLATNE PRAVNE POMOI U REPUBLICI HRVATSKOJ Institut besplatne pravne pomoi relativno je nova i bez sumnje nedovoljno razvijena pojava u hrvatskom zakonodavstvu i pravnoj praksi. Pruanje besplatne pravne pomoi graanima Republike Hrvatske (dalje RH) ureeno je brojnim propisima, prvenstveno onima kojima se ureuje ostvarivanje prava graana u sudskim i upravnim postupcima. Tako je pravo na besplatnu pravnu pomo u RH zajameno l. 29. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 56/90, 153/97, 8/98-pro. tekst, 113/00, 124/00 pro. tekst, 28/01, 41/01 pro. tekst, 55/01.), odredbama nekih zakona poput l. 6. Zakona o kaznenom
_______________
7

8 9 10

11

Usp. JELINI, Z., O Prijedlogu Zakona o besplatnoj pravnoj pomoi, Informator, broj 5560. od 20. lipnja 2007., str. 5. Serie A, br. 32 Tekst dostupan na: http://www.echr.coe.int/exhr, 17. veljae 2006. Vidi KAUZLARI, ., Besplatna pravna pomo, Pravo u gospodarstvu, vol. 45., 2006., br. 4, str. 402.-403. Tako MARI, M., Pravo na besplatnu pravnu pomo u graanskim postupcima (de lege lata i de lege ferenda), Pravnik, vol. 40, 2006., br. 1, str. 128. Problematika prava na besplatnu pravnu pomo dodatno je pojanjena u nekim kasnijim presudama Europskog suda. U tom je smislu Europski sud obvezao drave lanice da osiguraju jednakost podnositelja pred zakonom (Predmet Artico v.Italy (13.5.1980.), Serie A, br. 37. Tekst dostupan na: http://www.echr.coe.int/echr, 19. veljae 2006.), da zahtjev da traitelj izvan svake sumnje dokae nizak materijalni status predstavlja povredu Konvencije (Predmet Pakelli v. Federal Republic of Germany (25.4.2983.), Serie A, br. 64. Vidi: http://www.echr.coe.int/echr, 18. veljae 2006.), da odvjetniku koji prua besplatnu pravnu pomo mora biti ostavljeno dovoljno vremena za pripremu (Predmet Goddi v. Italy (9.4.1983.), Serie A, br. 76. Tekst odluke na http://www.echr.coe.int/echr,19. veljae 2006.), da se besplatna pravna pomo mora osigurati u svim stupnjevima postupka (Predmet Granger v. U.K. (28.3.1990.), Serie A, br. 174. i Boner v. U.K. (28.10.1994.), Serie A, br.300-B. V. http://www.echr.coe.int/echr, 19. veljae 2006.), te da je doputen zahtjev za povrat odobrenih i utroenih sredstava za plaanje besplatne pravne pomoi u sluaju poboljanja materijalnih prilika korisnika (Predmet Croissant v. Germany (25.9.1992.), Serie A, br. 237-B. Tekst presude dostupan na: http://www.echr.coe.int/echr, 19. veljae 2006.). Tako BARI, S., Pravna pomo i neprofitne organizacije u RH s posebnim osvrtom na iskustva RI-Centra i Klinike Pravnog fakulteta u Rijeci, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, v. 25, 1991., br. 2, str. 942.

13

postupku (Narodne novine, br. 110/97, 27/98 ispravak, 58/99, 112/90, 58/02, 143/02 ispravak, 115/06.), l. 172. Zakona o parninom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 Odluka USRH, 84/08 i 96/08, dalje ZPP), l. 85. Zakona o rjeavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u odreenim odnosima (Narodne novine, br. 53/91.), l. 21. Zakona o odvjetnitvu (Narodne novine, br. 9/94, 117/08 i 75/09, dalje ZO), l. 11. i 19. Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine, br. 26/03 proieni tekst), 12 l. 20. i 24. Zakona o azilu (Narodne novine, br. 103/03, 179/07.), odredbama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoi (Narodne novine, br. 62/08, dalje ZBPP), te brojnim provedbenim podzakonskim propisima. 1/ Zakon o parninom postupku 1.1. Uvodno Sukladno zahtjevu stvarne ravnopravnosti u ostvarivanju pravne zatite javlja se i institut pruanja pomoi strankama slabijeg imovnog stanja (tzv. siromako pravo), i to u vidu osloboenja od plaanja trokova postupka. Iako neki osloboenje od parninih trokova smatraju vidom pruanja pravne pomoi,13 s time se ne bismo u potpunosti mogli suglasiti jer se prvenstveno radi o ekonomskoj pomoi ili socijalnim mjerama, koje bi na boljitak stranke u pravnoj sferi mogle imati tek posredni utjecaj. Zakonska sintagma osloboenje od plaanja trokova postupka, moe navesti na pogrean zakljuak da osloboena stranka nije uope duna plaati parnine trokove, to je pogreno jer se osloboenje odnosi samo na obvezu stranke da prethodno snosi (predujmljuje) trokove priuzroene svojim procesnim radnjama.14 1.2. Pojam i sadraj parninih trokova U parninom postupku sud odluuje o zahtjevu koji se tie glavne stvari i sporednih trabina. U sporedne trabine trebalo bi ukljuiti i zahtjev za naknadu trokova o kojima sud odluuje bez raspravljanja.15 Parnine trokove ine izdaci uinjeni u tijeku ili u povodu postupka (ZPP, l. 151.). Parnini trokovi nastaju na razliite naine i javljaju se u vie vidova. ZPP ne nabraja taksativno to sve sainjava parnine trokove, ve ih definira kao izdatke uinjene tijekom ili u povodu postupka (ZPP, l. 151.), a tu se svakako mogu ubrojiti i izdaci za nagradu odvjetnicima i drugim osobama.16 1.3. Uvjeti i predmet oslobaanja od plaanja trokova postupka Sud e osloboditi plaanja trokova postupka stranku koja prema svome opem imovnom stanju ne moe podmiriti te trokove bez tete za nuno uzdravanje sebe i obitelji (ZPP, l. 172. st. 1.). U ZPP-u se, dakle, ne propisuje izriito odreeni porezni cenzus kao uvjet za osloboenje, ve je sudu preputeno da, s obzirom na sve okolnosti sluaja, ocijeni jesu li ispunjeni svi uvjeti za osloboenje stranke od plaanja trokova postupka. Oslobaanje od plaanja trokova postupka, odnosi se samo na oslobaanje od obveze prethodnog snoenja trokova prouzroenih procesnim radnjama stranke. Time stranka nije konano i u cijelosti osloboena obveze plaanja parninih trokova.17 Stranka ne moe biti osloboena obveze da svom protivniku naknadi parnini troak. Stranka je duna naknaditi protivniku trokove koje mu je prouzroila. Oslobaanje od plaanja trokova postupka obuhvaa osloboenje od plaanja pristojbi i osloboenje od polaganja predujma za trokove svjedoka, vjetaka, uviaja i sudskih oglasa (ZPP, l. 172. st. 2.).18 Sud moe osloboditi stranku plaanja pristojba, ako bi plaanjem
_______________
12

13 14 15 16

17 18

Vidi i Zakon o upravnim pristojbama (Narodne novine, br. 8/96, 77/96., 85/97., 131/97., 68/98., 66/99., 116/00., 163/03., 17/04., 110/04., 141/04., 150/05., 129/06., 60/08). Tako ALIJA, B., Graansko procesno pravo, Sarajevo, 1986., str. 503., dalje ALIJA. Ibid., str. 386. Tako DIKA, M., Revizibilnost rjeenja o trokovima postupka, ZPFZG, 32, 1982, br. 1-2, str. 210. ire o tome kod TRIVA, S. DIKA, M., Graansko parnino procesno pravo, Zagreb, 2004., dalje TRIVA DIKA, str. 462.-473. Tako GRBIN, str. 130. Usp. EPAROVI, M., Primjena zakona o sudskim pristojbama, Odvjetnik, 68, 1995., br. 11-12, str. 81-85.

14

pristojba bila znatno umanjena sredstva iz kojih se uzdrava stranka i lanovi njene obitelji (ZPP, l. 172. st. 3.). Osloboenje, dakle, moe biti potpuno (za stranku koja prema opem imovnom stanju ne moe snositi trokove bez tete za nuno uzdravanje sebe i obitelji) i djelomino (za stranku ija bi sredstva za uzdravanje sebe i obitelji, makar i djelominim plaanjem ovih izdataka bila znatno umanjena). Stranka koja je potpuno osloboena od plaanja trokova postupka nije duna (prethodno) plaati pristojbe niti polagati predujam za trokove svjedoka, vjetaka, oevida i sudskih oglasa. Stranka koja je djelomino osloboena prethodnog plaanja trokova postupka, osloboena je samo od plaanja sudskih pristojbi.19 Pri donoenju odluke o osloboenju od plaanja trokova postupka sud e briljivo ocijeniti sve okolnosti, a osobito e uzeti u obzir vrijednost predmeta spora, broj osoba koje stranka uzdrava i prihode koje imaju stranka i lanovi njezine obitelji (ZPP, l. 172. st. 4.). Zato se moe dogoditi da i stranka slabog imovnog stanja ne bude osloboena u parnicama u kojima je vrijednost predmeta spora relativno mala, pa ak se u parnicama u kojima je vrijednost predmeta spora relativno visoka, trokova postupka moe osloboditi i ona stranka koja je dobrog imovnog stanja. 1.4. Predujmljivanje trokova iz sredstava suda Kad je stranka potpuno osloboena plaanja trokova postupka, iz sredstava suda isplauje se predujam za trokove svjedoka, vjetaka, uviaja i izdavanja sudskog oglasa, te stvarni izdaci postavljenog punomonika (ZPP, l. 175.). Ako stranku zastupa odvjetnik kao postavljeni punomonik, duan je sainiti trokovnik s popisom svih parninih radnji koje je poduzimao tijekom parnice te iznosom nagrade koja mu pripada po Tarifi, s tim da se na zahtjev odvjetnika isplata dospjelih trokova moe vriti sukcesivno. Na isti nain odreuju se i trokovi punomonika koji nije odvjetnik, osim to mu ne pripada pravo na nagradu za zastupanje.20 1.5. Konano snoenje pristojbi i trokova isplaenih iz sredstava suda Obveza konanog snoenja trokova parninog postupka od kojih je stranka prethodno osloboena, uvjetovana je ishodom postupka, odnosno (ne)uspjehom u parnici. Ako se parnica okona neuspjehom stranke koja je osloboena plaanja parninih trokova, ona se definitivno oslobaa plaanja trokova postupka od kojih je prethodno bila osloboena, a izdaci uinjeni tijekom postupka konano padaju na teret sredstava suda. Tada niti jedna stranka nije duna naknaditi te trokove jer priznato osloboenje obuhvaa i konano osloboenje u pogledu izdataka za sudske pristojbe i predujma za one sudske radnje koje je bila duna podmiriti osloboena stranka. Ipak, osloboena stranka nije osloboena od konanog snoenja trokova parninom protivniku, jer je izgubila parnicu. Pristojbe i trokovi isplaeni iz sredstava suda te stvarni izdaci i nagrada postavljenog punomonika ine u tom sluaju dio parninih trokova (ZPP, l. 177. st. 1.). O naknadi tih trokova od protivnika stranke koja je osloboena plaanja trokova postupka sud e odluiti prema odredbama o naknadi trokova (ZPP, l. 177. st. 2.). Naime, prema odredbama ZPP-a (v. l. 151.-167.) predviena su dva naela, odnosno dvije metode naknade trokova: naknada trokova po naelu odgovornosti za uspjeh (naelo causae) i naknada trokova po naelu odgovornosti za krivnju (naelo culpae). Ako je protivnik stranke koja je osloboena plaanja trokova postupka osuen da nadoknadi parnine trokove, a utvrdi se da on nije u stanju te trokove platiti, sud moe odrediti naknadno da te trokove u cijelosti ili djelomino plati stranka koja je osloboena
_______________
19

20

Podrobnije kod IZMI, J., O tzv. siromakom pravu" u parninom postupku I. dio, Informator, br. 5030. od 22. svibnja 2002. god., str. 9.-11. i IZMI, J., O tzv. siromakom pravu" u parninom postupku II. dio, Informator, br. 5032.-5033. od 29. svibnja i 1. lipnja 2002. god., str. 13.-14. Opirnije o tome kod IZMI, J., Osloboenje od plaanja trokova postupka i trokovi izvoenja i osiguranja dokaza, Hrvatska pravna revija, god. I., 2001., br. 10., str. 111.-122.

15

plaanja trokova postupka iz onog to joj je dosueno. Time se ne dira u pravo stranke da za ono to je platila trai naknadu od protivnika. U situaciji kada pored stranke koja je osloboena plaanja pristojbi u postupku sudjeluje i stranka koja nije osloboena te obveze, o obvezi stranke koja nije osloboena plaanja pristojbi da plati pristojbu u omjeru u kojem bi bila duna stranka koja je osloboena te obveze, sud moe odluivati tek nakon pravomonog zavretka postupka.21 2/ Zakon o odvjetnitvu 2.1. Zakon o odvjetnitvu pravo na besplatnog punomonika ne ograniava vrstom postupka, pa ga je naelno mogue koristiti u svim vrstama postupaka. Besplatna pravna pomo osigurava se imenovanjem punomonika za zastupanje bez prava na nagradu. Besplatna pravna pomo koju osigurava Hrvatska odvjetnika komora (dalje HOK) ne odnosi se na davanje pravnih savjeta. Temeljem l. 21. ZO-a i glave III. Kodeksa odvjetnike etike ("Narodne novine, broj 64/07., 72/08, dalje Kodeks), HOK osigurava besplatnu pravnu pomo socijalno ugroenim osobama i rtvama Domovinskog rata u pravnim stvarima u kojima te osobe ostvaruju prava koja su u svezi s njihovim poloajem, kao i u drugim sluajevima predvienim opim aktima Komore (ZO, l. 21.). Odvjetnik je duan preuzeti zastupanje socijalno ugroenih osoba i rtava Domovinskog rata u graanskim i krivinim predmetima kada to odredi nadleno tijelo HOK-a, a u pravnim stvarima u kojima te osobe ostvaruju prava koja su u svezi s njihovim poloajem, kada mu pruanje te pravne pomoi povjeri HOK u skladu s opim aktom. Stranka ne moe slobodno birati odvjetnika-punomonika koji bi joj pruio besplatnu pravnu pomo na temelju odredbe l. 21. ZO-a, nego predsjednik HOK-a rjeenjem odreuje odvjetnika koji e zastupati stranku u konkretnom parninom predmetu i to na temelju abecednog popisa odvjetnika koji imaju sjedite pisarnice na podruju suda pred kojim bi se postupak trebao voditi ili se vodi.22 U sluaju uspjeha u besplatnom zastupanju socijalno ugroenih osoba ili rtava Domovinskog rata, odvjetnik moe od zastupanih osoba traiti nagradu za pruene usluge u mjeri u kojoj to zastupanje nee izgubiti svoje socijalno i humano obiljeje, a u svakom sluaju smije traiti onu nagradu koju je zastupana stranka ostvarila po osnovi njegova zastupanja na teret protivne stranke (Kodeks, poglavlje III/35-39.). Kako se mogunost pruanja besplatne pravne pomoi od strane odvjetnika odnosi iskljuivo na rtve Domovinskog rata i socijalno ugroene osobe i to u pravnim stvarima u kojima te osobe ostvaruju prava koja su u svezi s njihovim poloajem, razvidno je da je u praksi skupina stranaka koje ostvaruju besplatnu pravnu pomo odvjetnika vrlo uska, kako u pogledu osoba koje je mogu ostvariti (samo hrvatski dravljani), tako i u pogledu pravnih stvari za koje se moe odobriti (u pravnim stvarima u kojima te osobe ostvaruju prava koja su u svezi s njihovim poloajem). Usto, takva besplatna pravna pomo ukljuuje samo osloboenje od nagrade odvjetniku, a ne i osloboenje od stvarnih izdataka, dakle, trokova koje je odvjetnik imao tijekom zastupanja, a koje, primjerice, ZPP ukljuuje u besplatnu uslugu odreujui mogunost da sud koji vodi postupak imenuje besplatnog punomonika. Takoer, odvjetnici e, uz spomenuta ogranienja, ipak moi traiti nagradu od besplatno zastupanih osoba u sluaju uspjenog zastupanja. 23
_______________
21

22

23

Zakon o sudskim pristojbama, l. 20. Vidi u tom smislu i odluku S u Rijeci, G- 1378/97. od 11. veljae 1998. god., IO 1/98-158. Tako i podrobnije o tome kod SUEVI, M., Novi poloaj odvjetnika kao punomonika u parninom postupku prema Noveli ZPP-a iz 2008., rad objavljen u zborniku DIKA, M. i dr., Novela Zakona o parninom postupku iz 2008., Narodne novine, Zagreb, 2008., str. 23. Usp. BARI, S., Pravna pomo i neprofitne organizacije u RH s posebnim osvrtom na iskustva RI-Centra i Klinike Pravnog fakulteta u Rijeci, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, v. 25, 1991., br. 2, str. 944.

16

2.2. Odredbama l. 5. ZO-a ureeno je, odnosno doputeno je i pruanje pravne pomoi za nagradu docentima i (izvanrednim i redovitim) profesorima pravnih predmeta na sveuilitima u Republici Hrvatskoj. Navedeni krug osoba ovlaten je za nagradu davati pravne savjete i miljenja, ali ne i druge oblike pravne pomoi (ZO, l. 5. st. 2.).24 3/ Zakon o besplatnoj pravnoj pomoi 3.1. Predmet zakona Do donoenja ZBPP-a pruanje besplatne pravne pomoi u graanskim predmetima u jednom uskom segmentu bilo je ureeno ZO-om i to samo za dravljane RH u tono odreenom (malom) broju postupaka, ime su se iskljuivali stranci i apatridi od prava na besplatnu pravnu pomo. Obzirom da je time besplatna pravna pomo bila zajamena i osigurana samo odreenoj kategoriji graana, javila se potreba za pronalaenjem drugih organizacijskih oblika pruanja besplatne pravne pomoi. Usto, jedan od razloga tome lei i u injenici da su poetkom devedesetih godina ukinuti tadanji uredovni dani na opinskim sudovima gdje su se graani obraali sa svojim pravnim pitanjima, odnosno gdje su im bili pruani besplatni pravni savjeti. 25 Stupanjem na snagu ZBPP-a 1. veljae 2009. godine u RH uspostavljen je sveobuhvatan sustav pruanja besplatne pravne pomoi osobama slabijeg imovnog stanja pri rjeavanju njihovih egzistencijalnih pitanja. ZBPP i podzakonski propisi uspostavljaju sustav u kojem se omoguava graanima slabijeg imovnog stanja angairanje odvjetnika i dobivanje pravne pomoi za pojedine pravne radnje i ravnopravan pristup sudskim i upravnim postupcima. ZBPP-om se ureuju pojam, vrste i opseg besplatne pravne pomoi, korisnici pravne pomoi, nadlenost, postupak i uvjeti za ostvarivanje pravne pomoi, pruatelji pravne pomoi, pravna pomo iz razloga pravinosti, prekogranino ostvarivanje pravne pomoi, financiranje pravne pomoi i nadzor nad provedbom ovoga Zakona (ZBPP, l. 1.). Odredbama l. 2. ZBPP-a definiran je pojam pravne pomoi kako je ureena ZBPPom. Tako se pravna pomo definira kao nain olakavanja pristupa sudu i drugim tijelima koja odluuju o pravima i obvezama hrvatskih dravljana i stranaca na nain da trokove u cijelosti ili djelomino snosi RH, uzimajui u obzir njihov materijalni poloaj i okolnost da ne bi mogli ostvariti to pravo bez ugroavanja svojeg uzdravanja i uzdravanja lanova svojeg kuanstva. 3.2. Vrste i opseg pravne pomoi to se vrsta pravne pomoi tie, odredbama l. 4. ZBPP-a, pravna pomo utvruje se i ostvaruje kao primarna ili sekundarna pravna pomo. U tom smislu primarna pravna pomo obuhvaa osobito: 26 opu pravnu informaciju; 27 pravni savjet; 28 pravnu pomo u sastavljanju pismena pred tijelima uprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti; 29 zastupanje u upravnim stvarima; pravnu pomo u mirnom izvansudskom rjeavanju sporova; te zastupanje pred ESLJP i meunarodnim organizacijama,
_______________
24

25

26

27

28

29

Podrobnije o tome vidi kod IZMI, J., Neka zapaanja o pruanju pravne pomoi od strane nastavnika pravnih fakulteta u Republici Hrvatskoj, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 38., 2001., br. 1 (61), str. 143.-147. Vidi NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O BESPLATNOJ PRAVNOJ POMOI RADNI TEKST ZA RASPRAVU, Ocjena stanja, str. 1. Formulacija rijei osobito u smislu definiranja podruja pravne zatite kojima se tite egzistencijalna pitanja korisnika besplatne pravne pomoi, oigledno doputa i druga podruja pravne zatite koja lankom 5. zakona nisu izriito navedena. FREIBERGER, S., U oekivanju poetka primjene Zakona o besplatnoj pravnoj pomoi, Informator, br. 5322/5323. od 28. rujna 2008., str. 7. Opa pravna informacija je nenaplatni oblik pravne pomoi koji sadri opu i naelnu uputu o pravnom ureenju pojedinog podruja (ZBPP, l. 3. t. 7.). Pravni savjet je cjelovita uputa o nainu i mogunostima rjeavanja pojedina pravnog pitanja (ZBPP, l. 3. t. 10.). Sastavljanje pismena u postupcima je izrada pismena kojim se postupak pokree ili se podnosi u pojedinoj fazi postupka, a za koji nije izdana punomo (ZBPP, l. 3. t. 13.).

17

ako je u skladu s meunarodnim ugovorima i pravilima o radu tih tijela. S druge strane, sekundarna pravna pomo obuhvaa: zastupanje pred sudom; pravnu pomo za mirno rjeavanje sporova pred sudom; sastavljanje pismena u sudskim postupcima. Ovakva podjela omoguava davanje ovlasti pojedinom pruatelju na pruanje tono utvrenih oblika pravne pomoi. 30 Odobravanje bilo kojeg oblika pravne pomoi ukljuuje i osloboenje od plaanja pristojbi i trokova postupka (ZBPP, l. 4. st. 4.). Odredbama ZBPP-a propisano je da e se koritenje pravne pomoi odobriti u svim postupcima pred sudovima, upravnim tijelima i drugim pravnim osobama s javnim ovlastima kada rjeavaju o egzistencijalnim pitanjima korisnika (ZBPP, l. 5. st. 1.). Iznimno, u sudskim postupcima sud moe na zahtjev stranke koja ne ispunjava ZBPP-om propisane uvjete odobriti pravnu pomo iz razloga pravinosti (ZBPP, l. 5. st. 2. i 3. u svezi s l. 42-44.). Odredbama l. 6. ZBPP-a predviena je mogunost da korisnik pravne pomoi, zavisno od svojih materijalnih prilika sudjeluje u trokovima postupka u odreenom postotku. To bi trebalo omoguiti racionalno koritenje sredstava kao i jaanje odgovornosti pojedinca pri pokretanju i voenju postupaka. Ujedno se omoguava ostvarivanje prava na pravnu pomo veem broju korisnika uz ista raspoloiva sredstva. 31 3.3. Korisnici pravne pomoi U smislu odredaba ZBPP-a, korisnik pravne pomoi je fizika osoba koja koristi ZBPP-om propisane oblike pravne pomoi (ZBPP, l. 3. t. 4.). Tako se korisnicima pravne pomoi smatraju hrvatski dravljani, stranci na privremenom boravku, stranci na stalnom boravku, azilanti, stranci pod supsidijarnom zatitom i stranci pod privremenom zatitom, koji ne mogu snositi trokove pravne pomoi bez opasnosti od egzistencijalne ugroenosti (ZBPP, l. 7. st. 1.). Definira se, dakle, krug osoba koje mogu ostvariti pravo na pravnu pomo u skladu s pravnim steevinama Europske unije, Direktivom 2003/8/EZ, od 27.01 2003. o poboljanju pristupa sudu u prekograninim sporovima uspostavom minimalnih zajednikih pravila o pravnoj pomoi u takvim sporovima, koja propisuje osiguravanje prava na pravnu pomo hrvatskim dravljanima sa prebivalitem u inozemstvu i strancima kada se postupak vodi pred domaim sudom. Usto, korisnici pravne pomoi su i traitelji azila u postupcima za koje pravna pomo traiteljima azila nije predviena posebnim zakonom (ZBPP, l. 7. st. 2.), 32 tj. Zakonom o azilu, koji utvruje pravo na besplatnu pravnu pomo u lanku 34. i 47. na nain da propisuje dozvoljene oblike besplatne pravne pomoi, pruatelje pravne pomoi, nain stjecanja svojstva pruatelja pravne pomoi (sklapanjem ugovora s Ministarstvom) i krug ovlatenih primatelja besplatne pravne pomoi (azilante i strance pod supsidijarnom zatitom). Besplatna pravna pomo u smislu Zakona o azilu obuhvaa iskljuivo pruanje opih informacija koje se odnose na prava i obveze koje nastaju odobrenjem azila i supsidijarne zatite, pomo u albenom postupku i zastupanje pred Povjerenstvom u svezi negativnih odluka o pravu na azil, odnosno supsidijarnu zatitu.33 Stranci na privremenom boravku i stranci na stalnom boravku mogu ostvariti pravo na pravnu pomo ako u zemlji dravljanstva ispunjavaju uvjete za odobravanje prava na pravnu pomo u postupcima za koje se pravna pomo moe odobriti prema odredbama ZBPP-a u postupcima za koje se pravna pomo moe odobriti hrvatskim
_______________
30 31

32

33

Vidi PRIJEDLOG ZAKONA O BESPLATNOJ PRAVNOJ POMOI, Obrazloenje, str. 35. Usp. MARI, M., Pravo na besplatnu pravnu pomo u graanskim postupcima (de lege lata i de lege ferenda), Pravnik, vol. 40, 2006., br. 1, str. 142. Vidi i PRIJEDLOG ZAKONA O BESPLATNOJ PRAVNOJ POMOI, Obrazloenje, str. 35. Odredba stavka 2. predstavlja i usklaivanje s odredbama Hake konvencije o graanskom postupku (1957.) i Konvencije o olakanju meunarodnog pristupa sudovima (1988). PRIJEDLOG ZAKONA O BESPLATNOJ PRAVNOJ POMOI, Obrazloenje, str. 36. Tako FREIBERGER, S., U oekivanju poetka primjene Zakona o besplatnoj pravnoj pomoi, Informator, br. 5322/5323. od 28. rujna 2008., str. 5.

18

dravljanima (ZBPP, l. 7. st. 3), a korisnici pravne pomoi mogu biti i djeca stranci koja su u RH zateena bez pratnje roditelja ili zakonskog zastupnika (ZBPP, l. 7. st. 4.). Uvjet za odobravanje besplatne pravne pomoi jest imovno stanje podnositelja zahtjeva i lanova njegova kuanstva. Imovno stanje podnositelja zahtjeva su ukupni dohodak, ukupni primici i imovina podnositelja zahtjeva i lanova njegova kuanstva (ZBPP, l. 3. t. 3.). Sa stajalita pristupa pravosuu visoki trokovi na koje pojedinci mogu naii prilikom ostvarivanja nekog oblika pravne zatite ne mogu se uvijek smatrati prihvatljivim, 34 a posebno kada su u pitanju osobe slabog imovnog stanja. U tom smislu besplatnu pravnu pomo trebalo bi osigurati osobama koje ne mogu snositi trokove pravne pomoi bez egzistencijalne ugroenosti podnositelja zahtjeva i lanova njegova kuanstva. 3.4. Pruatelji pravne pomoi Pruatelj pravne pomoi moe biti odvjetnik, udruga ili visoko uilite koje izvodi sveuiline studije u znanstvenom podruju prava (a prua pravnu pomo putem pravnih klinika), koji u skladu s odredbama ZBPP-a pruaju pojedini oblik pravne pomoi (ZBPP, l. 3. t. 12.). Na ovaj je nain prihvaena uobiajena praksa veine drava Europske unije. Pruatelji pravne pomoi pruaju pravnu pomo uz naknadu, a iznimno pruatelji pravne pomoi ne naplauju pruanje ope pravne informacije (ZBPP, l. 9. st. 2. i 3.). Dakle, opa pravna informacija je nenaplatni oblik pravne pomoi koji sadri opu i naelnu uputu o pravnom ureenju pojedinog podruja (ZBPP, l. 3. t. 7.). Visine utvrenih naknada propisane su odredbama Uredbe o tarifi za utvrivanje vrijednosti iznosa naknade za pruanje primarne i sekundarne pravne pomoi. Odredbe Uredbe o tarifi temelje se na iznosima utvrenim u odvjetnikoj tarifi, a vrijednost boda svake godine utvruje se Odlukom Vlade. 35 Pruatelji ne smiju koristiti bilo koji oblik promidbe o pruanju pravne pomoi prema odredbama ZBPP-a (ZBPP, l. 9. st. 4.). U sluaju nedozvoljene promidbe primjenjuju se mjere propisane ZBPP-om za nesavjesno pruanje pravne pomoi. Kad tijelo pred kojim se vodi postupak u kojem stranka ostvaruje pravo na pravnu pomo utvrdi da je pravna pomo pruena nesavjesno ili nestruno, odnosno da koristio bilo koji oblik promidbe o pruanju pravne pomoi prema odredbama ZBPP-a, sastavit e o tome biljeku u spisu i upozorit e na tu okolnost pruatelja pravne pomoi, korisnika pravne pomoi, tijelo koje je izdalo uputnicu i ministarstvo nadleno za poslove pravosua (ZBPP, l. 62. st. 3.). 3.4.1. Pruanje pravne pomoi od strane odvjetnika Odredbama l. 10. ZBPP-a ureeno je postupanje odvjetnika kada pruaju pravnu pomo na temelju uputnice. Odvjetnici su ovlateni pruati primarnu i sekundarnu pravnu pomo (ZBPP, l. 10. st. 1.). Za razliku od udruga i visokih uilita kao pruatelja pravne pomoi, odvjetnici su jedini ovlateni na pruanje sekundarne pravne pomoi korisnicima, odnosno jedini su ovlateni za: zastupanje pred sudom, pravnu pomo za mirno rjeavanje sporova pred sudom te sastavljanje pismena u sudskim postupcima. ZBPP o odvjetnicima kao pruateljima pravne pomoi ne sadri posebna pravila, pa se na njih primjenjuju norme koje reguliraju status odvjetnika (ZO, Statut Hrvatske odvjetnike komore, Kodeks). 36 Odvjetnik ne smije odbiti pruiti pravnu pomo u skladu s odredbama ZBPP-a, osim u sluajevima predvienima ZO-om za uskratu pravne pomoi (ZBPP, l. 10. st. 2.). Odvjetnik je tako duan uskratiti pruanje pravne pomoi: ako je on ili koji drugi odvjetnik koji je radio ili radi u istom uredu u istoj stvari ili stvari koja je s njome pravno povezana zastupao protivnu stranku ili obje stranke, dao im pravni savjet ili od njih primio uputu; ako je u istoj
_______________
34

35 36

Vidi JELINI, Z., O Prijedlogu Zakona o besplatnoj pravnoj pomoi, Informator, broj 5560. od 20. lipnja 2007., str. 5. Besplatna pravna pomo, www.pravosudje.hr/default.asp?ru=440. Tako MARI, M., Pravo na besplatnu pravnu pomo u graanskim postupcima (de lege lata i de lege ferenda), Pravnik, vol. 40, 2006., br. 1, str. 147.

19

stvari ili stvari koja je s njome pravno povezana radio kao odvjetniki vjebenik kod odvjetnika koji je zastupao protivnu stranku; ako je u istoj stvari ili stvari koja je s njome pravno povezana radio kao sudac, dravni odvjetnik ili kao slubena osoba u upravnom ili drugom postupku (ZO, l. 9.). Odvjetnik moe odbiti zahtjev stranke za pruanje pravne pomoi samo zbog vanih razloga, npr. zbog preoptereenosti, zbog slabih izgleda na uspjeh, zbog nedostatka posebnog iskustva u toj grani prava, zbog toga to je opepoznato da je stranka sklona obijesnom parnienju, zbog nemoralnosti razloga iz kojih se pruanje pomoi trai, nesposobnosti stranke da plati gotove izdatke i sl. (Kodeks, t. 43.). Odvjetnik koji osobno poznaje protivnu stranku smije odbiti zastupanje protiv nje, a ako je ipak pripravan preuzeti zastupanje, mora prije toga svoju stranku upozoriti na to poznanstvo (Kodeks, t. 44.). Odvjetnik kojemu je HOK odobrio pruanje specijalizirane pravne pomoi smije uskratiti pruanje svih oblika pravne pomoi koji ne pripadaju njegovoj specijalnosti (Kodeks, t. 45.). Odvjetnik koji obavlja neki pravni posao za dvije ili vie stranaka treba otkloniti zastupanje bilo koje od tih stranaka doe li do spora izmeu njih u vezi s tim pravnim poslom (Kodeks, t. 47.). Podnositelj zahtjeva za odobravanje pravne pomoi moe odbijanje pruanja pravne pomoi prijaviti ministarstvu nadlenom za poslove pravosua, a neosnovano odbijanje pruanja pravne pomoi smatrat e se u smislu odredaba ZBPP-a nesavjesnim pruanjem pravne pomoi. Podnositelj zahtjeva mogao bi u sluaju odbijanja pruanja pravne pomoi od strane odvjetnika, uputiti i pritubu HOK-u. 37 3.4.2. Udruge kao pruatelji pravne pomoi Budui da su poetkom devedesetih godina ukinuti tadanji uredovni dani na opinskim sudovima gdje su graanima pruani besplatni pravni savjeti, razliite udruge poele su pruati pojedine oblike besplatne pravne pomoi. Broj korisnika besplatne pravne pomoi pruene od strane udruga, bio je znatan i postojala je stalna potreba postojanja takvog oblika pravne pomoi, 38 a takva potreba postoji i danas (posebno za neke kategorije korisnika poput izbjeglica, stranaca ili azilanata) pa su (ovlatene) udruge nale svoje mjesto i u ZBPP-u. U smislu odredaba ZBPP-a, ovlatena udruga je udruga koja je ispunila ZBPP-om propisane uvjete i koja se na temelju rjeenja kojim se ovlauje na pruanje pravne pomoi upisuje u registar udruga koje pruaju pravnu pomo (ZBPP, l. 3. t. 8.). Ovlatene udruge pruaju primarnu pravnu pomo prema odredbama ZBPP-a (ZBPP, l. 11. st. 1.). Ovlatene udruge ne smiju odbiti pruiti pravnu pomo donositelju uputnice (ZBPP, l. 11. st. 2.). Neosnovano odbijanje pruanja pravne pomoi moe se smatrati u smislu odredaba ZBPP-a nesavjesnim pruanjem pravne pomoi. Nadzor nad savjesnim i strunim pruanjem pravne pomoi od strane ovlatenih udruga obavljaju po slubenoj dunosti tijelo pred kojim se vodi postupak u kojem stranka ostvaruje pravo na pravnu pomo, te neposredno i ministarstvo nadleno za poslove pravosua koje treba najmanje jednom u dvije godine izvriti nadzor nad pruanjem pravne pomoi od strane udruga. Ako tijelo pred kojim se vodi postupak utvrdi da je pravna pomo pruena nesavjesno ili nestruno, treba sastaviti o tome biljeku u spisu i upozoriti na tu okolnost pruatelja pravne pomoi, korisnika pravne pomoi, tijelo koje je izdalo uputnicu i ministarstvo nadleno za poslove pravosua (arg. ZBPP, l. 62.). U sluaju viekratnog ponavljanja sluajeva nesavjesnog ili nestrunog pruanja pravne pomoi od strane udruga, treba donijeti rjeenje o zabrani pruanja pravne pomoi i brisanju iz registra udruga koje pruaju pravnu pomo (arg. ZBPP, l. 64.). Udruga stjee ovlast za pruanje pravne pomoi upisom u registar udruga koje pruaju pravnu pomo pri ministarstvu nadlenom za poslove pravosua. Da bi stekla ovu ovlast,
_______________
37 38

Ibid., str. 146. Vidi Besplatna pravna pomo, Vi pitate odgovaramo mi, Informator" broj 5482. od 20. rujna 2006., str. 15.

20

udruga u prvom redu mora biti osnovana prema odredbama Zakona o udrugama i registrirana kod nadlenog ureda dravne uprave, odnosno ureda Grada Zagreba. Davanje ovlatenja udrugama za pruanje pravne pomoi ukljuuje ih u jednu vrstu javne slube. Drava je duna osigurati da javne slube ispunjavaju kriterije strunosti, kako bi se graanima koji njihove usluge koriste omoguilo pruanje usluga koje su na potrebnoj strunoj razini. Stoga se od ovlatenih udruga zahtijeva suradnja s osobom koja ispunjava uvjete strune spreme, odreenog radnog iskustva i dodatnu kvalifikaciju u vidu poloenog dravnog strunog ili pravosudnog ispita. U tom smislu, udruga se upisuje u registar udruga koje pruaju pravnu pomo kada prui dokaze da je osigurala pruanje pravne pomoi od strane osobe koja ima diplomski studij prava, ima poloen dravni struni ili pravosudni ispit i najmanje dvije godine radnog staa u struci, odnosno znanstveno zvanje, te kada prui dokaze o uplati osiguranja od odgovornosti za tetu nanesenu stranci pruanjem pravne pomoi u visini od 50% osiguranja propisanog ZO-om. 39 40 Ovlatene udruge mogu pruati pravnu pomo i osobama koje nisu korisnici pravne pomoi prema odredbama ZBPP-a, ali izvan sredstava odobrenih na temelju projekta iz Dravnog prorauna i bez prava na naknadu (ZBPP, l. 11. st. 4.). 41 Rad udruga prati se i putem analize kvartalnih i godinjih izvjea o pruenoj besplatnoj pravnoj pomoi koja su udruge duna redovito podnositi. 3.4.3. Visoka uilita kao pruatelji besplatne pravne pomoi Kliniko pravno obrazovanje (clinical legal education) je interaktivna metoda edukacije studenata prava, koja ima za cilj obuiti ih nekim praktinim vjetinama koje e im biti potrebne da bi svoju buduu profesiju mogli obavljati kompetentno, savjesno i s visokim profesionalnim moralom. To je metoda uenja iz iskustva (learning from experience) ili uenja na temelju injenja (learning by doing). Ideja o klinikom pravnom obrazovanju pojavila se kao rezultat procjene da tradicionalni akademski kurikulum na pravnim fakultetima moe dobro poduavati pravna naela, ali da je nuno stjecati i praktino iskustvo da bi se znalo kako primijeniti ta pravna naela korektno i s razumijevanjem. 42 ZBPP-om je propisano da pravni fakulteti mogu pruati pravnu pomo putem pravnih klinika. Meutim, ZBPP se zadrao samo na otvaranju mogunosti djelovanja pravnih klinika te propisivanja naina pruanja pravne pomoi, kada i ako klinike budu ustrojene. Ovakvo rjeenje predloeno je i utvreno iz razloga to pravne klinike do donoenja ZBPP-a nisu postojale u sustavu visokog obrazovanja na pravnim fakultetima, osim nekih pojednostavljenih oblika na pojedinim fakultetima. Dralo se da bi svako poblie ureivanje ustrojstva pravnih klinika moglo predstavljati naruavanje autonomije sveuilita, 43 pa njihov ukupan poloaj i status trebaju urediti posebni propisi o visokom obrazovanju. Pravne klinike predstavljaju nain pruanja besplatne pravne pomoi povezivanjem studija prava i davanja pravnih savjeta graanima. Pravne klinike su mjesta gdje se studenti praktinim radom osposobljavaju za obavljanje budueg zanimanja istodobno pomaui
_______________
39

40

41

42 43

Prema dostupnim nam podacima zajameni iznos osiguranja od odgovornosti za tetu nanesenu stranci od strane odvjetnika iznosi 800. 000, 00 kuna (osamstotinatisuakuna). Dri se da e ovako visoko postavljeni uvjeti kojima udruge i njihovi djelatnici moraju udovoljiti, pruanje pravne pomoi od neprofitnih organizacija uiniti praktiki neizvedivim. MARI, M., Pravo na besplatnu pravnu pomo u graanskim postupcima (de lege lata i de lege ferenda), Pravnik, vol. 40, 2006., br. 1, str. 147. Sindikati pruaju primarnu pravnu pomo na nain i pod uvjetima koji su ZBPP-om propisani za ovlatene udruge. Ovlast za pruanje pravne pomoi sindikati stjeu takoer upisom u registar udruga koje pruaju pravnu pomo na nain i pod uvjetima koji su propisani i za udruge. Besplatna pravna pomo, www.pravosudje.hr/default.asp?ru=440. Podatak na stranici Pravna klinika, http://www.ius.bg.ac.yu/Pravna%20klinika/PRAVNA%20KLINIKA.htm. Usp. PRIJEDLOG ZAKONA O BESPLATNOJ PRAVNOJ POMOI, Obrazloenje, str. 38.

21

osobama ugroenog ekonomskog statusa. Dri se da su niski trokovi i struni nadzor najvanije prednosti klinika, dok se najveim nedostacima smatraju ogranieno vrijeme koje studenti u klinikama provode i nedostatak znanja potrebnog za rjeavanje zamrenijih sluajeva. 44 Mogli bi zakljuiti da kliniko pravno obrazovanje ima dvije glavne svrhe. Prvenstveni cilj je da studente ui praktinim vjetinama i profesionalnoj odgovornosti, dajui im mogunost da primenjuju pravo na ive ljude u stvarnim ivotnim situacijama, te da na taj nain postanu svjesni vlastite odgovornosti pred klijentima, sudom i svojom profesijom. Rad u pravnoj klinici studenti obavljaju pod nadzorom profesora, asistenata (negdje sudaca i odvjetnika) koji su im supervizori. Drugi zadatak pravnih klinika je da osiguraju besplatnu pravnu pomo za siromane, za izbjeglice, za rtve obiteljskog nasilja, ratne stradalnike i sl., jednom rijei, za one drutvene skupine koje se nalaze u riziku od socijalne ugroenosti i iskljuenosti. Trening na pravnoj klinici omoguuje studentima da naue preuzimati odgovornost za pitanja koja imaju ogroman znaaj za njihove klijente, vodei rauna ne samo o opim pravnim izvorima nego i o vrijednostima koje su od najvee vanosti za efikasan pravni sustav, kao to su vladavina prava, pravda, potenje, visoki etiki standardi. 45 Prema odredbi l. 14. st. 1. ZBPP-a, visoka uilita koja izvode sveuiline studije u znanstvenom podruju prava mogu putem pravnih klinika, u skladu sa svojim opim aktima, u okviru primarne pravne pomoi davati opu pravnu informaciju, pravne savjete i izraivati pismena. Dakle, za razliku od odvjetnika i ovlatenih udruga, pravne klinike nisu ovlatene pruati sve oblike primarne pravne pomoi, odnosno ne mogu obavljati zastupanje u upravnim stvarima, pravnu pomo u mirnom izvansudskom rjeavanju sporova, zastupanje pred ESLJP-om i meunarodnim organizacijama, kada je u skladu s meunarodnim ugovorima i pravilima o radu tih tijela (arg. ZBPP, l. 4. st. 2.). S druge strane, pravni fakulteti mogu pruati pravnu pomo i osobama koje nisu korisnici pravne pomoi prema odredbama ZBPP-a, ali izvan sredstava odobrenih na temelju projekata i bez prava na naknadu (ZBPP, l. 14. st. 4.). Pravne klinike imaju pravo odluivanja o pruanju pravne pomoi u skladu s ciljem za koji su osnovane i programom svojeg djelovanja (ZBPP, l. 14. st. 3.). III/ PRAVNI OKVIR SUSTAVA BESPLATNE PRAVNE POMOI U BiH Zakonodavni dio reforme pravosua u BiH postavio je znatno ire nego ranije pravo socijalno ugroenih graana na besplatnu pravnu pomo, ukljuujui i pravo na besplatnu pravnu pomo graanima kada to zahtijevaju interesi pravednosti. U tom smislu nastoje se otkriti i otkloniti prepreke koje onemoguavaju ili oteavaju jednak pristup sudu i pravdi svim graanima. Pored toga to je pruanje besplatne pravne pomoi na odreeni nain ureeno zakonima o parninom postupku i odvjetnitvu, usvojeni su i posebni zakoni o besplatnoj pravnoj pomoi u Republici Srpskoj, u Distriktu Brko, Zeniko-dobojskom kantonu, Tuzlanskom kantonu, Zapadno-hercegovakom i Unsko-sanskom kantonu i dr., osnovan je i Centar i kancelarije za pravnu pomo u Republici Srpskoj, kancelarije Distrikta Brko i kantona, u nekim su kantonima u postupku su usvajanja tih zakona (primjerice, 21. 07. 2010. godine prihvaen je Nacrt Zakona o besplatnoj pravnoj pomoi u Hercegovakoneretvanskom kantonu). Znaajno je da je time ukazano na potrebu usvajanja zakona o besplatnoj pravnoj pomoi kao okvirnog zakona za BiH, te je izraen Nacrt Zakona o besplatnoj pravnoj pomoi koji je u parlamentarnoj proceduri.
_______________
44

45

Tako MARI, M., Pravo na besplatnu pravnu pomo u graanskim postupcima (de lege lata i de lege ferenda), Pravnik, vol. 40, 2006., br. 1, str. 137. Podatak na stranici Pravna klinika, http://www.ius.bg.ac.yu/Pravna%20klinika/PRAVNA%20KLINIKA.htm.

22

1/ Ustav BiH Sukladno odredbama lanak II. Ustava BiH, BiH i oba entiteta duni su svim osobama na teritoriju BiH osigurati najvii stupanj meunarodno priznatih ljudskih prava i temeljnih sloboda, te u BiH treba izravno primjenjivati prava i slobode zajamene Konvencijom, kao i njezinih protokola (pa time i l. 6. koji govori o besplatnoj pravnoj pomoi), a ti akti imaju prioritet nad svim drugim bosanskohercegovakim zakonima. Temeljna prava i slobode ukljuuju, izmeu ostalog, i pravo na pravino sasluanje u graanskim stvarima, i druga prava vezana za graanske postupke. Uivanje tog prava treba biti osigurano za sve osobe u BiH bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi, ukljuujui i imovinski status zbog kojeg osobe slabijeg imovnog stanja ne bi mogle ostvariti svoje pravo na slobodan pristup pravosuu. 2/ Zakon o parninom postupku Parlament Federacije BiH donio je Zakon o parninom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (dalje FZPP) na sjednici Zastupnikog doma odranoj 8. listopada 2003. godine i na sjednici Doma naroda odranoj 1. listopada 2003. godine. FZPP je objavljen u Slubenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine, br. 53. od 28. listopada 2003. godine, a stupio je na snagu 5. studenoga 2003. godine. Drimo znaajnim napomenuti da se izradi zakona o parninom postupku pristupilo istovremeno u oba entiteta u BiH, 46 s tim to su radnu verziju pojedinih zakona sainile posebne radne grupe u entitetima, uz izravno sudjelovanje predstavnika Neovisne pravosudne komisije i amerike organizacije ABACILLI, te da je u konano ponuenom tekstu u entitetima postignut visok stupanj harmonizacije. Odredbama lanka 400. FZPP-a propisano je tko i uz koje uvjete moe biti osloboen plaanja trokova postupka, te koje vrste trokova oslobaanje obuhvaa. Sud e tako osloboditi plaanja trokova postupka stranku koja prema svom opem imovnom stanju ne moe podmiriti te trokove bez tete za nuno uzdravanje svoje i svoje obitelji (FZPP, l. 400. st. 1.). U FZPP-u se ne propisuje izriito odreeni (porezni) cenzus kao uvjet za osloboenje, ve je sudu preputeno da, s obzirom na sve okolnosti sluaja, ocijeni jesu li ispunjeni svi uvjeti za osloboenje stranke od plaanja trokova postupka. Pod opim imovnim stanjem podrazumijeva se strankin redoviti prihod ostvaren iz radnog odnosa ili drugih djelatnosti kojima se bavi, kao i drugi izvori prihoda koje ostvaruje u duem vremenskom razdoblju (primjerice, dopunskim radom), te isti ili slini prihodi lanova njezine obitelji s kojima ivi zajedno. 47 Ovako formulirani kriterij za oslobaanje od plaanja trokova postupka upuuje na zakljuak da ovakvo osloboenje mogu traiti samo fizike, ali ne i pravne osobe. 48 Inae, osloboenje od plaanja trokova ne odnosi se na one trokove za koje je obaveza plaanja nastala prije podnoenja prijedloga za to osloboenje. 49 Osloboenje od plaanja trokova postupka obuhvaa osloboenje od plaanja pristojbi i osloboenje od polaganja predujma za trokove svjedoka, vjetaka, oevida, prijevoda i sudskih oglasa. Sud moe osloboditi stranku plaanja svih trokova ili jednog dijela trokova postupka (FZPP, l. 400. st. 2.). Rjeenje suda o osloboenju stranke od plaanja pristojbe ima uinak od podnoenja molbe, a ne retroaktivno, tako da je stranka, i pored donesenog
_______________
46

47

48

49

Podrobnije o tome kod ALEKSI, R., Novine u Nacrtu ZPP Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, Zbornik radova s meunarodnog savjetovanja Aktualnosti graanskog i trgovakog zakonodavstva i pravne prakse, odranog u Neumu od 6.-8. lipnja 2003. god., Mostar, 2003., str. 347.-390. Usp. JANKOVI, M. JANKOVI, . KARAMARKOVI, H. PETROVI, D., Komentar Zakona o parninom postupku, Beograd, 1990., dalje JANKOVI, str. 213. Primjerice, prema stajalitu S u Bjelovaru, opina nije tijelo dravne vlasti, ve jedinica lokalne samouprave, i nije osloboena od plaanja sudskih pristojbi u smislu l. 16. Zakona o sudskim pristojbama. G- 1435/00. od 27. srpnja 2000. god., PSP 8/01-12. Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu Bilten sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu, broj 2/2003, Sarajevo, maj avgust 2003. godine, strana 13.

23

rjeenja, duna platiti sve pristojbene obveze nastale prije podnoenja njezina prijedloga za osloboenje od plaanja pristojbi. Osloboenje, dakle, moe biti potpuno (za stranku koja prema opem imovnom stanju ne moe snositi trokove bez tete za nuno uzdravanje sebe i obitelji) i djelomino (za stranku ija bi sredstva za uzdravanje sebe i obitelji, makar i djelominim plaanjem ovih izdataka bila znatno umanjena). Stranka koja je potpuno osloboena od plaanja trokova postupka nije duna (prethodno) plaati pristojbe niti polagati predujam za trokove svjedoka, vjetaka, oevida i sudskih oglasa. Stranka koja je djelomino osloboena prethodnog plaanja trokova postupka, osloboena je samo od plaanja sudskih pristojbi. Ako pored stranke koja je osloboena plaanja pristojbi, u postupku sudjeluje i stranka koja nije osloboena te obveze, sud je duan voditi popis pristojbi koje bi trebala platiti osloboena stranka, a taj popis se zakljuuje po zavretku postupka. O samoj obvezi stranke koja nije osloboena plaanja pristojbi da plati pristojbu, u omjeru u kojem bi to bila duna stranka koja je osloboena te obveze, sud moe odluivati tek nakon pravomonog zavretka postupka. Uobiajeno sud ne donosi rjeenje o obvezi plaanja sudskih pristojbi, ve izdaje nalog za plaanje pristojbe stranci koja je u obvezi pristojbu platiti. Prema odredbama lanka 401. FZPP-a propisano je da bi pri donoenju odluke o osloboenju od plaanja trokova postupka sud trebao pozorno ocijeniti sve okolnosti, a osobito bi trebao uzeti u obzir vrijednost predmeta spora, broj osoba koje stranka uzdrava i prihode koje imaju stranka i lanovi njezine obitelji. Sukladno odredbi lanka 402. st. 1. FZPP-a, odluku o osloboenju od plaanja trokova postupka donosi prvostupanjski sud na prijedlog stranke (FZPP, l. 402. st. 1.), a stranka je duna uz prijedlog podnijeti dokaze o imovnom stanju (FZPP, l. 402. st. 2.). Prema odredbi st. 2. l. 160. prethodnog Zakona o parninom postupku FBiH ("Slubene novine Federacije BiH, broj 42/98., dalje SFZPP), stranka je bila duna uz prijedlog podnijeti potvrdu nadlenog tijela (porezne) uprave o imovnom stanju, odnosno dati izjavu na sudski zapisnik o svom imovnom stanju i imovnom stanju svoga suprunika. U potvrdi o imovnom stanju mora se naznaiti iznos poreza koji plaa domainstvo i pojedini lanovi domainstva te drugi izvori njihovih prihoda i uope imovno stanje stranke kojoj se izdaje potvrda. Sada je stranka duna uz prijedlog podnijeti dokaze o imovnom stanju (FZPP, l. 402. st. 2.), a to e najee biti dokazi o imovnom stanju, koji se sastoje od dokaza o visini primanja po osnovu zaposlenja, prihoda od nekretnina i drugih linih primanja. Ako stranka ne priloi dokaze o imovnom stanju, prijedlog za osloboenje od parninih trokova smatrat e se nepotpunim. Kad je to nuno, sud moe po slubenoj dunosti pribaviti potrebite podatke i obavijesti o imovnom stanju stranke koja trai osloboenje, a moe o tome sasluati i protivnu stranku (FZPP, l. 402. st. 3.). Sud bi to, primjerice, mogao uraditi i onda kad je od davanja dokaza o imovnom stanju proteklo dosta vremena ili ako ima saznanja o tome da su u meuvremenu nastale promjene u imovnom stanju stranke, te ako posumnja u tonost podataka o imovnom stanju. Protiv rjeenja suda kojim se prihvaa prijedlog stranke za osloboenje od plaanja trokova postupka nije doputena alba (FZPP, l. 402. st. 4.). FZPP nije preuzeo odredbe lanka 161. SFZPP-a, prema kojima, kada je stranka bila potpuno osloboena plaanja trokova postupka, prvostupanjski je sud na njezin zahtjev, a ne po slubenoj dunosti, odreivao da je zastupa punomonik, ako je to bilo nuno radi zatite prava stranke. Pitanje nunosti odreivanja punomonika bilo je u dispoziciji suda u svakoj parnici, i predstavljalo je faktiko pitanje koje zavisilo od vrste i sloenosti spora, te od procjene suda u kojoj je mjeri stranka bila sposobna sama zastupati svoje interese tijekom postupka. Stranka kojoj je bio postavljen punomonik oslobaala se plaanja stvarnih izdataka i nagrade postavljenom punomoniku, a koje bi inae trebala platiti izabranom punomoniku. Za punomonika se postavljao odvjetnik. Ali ako u sjeditu suda nije bilo dovoljno odvjetnika, za punomonika se mogla postaviti i druga osoba s pravnom spremom, sposobna da dade potrebnu

24

pravnu pomo. Punomonika iz reda odvjetnika postavljao je predsjednik suda. Ako se nii sud prvog stupnja nalazio u sjeditu vieg suda prvog stupnja, punomonika je odreivao predsjednik vieg suda prvog stupnja. Stranka nije bila duna prihvatiti odreenog punomonika. Suprotno, postavljeni punomonik bio je duan, za razliku od obinog punomonika, prihvatiti zastupanje, a postavljeni punomonik mogao je iz opravdanih razloga traiti da bude razrijeen. O tome je odluivao izvan glavne rasprave predsjednik vijea, a na raspravi vijee. Protiv rjeenja suda kojim se prihvaao zahtjev stranke o postavljanju punomonika nije bila doputena alba.50 Odredbama lanka 403. FZPP-a predvieno je iz kojih se sredstava predujmljuju trokovi stranke koja je osloboena od plaanja trokova. U tom smislu odreeno je da se predujam za trokove od ijeg je plaanja stranka osloboena isplauje iz sredstava suda. FZPP je preuzeo donekle prilagoena pravila iz l. 162. SFZPP-a prema kojima, kad je stranka bila potpuno osloboena plaanja trokova postupka, iz sredstava suda isplaivao se predujam za trokove svjedoka, vjetaka, uviaja i izdavanja sudskog oglasa, te stvarni izdaci postavljenog punomonika. Ako je stranku zastupao odvjetnik kao postavljeni punomonik, duan je bio sainiti trokovnik s popisom svih parninih radnji koje je poduzimao tijekom parnice te iznosom nagrade koja mu pripada po Tarifi, s tim da se na zahtjev odvjetnika isplata dospjelih trokova mogla vriti sukcesivno. Na isti nain odreivali su se i trokovi punomonika koji nije bio odvjetnik, osim to mu nije pripadalo pravo na nagradu za zastupanje. Prema odredbi lanka 404. st. 1. FZPP-a, rjeenje o oslobaanju od plaanja trokova postupka prvostupanjski sud moe tijekom postupka ukinuti ako ustanovi da je stranka u stanju podmirivati trokove postupka, a pri tome je duan rijeiti hoe li stranka u cijelosti ili djelomice naknaditi i one trokove i pristojbe od kojih je prije bila osloboena. Do primjene ove odredbe dolazi kada nastanu promjene u opem imovnom stanju stranke zbog toga to je stranka naknadno ostvarila prihode iz raznih izvora. Svakako, sud moe ukinuti rjeenje o osloboenju od plaanja trokova postupka i ako naknadno utvrdi da uope nisu postojali uvjeti za donoenje tog rjeenja. Donoenje takve odluke moe predloiti i protivna stranka ili neko dravno tijelo. Protiv rjeenja kojim se ukida ranije priznato osloboenje od plaanja trokova postupka i sudskih pristojbi doputena je posebna alba. Kada sud odlui da stranka samo djelomino nadoknadi ranije trokove, mora voditi rauna da naknada prvenstveno obuhvati one trokove koji su isplaeni iz sredstava suda (FZPP, l. 404. st. 2.). Prema odredbi lanka 405. st. 1. FZPP-a, pristojbe i trokovi isplaeni iz sredstava suda ine dio parninih trokova. Obveza konanog snoenja trokova parninog postupka od kojih je stranka prethodno osloboena, uvjetovana je ishodom postupka, odnosno (ne)uspjehom u parnici. Ako se parnica okona neuspjehom stranke koja je osloboena plaanja parninih trokova, ona se definitivno oslobaa plaanja trokova postupka od kojih je prethodno bila osloboena, a izdaci uinjeni tijekom postupka konano padaju na teret sredstava suda. Tada niti jedna stranka nije duna naknaditi te trokove jer priznato osloboenje obuhvaa i konano osloboenje u pogledu izdataka za sudske pristojbe i predujma za one sudske radnje koje je bila duna podmiriti osloboena stranka. Ipak, osloboena stranka nije osloboena od konanog snoenja trokova parninom protivniku, jer je izgubila parnicu. 51 O naknadi tih trokova od strane protivnika stranke koja je osloboena plaanja trokova postupka sud je duan odluiti prema odredbama o naknadi trokova. Naime, prema odredbama FZPP-a (v. l. 386.-388.) predviena su dva naela, odnosno dvije metode naknade trokova: naknada trokova po naelu odgovornosti za uspjeh (naelo causae) i naknada trokova po naelu odgovornosti za krivnju (naelo culpae).
_______________
50

51

Potanje kod TRIVA str. 78.; UDE, L., Civilni pravdni postopek, Ljubljana, 1988., str. 198-199. i JUHART, str. 247-250. STANKOVI, G., Graansko procesno pravo, Beograd, 1989., dalje STANKOVI, str. 251.

25

Pristojbe i trokove isplaene iz sredstava suda naplauje po slubenoj dunosti prvostupanjski sud od stranke koja je duna naknaditi te trokove. Ako je protivnik stranke koja je osloboena plaanja trokova postupka odlukom suda obvezan naknaditi parnine trokove, a ustanovi se da on nije u stanju te trokove platiti, sud moe naknadno odrediti da trokove isplaene iz sredstava koji ine dio parninih trokova plati u cijelosti ili djelomice stranka koja je osloboena plaanja trokova postupka iz onog to joj je dosueno. Time se ne dira u pravo te stranke da za ono to je platila trai naknadu od protivnika. 52 3/ Zakon o odvjetnitvu Federacije BiH Odredbom l. 3. Zakona o odvjetnitvu Federacije BiH ("Slubene novine FBiH, broj 40/02 i 29/03., dalje ZO) odreuje se da odvjetnika djelatnost, izmeu ostalog, obuhvaa: 1) Davanje pravnih savjeta; 2) Sastavljanje razliitih podnesaka (zahtjevi, tube, predstavke, molbe, albe i dr); 3) Sastavljanje raznih isprava (ugovori, testamenti i dr); 4) Zastupanje stranaka u svim parninim, upravnim i ostalim postupcima pred svim redovnim i drugim sudovima, drugim dravnim organima, arbitraama te pravnim osobama; 5) Odbranu i zastupanje okrivljenog u krivinom, prekrajnom i drugim postupcima u kojima se odluuje o odgovornosti fizikih i pravnih osoba; i 6) Pruanje i drugih oblika pravne pomoi fizikim i pravnim osobama kako bi se zatitili njihova prava i interesi. Sve oblike pravne pomoi odreene lanom 3. ZO-a mogu pruati samo odvjetnici, ako zakonom nije drugaije odreeno (ZO, l. 20.). Pruanje pravne pomoi mogu, pod uvjetima utvrenim ZO-om, vriti odvjetnici, struni saradnici i odvjetniki pripravnici, osim ako drugim zakonima nije drugaije odreeno (ZO, l. 8.). Kodeksom odvjetnike etike, polazei od temeljnih vrijednosti drutva, ureuju se ukupna naelna pravila koja su za odvjetnike i odvjetnike pripravnike ope obavezna pri obavljanju njihove djelatnosti. Kodeksom se ureuju, izmeu ostalih, i pitanja posebne dunosti profesije kod savjetovanja stranaka sa malim prihodima (ZO, l. 16.). Sukladno poglavlju XI. lancima 1-3 spomenutog Kodeksa, obveza je odvjetnika i besplatno pruanje pravne pomoi socijalno ugroenim osobama u skladu sa zakonom, i odvjetnik ovu dunost treba obaviti jednako savjesno i paljivo kao u pruanju pravne pomoi drugim strankama (uz naplatu). Odvjetnik je takoer duan preuzeti zastupanje socijalno ugroenih osoba kada to odredi nadleni organ Komore. U sluaju uspjeha u postupku odvjetnik moe od takve stranke traiti nagradu za pruanje usluga u mjeri u kojoj to zastupanje nee izgubiti svoje humano i socijalno obiljeje, ali u svakom sluaju odvjetnik smije traiti onu nagradu koju je zastupana stranka ostvarila po osnovu njegova zastupanja na teret protivne stranke. 4/ Zakon(i) o besplatnoj pravnoj pomoi 4.1. Iako je pruanje besplatne pravne pomoi u graanskim predmetima na podruju BiH ureeno zakonima o odvjetnitvu i parninom postupku, nuno je donoenje zakona o besplatnoj pravnoj pomoi kako bi se ostvarilo meunarodnim propisima i ustavima zajameno naelo o pravu na jednakost svih pred zakonom. Naime, zakoni o odvjetnitvu ureuju pruanje besplatne pravne pomoi u jednom uskom segmentu i to samo za socijalno ugroene osobe, ime su od pruanja besplatne pravne pomoi iskljuene osobe koje to pravo mogu ostvariti kada to zahtijeva interes pravednosti, a upitno je i pruanje besplatne pravne pomoi stranim dravljanima, azilantima i apatridima. Usto, takva besplatna pravna pomo ukljuuje samo osloboenje od nagrade odvjetniku, a
_______________
52

Tako i vie o tome vidi kod: IZMI, J., Komentar Zakona o parninom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2010.; IZMI, J., Naknada parninih trokova u postupku pred hrvatskim sudovima, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, vol. 23, 2002., br. 1, str. 215.-242.

26

ne i osloboenje od stvarnih izdataka, dakle, trokova koje je odvjetnik imao tijekom zastupanja, a koje, primjerice, FZPP ukljuuje u besplatnu uslugu odreujui mogunost da sud koji vodi postupak imenuje besplatnog punomonika. Takoer, odvjetnici e, uz spomenuta ogranienja, ipak moi traiti nagradu od besplatno zastupanih osoba u sluaju uspjenog zastupanja, u mjeri u kojoj to zastupanje nee izgubiti svoje humano i socijalno obiljeje, ali u svakom sluaju odvjetnik smije traiti onu nagradu koju je zastupana stranka ostvarila po osnovu njegova zastupanja na teret protivne stranke. I na temelju odredaba zakona o parninom postupku besplatna pravna pomo je dostupna samo odreenom uem krugu graana socijalno ugroenim strankama i to samo u pogledu potpunog ili djelominog oslobaanja od plaanja sudskih pristojbi i samo onda ako izgube parnicu. Obzirom da je time besplatna pravna pomo bila zajamena i osigurana samo odreenoj kategoriji graana, javila se potreba za pronalaenjem drugih organizacijskih oblika pruanja besplatne pravne pomoi koje je trebalo cjelovito urediti zakonom o besplatnoj pravnoj pomoi. Ve smo spomenuli da su doneseni posebni zakoni o besplatnoj pravnoj pomoi u Republici Srpskoj, u Distriktu Brko, Zeniko-dobojskom kantonu, Tuzlanskom kantonu, Zapadno-hercegovakom i Unsko-sanskom kantonu, da je u nekim kantonima u postupku usvajanje tih zakona, te da je izraen Nacrt Zakona o besplatnoj pravnoj pomoi BiH koji je u parlamentarnoj proceduri. Oito je da se BiH opredijelila za svojevrsno decentralizirano i partikularno pravno ureenje instituta pruanja besplatne pravne pomoi. Smatramo da ovakvo opredjeljenje nije najoptimalniji nain i oblik pravnog ureenja instituta besplatne pravne pomoi u BiH, nego drimo da bi to podruje trebalo urediti jedinstvenim ("dravnim, okvirnim") zakonom za podruje cijele BiH. Niz je razloga koji govore u prilog takvom rjeenju. a/ BiH je lanica Vijea Europe (a ne entitei ili kantoni/upanije) te je iskljuivo BiH odgovorna i duna osigurati sredstva za pruanje besplatne pravne pomoi, urediti postupak i uvjete pruanja besplatne pravne pomoi, doputene stupnjeve/vrste pravne pomoi, ovlatene pruatelje i korisnike besplatne pravne pomoi, oblik nadzora i tijela koja ga provode i dr. U sluaju neudovoljavanja obvezama koje je BiH preuzela lanstvom u Vijeu Europe, a posebno onima iz l. 6. Konvencije, aplikacije/tube se podnose izravno i samo protiv BiH. Uostalom, donoenje zakona na razini BiH je praksa u onim podrujima gdje je BiH temeljem meunarodnih ugovora/konvencija preuzela obvezu donoenja propisa, primjerice na podruju industrijskog, odnosno intelektualnog vlasnitva. b/ Donoenje entitetskih, a posebno kantonalnih/upanijskih zakona o besplatnoj pravnoj pomoi moe dovesti do niza problema kod primjene tih propisa. U pravilu, ti su zakoni po svojim rjeenjima u koliziji s drugim propisima kojima se ureuje pruanje besplatne pravne pomoi, prvenstveno zakonima o odvjetnitvu. Naime, odredbama ZO-a je izriito propisano da se davanjem pravnih savjeta; sastavljanje razliitih podnesaka (zahtjevi, tube, predstavke, molbe, albe i dr); sastavljanjem raznih isprava (ugovori, testamenti i dr); zastupanjem stranaka u svim parninim, upravnim i ostalim postupcima pred svim redovnim i drugim sudovima, drugim dravnim organima, arbitraama te pravnim osobama; te pruanjem drugih oblika pravne pomoi fizikim i pravnim osobama kako bi se zatitili njihova prava i interesi, smiju baviti samo odvjetnici, ako zakonom nije drugaije odreeno (arg. ZO, l. 3. 8. i 20.). Sintagmu ako zakonom nije drugaije odreeno mogli bismo tumaiti na nain da se zakonima o besplatnoj pravnoj pomoi, koji su u odnosu na zakon o odvjetnitvu lex specialis i lex posterior, moe propisati da sve oblike besplatne pravne pomoi mogu davati i drugi subjekti (pravne i fizike osobe), a to se u pravilu i odreuje davanjem takvih ovlasti raznim centrima/zavodima za pruanje besplatne pravne pomoi (vidi, primjerice, l. 5. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoi Republike Srpske i l. 7. Nacrta Zakona o besplatnoj pravnoj pomoi u Hercegovako-neretvanskom kantonu). Takvo rjeenje ne drimo dobrim jer bi

27

pruanje najsloenijih oblika besplatne pravne pomoi, poput zatupanja pred sudovima i drugim tijelima, ipak trebalo rezervirati za odvjetnike, ali po uvjetima i na nain propisan odredbama (okvirnog) zakona o besplatnoj pravnoj pomoi, ime bi bio ukljuen iri krug osoba koje ostvaruju pravo na besplatnu pravnu pomo od onoga koji je odreen ZO-om, a preciznije bi bili odreeni i druge okolnosti pruanja besplatne pravne pomoi (primjerice, dokazivanje statusa korisnika, nadzor, financiranje i sl.). Ako bi centri/zavodi za pruanje besplatne pravne pomoi mogli pruati sve vrste/oblike pravne pomoi, stvorila bi se svojevrsna odvjetnitvu paralelna sluba za pruanje pravne pomoi (s obzirom na imovno stanje graana broj korisnika te pravne pomoi nije i nee biti zanemariv), koja zbog niza razloga, ne bi graanima mogla pruiti pravnu pomo na onoj razini koju pruaju odvjetnici, a pogotovo ne u najsloenijim oblicima pravne pomoi (ujednaenost i iskustvo u opsegu i kvaliteti pruanja pravne pomoi, osiguranje od odgovornosti, etiki kodeks, komorski ustroj, profesionalna tajna i sl.). tovie, takvo rjeenje ne bi imalo za posljedicu nunost mijenjanja postojeih propisa. Usto, zavodi/centri su ipak svojevrsni entiteski ili kantonalni upravni organi pa moe biti upitna njihova proklamirana samostalnost i neovisnost od izvrne vlasti, posebno u onim postupcima i predmetima u kojima su upravni organi protustranka korisnika besplatne pravne pomoi, odnosno subjekti od kojih on trai i oekuje ostvarenje svojih prava. Nadalje, ovako disperzirani i decentralizirani propisi kojima se ureuje pruanje besplatne pravne pomoi, zasigurno nee u velikom broju sluajeva pridonijeti i omoguiti ostvarenje ustavnog naela jednakosti pred zakonom te naela zakonitosti koje trai da se na sve graane na cijelom teritoriju BiH u istim ili slinim predmetima i okolnostima zakoni primjenjuju na jednak nain. Naveli bismo samo jedan primjer u prilog naim tvrdnjama. Intencija je da FBiH, kantoni u FBiH, Republika Srpska i Brko distrikt, svojim zakonima utvruju ta se smatra minimumom socijalnog statusa kandidata za besplatnu pravnu pomo, to svakako ne mora biti i nije unificirano. U tom smislu mogue je da dva potencijalna korisnika besplatne pravne pomoi koji imaju isti ili vrlo slian stupanj (loeg) imovnog stanja, nemaju jednaku mogunost ostvarenja prava na besplatnu pravnu pomo jer ive na podruju razliitih entiteta, odnosno kantona ili Distrikta. To bi moglo biti mogue ak i ako su protustranke u istom postupku. tovie, ako bi osoba s podruja Hercegovako-neretvanskog kantona, po ijim propisima ostvaruje pravo na besplatnu pravnu pomo, bila tuitelj u postupku ili traila drugi oblik pravne pomoi na podruju drugog kantona/entiteta gdje je imovinski cenzus za odobravanje besplatne pravne pomoi nii, ne bi imala pravo na besplatnu pravnu pomo. Nadalje, sredstva za organiziranje i pruanje besplatne pravne pomoi osiguravaju se u budetu entiteta, odnosno kantona iz kojega se financiraju centri/zavodi za pruanje besplatne pravne pomoi, pa mogunost ostvarivanja besplatne pravne pomoi za (sve) potencijalne korisnike uvelike zavisi i od mogunosti financiranja tih aktivnosti iz budeta, to svakako nije jednako u svim entitetima, odnosno kantonima. Sve ukazuje na to da potencijalni korisnici nee imati jednake mogunosti za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomo, odnosno na ostvarivanje prava na pristup pravosuu, te da e to uvelike zavisiti od njihova mjesta prebivalita i budeta entiteta/kantona. Time bi velikom broju osoba bila povrijeena prava zajamena Konvencijom, pravo na zabranu diskriminacije po imovinskoj osnovi zajameno l. II. Ustava BiH, te pravo na jednakost pred zakonom zajameno odredbom poglavlja II., toke A, lanaka 2. Ustava FBiH. 4.2. to se tie mogunosti pruanja besplatne pravne pomoi od strane udruenja i meunarodnih, neprofitnih, odnosno nevladinih organizacija, takvu mogunost pruaju/ predviaju postojei zakoni o besplatnoj pravnoj pomoi i oni koji su u postupku donoenja (vidi l. 8. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoi Republike Srpske i l. 25. Nacrta Zakona o besplatnoj pravnoj pomoi BiH). Broj korisnika besplatne pravne pomoi pruane od strane udruenja, bio je znatan i postojala je stalna potreba postojanja takvog oblika pravne pomoi,

28

a takva potreba postoji i danas (posebno za neke kategorije korisnika poput izbjeglica, stranaca ili azilanata) pa bi (ovlatene) udruge kao pruatelji besplatne pravne pomoi trebale nai svoje mjesto i u zakonu/ima kojim(a) se ureuje pruanje besplatne pravne pomoi u BiH. U prilog tome mogli bismo istaknuti iste one argumente kojima se rukovodila RH kod donoenja ZBPP-a: velike migracije stanovnitva zbog ratnih okolnosti i s tim povezana izloenost krenju ljudskih prava velikih razmjera; raspad pravnog sustava SFRJ i uspostava drava sljednica, to je dovelo u pitanje razliita statusna prava stanovnitva (dravljanstvo, mirovinska prava, priznavanje diploma, razliita imovinska prava, itd.); sposobnost neprofitnih organizacija u ostvarivanju komunikacije izmeu podruja razliitih drava sljednica u razdoblju kada izbjeglice nisu mogle ostvariti kontakt s tijelima matine drave; diskriminacija odreenih skupina stanovnitva, najee po nacionalnoj ili vjerskoj osnovi; znatno poveanje udjela stanovnitva tekog imovinskog poloaja uz istovremeno ukidanje besplatnog pruanja pravne pomoi u sudovima; netransparentnost, esto i nekonzistentnost velikog broja zakonskih, a jo vie podzakonskih propisa, itd. Iako u naelu podravamo ovakvo rjeenje jer e doprinjeti da to vei krug graana u kraem vremenskom razdoblju ostvari svoje pravo na besplatnu pravnu pomo, drimo da ipak ne bi trebalo bezrezervno dopustiti da ti subjekti pruaju sve oblike pravne pomoi kao i odvjetnici, i to ne one najsloenije poput zastupanja pred sudom, a posebno ne u statusnim stvarima i u predmetima u kojima se vodi spor velike vrijednosti predmeta spora. U prilog tome vrijedi argumentacija iznesena u toi 4.1. ovoga rada. 4.3. Svi postojei zakonski tekstovi kao i oni koji su u postupku donoenja, ne predviaju izrijekom, pa time i ne ureuju mogunost pruanja besplatne pravne pomoi od strane studenata pravnih fakulteta putem pravnih klinika. To rjeenje drimo loim iz dva razloga. Kao prvo, takav oblik pruanja besplatne pravne pomoi u BiH de facto ve postoji. Primjerice, Centar za ljudska prava u Mostaru, u okviru projekta Pristup pravdi u Hercegovako-neretvanskom kantonu besplatna pravna pomo finaciran kroz USAID JDDP II, fokusira se na oblast pruanja besplatne pravne pomoi, posebno kroz: analizu postojeeg pravnog okvira; davanje usluga apstraktne i konkretne pravne pomoi traiocima pravne pomoi; edukaciju i informisanje i pruaoca i primaoca pravne pomoi, ciljnih grupa, te studenata prava i javnosti, kao i lanica Mree, po potrebi; analiza i istraivanje relevantnog pravnog okvira i metodologije i sadraja rada posebno na najuestalijim pravnim problemima, kao i uzajamnih odnosa kljunih aktera. U Centru za ljudska prava u Mostaru djeluje i Pravno savjetovalite Centar za besplatnu pravnu pomo, finansirano od Fonda otvoreno drutvo BiH i USAID JSDP II, u kojem studenti i tek diplomirani pravnici, poslije provedenog procesa odabira i posebne obuke pruaju besplatnu pravnu pomo ugroenim kategorijama stanovnitva, a pod mentorstvom, uz pomo i saglasnost pravnika praktiara i profesora prava, posebno: davanjem optih informacija podnosiocima zahtjeva o njihovim pravima i obavezama (apstraktna pravna pomo); davanjem poetnih pravnih savjeta i pomo u popunjavanju formulara i davanje pismenih i usmenih pravnih savjeta; pravna pomo u sastavljanju pismena; upuivanjem klijenata relevantnoj organizaciji; pravnim istraivanjem i analizom povodom odreenog predmeta; u odreenim situacijama praenjem klijenta do suda/upravnog organa i pruanje pomoi na licu mjesta (popunjavanje obrazaca, dobivanje dokumenata). Besplatna pravna pomo prua se u predmetima iz oblasti parninog postupka, vanparninog postupka, izvrnog postupka, prekrajnog postupka i upravnog postupka. Sudionici u projektu su studenti i diplomirani pravnici koji pruaju besplatnu pravnu pomo, a sve pod nadzorom akademskih mentora, profesora prava i pravnika praktiara. Treba napomenuti da je 7. veljae 2011. na Pravnom fakultetu Univerziteta u Banja Luci poeo s radom Ured za besplatnu pravnu pomo koji e biti otvoren do kraja lipnja sljedee godine. Studenti etvrte godine tog fakulteta pruat e besplatnu pravnu pomo pod nadzorom banjalukih odvjetnika i koordinatora projekta, viih asistenata na Pravnom

29

fakultetu. Ured za besplatnu pravnu pomo otvoren je u okviru projekta Pravna klinika iz Graanskog procesnog prava. To je projekt praktinog obrazovanja studenata, kako bi ih to bolje pripremili za rad u praksi poslije kolovanja. Studenti rade sa strankama koje nisu u mogunosti angairati odvjetnika, a potrebna im je besplatna pravna pomo. 53 Kada se pruanje besplatne pravne pomoi od strane studenata pravnih fakulteta putem pravnih klinika ne bi detaljno uredilo zakonima kojima se ureuje pruanje besplatne pravne pomoi, izgubila bi se mogunost nadzora nad osnivanjem i radom pravnih klinika i kvalitetom pruanja usluga korisnicima besplatne pravne pomoi. Drimo da bi se, usto, moglo postaviti i pitanje zakonitosti rada tih pravnih klinika jer bi njihov rad bio u suprotnosti s odredbama vie zakona, a ne samo zakona s kojima se ureuje pruanje besplatne pravne pomoi (primjerice, zakona o odvjetnitvu i zakona o parninom postupku). Drugo, Kliniko pravno obrazovanje postalo je standardni dio nastavnih programa na velikom broju pravnih fakulteta, na svim kontinentima i ima niz drutveno korisnih efekata, a ne samo s aspekta korisnika pruanja besplatne pravne pomoi. Kliniko pravno obrazovanje moe imati razliite forme. Izbor optimalnog modela programa koji e biti provoen zavisi od razliitih initelja, kao to su stupanj podrke koji ideja dobije na pravnim fakultetima, dravna politika u podruju obrazovanja, opa razina pravne svijesti i pravne kulture u drutvu itd., i zakonodavac bi o svemu mora voditi rauna kod ureenja ovog naina pruanja besplatne pravne pomoi. V/ ZAKLJUAK S obzirom na injenicu da je postupak donoenja propisa kojima se ureuje pruanje besplatne pravne pomoi na podruju BiH jo uvijek u tijeku, drimo korisnim ukazati na neke probleme i nedostatke koji su uoeni kod primjene propisa o besplatnoj pravnoj pomoi u RH, a posebno u pogledu primjene ZBPP-a. Prema miljenju predlagatelja, donoenjem ZBPP-a u prvom redu omoguit e se graanima ije imovno stanje ne omoguava angairanje odvjetnika i dobivanje pravne pomoi za pojedine pravne radnje i ravnopravan pristup sudskim i upravnim postupcima. Usto, kvalitetnijom pripremom postupaka i strunim zastupanjem stranaka, omoguit e se uinkovitiji rad kako sudova tako i drugih tijela koja odluuju o pravima i obvezama graana, a pravodobno informiranje i pruanje pravnih savjeta graanima prije poetka postupka trebalo bi dovesti do smanjenja broja postupaka koji se pokreu zbog neznanja stranke o pravima i obvezama te mogunostima uspjeha u pojedinoj pravnoj stvari. Nadalje, uspostavlja se sustav nadzora nad strunosti pruene pravne pomoi i mehanizmi sankcioniranja nestrunog i nesavjesnog postupanja u pruanju pravne pomoi, a takoer se ustrojavaju specijalizirana tijela za odobravanje pravne pomoi te osigurava odgovarajui postupak po pravnim lijekovima. Provedba ZBPP-a biti e poduprta nizom aktivnosti kao to je uspostava odgovarajueg informatikog sustava, edukacija slubenika i informiranje javnosti, a koje trebaju doprinijeti dosljednoj primjeni ZBPP-a u postupku, svoenju mogunosti diskrecionog odluivanja na najmanju moguu mjeru, te podizanjem svijesti javnosti o nainima i uvjetima za koritenje pravne pomoi koja se u cijelosti ili djelomino financira sredstvima Dravnog prorauna.54 Ve i prije stupanja na snagu ZBPP-a bilo je primjedbi da je u pojedinim bitnim elementima nedoreen, konfuzan i da sadri unutarnje proturjenosti koje bi mogle onemoguiti njegovo ispravno tumaenje i primjenu. 55 Znaajni prigovori na pojedina rjeenja ZBPP-a upueni su i
_______________
53 54

55

Podatak na stranici http://www.bitno.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/besplatna-pravna-pomoc-u-banja-luci. Vidi Vidi NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O BESPLATNOJ PRAVNOJ POMOI RADNI TEKST ZA RASPRAVU, Posljedice koje e donoenjem Zakona proistei, str. 7. Vidi kod UZELAC, A., Osvrtu na konani prijedlog Zakona o ostvarivanju prava na pravnu pomo, podatak na stranici http://www.humanrights.hr.

30

nedugo nakon poetka njegove primjene, do te mjere da neki smatraju kako je, niti pola godine otkako se primjenjuje, ZBPP praktino pred slomom. 56 ZBPP-u se najvie prigovara upuuje zbog miljenja da je propisani postupak ostvarivanja prava na besplatnu pravnu pomo pretjerano birokratiziran. Propisana procedura te sustav nadzora nad provedbom ZBPP-a neefikasni su, dugotrajni i nee dovesti do adekvatnog rjeavanja problema onih graana koji nemaju novaca za odvjetnike nagrade i ostale trokove, 57 zbog ega u konanici, najvie tete imaju upravo oni kojima je zakon namijenjen siromani graani kojima pravna pomo treba, a ne mogu si ju priutiti. Zbog iznimno komplicirane procedure izdavanja uputnice te zbog prestrogih kriterija koji odreuju tko uope ima pravo na takvu pomo, odnosno zbog toga to je imovinski census prestrogo postavljen, veliki broj osoba koje ive na rubu egzistencije ostaje bez prava na besplatnog punomonika. Ispunjavanje zahtjeva za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomo je iznimno komplicirano i golema veina stranaka bez strune pravne pomoi naprosto ga ne moe ispuniti. 58 Nadalje, ini se da je zakonodavac priao potencijalnim korisnicima kao onima koji bi nastojali izigrati intencije zakona. Iako e zasigurno biti i takvih, ne bi trebalo graditi zakon polazei od one manjine koja bi nastojala izigrati njegove intencije.59 Dri se, takoer, da se ZBPP-om ustrojava novi sustav za koji se ne moe u cijelosti ocijeniti u kojoj e mjeri zahtijevati osiguravanje sredstava u Dravnom proraunu, budui da se broj potencijalnih korisnika prava na pravnu pomo moe procijeniti samo s obzirom na dosadanju praksu udruga i HOK-a. 60 Ve je pri prvim raspravama bio uoen podatak o moguoj treini utroenih sredstava od ukupno predvienih sredstava samo za organizacijske potrebe. Meutim praksa Europske unije doputa maksimalan iznos sredstava za organizaciju i sporedne trokove u visini od 10% dok ostalih 90% treba sluiti za direktne trokove ostvarivanja prava na besplatnu pravnu pomo. 61 ZBPP-u je upuen i niz drugih primjedbi. Tako se tvrdi da ZBPP nije u potpunosti usklaen s drugim zakonima i podzakonskim propisima kojima se ureuje pruanje besplatne pravne pomoi, to u konanici moe dovesti do nesnalaenja u primjeni propisa i pravne nesigurnosti; nedostatak vremenskih rokova odreenih ZBPP-om je njihova instruktivnost i nepostojanje sankcije za prekoraenje rokova; krug pravnih stvari (vrsti predmeta/sporova) u kojima je mogue odobriti pravnu pomo je preuzak (primjerice, iskljueni su /radni/ sporovi u nadlenosti trgovakih sudova u kojima se kao stranke javljaju fizike osobe, kao i sporovi za naknadu tete), to diskriminira graane jer e morati plaati pravnu zatitu u drugim vrstama predmeta; s obzirom a pristupanost graanima, moda bi bilo bolje, dopustiti da i opine i gradovi te njihova upravna tijela odluuju, ili makar zaprimaju zahtjeve, a ne samo upanijski uredi; 62 uloga udruga u pruanju pravne pomoi minorizira se te ograniava, ime se zanemaruje kultura graanskog djelovanja za ope dobro i potivanje ljudskih prava pa e graani uvelike ostati zakinuti jer su udruge do sada pruile pravnu pomo u vie od 100.000 sluajeva; 63 ZBPP-om se kreira sustav koji stvara plodno tlo za zlouporabe i korupciju;
_______________
56

57

58

59

60

61

62

63

Podatak kod Besplatna pravna pomo pred slomom, podatak na stranici http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/27043/Besplatna-pravna-pomoc-pred-slomom.html. Podatak kod Zakon o besplatnoj pravnoj pomoi, na stranici http://gradjanska-akcija.org/index.php?option=com_content&task=view&id=255&Itemid=38. Usp. Besplatna pravna pomo pred slomom, http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/27043/Besplatna-pravna-pomoc-pred-slomom.html. Vidi CRNI, J., U povodu Konanog prijedloga Zakona o ostvarivanju prava na pravnu pomo Kako (ne)pisati zakon, Informator, broj 5589. od 29. rujna 2007., str. 1. Tako BUTORAC, J., Primjena Zakona o besplatnoj pravnoj pomoi, Informator, broj 5699. od 18. listopada 2008., str. 7. Usp. FREIBERGER, S., U oekivanju poetka primjene Zakona o besplatnoj pravnoj pomoi, Informator, br. 5322/5323. od 28. rujna 2008., str. 16. Vidi MARI, M., Pravo na besplatnu pravnu pomo u graanskim postupcima (de lege lata i de lege ferenda), Pravnik, vol. 40, 2006., br. 1, str. 149. Podatak kod Zakon o besplatnoj pravnoj pomoi, na stranici http://gradjanska-akcija.org/index.php?option=com_content&task=view&id=255&Itemid=38.

31

pogoduje pruatelje pravne pomoi iji je doprinos do sada bio najmanji, a stvara potekoe i obeshrabruje pruatelje pravne pomoi koji su se najvie afirmirali na ovom podruju; kreira sustav koji je skup za dravu i ija sredstva se veim dijelom nesvrsishodno troe; stimulira loe prakse u radu sudova i drugih tijela koja bi trebala pomoi graanima da ostvare svoja prava; ne uspostavlja jedinstven i cjelovit sustav ime se onemoguava usklaivanje pojedinih elemenata i praenje trokova i uinaka novog sustava; izraen je bez prethodnog prikupljanja relevantnih podataka i bez realistikih projekcija ukupnih buduih trokova koje e novi sustav izazvati; nije dovren, tj. bitne elemente sustava ostavlja za kasnije provedbene propise, 64 i dr. 65

_______________
64

65

Detaljnije kod UZELAC, A., Osvrtu na konani prijedlog Zakona o ostvarivanju prava na pravnu pomo, http://www.humanrights.hr. Tako i opirnije o besplatnoj pravnoj pomoi u RH kod IZMI, J., O pruanju besplatne pravne pomoi, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, v. 31, 2010., br. 1, Supplement, str. 389.-422.

32

Mr. sc. Rebeka Kotlo Izvrna direktorica Centra za ljudska prava u Mostaru Via asistentica na Pravnom fakultetu Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru

PRAVNI OKVIR PRISTUPA PRAVDI BESPLATNE PRAVNE POMOI U BiH, SA POSEBNIM OSVRTOM NA HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON I EVROPSKE STANDARDE

Vijee Evrope, Evropska unija i pruanje besplatne pravne pomoi Pravo na besplatnu pravnu pomo u BiH, kao oblik ostvarivanja jednakog pristupa pravdi za sve, bez obzira na bilo koji mogui osnov razlikovanja i sa ciljem pruanja profesionalne i blagovremene pravne pomoi osobama slabijeg imovnog stanja, svoje izvorite nalazi u Evropskoj konvenciji za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda sa prateim protokolima 1 (lan 6. pravo na pravino suenje). Evropska konvencija za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, najdjelotvorniji regionalni dokument za zatitu ljudskih prava, stupio na snagu 1953. godine, navedena je ve u normativnom dijelu, u lanu II Ustava Bosne i Hercegovine, te ima poseban ustavni tretman i direktno se primjenjuje u Bosni i Hercegovini. Obaveza je drava lanica Vijea Evrope, pa tako i Bosne i Hercegovine, kao lanice Vijea Evrope i drave u kojoj se primjenjuje Evropska konvencija, osigurati besplatnu pravnu pomo, kada je to neophodno za efikasnu zatitu graanskih prava i obaveza, neovisno o mogunosti stranke da se sama zastupa. Pruanje pravnih savjeta i pomoi, u okviru sistema pravne pomoi, od kljune je vanosti za obaveze i dunosti koje drave u lanstvu Vijea Evrope preuzimaju u vezi sa osiguravanjem prava svakog ovjeka na poteno i javno suenje, u razumnom roku, pred nezavisnim i nepristrasnim sudom osnovanim po zakonu prema lanu 6. Evropske konvencije o ljudskim pravima. 2 Jedno tumaenje sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava navodi 3: drave imaju konkretnu obavezu osigurati praktian i djelotvoran pristup pravosuu ili pruanjem besplatne pravne pomoi, ili pojednostavljivanjem postupaka kako bi ljudi mogli sami voditi svoje predmete; obaveza je drava ne oteavati pristup pravosuu, pa se stoga moraju pobrinuti da naini i postupci za dobivanje pravnih savjeta i pomoi nisu nepotrebno sloeni; drave moraju otkloniti sve ekonomske prepreke za ljude s ogranienim ekonomskim sredstvima u ostvarivanju ili obrani njihovih prava. To znai, na primjer, da treba izbjegavati propisivanje pretjerano visokih sudskih taksi. 4
_______________
1

3 4

Evropska konvencija o ljudskim pravima i osnovnim slobodama: lan 19. Uredba o ratifikaciji Konvencije o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, izmjene i dopune protokolima 3., 5. i 8. i dopunjene Protokolom broj 2, te protokola 1, 4, 6, 7, 9, 10 i 11., objavljena je u Slubenom listu RBiH, Posebno izdanje Meunarodni ugovori-2, broj 5/96. Preporuke za modificiranje i unaprjeenje predloenog Prijedloga Zakona o besplatnoj pravnoj pomoi, Istraivaki sektor Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine, Broj: 03/10-50-3-96-9/10, Istraivanje broj 083, Sarajevo, 25.6.2010., str. 49. Isto. Vidjeti Preporuku br. (81) 7 o mjerama olakavanja pristupa pravosuu.

33

Komitet ministara Vijea Evrope takoer preporuuje dravama postepeno primjenjivanje sistema pravne pomoi: na nain koji pokriva sve odgovarajue osobe, to znai fizike osobe dravljane bilo koje zemlje-lanice i sve druge fizike osobe s uobiajenim boravitem (npr. Glavnim mjestom boravka) na teritoriju drave-lanice to ukljuuje strane osobe i osobe bez dravljanstva, kao i osobe bez finansijskih sredstava za plaanje pravnih savjeta i pomoi; 5 na nain koji pokriva sve odgovarajue predmete (tj. socijalne, porezne, graanske, upravne i trgovake) 6, a u skladu s propisanim postupkom (npr. omoguavanjem podnoenja zahtjeva za preispitivanje odluke ako je zahtjev za besplatnu pravnu pomo odbijen); na nain da pravne usluge pruaju neovisni advokati koje istodobno treba podsticati na pruanje pravne pomoi osobama u ekonomski loem poloaju uz podrku drave i zajednice u cjelini, ukljuujui nevladine organizacije i advokatske komore. 7 U Evropskoj uniji Poveljom o osnovnim pravima (Nica, 17. decembar 2000.) reafirmiui, potujui ovlatenja i zadatke Zajednice i Unije i princip subsidijarnosti, prava koja proistiu, naroito iz ustavnih tradicija i meunarodnih obaveza koje su zajednike za drave lanice, iz Ugovora o Evropskoj Uniji, ugovora Zajednice, Evropske Konvencije o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, drutvenih povelja koje je usvojila Zajednica i Vijee Evrope i iz sluajeva iz sudske prakse Suda pravde Evropskih Zajednica i Evropskog suda za ljudska prava, u Poglavlju VI Pravda, lanom 47. garantovano je pravo na efikasan pravni lijek i na pravino suenje, na nain da se normira sljedee: Svako onaj ija se prava i slobode garantovane propisima Unije kre, ima pravo na efikasnu pravnu zatitu pred sudovima u skladu sa uslovima koji su predvieni u ovom lanu. Svako ima pravo na pravino i javno suenje u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom koji je zakonski ustanovljen. Svakom treba pruiti mogunost da bude savjetovan, branjen i zastupan. Onima koji nemaju dovoljno sredstava, mora se uiniti dostupnom pravna pomo u tolikoj mjeri koja je neophodna da bi im se obezbijedio efikasan pristup pravdi. lan 48. Povelje Pretpostavka nevinosti i pravo na odbranu, propisuje da e svaki optueni biti smatran nevinim dok se u skladu sa zakonom ne dokae da je kriv, te da svakom optuenom mora biti garantovano pravo na odbranu. U svim zemljama Evropske unije uspostavljen je sistem pruanja besplatne pravne pomoi, sa jednakim ciljem svih da se osigura efikasan pristup pravdi graanima pojedine zemlje. Besplatna pravna pomo predviena je u nacionalnim zakonodavstvima zemalja lanica i u meunarodnim konvencijama na osnovu kojih se prava mogu ostvariti i na teritoriji druge zemlje, ukoliko su ispunjeni specifini uslovi za koritenje besplatne pravne pomoi. Sistemi pravne pomoi u Evropskoj uniji, pod odreenim uslovima, omoguavaju: oslobaanje ili pomo pri plaanju sudskih trokova u cijelosti ili djelimino, asistenciju advokata koji prua besplatnu pravnu pomo prije pokretanja postupka i, ukoliko je to potrebno, zastupa pred sudom bez naknade ili uz minimalnu naknadu.
_______________
5

6 7

Vidjeti Preporuku (93) 1 o djelotvornom pristupu pravdi na osnovu zakona i pravosuu vrlo siromanih graana. U skladu s Rezolucijom (78) 8 o pravnoj pomoi i savjetovanju. Vidjeti Preporuku (2000) 21 o slobodi obavljanja odvjetnitva.

34

Nacionalni sistemi besplatne pravne pomoi razlikuju se u pogledu prirode i obima pravne pomoi koji se nude korisnicima i uslovima koritenja: 8 Sistem besplatne pravne pomoi u Belgiji, na primjer, podijeljen je na tri dijela: (i) pravnu pomo kod podnoenja zahtjeva, (ii) primarnu pravnu pomo koja se odnosi na praktine savjete, pravne informacije i druge vrste pravnih usluga, za to postoje vijea zaduena za pruanje informacija i forumi za pravnu pomo sastavljeni od predstavnika advokata (50%), predstavnika centara socijalne pomoi (25%) i predstavnika akreditiranih organizacija za pruanje besplatne pravne pomoi (25%), i (iii) sekundarnu pravnu pomo koja podrazumijeva davanje detaljnih miljenja i pomo u sudskim postupcima, koju pruaju kancelarije za besplatnu pravnu pomo organizirane unutar pojedinih advokatskih komora. U Engleskoj i Walesu djeljuje koordinacijsko tijelo Lokalni pravni servis (Community Legal Service CLS), koje uspjeno usklauje i objedinjuje mreu pravnika, savjetodavnih kancelarija za graane, pravnih centara i lokalnih vijea i internetsku stranicu, koje je razvila organizacija pravna pomoi, tako da se pravna pomo moe traiti putem Interneta, e-maila, sastanka ili ak digitalne televizije. U drugim dravama besplatnu pravnu pomo organiziraju nezavisne pravne komisije koje za dobijena sredstva odgovaraju dravi. Pritom imaju znatan stepen autonomije pri obradi zahtjeva za pravnu pomo, odluivanju o albama, pruanju informacija o pravnoj pomoi i sl. U Evropskoj uniji pravo na pravnu pomo van zemlje boravita utvreno je Evropskim sporazumom o dostavljanju molbi za pravnu pomo iz 1977. godine. 9 Sve lanice Evropske unije, sa izuzetkom Njemake, potpisnice su Sporazuma, a Bosna i Hercegovina je ratificirala ovaj sporazum, koji je na snazi u naoj zemlji od 31. 5. 2009. godine. Ovaj sporazum normira da svaki pojedinac koji ima boravite na teritoriji jedne od zemalja potpisnica, a koji eli predati zahtjev za pravnu pomo u graanskim, privrednim ili upravnim postupcima na teritoriji druge drave potpisnice moe predati zahtjev u zemlji u kojoj boravi, a obaveza je te zemlje da zahtjev proslijedi onoj dravi u kojoj se pravo ostvaruje. Konvencija o meunarodnom pristupu pravdi 10, koja je potpisana u Hagu 1980. godine, predvia: dostavu zahtjeva za pravnu pomo izmeu potpisnica u formi koja je meu njima dogovorena, te da dravljani i graani s boravitem u zemlji koja je potpisnica Konvencije imaju pravo na pravnu pomo u drugoj dravi potpisnici pod istim uvjetima kao da imaju boravite u toj zemlji. Konvenciju nisu ratificirale sve lanice Unije, a Bosna i Hercegovina je preuzela ovu konvenciju 1993. godine. Sa ciljem poboljanja pristupa pravdi uspostavom minimalnih zajednikih pravila koja se odnose na pravnu pomo, a budui da se pristup sudu smatra osnovnim ljudskim pravom, Evropska komisija je dala prijedlog Direktive za pravnu pomo koju je usvojilo Vijee Evrope u januaru 2003. 11 Odredbe ove direktive primjenjuju se na cross-border (prekogranine) graanske postupke, odnosno kada podnosilac zahtjeva za pravnu pomo ne ivi u dravi koja je
_______________
8

9 10 11

Vidjeti: UNDP projekat: Pristup pravdi suoavanje sa prolou i izgradnja povjerenja za budunost. Klaster: Pravda i sigurnost. Sistem besplatne pravne pomoi u Bosni i Hercegovini, septembar 2010. godine, str. 5. http://conventions.coe.int/Treaty/EN/Treaties/Html/092.htm http://www.hcch.net/upload/conventions/txt29en.pdf http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:32003L0008:EN:NOT

35

nadlena za odluivanje u sporu. Direktiva sadri princip prema kojem lica koja nemaju dovoljno sredstava da ostvaruju svoja prava, imaju pravo na odgovarajuu pravnu pomo. Stoga Direktiva izriito utvruje: 1. usluge koje moraju biti pruane kako bi se pravna pomo mogla smatrati zadovoljavajuom i to: - pristup savjetima prije pokretanja postupka; - pravno zastupanje; - oslobaanje ili asistencija s plaanjem sudskih trokova, ukljuujui trokove koji su vezani za meunarodnu prirodu spora. 2. uslove koje podnosilac zahtjeva mora ispuniti u pogledu finansijskih mogunosti ili prirode spora na osnovu kojih se dodjeljuje pravna pomo. Direktiva regulie da pravna pomoi mora biti odobrena, pod odreenim uslovima, i licima koja prihvate alternativne metode rjeavanja sporova. U Preporukama Vijea Evrope o uspostavi sistema pravne pomoi u Bosni i Hercegovini 12 istie se da pravno zastupanje na sudu, da bi bilo djelotvorno, treba vriti osoba koja je struno kvalificirana da prakticira pravo u skladu sa zaknom, ime se, naravno, ne eli iskljuiti uloga NVO u pruanju pravnih usluga, te da bi se rad drave na uspostavi i voenju sistema pravne pomoi trebao odvijati, u bliskoj suradnji sa Advokatskom komorom, predstavnicima pravosua, kao i NVO i predstavnicim graanskog drutva, kao i drugima koji posjeduju znanje okolnosti u kojima se nalaze osobe kojima je pravna pomo potrebna, a u emu bi trebao postojati integrirani zajedniki pruistup. Vano je imati na umu da pravna pomo treba obuhvatati pravne savjete, pomo i zastupanje ne samo u krivinim predmetima, nego i u parninim i administrativnim sporovima. U razvijanju sistema pravne pomoi, drave lanice Vijea Evrope moraju razmotriti i progresivno implementirati standarde i principe sadrane u Preporukama i Rezolucijama Komiteta ministara koje se odnose na: pravnu pomo u graanskim, komercijalnim i administrativnim pitanjima (No. R (76)5), pravnu pomo i savjet (No. R (78)8), mjere kojima se olakava pristup pravdi (No. R (81)1), o djelotvornom pristupu zakonu i pravdi za vrlo siromane (No. (93)1), i o slobodi bavljenja profesijom pravnika (No. R (2002)21), a dosta smjernica moe se dobiti iz Plana akcije o sistemima pravne pomoi, koji je Vijee Evrope usvojilo ranije 2003. godine. Pravni okvir besplatne pravne pomoi u BiH sa osvrtom na Hercegovako-neretvanski kanton Uvoenje sistema besplatne pravne pomoi na cjelokupnoj teritoriji Bosne i Hercegovine utvreno je Strategijom za reformu sektora pravde od 2008. do 2012. godine Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine i zahtijeva ravnopravan tretman svih graana slabog imovnog stanja na teritoriju BiH u ostvarenju prava na besplatnu pravnu pomo. Stoga je neophodno je donijeti i harmonizirati zakone, a rukovodei se i prinicpima predloenog Okvirnog zakona o besplatnoj pravnoj pomoi na nivou Bosne i Hercegovine.

_______________
12

Preporuke koje su pripremili, predstavili i diskutirali eksperti Vijea Evrope David gladwell (Ujedinjeno Kraljevstvo) i Merja Muli (Finska) tokom seminara Vijea Evrope organiziranog u saradnji sa Ministarstvom pravosua Bosne i Hercegovine, http://www.coe.ba/web2/en/dokumenti/cat_view/56-judicial-system--sudstvopravosue/123-jptc-and-hjpc.html, 25.4.2011.

36

Na nivou Bosne i Hercegovine, niti na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, jo nije donesen zakon koji utvruje minimum prava na ostvarivanje besplatne pravne pomoi 13, ali su u pojedinim dijelovima BiH ipak doneseni ovakvi zakoni (Brko Distrikt 14, Republika Srpska 15, te etiri kantona u Fedraciji Bosne i Hercegovine: Tuzlanski 16, Zapadnohercegovaki kanton, 17, Zeniko-dobojski kanton 18 i Posavski kanton 19) i formirane institucije za pruanje besplatne pravne pomoi: zavodi ili kancelarije. Kao i u HNK, u Unsko-sanskom kantonu prijedlog Zakona o besplatnoj pravnoj pomoi je u proceduri, ali jo nije usvojen. Prijedlog Zakona o besplatnoj pravnoj pomoi normirajui subjekte za pruanje besplatne pravne pomoi regulie da besplatnu pravnu pomo mogu pruati: advokatske komore u Bosni i Hercegovini; institucionalni organi koji mogu biti u obliku kancelarije, zavoda, odbora ili centra za pravnu pomo, a koje formiraju nadleni organi; nevladine organizcije. Besplatna pravna pomo ostvaruje se kao pravo na: ope informacije o pravima i obavezama, pravne savjete i pomo pri popunjavanju obrazaca, pravnu pomo pri sastavljanju svih vrsta pismena, zastupanje pred drugim organima uprave i institucijama, zastupanje na sudu, sainjavanje apelacija i pravnu pomo u postupcima mirnog rjeavanja spora (medijacija). Kriteriji koje fiziko lice treba ispuniti da bi steklo status korisnika pravne pomoi su: finansijski kriterij, kriterij oigledne osnovanosti i kriterij obaveznosti po drugim zakonima i meunarodnim konvencijama. Pravo na pravnu pomo po finansijskom kriteriju ostvaruju lica koja se identifikuju kao ugroene kategorije, i to: lica koja primaju socijalnu pomo, nezaposleni, bez drugih redovnih primanja ili prihoda, lica loeg imovnog stanja, djeca bez roditeljskog staranja, lica kojima je prije kratkog vremena u drugom predmetu utvreno pravo na dodjelu pravne poomi, lica kojima je oduzeta poslovna sposobnost i duevno oboljela lica smjetena u zdravstvene ustanove i korisnici prava na starosnu i invalidsku penziju. Zaposlenici nevladinih organizacija, prema predloenom Okvirnom zakonu, ne mogu zastupati na sudu u krivinom postupku, a u upravnom sporu, prekrajnom, parninom, vanparninom i izvrnom postupku imaju pravo zastupanja, pod uvjetom da su pravnici sa poloenim pravosudnim ispitom i najmanje dvije godine radnog iskustva na pravnim poslovima nakon poloenog pravosudnog ispita. Sredstva za organizovanje i pruanje pravne pomoi osiguravaju se u budetu drave, odnosno odgovarajueg nivoa vlasti.
_______________
13

14 15 16 17 18

19

Okvirni zakon o besplatnoj pravnoj pomoi u fazi prijedloga, u parlamentarnoj proceduri, na prijedlog Vijea ministara Bosne i Hercegovine od 8. juna 2010., nije usvojen na 48. sjednici Doma naroda od 13.7.2010. godine. Budui da u prvom krugu glasanja, s devet glasova za i etiri glasa protiv, nije bilo entitetske veine iz Republike Srpske, obavljeno je usaglaavanje u Kolegiju Doma kao komisiji (nije bilo saglasnosti). Potom u drugom krugu glasanja, s devet glasova za i etiri glasa protiv iz entiteta Republike Srpske, Dom naroda nije usvojio u prvom itanju Prijedlog okvirnog zakona o besplatnoj pravnoj pomoi. Vidjeti: Zapisnik 48. sjednice Doma naroda Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine, odrane 13.7.2010. Zakon o kancelariji za pravnu pomo, Slubeni glasnik Brko Distrikta br. 18/07, 2007. Zakon o besplatnoj pravnoj pomoi, Slubeni glasnik RS br. 120/08, 2008. Zakon o pruanju pravne pomoi, Slubene novine TK br. 10/08, 2008. Zakon o upanijskom Zavodu za pravnu pomo, Narodne novine ZH br. 14/08, 2008 Zakonom o kantonalnim ministarstvima i drugim tijelima kantonalne uprave, Slubene novine Zenikodobojskog kantona 13/08 uspostavljen je Zavod za pravnu pomo kao samostalna kantonalna upravna organizacia koja obavlja poslove davanja usluga iskljuivo osobama loeg imovnog stanja; Pravilnik o nainu i uslovima pruanja pravne pomoi, Slubene novine Zeniko-dobojskog kantona br. 9/09 Zakon o pruanju pravne pomoi, Narodne novine upanije Posavske br. 3/10, 2010.

37

Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoci na dravnom nivou trebalo bi da se stvore u podruju besplatne pravne pomoi pretpostavke za provedbu pravne steevine Europske Unije i uspostavljanje: 1. jasno odreenih kriterija koji omoguavaju zahtijevanje odobravanja prava na pravnu pomo; 2. proirenja kruga korisnika pravne pomoi na sve strane dravljane; 3. jasnih i sveobuhvatnih odredbi o postupku odobravanja zahtjeva i obrascu za podnoenje zahtjeva; i 4. jasno definiranih ovlatenja tijela za zaprimanje i odobravanje zahtjeva za pravnu pomo u prekograninim sporovima. Navedenim pretpostavkama, jasno odreenim kriterijima, sveobuhvatnim i jasnim odredbama postupka odobravanja zahtjeva i definiranim ovlatenjima nadlenih ureda dravne uprave, domae bi se zakonodavstvo uskladilo sa: 1. Rezolucijom (76) 5 o pravnoj pomoi u graanskim, upravnim i trgovakim stvarima; 2. Rezolucijom Komiteta ministara Vijea Europe (78) 8 o besplatnoj pravnoj pomoi i savjetima; 3. Direktivom Evropske komisije 2003/8 od 27.01.2002. godine; i 4. Poveljom o osnovnim pravima Europske Unije (2000/C; 364/01; Nice, 7/12/2000). Zakon o besplatnoj pravnoj pomoi u Republici Srpskoj 20 primjenjuje se od 1.7.2009. godine. Ovim zakonom, izmeu ostalog, propisuju se osnovi prava i naela za ostvarivanje besplatne pravne pomoi, oblici ostvarivanja besplatne pravne pomoi, uslovi i nain ostvarivanja prava na besplatnu pravne pomo, korisnici besplatne pravne pomoi, subjekti koji pruaju besplatnu pravnu pomo, nadzor i upravljanje sistemom pravne pomoi, te finansiranje i kontrola pravne pomoi. U Republici Srpskoj osnovan je i djeluje od 1.7.2009. Centar za pruanje besplatne pravne pomoi, koji ima status Republike upravne organizacije, organizaciono se nalazi u sastavu Ministarstva pravde, sa sjeditem u Banja Luci, a Centar ima i kancelarije u sjeditima Okrunih sudova Republike Srpske, i to: Banja Luka, Istono Sarajevo, Trebinje, Bijeljina i Doboj. Centar za pruanje besplatne pravne pomoi u RS besplatnu pravnu pomo prua kao: davanje optih informacija o pravima i obavezama, pravnih savjeta i pomoi u popunjavanju obrazaca, postupanje u sudskim postupcima (parnini, vanparnini, izvrni i prekrajni postupak, upravni spor), apelacije, postupak mirnog rjeavanja sporova (medijacija) i pravna pomo u sastavljanju pismena. Kao korisnici prava na besplatnu pravnu pomo normiraju se: fizika lica koja ispunjavaju sljedee kriterijume: a) finansijski kriterijum, (lica koja primaju socijalnu pomo, nezaposleni, bez drugih redovnih primanja ili prihoda, lica loeg imovinskog stanja, korisnici prava na starosnu i invalidsku penziju, lica sa oduzetom poslovnom sposobnou i duevno oboljela lica smjetena u zdravstvene ustanove, djeca bez roditeljskog staranja i lica kojima je prije kratkog vremena u drugom predmetu utvreno pravo na dodjelu pravne pomoi. b) kriterijum oigledne osnovanosti i v) kriterijum obaveznosti po drugim zakonima i meunarodnim konvencijama. Za subjekte ovlatene za pruanje pravne pomoi Zakon propisuje sljedee: Pravo zastupanja u parninom postupku, krivinom postupku u dijelu kojim se pravo na odbranu obezbjeuje postavljanjem branioca zbog slabog imovinskog stanja osumnjienog ili osuenog, upravnom sporu, prekrajnom, vanparninom i izvrnom postupku imaju: a) zaposleni u Centru, osim u odbranama u krivinom postupku, b) advokati, lanovi Advokatske komore Republike Srpske i

_______________
20

Zakon o besplatnoj pravnoj pomoi, Slubeni glasnik RS br. 120/08, 2008.

38

v) zaposleni u nevladinim organizacijama koje se bave pruanjem pravne pomoi (osim u odbranama u krivinom postupku), a pod uslovima za zaposlene u Centru. 21 U okviru reforme zakonodavstva u oblasti pravosua potrebno obezbijediti uslove za kvalifikovane, finansijski opravdane i odrive usluge besplatne pravne pomoi u predmetima za socijalno ugroene kategorije stanovnitva, koje e biti pruene od strane kvalitetnih pravnih strunjaka u okviru institucionalizovanog organa, a posebno stoga to je zakonodavni dio reforme u pravosuu postavio znatno ire nego ranije pravo siromanog osumnjienog, odnosno optuenog da ima branioca tako da po tom osnovu moe zahtijevati branioca u toku cijelog krivinog postupka i to za sva djela ako to zahtijevaju interesi pravednosti, te to je u ostalim postupcima ostvarivanje pravne zatite ogranieno, pa je stoga nuno otkriti i ukloniti prepreke koje onemoguavaju ili oteavaju jednak pristup sudu i pravdi svim graanima. 22 Reforma zakonodavstva u oblasti pravosua omoguiti e socijalno ugroenim kategorijama stanovnitva povoljnije uslove za koritenje usluga besplatne pravne pomoi, te e otkrivene i uklonjene prepreke i propusti osigurati jednak pristup sudu i pravdi svim graanima. Podatak da su u HNK 28% stanovnitva potencijalni korisnici besplatne pravne pomoi, impliciraju potrebu za koritenjem usluga besplatne pravne pomoi kako bi se izjednaio poloaj stranaka u postupku. Uz to, razlozi za osnivanje Kantonalnog zavoda za pravnu pomo kao samostalne kantonalne ustanove, ali i ukljuivanje nevladinih organizacija udruenja graana na pravnoj normiranoj osnovi u sistemsko pruanje besplatne pravne pomoi, te reguliranje modaliteta saradnje pravosua, uprave, nevladinih organizacija i institucije ombudsmena, nalaze se i u ekonomskoj opravdanost, to je vidljivo iz analize trokova koje je HNK imao po ovom osnovu u prethodnom periodu u krivinim predmetima gdje se angauju branioci po slubenoj dunosti od strane suda, a iji trokovi su na teret kantona. 23 Iz navedene injenice da su 28% stanovnitva HNK potencijalni korisnici usluga besplatne pravne pomoi, te iz dosadanje postojee, ali pravno nedovoljno regulirane saradnje pravosua i uprave sa udruenjima graana u oblasti pruanja besplatne pravne pomoi, proizilazi potreba za: amandmanskim djelovanjem na zakonski tekst o kantonalnom zavodu za pravnu pomo ili donoenjem zakona o besplatnoj pravnoj pomoi u HNK, kojim bi se pravno regulirali i uspostavili institucionalizirani oblici saradnje pravosua i uprave sa udruenjima graana (nevladinim organizacijama), koje bi bile odabrane na osnovu preciziranih kriterija za pruanje usluga besplatne pravne pomoi. 24
_______________
21 22 23

24

Vidjeti ire: http://www.mpr-centar.org/ Iz obrazloenju Nacrta Zakona o zavodu za pravnu pomo Hercegovako-neretvanske upanije/kantona. Vidjeti ire: Obrazloenje Nacrta Zakona o zavodu za pravnu pomo Hercegovako-neretvanske upanije/kantona. NVO sektor, profiliran u pruanju besplatne pravne pomoi i pravnoj struci uope, kao posebno zaintersiran za adekvatniju pravnu regulaciju oblasti pristupa pravdi pruanja besplatne pravne pomoi, treba iskoristiti svoja znanja i vjetine u domenu javnih konsultacija, skuptinskih zakonodavnih procedura, nomotehnike izrade pravnih propisa, te zagovaranja u tom smislu i djelovati kroz razne aktivnosti: organizovati okrugle stolove i javne rasprave, uzeti uee u javnim konsultacijama, napraviti prijedlog izmjena i dopuna zakona, uz obrazloenje i inicirati donoenje novog zakona, pokrenuti procedure u skuptini, a posebno imajui na umu i Jedinstvena pravila za izradu pravnih propisa u institucijama Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH, br.: 11/05, 2005. i Pravila za konsultacije u izradi pravnih propisa (Slubeni glasnik BiH, br.: 81/06, 2006.) Jedinstvenim pravilima za izradu propisa u institucijama Bosne i Hercegovine odreuju se pravila kojih e se pridravati nosioci normativnih poslova prilikom pripreme propisa u institucijama Bosne i Hercegovine, a preporuuje se i drugim nosiocima normativnih poslova na niim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini kao i Uredu visokog predstavnika u BiH da se pridravaju ovih pravila. 1) Pod propisom, u smislu ovih pravila,

39

Naime, nedovoljna obrada problematike besplatne pravne pomoi kroz navedeni Prijedlog Zakona, prema miljenju relevantnih aktera iz sektora pravosua, ogleda se u njegovoj neusklaenosti sa meunarodnim standardima i praksama, kao i sa prijedlogom okvirnog zakona na dravnom nivou. Posebno je problematino iskljuivanje nevladinog sektora kao pruaoca besplatne pravne pomoi i ignorisanje uspjene dugogodinje prakse u ovom pogledu koje su NVO ostvarile u HNK 25. Stav sudskih organa i NVO sektora je da je kao jedan od nedostataka ovakvog pravnog normiranja i rjeenja u oblasti ostvarenja pristupa pravdi i pruanja besplatne pravne pomoi izostavljanje udruenja graana nevladinih organizacija kao pruaoca besplatne pravne pomoi. Dakle, prema evropskim standardima, kao i prema predloenom i odbijenom Okvirnom zakonu o besplatnoj pravnoj pomoi u BiH, te vaeem Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoi u Republici Srpskoj, predvieno je pruanje besplatne pravne pomoi od NVO sektora, dok Zakon o Kantonalnom zavodu za pravnu pomo u HNK, sada u skuptinskoj proceduri, kao jedini zakon iz oblasti besplatne pravne pomoi u HNK, ne normira tu mogunost. Nacrt Zakona ne spominje NVO sektor kao vid pruatelja pravne pomoi neukim strankama kao i socijalno ugroenima. Nevladine organizacije su iskljuene kao pruaoci besplatne pravne pomoi, iako su do sada uspjeno pruale ovaj vid pomoi graanima u HNK, te posjeduju dugogodinje iskustvo i potrebne strune kadrove posebno za komunalne, porodine, radne i imovinskopravne predmete koji su najei i najmnogobrojniji sporovi u HNK, ali i u cijeloj BiH. Stoga pravni okvir pruanja besplatne pravne pomoi normiran samo Prijedlogom Zakona o kantonalnom Zavodu za pravnu pomo u HNK nije dovoljan i nije usklaen sa predloenim pravnim okvirom za pruanje besplatne prvne pomoi na dravnom nivou, niti sa
_____________________________________________ podrazumijeva se: ustav, sporazum (ako je druga strana saglasna), zakon, poslovnik, odluka, uputstvo, pravilnik, i drugi opi pravni akti. Ova pravila mogu se primjenjivati i na pojedinane akte, kao i na meunarodne sporazume, rezolucije te na druge akte deklarativne prirode, ako priroda akta to dozvoljava. Propis se pie jasnim stilom, jednostavnim rijeima i precizno izraenim namjerama zakonodavca, a terminologija koritena u propisima mora biti:jasna, dosljedna, precizna, potrebna. Izmjene i dopune rade se u sluajevima kada propisi ne odgovaraju izmjenama u pravnom sistemu ili izmjenama u politici u odreenoj oblasti ili ih treba prilagoditi stvarnim potrebama. Tri nevladine organizacije udruenja graana u Mostaru aktivno se i kontinuirano bave pruanjem besplatne pravne pomoi irem krugu socijalno ugroenih i ranjivih kategorija stanovnitva, sa razliitom metodologijom i sadrinom rada, te projektnom i organizacijskom strukturom: Centar za ljudska prava u Mostaru, Udruenje Vaa prava BiH i Agencija lokalne demokratije u Mostaru. Udruenje ene BiH prua pravnu pomo enama. Pravna pomo prua se naroito: davanjem optih informacija podnosiocima zahtjeva o njihovim pravima i obavezama (apstraktna pravna pomo), davanjem poetnih pravnih savjeta i pomo u popunjavanju formulara i davanje pismenih i usmenih pravnih savjeta, pravna pomo u sastavljanju pismena (konkretna pravna pomo), upuivanjem klijenata organizaciji advokatu koji moe, prema ZPP-u, da zastupa klijenta na sudu, pravna pomo u postupcima mirnog rjeavanja sporova (medijacija), pravnim istraivanjem i analizom povodom odreenog predmeta, u odreenim situacijma praenjem klijenta do suda/upravnog organa i pruanje pomoi na licu mjesta (popunjavanje obrazaca, dobijanje dokumenta...), davanjem savjeta i pruanje besplatne pravne pomoi posebno u u oblasti ljudskih prava, radnog i socijalnog prava, graanskog (procesnog) prava, te upravnog (procesnog) prava. Udruenje Vaa prava BiH prua pravnu pomo i zastupanjem stranaka na sudu. Korisnici besplatne pravne pomoi su socijalno ugroene kategorije, ranjive i diskriminisane, penzioneri, nezaposleni, osobe sa posebnim potrebama, starije i bolesne osobe, povratnici (posebna panja data je situaciji i potrebama manjinskih povratnika),, radnici sa nerijeenim radnopravnim statusom i bez primanja, porodice sa djecom bez sredstava za ivot, raseljene osobe, izbjeglice, ugroene kategorije lokalnog stanovnitva jako loeg imovnog stanja, samohrane majke, rtve nasilja u porodici, traumatizirane osobe, rtve trgovine ljudima, nacionalne manjine, kao i izbjeglice i povratnici koji su se nakon izvjesnog perioda integrisali u drutvo i preli iz kategorije izbjeglica i povratnika u kategoriju ugroene lokalne populacije, traitelje azila i izbjeglice u BiH, osobe iz regije koje trae privremenu zatitu u BiH, osobe iz regije koje su pod privremenom zatitom u BiH, osobe u BiH kojima je potrebna pomo za pitanja apatrizma/dravljanstva, te rtve trgovine ljudima.

25

40

meunarodnim dokumentima, praksama i standardima, poto regulira jednog pruaoca besplatne pravne pomoi Kantonalni zavod za pravnu pomo, a u HNK nema zakona o besplatnoj pravnoj pomoi koji obuhvata i NVO sektor kao pruaoce besplatne pravne pomoi. Ipak, postoji i mogunost amandmanske izmjene tog Zakona. Dakle, amandmanski bi trebalo djelovati na predloeni Zakon o Kantonalnom zavodu za pravnu pomo (HNK) tako da se pravno normira saradnja Zavoda i NVO sektora u pruanju besplatne pravne pomoi. U tom smislu bi trebalo traiti izmjenu samog naziva Zakona u kojem bi eventualno trebalo dodati i drugim organizacijama koje pruaju pravnu pomo. Zatim bi u najmanjem amandmanom trebalo traiti da se u Prijedlog Zakona uvrsti lan koji bi odreivao sljedee: Kantonalni zavod za pravnu pomo e u cilju to obimnijeg i kvalitetnijeg pruanja pravne pomoi ostvarivati saradnju sa nevladinim organizacijama koje djeluju na ovom polju. U tom pravcu e odravati redovne kontakte sa ovim organizacijama. Kantonalni zavod za pravnu pomo e upuivati na ove organizacije stranke koje bi zbog obimnosti posla predugo ekale na pravnu pomo od strane Zavoda. Dopise u kojim bi se obrazloila potreba za ovakvim izmjenama bi trebalo poslati Vladi, Skuptini, Ministarstvu pravosua. U samoj Skuptini bi u skladu sa Poslovnikom trebalo kontaktirati poslanika/poslanike koji bi predloili ovakve amandmane. Dakle, u cilju unaprjeenja pravnog okvira pristupa pravdi u HNK kroz pruanje besplatne pravne pomoi potrebno je: Uspostaviti sistemsko pruanje besplatne pravne pomoi; Pravno regulirati pruanje besplatne pravne pomoi od udruenja graana; Uspostaviti institucionalizirane oblike saradnje pravosua i organa uprave sa po zadatim i preciziranim kriterijima odabranim udruenjima graana za pruanje usluga besplatne pravne pomoi; Pravno normiranje pruanja besplatne pravne pomoi od udruenja graana i institucionaliziranih oblika saradnje pravosua i organa uprave sa NVO sektorom izvriti bilo amandmanskim djelovanjem na Zakon o kantonalnom Zavodu za pravnu pomo, bilo donoenjem zakona o pruanju besplatne pravne pomoi u HNK koji e ukljuivati i NVO sektor, odnosno normirati kao subjekte pruanja besplatne pravne pomoi udruenja graana nevladine organizacije; Uz konsultacije i sa nevladim sektorom donijeti, unaprijediti i harmonizirati pravnu regulativu u oblasti pruanja besplatne pravne pomoi u Bosni i Hercegovini, izraditi jedinstvene zakonske akte o pravnoj pomoi, kao i detaljne propise za njihovu primjenu na cijeloj terotiriji Bosne i Hercegovine, te time i u HNK, a koji bi regulisali pruanje pravnih savjeta, pomoi i zastupanja u sudskim i upravnim postupcima i sporovima; Ojaati saradnju sudstva, uprave i institucije ombudsmena sa NVO sektorom u oblasti pruanja besplatne pravne pomoi sklapanjem svojevrsnih memoranduma o saradnji, posebno na nain da: 1. NVO prue pravnu pomo stranakama pri otklanjanju formalnih nedostataka pojedinih podnesaka koje su pisali bez strune pomoi, zbog ega stranke nerijetko gube spor ili due ekaju na ostvarenje svog prava zbog razloga proceduralne prirode, te bi NVO kanalizirali stranke i njihove zahtjeve prije nego to bi oni doli pred sud i 2. NVO osobito u komunalnim, radnim, porodinim i imovinskopravnim sporovima stranke upuuju na pravi put i pomau im u adekvatnoj izradi razliitih vrsta podnesaka, te daju upute strankama o njihovim pravima i obvezama, ime bi se doprinjelo efikasnijem radu suda, a i poveao postotak sporova rijeenih u korist stranke, koje su do sada gubili radi neadekvatne

41

pomoi i slabog imovnog stanja zbog kojeg nisu bili u mogunosti uzeti branioca/advokata; U budetu nadlenih nivoa i organa vlasti neophodno je osigurati finansijska sredstva od drave i pojedinih nivoa i organa vlasti za aktivniji i izvjesniji rad i NVO sektora u oblasti pristupa pravdi pruanja besplatne pravne pomoi, jer djelotvornu pravnu pomo mogu pruati samo drave koje imaju vrsto politiko opredjeljenje i koje su spremne finansijski podrati razvoj sveobuhvatnog sistema pravne pomoi.

42

Jasminka Brati diplomirana pravnica, Hercegovako-neretvanski kanton Ministarstvo pravosua, uprave i lokalne samouprave

PRAVO NA BESPLATNU PRAVNU POMO U HERCEGOVAKO-NERETVANSKOM KANTONU

I POJAM, ZNAAJ I PREDMET BESPLATNE PRAVNE POMOI U ovom radu razmatraju se pojam, znaaj, postojei pravni okvir i potreba ugradnje instituta besplatne pravne pomoi, kao jednog od instrumenata ostvarivanja pravde, u pozitivno pravo Bosne i Hercegovine odnosno zakonodavstvo Hercegovako-neretvanskog kantona. Ustavnom odredbom da e drava osigurati primjenu najvieg nivoa meunarodno priznatih prava i sloboda svi graani Bosne i Hercegovine postali su uivaoci velikog broja osnovnih ljudskih prava i sloboda sadranih u meunarodnim konvencijama. Potpisivanjem niza dokumenata koji su prethodili Sporazumu o stabilizaciji i pridruivanju s Evropskom unijom, Bosna i Hercegovina je zapoela reformu zakonodavstva i pravosua sa ciljem da u domae zakonodavstvo i institucije ugradi savremene demokratske principe i pravne standarde sadrane u meunarodnim konvencijama, a naroito u Evropskoj konvenciji o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda. Institut besplatne pravne pomoi, kada se ugradi u pozitivno pravo jedne drave, graani doivljavaju kao korak ka ostvarenju pravednijih drutvenih odnosa koji su od ogromne vanosti za dugoronu opstojnost i stabilnost ureenog sistema drave. Tako su pravda i pravo postali znaajno mjerilo za vrednovanje kvaliteta pravnog, optedrutvenog i privrednog dravnog sistema. Pravo na pravnu pomo je jedan od osnovnih principa koji omoguava pristup pravdi za sve graane jedne drave i zatieno je odredbama Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. U Strategiji reforme sektora pravde Bosne i Hercegovine 1 sadrana je vizija za razvoj sektora pravde koja glasi: Efikasan, djelotvoran i koordinisan sistem pravde u BiH koji je odgovoran prema svim graanima i potpuno usklaen sa EU standardima te najboljom praksom garantujui vladavinu zakona. Istraivanja koje je sproveo UNDP (Suoavanje sa prolou i pristup pravdi iz perspektive javnosti) pokazuju da graani u Bosni i Hercegovini iskazuju nepovjerenje prema pravosuu koje je zasnovano iskljuivo na posrednoj percepciji. Utvreni nedostatak interesa za informacije iz pravosua odnosno postojanje ograniene ili povrne informiranosti moe se tumaiti kao nedovoljno razvijena pravna kultura i svijest graana o pravnim instrumentima i garancijama za zatitu njihovih linih prava.
_______________
1

Strategija reforme sektora pravde Bosne i Hercegovine, konani tekst SRSP je usuglaen na sjednici Upravnog odbora SRSP 02.06.2008. g. i usvojen na 53. sjednici Vijea ministara BiH.

43

Zbog takve situacije graani esto trpe tetu pa postojanje mogunosti za koritenje raznih oblika besplatne pravne pomoi ugraenih u zakonske propise kod graana izazivaju posebnu panju. Naravno da je najvei razlog takvog interesa graana visoka cijena sudskih postupaka i niska ekonomska mo graana. II ANALIZA POSTOJEEG PRAVNOG OKVIRA Evropska konvencija za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (proglaena 04.11. 1950. g.) sa prateim protokolima (l. 6. stav 3. taka c.). Konvencija je najznaajniji meudravni ugovor kojim se tite ljudska prava, na nain da obaveze sadrane u Konvenciji preuzimaju drave, a prava uivaju svi pojedinci pod jurisdikcijom tih drava. Svaka drava potpisnica Konvencije je obavezna da uredi pitanja lan 6.1. pravo na pravedno suenje i lan 6.3.c jednakog pristupa pravdi u skladu sa najboljom praksom koja odgovara ustavnom sistemu i dravnoj strukturi. Najea definicija pojma besplatna pravna pomo koja se upotrebljava u teoriji i praksi na naim prostorima je: da bi svojim graanima obezbjedila zatitu prava i sloboda zatienih Konvencijom tj. pravo na pravedno suenje i jednak pristup pravdi drava je duna obezbjediti mogunost da trokovi nastali u postupku pred sudom i drugim organima padaju na teret nadlenih organa propisanih zakonom i u zakonom propisanoj proceduri. Iz prakse Evropskog suda za ljudska prava vidljivo je da pravo na besplatnu pravnu pomo postoji onda kada to zahtjevaju interesi pravde, nije zamjena za pravo osobe da se brani sama, nego potpuno nezavisno pravo na koje se primjenjuju objektivni standardi. Znai sud kod branioca po slubenoj dunosti trai da je on ne samo imenovan nego da svog branjenika istinski zastupa i da mu je od pomoi. Ustav Bosne i Hercegovine l. II 3.e Ustav BiH garantuje pravo na poteno sasluanje u graanskim i krivinim predmetima i druga prava u vezi sa krivinim postupkom. Poto to pravo ima ustavnu snagu to podrazumjeva potivanje svih naela koje sadre meunarodni pravni akti koji su dio pravnog sistema BiH. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine l. II Dodatak Ustavu FBiH (Sl. novine FBiH, br.: 01/94) Ustav F BiH kojim su preuzeta prava i slobode utvrene Evropskom konvencijom i direktno se primjenjuju u Bosni i Hercegovini i imaju prioritet nad svim ostalim zakonima, jer imaju pravnu snagu ustavnih odredbi. Zakon o krivinom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (Sl. novine FBiH, br.: 35/03, 37/03, 56/03, 78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07, 09/09, 13/10) Zakonom o krivinom postupku Federacije Bosne i Hercegovine osumnjieni i optueni u posebnim okolnostima moraju imati branioca kojeg postavlja sud i to je takozvana: 1. obavezna odbrana (na prvom ispitivanju ukoliko je gluh ili nijem ili ukoliko je optuen za krivino djelo za koje je zaprijeena dugotrajna kazna zatvora, prilikom izjanjenja o prijedlogu za odreivanje pritvora i za itavo vrijeme trajanja pritvora, u vrijeme dostavljanja optunice za krivino djelo za koje se moe izrei kazna zatvora i trajanju

44

od 10 (deset) godina i vie, ako to sud smatra da je u interesu pravinosti,a uzimajui u obzir sloenost predmeta, mentalno stanje ili druge okolnosti osumnjienog ili optuenog), 2. odbrana zbog slabog imovnog stanja postavlja se branilac na zahtjev optuenog u postupku za djelo za koje se izrie kazna zatvora od 3 godine i vie (do 10) ili kada interesi pravinosti to nalau. Ovi zakoni ne rjeavaju pitanja kriterija na osnovu kojih se utvruje da li lice prema svom imovinskom stanju ne moe snositi trokove odbrane. Prema istraivanjima TSG2 provedenim u BiH najmanji procent branitelja po slubenoj dunosti dodjeljuje se zbog slabog imovnog stanja tj. samo oko 10% svih imenovanja branilaca. Zakon o parninom postupku (Sl. novine FBiH, br.: 53/03, 73/05, 19/06) Ovaj Zakon regulie postupanje u graanskim sporovima koji esto proizvode visoke trokove zastupanja i ostale sudske trokove ne sadre odredbe koje garantuju besplatnu pravnu pomo pojedinim kategorijama stanovnitva Zakon o upravnom postupku (Sl. novine FBiH, br.: 02/98, 48/99) Zakon ne sadri specifine odredbe o pruanju besplatne pravne pomoi strankama koje uestvuju u upravnom postupku, ali u lanu 15. Zakona propisano je naelo obaveze pomoi neukoj stranci tj. obaveza da se organ koji vodi postupak stara da neznanje i neukost stranke ne bude na tetu prava koja stranci po zakonu pripadaju. Ta obaveza organa uprave odnosi se na sva prava koja proizilaze iz materijalnog propisa (npr. pravo na priznavanje neke materijalne olakice) kao i procesna prava odnosno posljedice preduzimanja ili proputanja pojedinih procesnih radnji. Pomo koju su na taj nain duni pruati dravni organi je pravne naravi i sastoji se u: upozoravanju, informisanju, pouavanju, a nekada i nekoj od slubenih radnji (pribavljanje po slubenoj dunosti isprava koje idu u prilog stranci, itd). Posebno je znaajna radnja upozorenja stranke na posljedice njezinih radnji ili proputanja u postupku (l. 138 Zakona). Zakon o advokaturi Federacije Bosne i Hercegovine (Sl. novine FBiH, br.: 40/02, 29/03, 18/05) Kodeks advokatske etike advokata u F BiH u Glavi XII je propisao obavezu advokata za besplatno pruanje pravne pomoi socijalno ugroenim kategorijama putem odluka nadlenih organa komore, ali je evidentno da se to pravo slabo koristi zbog neukosti stranke ili zbog nepostojanja volje kod advokata. Zakon o kretanju i boravku stranaca i azilu (Sl. glasnik BiH, br. 29/03) U zakonu postoji odredba da stranac moe koristiti usluge pravnog ili drugog savjetnika ali iz zakona se ne vidi da li se radi o obaveznoj besplatnoj pravnoj pomoi.

_______________
2

TSG (Spangeberg grupa) je konsultantska firma priznata u dravnim i meunarodnim okvirima na polju istraivanja unutar krivinog pravosua, angairana od strane USAID (Amerika agencija za meunarodni razvoj) JSDP (Projekt razvoja sektora pravosua u Bosni i Hercegovini)

45

Strategija za reformu sektora pravde u Bosni i Hercegovini za period 2008. do 2012. Staregija je usvojena od strane Vijea ministara BiH, Vlade RS i Distrikta Brko i u svom dijelu/stub 3. Pristup pravdi strateka oblast: besplatna pravna pomo i pristup informacijama) propisana je obaveza drave da e pravo na besplatnu pravnu pomo svojih graana urediti donoenjem posebnih zakona. Iako Ustav Bosne i Hercegovine i ostali relevantni meunarodni dokumenti predviaju pravo na poteno sasluanje i u graanskim i krivinim sluajevima i garantuju jednak pristup pravdi bez diskriminacije, pravna pomo u BiH u graanskim sluajevima gotovo da ne postoji, ili je svedena na najmanju zagarantovanu mjeru. Ona se uglavnom odnosi na oslobaanje siromanih ljudi od plaanja trokova postupka ili sudskih taksi. Tako je lanovima 11. i 12. Zakona o sudskim taksama 3 propisano ko sve moe biti osloboen od obaveze plaanja takse i koje dokaze mora priloiti radi ostvarivanja toga prava: (1) Sud moe osloboditi obveznika od plaanja takse ako bi plaanjem takse, imajui u vidu visinu sredstva iz kojih se obveznik i lanovi njegovog domainstva izdravaju, ta sredstva bila u tolikoj mjeri umanjena da bi time bila ugroena njihova egzistencija. (2) Odluku iz stava (1) ovog lana donosi sud na pismeni zahtjev taksenog obveznika. Prije donoenja odluke, sud e cijeniti sve okolnosti, a naroito e uzeti u obzir vrijednost mjerodavnu za naplatu takse, ukupan prihod i imovinu taksenog obveznika i lanova njegovog domainstva, kao i broj lica koja takseni obveznik izdrava. (3) Pod domainstvom se u smislu ovog zakona podrazumijeva zajednica ivota, privreivanja i troenja ostvarenih prihoda. (4) Izdravana lica, u smislu ovog zakona su: a) maloljetna djeca i usvojenici, b) djeca i usvojenici na redovnom kolovanju ili na vanrednim studijama, ako su nezaposleni do navrene 26 godine ivota, c) unuci bez roditelja ako ive u domainstvu sa taksenim obveznikom, d) brani drug i e) roditelji, odnosno usvojitelji ako ive u zajednikom domainstvu sa taksenim obveznikom i nemaju sopstvenih prihoda. Da bi se ostvarilo pravo na oslobaanje od obaveza za plaanje takse osoba je duna pribaviti dokaze nadlenih organa o svom imovnom stanju Rjeenje o oslobaanju od obaveze plaanja takse odnosi se na sve takse po odgovarajuem predmetu bez obzira kada je nastala taksena obaveza. Sud moe u toku postupka ukinuti rjeenje o oslobaanju od plaanja takse ako utvrdi da je takseni obveznik u stanju da plati taksu, a tom prilikom e odluiti da li e takseni obveznik u potpunosti ili djelimino platiti taksu od koje je bio ranije osloboen. BiH zakoni u graanskim stvarima ne sadre odredbe za pravnu pomo. U nekim sluajevima po entitetskim zakonima o graanskom postupku sud moe postaviti privremenog zastupnika po slubenoj dunosti za optuenog. Ipak ovo imenovanje se ne smatra pravnom pomoi nego vie kao pravno nadomjetanje za stranku koje je neophodno da se odri sudski postupak.

_______________
3

(Sl. novine HNK br.: 04/09)

46

Naime, analiza zakona iz graanske oblasti pokazuju nedostatke osiguranja pravne pomoi u istoj pa se radi toga implicira potreba za uspostavu ravnopravnosti u vezi pruanja pravne pomoi u graanskoj oblasti. Radi navedenog, a u okviru reforme zakonodavstva u oblasti pravosua potrebno je obezbijediti uslove za kvalifikovane, finansijski opravdane i odrive usluge besplatne pravne pomoi u predmetima za socijalno ugroene kategorije stanovnitva, koje e biti pruene od strane kvalitetnih pravnih strunjaka u okviru institucionalizovanog organa. 4 III PROPISI O BESPLATNOJ PRAVNOJ POMOI KOJI SU U POSTUPKU DONOENJA Okvirni zakon o besplatnoj pravnoj pomoi Zbog ustavnog ureenja i dravne strukture Bosne i Hercegovine oteano je jednako ureivanje ovog instituta na podruju cijele BiH. elja i cilj da se u itavoj Bosni i Hercegovini ujednai minimalno pravo na besplatnu pravnu pomo i time doprinese jednakosti graana pred zakonom bila je ideja vodilja za donoenje Okvirnog zakona o besplatnoj pravnoj pomoi. Tekst Zakona kojim se daje jedinstven okvir ureivanja ovog instituta i propisuje cjelovit dravni mehanizam za besplatnu pravnu pomo sainila je radna grupa VSTV i naalost drugi put je odbijen u Parlamentu BiH dana 13.07.2010. g. Ministarstvo pravde BiH je u Programu rada za 2011. g. planiralo ponovo pokrenuti proceduru za usvajanje Okvirnog zakona o besplatnoj pravnoj pomoi u oktobru 2011. g. i u tom cilju je u aprilu ove godine formiralo novu Radnu grupu koja treba da radi na postojeem tekstu Zakona kao i nacrtima zakona na nivoima vlasti u BiH koji do sada nemaju usvojen zakon, te usklaivanje na nivoima koji su ovaj zakon ve usvojili. Zakon je znaajan po tome to doprinosi jednakosti graana pred zakonom na nain da svi graani Bosne i Hercegovine ako su u mjestu prebivalita ostvarili pravo na besplatnu pravnu pomo to pravo mogu ostvariti na podruju itave drave. Novo rjeenje koje Okvirni zakonu nudi je odredba da davaoci pravne pomoi mogu biti i nevladine organizacije. Odredba je opta i zahtjeva preciznije propisivanje uslova za takvu vrstu zastupanja. Upitna je i restriktivna odredba Zakona da zastupanje u krivinim predmetima osoba slabog imovnog stanja mogu vriti samo advokati. Zakon o Kantonalnom zavodu za pravnu pomo Tekst Zakona o Kantonalnom zavodu za pravnu pomo kojim se uspostavlja sistem besplatne pravne pomoi u Hercegovako-neretvanskom Kantonu izradilo je Ministarstvo pravosua, uprave i lokalne samouprave i na njega pribavilo potrebne saglasnosti Ureda za zakonodavstvo Vlade HNK i Ministarstva finansija HNK. Osnovni principi i duh zakona ujednaen je u svim Kantonima tako da ima veoma malih odstupanja u tekstu zakona izmeu Kantona. Skuptina HNK Zakon je u obliku nacrta usvojila na svojoj sjednici odranoj 21.07.2010. g., te je on u formi prijedloga ponovo dostavljen Vladi na utvrivanje 25.08.2010. g.
_______________
4

Navod iz obrazloenja prijedloga Zakona o Kantonalnom zavodu za pravnu pomo HNK koji je u proceduri donoenja

47

Usvajanje ovoga zakona od strane skuptine HNK oekuje se kao jedan od prioriteta i za dobrobit graana. IV ODNOS GRAANA PREMA PRAVU NA BESPLATNU PRAVNU POMO NDP je uradio analizu 5 iz koje je vidljivo koliko graani BiH pa tako i naeg Kantona znaju kome treba da se obrate za besplatnu pravnu pomo. Analiza je napravljena u vidu odgovora na anketna pitanja koja se tiu poznavanja informacija u vezi pruanja besplatne pravne pomoi.
Tabela 1. Kome biste se prvo obratili ukoliko vam je potrebna besplatna pravna pomo?

Federacija BiH Uredu javnog pravobranioca Uredu ombudsmena Advokatskoj komori Nevladinim organizacijama Bolje informiranim poznanicima

9,8% 17,1% 25,8% 26,6% 4,0%

Graani su se odluili za pet adresa s tim da u gotovo jednakom procentu poklanjaju povjerenje nevladinim organizacijama i advokatskim komorama to je i oekivano jer drava nije ni nudila neki svoj organ za takve poslove. Kako u BiH nema tradicije besplatnog zastupanja od strane advokata (iako je to normativno mogue), ovaj oblik pomoi je potrebno afirmisati u iroj javnosti kako bi zaivio u praksi. Relativno visok procent povjerenja u pravnu pomo koju ispitanici oekuju od nevladinog sektora ima svoje uzroke, od kojih je odluujui injenica da je ta vrsta pomoi uvijek besplatna, za razliku od angairanja advokata.
Tabela 2.: Da li znate za postojanje organizacija civilnog drutva koje pruaju besplatnu pravnu pomo?

Federacija BiH DA 39,9% NE 58,2% Ohrabruje to je veliki procent ispitanika izjavilo da je upoznato da besplatnu pravnu pomo pruaju organizacija civilnog drutva. Po svojoj strukturi to su veinom kategorije ispitanika koje su socijalno najugroenije (civilne ili vojne rtve rata, veliki procent ena i stanovnika ruralnih oblasti, ene rtve rata, ene rtve porodinog nasilja kao i socijalno ugroene ene koje nemaju primanja, kao i na lokalno stanovnitvo u ruralnim podrujima kroz projekte odrivog povratka i meuetnike saradnje). Ovaj podatak obavezuje da se nastave aktivnosti na osiguranju rada nevladinih organizacija u pravcu praenja funkcioniranja organa vlasti u osiguravanju potivanje ljudskih prava i efikasnog pristupa pravdi. Aktivnosti trebaju imati svoj normativni dio kao i mehanizme poticaja za razvoj ovako vanog segmenta pravde u irem smislu. Interesantan podatak je da u Distriktu Brko gdje od 2000. g. postoji institucionaliziran ured za pruanje pravne pomoi skoro 90% graana se oslanja na usluge tog organa, a svega 3,6% na nevladine organizacije.
_______________
5

Suoavanje sa prolou i pristup pravdi iz perspektive javnosti - specijalni izvjetaj UNDP BiH, 2010. g.

48

Tabela 3. Da li bi graani u cijeloj BiH trebali imati jednako garantirano pravo na minimum besplatne pravne pomoi."?

Federacija BiH DA 84,10 NE 15,9% Visoki procent graana Federacije BiH se izjasnio da bi u cijeloj BiH graani trebali imati jednako garantirano pravo na minimum besplatne pravne pomoi. Ovaj podatak bi trebao da bude ideja vodilja lanovima nadlenih zakonodavnih tijela prilikom donoenje Okvirnog zakona o besplatnoj pravnoj pomoi na nivou BiH.
Tabela 4. Da li Vam je poznato da svako ko je optuen u krivinom postupku ima pravo na branioca po slubenoj dunosti?

Federacija BiH DA 73,1 NE 25,7 Oigledno je da visoki procent graana podrava sve oblike i sredstva za dodjelu besplatne pravne pomoi, ali je injenica da zakoni koji reguliraju tu materiju propisuju precizne uslove i ogranienja za ostvarivanje ovoga prava. Jedan od primjera je Zakon o krivinom postupku BiH ijim lanom 64. se propisuje postavljanje branioca zbog loeg imovinskog stanja ako okrivljeni prema svom imovnom stanju ne moe snositi trokove odbrane. Iz izloenog se moe zakljuiti da se i kod eventualnog uspostavljanja garantiranog minimuma besplatne pravne pomoi, pravo na njegovo ostvarenje podrazumjeva postupak dokazivanje za svaki pojedinani sluaj i nema apsolutni karakter. V DAVAOCI PRAVNE POMOI Slijedom rezultata analize pravnog osnova za pruanje zakonite pravne pomoi (nasuprot nadripisarstvu koje je krivino djelo) mogu se identifikovati sljedee davaoci pravne pomoi: 1. Branioci po slubenoj dunosti to su privatni advokati koje e pravosudne institucije angaovati i rjeenjem imenovati od sluaja do sluaja u krivinom zakonodavstvu. lan 59a Zakona o krivinom postupku F BiH propisuje nadlenost Kantonalnog ministarstva pravde da u saradnji sa advokatskom komorom i institucijama (sui generis - zavodi za pravnu pomo) saini listu advokata branilaca po slubenoj dunosti na dobrovoljnoj osnovi. Regionalna advokatska komora Mostar u svom registru broji 153 advokata, a Rjeenjem ministra pravosua, uprave i lokalne samouprave HNK na listu branilaca po slubenoj dunosti trenutno je uvrteno 38 advokata (Sl. nov HNK br: 07/09, 01/10, 05/10 i 06/10). Ovaj broj se mijenja u skladu sa interesima sudova i advokata o emu brigu vodi Kantonalno ministarstvo pravde. 2. Advokati koji su lanovi organizacija ili komisija za pravnu pomo i na taj nain uestvuju u davanju pravne pomoi za naknadu (privremeni savjetnici) ili plau (ako su zaposleni ili su lanovi upravnih tijela takvih organizacija) 3. Advokati koji Kodeksom advokatske etike advokata F BiH (17.09.2005. g. usvojena od strane Skuptine Advokatske komore) imaju obavezu za besplatno pruanje pravne pomoi socijalno ugroenim osobama kao i da preuzimaju zastupanje

49

socijalno ugroenih osoba kada to odredi nadleni organ Komore na zahtjev pojedinca Kodeksom je propisano da u sluaju uspjeha advokat smije traiti onu nagradu koju je zastupana stranka ostvarila po osnovu njegova zastupanja na teret protivne stranke. U imenik Regionalne advokatske komore (gdje pripada i HNK) je upisano 153 lana (podaci iz novembara 2010. g.) i nije bilo sluajeva da je Upravni odbor regionalne komore odreivao advokate za pruanje besplatne pravne pomoi. 4. Neovisne organizacije civilnog drutva koje pruaju pravne usluge, a registrovane su kao udruenja graana na Kantonalnom, federalnom i dravnom nivou (Vaa prava BiH, Centar za ljudska prava u Mostaru, LDA Mostar). VI PRIMAOCI PRAVNE POMOI Definicijom ovog instituta kao i njegovim ciljem da osigura minimum jednakosti pred zakonom za sve graane bez obzira na njihovo imovinsko stanje istovremeno su definisani i primaoci pravne pomoi. Kao primaoce pravne pomoi moemo generalno oznaiti sve graane Kantona jer je evidentno da postoji veliki broj ljudi u naem Kantonu koji nemaju pristup sudovima zbog siromatva. Analize uraene prilikom priprema za zakonsko ureivanje besplatne pravne pomoi u HNK pokazuju da je u ovom Kantonu 28% potencijalnih korisnika ovakvog vida pomoi.
Tabela: 5. Analiza potencijalnih korisnika pravne pomoi u HNK 6 Red. br.

1 2 3 4 5 6 7 8 9

Opis Broj stanovnika slobodna procjena Broj penzionera Broj nezaposlenih Broj korisnika socijalne zatite Broj azilanata Ukupno (r. br. 2 do r. br. 5) Relativni odnos potencijalno ugroenog stanovnitva u % Broj zaposlenih (prosjek u 2008.godini) Prosjene neto plae u 2008. godini (u KM)

HNK 226.632 33.915 29.403 1.357 7 64.682 28% 42.661 821,87 KM

Visoki trokovi za slubene branioce (vidjeti tabele) u skladu sa advokatskim tarifama koje su utvrdile Advokatske komore, neplaene i neredovno plaene ve pruene usluge takve vrste obeshrabruju esto sudije prilikom imenovanja takvih branilaca kada je to potrebno. Zakonodavni dio reforme u pravosuu postavio je znatno ire nego ranije pravo siromanog osumnjienog, odnosno optuenog da ima branioca tako da po tom osnovu moe zahtijevati branioca u toku cijelog krivinog postupka i to za sva djela ako to zahtijevaju interesi pravednosti. Meutim u ostalim postupcima ostvarivanja pravne zatite je ogranieno, pa je stoga nuno otkriti prepreke koje onemoguavaju ili oteavaju jednak pristup sudu i pravdi svim graanima.
_______________
6

Izvori podataka: 1) Federalni zavod za statistiku Sluba za statistiku HNK br.: 133/09 od 02.04.2009. g. 2) Dopis Ministarstva sigurnosti Sluba za poslove sa strancima terenski centar Mostar, broj 19.4.3-07.6-882/09 od 02.04.2009. g. 3) Dopis Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne politike HNK, broj: 06-04-37-844/09 od 14.04.2009. g.

50

Za mali broj bogatih stranaka ovo ne predstavlja problem. Oni mogu jednostavno i lako platiti svoje advokate iz linih fondova. Meutim, mnogi nee biti u mogunosti da sebi plate pomo. Zbog toga je praksa veine drava da ima kancelarije koje se bave pruanjem besplatne pravne pomoi siromanim strankama. Slian zakon je usvojen u Brko Distriktu BiH (kancelarija za pravnu pomo), Zeniko-dobojskom, Zapadnohercegovakom (Kantonalni zavod za pravnu pomo), Tuzlanskom i Posavskom Kantonu, a u proceduri je donoenje i u drugim Kantonima. VII POSTOJEA PRAVNA POMO U HNK- ANALIZA TROKOVA
Tabele 6. Trokovi plaanja branilaca po slubenoj dunosti od 2005. do 2009. g. po sudovima (Izvor podataka: sudovi u HNK)

2005. g.
Naziv pravosudnog tijela Ukupan broj izvrenih imenovanja

Iznos plaenih trokova branilaca

Broj neplaenih trokova branilaca

UKUPNO KM

Kantonalni sud Mostar Opinski sud Mostar Opinski sud Konjic Opinski sud apljina UKUPNO 2006. g. Kantonalni sud Mostar Opinski sud Mostar Opinski sud Konjic Opinski sud apljina UKUPNO 2007. g. Kantonalni sud Opinski sud Mostar Opinski sud Konjic Opinski sud apljina UKUPNO 2008. g. Kantonalni sud Opinski sud Mostar Opinski sud Konjic Opinski sud apljina UKUPNO 2009. g. Kantonalni sud Opinski sud Mostar Opinski sud Konjic Opinski sud apljina UKUPNO UKUPNO 2005-2009

19 13 9 5 (2-Neum) 48 12 13 9 5 (1-Neum) 39 13 14 7 10 44 13 14 7 10 44 19 21 14 12 66 241

35.208,40 44.824,00 10.296,00 12.330,00 102.658,40 26.121,75 36.902,00 24.627,50 22.866,50 110.517,75 42.298,18 75.801,30 28.302,40 51.000,00 197.401,88 33.161,07 84.481,15 34.061,05 31.214,00 182.917,27 31.062,69 51.745,25 22.703,80 36.365,44 141.877,18 735.372,40

18.150,00 22.081,50 40.231,50 34.222,50 34.222,50 21.895,89 23.252,95 4.045,00 49.193,84 40.073,54 128.395,60 11.575,00 20.768,00 200.812,14 60.482,05 104.273,20 28.166,59 31.375,00 224.299,75 548.689,73

53.358,40 66.905,50 10.296,00 12.330,00 142.889,90 26.121,75 71.124,50 24.627,50 22.866,50 144.740,25 64.194,07 99.054,25 28.302,40 55.045,00 246.595,72 73.234,61 212.866,75 45.636,05 51.982,00 383.719,41 73.234,61 212.866,75 45.636,05 51.982,00 366.173,88 1.284.129,16

51

Kao to je iz tablice vidljivo iznos neplaenih trokova advokatima je preko pola miliona KM i ako se uzme u obzir da je veina duga ve utuena krajnji iznos uvean za trokove i zatezne kamate e biti mnogo vei. VIII KANTONALNI ZAVOD ZA PRAVNU POMO sadraj zakona Zavoda za pravnu pomo kao samostalna Kantonalna ustanova je potreban ovom Kantonu jer izraene analize pokazuju da je u HNK 28% stanovnitva potencijalnih korisnika ovakvog vida pomoi. Osnivanje zavoda je i ekonomski opravdan to je vidljivo iz analize trokova koje je HNK imao po ovom osnovu u prethodnom periodu u krivinim predmetima gdje se angauju branioci po slubenoj dunosti od strane suda, a iji trokovi padaju na teret Kantona. Prilikom izrade zakona Ministarstvo pravosua, uprave i lokalne samouprave je prikupilo informacije na osnovu kojih je izvrilo procjene potrebnih sredstava za sagledavanje finansijskog efekta primjene Zakona. Nakon utvrivanja potrebe da se institut besplatne pravne pomoi uvede u pravni sistem Kantona Ministarstvo pravosua, uprave i lokalne samouprave je pripremilo Zakon o Kantonalnom zavodu za pravnu pomo u cilju daljeg razvijanja sistema pravne pomoi prema postizanju veeg kvaliteta pravnog zastupanja koji e po svojim efektima biti po dravu jeftiniji u svim segmentima, a graani e biti zadovoljniji dravom. Zakon je u obliku nacrta utvren na sjednici Skuptine HNK dana 21.07.2010. g., a Ministarstvo pravosua je u daljoj obradi utvrdilo prijedlog Zakona i uputilo ga Vladi na utvrivanje 25.08.2010. g. i oekuje se njegovo dostavljanje na usvajanje Skuptini. Oigledno je za dobijanje na brzini usvajanja zakona potrebno sprovesti odreene aktivnosti javnog zagovaranja i lobiranja jer je izvjesno da neke kategorije osjeaju opasnost po svoj biznis donoenjem ovog zakona. Zakonom je odreen status, organizacija, djelokrug, nadlenosti i finansiranje Zavoda. Regulisani su uslovi, kriteriji i nain ostvarivanja pravne pomoi i njima se osigurava da svaki graanin, pod jednakim uslovima, uz primjenu istih kriterija i na isti nain ostvaruje pravo na pravnu pomo od strane pravnih zastupnika. Ovim Zakonom je regulisano pruanje besplatne pravne pomoi, ali pretpostavljajui situaciju da moe doi do promjenjenih okolnosti, kao i ukoliko se utvrdi da su dati netani podaci u pogledu ispunjavanja kriterija za ostvarivanje takve pomoi, bilo je neophodno utvrditi da u tim situacijama postoji obaveza plaanja trokova u vezi sa postupcima u kojima je pruena pravna pomo, kao i u postupcima u kojima su pravni zastupnici Zavoda postavljeni kao branioci. "Pravna pomo u okvirima nadlenosti Zavoda ostvaruje se u vidu: 1. dobijanja opih informacija o pravima i obavezama, 2. pravnih savjeta i pomoi u popunjavanju obrazaca, 3. pravne pomoi u sastavljanju svih vrsta pismena, 4. zastupanja pred organima uprave i institucijama, 5. zastupanja na sudu, 6. sainjavanja apelacija, 7. pravne pomoi u postupcima mirnog rjeavanja spora (medijacija). Lica koja ostvare pravo na pravnu pomo duna su da prije poinjanja postupka ili u toku voenja postupka preduzmu sve potrebne mjere za mirno rjeavanje spora.

52

Pravna pomo prua se korisnicima pravne pomoi u postupcima u kojima se ostvaruju i tite njihova prava i na zakonu zasnovani interesi: 1. upravni postupak, 2. upravni spor, 3. prekrajni postupak, 4. parnini postupak, 5. vanparnini postupak, 6. izvrni postupak. 7. krivini postupak u dijelu u kojem se pravo na odbranu obezbjeuje postavljanjem branilaca zbog slabog imovnog stanja osumnjienog ili optuenog. Postupci u kojima Zakon, u pravilu, propisuje da se ne prua pravna pomo su: 1. postupke pred privrednim odjeljenjima nadlenih sudova i postupak registracije privrednih drutava, 2. postupak registracije preduzetnike djelatnosti, 3. postupak registracije udruenja graana ili fondacije, 4. postupke pred nadlenim poreznim organima, 5. postupke pribavljanja urbanistike saglasnosti i graevinske dozvole, kao i druge pravne radnje u vezi sa graenjem, 6. postupke za naknadu tete, 7. sastavljanje privatnih isprava i ugovora. 7 Izuzetno, u opravdanim sluajevima, kada to nalau interesi pravednosti, nadleni organ moe odobriti pruanje pravne pomoi i u sluajevima navedenim u prethodnom stavu. Rukovoenje i organizacija Zavoda i normativna rjeenja usklaena su sa propisima kojima su ta pitanja inae regulisana za organe dravne slube, s tim to su pojedina pitanja prilagoena specifinostima poslova koja su u nadlenostima Zavoda. Tako je za direktora i branioce predvieno da imaju poloen pravosudni ispit i odreeno radno iskustvo u radu na pravnim poslovima nakon poloenog pravosudnog ispita, to je sasvim opravdano i primjereno poslovima koje treba da obavljaju. Prava i dunosti branilaca i direktora kao i ostalih zaposlenika specifina su za izvravanje poslova iz nadlenosti Zavoda. Dio prava iz radnog odnosa regulisan je propisima kojima se ta prava utvruju za dravne slubenike i namjetenike u organima dravne slube. Nadzor nad provoenjem ovog Zakona vri Ministarstvo pravosua, uprave i lokalne samouprave HNK. Finansiranje Zavoda obezbjeuje se putem sredstava u budetu Kantona i Ministarstvo pravosua, uprave i lokalne samouprave je trailo da se u Budetu Kantona za 2011 g. za ove namjene izdvoji iznos od 200.000,00 KM to je iznos dovoljan za rad 3/4 uposlenih i uz obezbjeen prostor i opremu za rad. Ministarstvo je u saradnji sa Gradskom upravom Grada Mostara zapoelo aktivnosti na iznalaenju odgovarajueg prostora za smjetaj Zavoda. Vlada Hercegovako-neretvanskog Kantona je svojim Zakljukom br.: 01-1-02-1952/10 od 10.11.2010. g. u Organizacijsku klasifikaciju za Budet i budetske korisnike HNK za 2011. g. uvrstila kao budetskog potroaa i Kantonalni zavod za pravnu pomo. Nadati se da e Skuptina HNK u to skorije vrijeme usvojiti Zakon o osnivanju Kantonalnog zavoda kao i da e se potrebna sredstva za funkcionisanje zavoda obezbjediti u Budetu to je i predloeno od strane Ministarstva pravosua uprave i lokalne samouprave.
_______________
7

Navod iz teksta prijedloga Zakona o Kantonalnom zavodu za pravnu pomo HNK koji je u proceduri donoenja.

53

IX ZAKLJUAK Prema izloenim podacima dokazano je da u HNK postoji opravdana potreba graana za ostvarivanjem prava na besplatnu pravnu pomo. Primjena dobijenih rezultata u praksi je drutveno i struno opravdana posebno u dijelu gdje je uoeno da ne postoje ili se ne koriste ve postojei mehanizmi da dio tereta pruanja besplatne pravne pomoi osim drave ponesu i advokati kao i notari. Ova mjera dobija na snazi kada se zna da se drava odrekla dijela svojih/javnih ovlatenja u korist pojedinih grupa ugraenih u sistem. Prijedlog mjera: 1. Da advokati organiziraju ire upoznavanje javnosti sa odredbama Kodeksa advokatske etike o mogunou i nainu ostvarivanja besplatnog zastupanja siromanih. U sadanjoj situaciji ta odredba je veinom poznata samo potencijalnim davaocima usluga i ostala je mrtvo slovo na papiru. Potrebno je potencijalne primaoce besplatne pravne pomoi upoznati sa mogunou dobijanja iste od advokatske komore. 2. Notarijat kao javna sluba uvedena u Federaciji Bosne i Hercegovine 2002. g. bi trebalo obavezati da putem svojih organa razmotri mogunost uestvovanja u ovom vidu obezbjeenja jednakosti graana. 3. Organi uprave su duni da u svim prilikama graanima pomau kroz obavezu savjetovanja neuke stranke. Loe objanjene procedure obeshrabruju ljude i smanjuju nivo povjerenja i pouzdanja graana prema javnim institucijama. Kada se procesi i donesene odluke razumiju one e se bolje provoditi i graani e imati vie potovanja za dravu. 4. Da se prikupljanje dokaza koje ve posjeduju organi uprave u irem smislu ne prebacuju na teret stranke radi komfora organa. Sankcionisanje proputanje organa da podui stranku u ostvarivanju njenih zakonskih prava kroz praenje rezultata po tom osnovu uloenih albi i pokrenutih upravnih sporova. 5. Ubrzati donoenje Zakona o kantonalnom zavodu za pravnu pomo kao dravnoj instituciji za pruanje besplatne pravne pomoi graanima Kantona. 6. Poveati koordinaciju izmeu nevladinog sektora koji se bavi pruanjem besplatne pravne pomoi i njegova saradnja sa dravnim institucijama u cilju poveanja njihove efikasnosti rada.

54

Nina ulani sutkinja Opinskog suda u Mostaru mr. sc. Rebeka Kotlo izvrna direktorica Centra za ljudska prava u Mostaru, via asistentica na Pravnom fakultetu Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru Ivana Stipanovi struna suradnica Centra za ljudska prava u Mostaru, mlaa asistentica na Pravnom fakultetu Sveuilita u Mostaru

PRISTUP PRAVDI BESPLATNA PRAVNA POMO U HNK: ULOGA I (MOGUA) SARADNJA PRAVOSUA, ORGANA UPRAVE, INSTITUCIJE OMBUDSMENA I NEVLADINOG SEKTORA

Obaveze preuzete Strategijom za reformu sektora pravde u Bosni i Hercegovini Strategija za reformu sektora pravde u Bosni i Hercegovini (SRSP) 1 usvojena od Ministarstva pravde BiH 2008. godine, te Akcioni za implementaciju Strategije za reformu sektora pravde u BiH (AP SRPS) predstavljaju opi strateki okvir planiranja i provedbe reformskih aktivnosti unutar pet kljunih oblasti sektora pravde pravosua, izvrenja kaznenih sankcija, pristupu pravdi, podrci ekonomskom rastu i koordinaciji, te upravljanju i odgovornosti sekora pravde do 2012. godine. Osnovni cilj Strategije je izgradnja djelotvornog i koordiniranog sistema pravde u Bosni i Hercegovini, odgovornog prema svim graanima i graankama Bosne i Hercegovine i potpuno usklaenog sa evropskim standardima, te najboljom praksom, garantirajui vladavinu zakona, a to bi trebalo biti postignuto kroz stvaranje zajednikog reformskog okvira za institucije u sektoru pravde, grupirajui sve reformske aktivnosti u pet stratekih stubova 2 sa definisanim stratekim ciljevima i nizom plnova i prioritetnih zadataka. Uz to, Strategija nastoji unaprijediti i komunikaciju, koordinaciju i saradnju izmeu razliitih institucija i segmenata sektora pravde u BiH, kao i razviti okvire za utvrivanje potencijalnih projekata za instrumente predpristupne pomoi i drugo finansiranje iz donatorskih sredstava. Strateki stub koji se odnosi na pristup pravdi ima za cilj da unaprijedi sistem meunarodne pravne pomoi i uspostavljanje, jaanje i odravanje sistema i procesa kojim se garantuje jednak pristup pravdi u BiH. Prva oblast unutar ovog stuba meunarodna pravna pomo i saradnja postavlja cilj sektoru pravde da bude u poziciji da omogui BiH da ispunjava svoje meunarodne obaveze, poput onih koje su definirane u konvencijama Vijea
U martu 2006. godine, tokom Konferencije o finansijskim potrebama dravnih pravosudnih institucija Bosne i Hercegovine (BiH) koja je odrana u Briselu, Vijee ministara BiH, donatorske zemlje i Evropska komisija usvojili su deklaraciju u kojoj su se obavezali na princip da Ministarstvo pravde BiH treba razviti opsean plan za pravosudni sektor kojim e biti obuhvaena cijela zemlja. U ovoj deklaraciji je predvieno da e jedna takva strategija sluiti kao katalizator za budui razvoj i jaanje pravosudnog sektora BiH u cjelini. Strategija za reformu sektora pravde u Bosni i Hercegovini za period od 2008. do 2012. godine, Ministarstvo pravde BiH, Sarajevo, juna 2006., str. 3. Pravosue, izvrenje krivinih sankcija, pristup pravdi, podrka ekonomskom rastu, te dobro upravljan i koordiniran sektor pravde.

_______________
1

55

Evrope, kao i da sarauje sa ministarstvima pravde u drugim zemljama, naroito u pogledu borbe protiv organizovanog i meunarodnog kriminala 3. U oblasti obezbjeivanja besplatne pravne pomoi i pristupa pravnim informacijama, predlae se razvoj i usvajanje obuhvatnog pravnog sistema koji obezbjeuje minimum jednakosti pred zakonom za sve graane BiH, koji je prilagoen lokalnim potrebama i finansijskim mogunostima. Izgradnja politikog sistema zasnovanog na vladavini zakona i zatiti ljudskih prava zahtijeva uspostavljanje mehanizama participatorne demokratije koji stvaraju uslove za ukljuivanje graana i organizacija civilnog drutva u donoenje odluka, zakona, strategija i javnih politika. Ovaj nain participatornog kreiranja politika prepoznala je i Evropska unija (EU) deklariui ga kao sredstvo postizanja transparentnosti prema javnosti i sredstvo koje omoguava neposredan pristup graanima u procesu donoenja javnih politika, iji glas se jo uvijek ne uje u Bosni i Hercegovini. 4 Koristei svoje komparativne prednosti: bolji pristup informacijama na terenu i jasniji i potpuniji uvid u stvarno stanje, probleme i potrebe zbog stalne prisutnosti u lokalnoj zajednici, mobilnost, fleksibilnost i mogunost breg i efikasnijeg reagovanja zbog nezavisnosti i manjeg stepena optereenosti administracijom, te raznovrsnu metodologiju rada, uz neophodna i specijalizirana znanja, vjetine i iskustvo, udruenja graana mogu znaajno uticati na unaprjenje javnih politika, strategija, programa, planova i prakse. Stoga je poznato ukljuivanje organizacija civilnog drutva u rad dravnih institucija u razvijenim demokratijama Zapadne Evrope i u SAD. Dravne institucije u Bosni i Hercegovini, slijedei direktive Evropske unije, zapoele su proces ukljuivanja organizacija civilnog drutva u svoj rad, ali uglavnom se saradnje izmeu ova dva sektora u BiH realizira kao pruanje usluga, gdje organizacije civilnog drutva preuzimaju odreene dunosti dravnih institucija, a rjee kao aktivno uee organizacija civilnog drutva u procesu donoenja javnih politika, zakona ili programa. Imajui na umu sve navedeno, kao pozitivan primjer uvoenja prakse participatorne demokratije u Bosni i Hercegovini svakako treba istaknuti nastojanje Ministarstva pravde BiH da ukljui organizacije civilnog drutva u proces praenja i procjene provedbe Strategije za reformu sektora pravde u Bosni i Hercegovini (SRSP). Navedena Strategija predvia uspostavljanje nove vrste saradnje izmeu vladinih i nevladinih organizacija koja e omoguiti organizacijama civilnog drutva da direktno uestvuju u radu institucija sektora pravde u cilju praenja provedbe SRSP-a i tako direktno sudjeluju u procjeni i reviziji stratekih programa reforme sektora pravde u Bosni i Hercegovini. 5 Znaajan doprinos udruenja graana u oblasti pristupa pravdi besplatne pravne pomoi, osim neposrednog pruanja usluga besplatne pravne pomoi, jeste i istraivanje, analiza, praenje stanja, izvjetavanje i davanje preporuka za unaprjeenje. Analiza pravnog okvira i stanja u praksi u radu pravosudnih organa, organa uprave, nevladinog sektora i Institucije ombudsemena, posebno u oblasti pristupa pravdi pruanja besplatne pravne pomoi, kao i osvrt na relevantne procesne zakone, te druge akte koji
_______________
3

U tom pogledu, neophodno je izvriti dodatnu specijalizaciju unutar sudova i tuilatava u oblasti meunarodne pravne pomoi i saradnje, razviti kapacitete unutar sudova koji bi predvidjeli budetska sredstva potrebna za izruenje i transfer pojedinaca, te uspostaviti jedinstvene kaznene evidencije za dravljane BiH osuene u inostranstvu i u BiH. Vidjeti: Strategija za reformu sektora pravde u Bosni i Hercegovini, str. 3. Uloga organizacija civilnog drutva u praenju provedbe Strategije za reformu sektora pravde u Bosni i Hercegovini, Asocijacija za demokratske inicijative Sarajevo, 2010., str. 5. Ibid.

56

reguliraju djelovanje i saradnju aktera od znaaja za pristup pravdi i ostvarenje prava graana u Bosni i Hercegovini i Hercegovako-neretvanskom kantonu, a imajui na umu uporednopravnu regulativu i praksu zemalja lanica Vijea Evrope i Evropske unije i institucija, upuuje na ulogu i (mogue) modalitete saradnje pravosua, organa uprave, Institucije Ombudsmena i nevladinog sektora u ostvarenju i unaprjeenju pristupa pravdi za sve. Pruanje besplatne pravne pomoi kroz organ uprave iskustva rada u besplatnoj pravnoj pomoi opine Mostar Jugozapad i potrebe za ovim vidom pomoi u upravnim postupcima U poslijeratnom periodu prvi put se ukazala potreba za pruanjem besplatne pravne pomoi kroz organ uprave, prvenstveno u upravnim postupcima u periodu 2000-2001. godine, u punom jeku implemetnacije Anex-a 7 Opeg okvirnog sprazuma za mir u BiH, kada je u organizacijskom ustroju bive opine Mostar Jugozapad organizirana takva pomo koju su pruala tri diplomirana pravnika, petkom od 8-14,00 sati. Ovaj vid pomoi, osim pravne, imao je i stanoviti psiholoki efekat, gdje je u kratkom vremenskom periodu vei broj graana bio strankom u upravnim postupcima u kojima se odluivalo o njihovim pravima i interesima. Pruanje pravne pomoi nije bilo uvjetovano imovinskim cenzusom niti mjestom prebivalita, a ta pomo se sastojala u davanju pravnih savjeta, upoznavanjem graana sa zakonskom regulativom, pravima i obvezama koje imaju u upravnom postupku, te pisanja podnesaka (zahtjeva, albi i sl.) Zastupanje stranke od strane djelatnika besplatne pravne pomoi u parninim postupcima Zakonski okviri za zastupanje stranake u parninom postupku dati su u odredbi l. 301. st. 1. ZPP-a F BiH 6 prema kojem punomonik stranke moe biti odvjetnik, odvjetniko drutvo ili uposlenik slube za besplatnu pravnu pomo, kao i, za pravne osobne uposlenik te pravne osobe, a za fizike osobe brani, odnosno izvanbrani partner stranke ili srodnik stranke po krvi ili po tazbini. U odnosu na raniju za zakonsku regulativu datu u l. 81. ranijeg ZPP-a F BiH 7 kada je to mogla biti svaka potpuno poslovno sposobna osoba, osim ona koja se bavi nadripisarstvom, primjetna je intencija zakonodavca da se suzi krug osoba koje mogu zastupati stranku u parninom postupku i to na odvjetnike, djelatnike pravne osobe, strodnike fizike osobe i djelatnike besplatne pravne pomoi te na taj nain suzbije svaka mogunost nadripisarstva koja se prema ranijem zakonu javljala u praksi, ali i osigura adekvatna pravna pomo u smislu zastupanja prava i interesa stranke kroz profesionalni angaman (odvjetnici), u koju grupu bi u irem smislu ulazili i djelatnici besplatne pravne pomoi (diplomirani pravnici sa adekvatnim pravnikim znanjem i iskustvom); te osobe koje imaju interese da stranka uspije u sporu (l. 301. st. 1. ZPP-a srodnici i djelatnici prave osobe). Zbog ega je potrebna besplatna pravna pomo u parninim postupcima (gdje i kako)? Parnini postupak je strogo formalan i pravila postupanja su decidno propisana Zakonom o parninom postupku F BiH. Jedno od osnovnih postulata naeg pravnog sustava je da stranka mora poznavati zakon (Ignorantia iuris non excusat. Ignorancija iuris nocet. Nepoznavanje prava ne opravdava. Nepoznavanje prava kodi.), pa ak i usluajevima kada nije diplomirani pravnik i kada pravo nije u sferi njenog interesovanja. Shodno tome, stranka
_______________
6 7

Zakon o parninom postupku FBiH, Slubene novine F BiH broj 53/03, 73/05 i 19/06 Zakon o parninom postupku FBiH, Slubeni list F BiH, broj 42/98

57

koja nije u mogunosti osigurati adekvatnu pravnu pomo od strane odvjetnika, ukoliko doe u poziciju da svoja prava mora ostvarivati putem suda i traiti sudsku zatitu, mora biti upoznata sa svim odredbama ZPP-a o pravilima postupanja na sudu, a u tom kontekstu i strogim sudskim rokovima ijim protekom gubi mogunost efikasne sudske zatite. Naime, odredbom l. 53. ZPP-a taksativno su propisani obvezni elementi uredne tube, kao osnovne pretpostavka adekvatne sudske zatite. Dalje, proputanjem roka za davanje obveznog odgovora na tubu u smislu odredbe l. 182. ZPP-a nastupaju posljedice preutnog priznanja tubenog zhtjeva, donoenjem presude zbog proputanja, osim u izuzetnim sluajevima kad je tubeni zahtjev oigledno neosnovan (l. 182. st. 2. ZPP-a F BiH). Meutim, ta potreba se ne iscrpljuje u procesnim odredbama i poznavanju procesnih zakona, ve naprotiv, svoju punu implementaciju dobiva tek u adekvatnom koritenju prava priznatih materijalnim propisima. U parninom postupku to su najee Zakon o obligacionim odnosima (ZOO) 8, Zakon o vlasniko-pravnim odnosima 9 (ZOVO), Zakon o stambenim odnosima 10 (ZOSO), Zakon o graevinskom zemljitu F BiH 11 (ZGZ), Zakon o radu F BiH 12, Porodini zakon F BiH 13 (PZ), ali i niz drugih materijalnih propisa koji poblie reguliraju datu materiju. Osnovno naelo parninog postupka dato je u odredbi l. 7. ZPP-a F BiH prema kojem su stranke dune iznijeti sve injenice na kojima temelje svoje zahtjeve i izvoditi dokaze kojima se utvruju te injenice, dok je sud ovlaten ustanoviti i injenice koje stranke nisu iznijele, samo ako iz rezultata rasprave i dokazivanja proizilazi da stranke idu za tim da raspolau zahtjevima kojima ne mogu raspolagati (l. 3. st. 2.). Dakle, sud vie ne postupa ex officio. Naime, naelo oficijalnosti i utvrivanja materijalne istine propisano l. 7. ranijeg ZPP-a 14 je naputeno, tako da sud u odnosu na raniju praksu postupanja sada ima pasivnu ulogu, osim upravljanjem postupkom. Teret dokazivanja je iskljuivo na strankama (l. 123. ZPP-a F BiH) koje u ovom sluaju postaju dominu litis. One su te koje disponiraju svojim zahtjevima i upravo u ovom dijelu kvalitetno i pravilno usmjeren postupak i pravna pomo dobivaju svoj pravi znaaj. Pruanje pravne pomoi neukim strankama se u dosadanjoj praksi suda pokazalo kao kvalitetno rjeenje, koje u mnogome olakava rad. Ukoliko je tuba kojom je iniciran postupak uredna (sadri sve elemente propisane l. 53. ZPP-a, ne postoje nedostaci u pogledu stranake sposobnosti tuitelja i tuenika, nedostaci glede zakonskom zastupnika, kao i druge smetnje propisane l. 67. ZPP-a) i svi dokazni prijedlozi koncentrirani, nema potrebe za intervencijom suda u smislu l. 334. i 336. ZPP-a. Naprotiv, takvu tubu sud odmah dostavlja tueniku na obvezan odgovor (l. 69. ZPP-a), to u mnogome skrauje cijeli postupak prethodnog ispitivanja tube i doprinosi njegovoj ekonominosti. Sudski trokovi postupka s aspekta besplatne pravne pomoi Parnini trokovi su izdaci uinjeni u tijeku ili u povodu postupka (l. 383. ZPP-a). To su trokovi kojima se stranke izlau voenjem postupka i koje su sukladno l. 384. ZPP-a dune prethodno same podmiriti. Ti trokovi se za tuitelja preteito sastoje od sudska pristojbe na tubu i presudu, zatim trokova vjetaenja i drugih trokova uinjenih tijekom ili
_______________
8

9 10 11 12 13 14

Zakon o obligacionim odnosima FBiH, Slubeni list SFRJ, br. 29/78, 39/85, 45/89, 57/89; Slubeni list RbiH, br. 2/92 i 13/94; Slubene novine FBiH, br. 29/03. Zakon o vlasniko-pravnim odnosima FBiH, Slubene novine FBiH, br. 06/98 Zakon o stambenim odnosima FBiH, Slubene novine FBiH, br. 11/98. Zakon o graevinskom zemljitu FBiH, Slubene novine FBiH, br. 67/05. Zakon o radu, Slubene novine FBiH, br. 43/99, 32/00 i 29/03. Porodini zakon FBiH, Sl. Novine FBiH, br. 35/05 i 41/05. Slubeni list F BiH, broj 42/98.

58

povodom postupka (npr. u parnicama naknade tete nastale posljedicom prometne nezgode to su najee trokovi zahtjeva za izvansudsko poravnanje i pribavljanja zapisnika o uviaju sainjenog od stane policije). Tuitelj se u trenutku podnoenja tube svjesno izlae riziku konanog snoenja ovih trokova u sluaju da spor izgubi, dok je tuenik u tijeku postupka odloboen ovog tereta izuzev trokova izvoenja predloenih dokaza (l. 385. ZPP-a), sve do konane odluke suda o trokovima postupka, njihovoj visini i ko ih je duan snositi (l. 386. ZPP-a). U svakom sluaju nijedan od tih trokova nisu inicirani zastupanjem od strane djelatnika besplatne pravne pomoi. Zastupanje od strane zaposlenika besplatne pravne pomoi nije u direktnoj uzronoposljedinoj vezi sa nastalim trokovima. U sluaju kvalitetne i pravovremene pravne pomoi stranka ima mogunost da se prethodno upozna sa svim aspektima konkretnog sluaja, zakonskom regulativnom (materijalnom i procesnom) te kojim trokovima se izlae voenjem postupka ili osporavanjem prava i navoda suprotne strane. U svakom sluaju, pravno neuka stranka koja obzirom na materijalne mogunosti nije u poziciji da osigura kvalitetno zastupanje od strane odvjetnika obzirom na trokove reguliranje Tarifama o naknadama za rad odvjetnika 15, na ovaj nain moe i ima mogunost iskoristiti sve procesne mogunosti i intrumente zatite svojih prava i interesa na sudu. Prije svega vodei rauna da je sudski postupak strogo formalan u kojem zakon mogunost preduzimanja pojedinih radnji vee za striktne sudske rokove (davanje obveznog odgovora na tubu; dokazni prijedlozi koji se mogu istaknuti najkasnije do zakljuenja pripremnog roita i sl.), ali i kvalitetno zastupanje na glavnoj raspravi u dijelu dokaznog postupka npr. sasluanja stranke i svjedoka gdje pitanja moraju biti formulisana u skladu sa zakonom (ne smiju biti tendenciozna), koncizna, jasna i ograniena u smislu zatite vlastitih interesa kroz dokazivanje osnovanosti svojih navoda, ali i osporavanje navoda protivne strane (npr. pravovremeni i osnovani prigovori), a to su opet sve intrumenti koritenja procesnih ovlatenja u pravcu uspjeha u sporu. Iz prednjeg se izvodi jasan zakljuak da se neuka stranka u svakom sluaju izlae veim riziku snoenja trokova postupka iniciranjem spora u kojem ne moe uspjeti (ako trai ostvarivanje prava koja mu po zakonu ne pripadaju npr. podnoenjem tube za smetanje posjeda umjesto predaju stvari u sluajevima postojanja rjeenja nadlenog opinskog organa kojim mu se odreena nekretnina daje na koritenje radi izgradnje objekta sukladno odredbama Zakona o graevinskom zemljitu i sl.) ukoliko nije pravovremeno i na adekvatan nain upoznata s mogunou uspjeha s takvim zahtjevom, to upravo jeste osnovni smisao pruanja besplatne pravne pomoi kategoriji graana kojoj je to potrebno, ali i kroz adekvatno zastupanje u sudskim postupcima. Za razliku od ranijeg ZPP-a, ZPP-om iz 2003. godine je naputeno naelo oficijalnosti, tako da stranka ni u kojem sluaju ne moe oekivati od suda da preduzima sve mjere zatite njenih prava u pravcu dokazivanja osnovanosti ili neosnovanosti tubenog zahtjeva (materijalne istine). Stranke u cijelosti disponiraju svojim pravima i sukladno tome direktno utjeu na ishod spora, a u tom kontekstu i na obvezu snoenja trokova. Cijenei ulogu besplatne pravne pomoi u dijelu snoenja trokova postupka, smatramo da promoviranje zakona i prava, jeste jedan od znaajnih opih ciljeva, ali s aspekta zatite individualnih prava graana ni u kojem sluaju to ne smije biti osnovni vid pruanja besplatne pravne pomoi i to ne samo u pripremanju postupka sainjavanju tubi, podnesaka, davanju pravnih savjeta, sainjavanju redovitih ili izvanrednih pravnih lijekova), ve i aktivnom ueu i zastupanju stanaka u sudskom postupku za to je dat zakonski okvir u l. 301. st. 1. ZPP-a.
_______________
15

Slubene novine FBiH, br. 22/04

59

Zakon o kaznenom postupku Prema Okvirnom zakonu o besplatnoj pravnoj pomoi 16 besplatna pravna pomo se prua korisnicima u upravnom, prekrajnom, parninom, izvanparninom, izvrnom postupku, ali i u dijelu kaznenog postupka koji se odnosi na postavljanje branitelja zbog slabog imovnog stanja osumnjienog odnosno optuenog, te u zastupanju oteenog u kaznenom postupku. Prema tome, iako ograniena, mogunost da se prui pravna pomo u kaznenim predmetima ipak postoji. Nuno je stoga ukazati na odredbe Zakona o kaznenom postupku koje normiraju oblasti u kojima se pravna pomo prua u kaznenim predmetima. Dakle, svatko optuen za kazneno djelo ima pravo da se brani sam ili uz pomo branitelja po vlastitom izboru, a ako nema dovoljno sredstava platiti branitelja, ima pravo na besplatnog branitelja, kad to nalau interesi pravde. 17 Isto tako Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravim propisuje da osumnjieni odnosno optueni bude prisutan na suenju i da se brani sam ili uz pomo pravnog zastupnika po svom izboru, a ako nema pravnog zastupnika, da bude upoznat o svom pravu da ga ima i, kad god to interes pravde zahtijeva, da mu se postavi branitelj po slubenoj dunosti, i to besplatno ako nema dovoljno sredstava da ga plati. 18 Prema tome, da bi osumnjiena odnosno optuena osoba imala pravo na besplatnu pravnu pomo moraju biti ispunjena dva uvjeta. Prvi uvjet je da nema dovoljno sredstava za platiti branitelja, a drugi je da to interesi pravde zahtijevaju. Imovno stanje se vrlo lako moe utvrditi prema kriterijima koje propisuje i sam Okvirni zakon o pruanju besplatne pravne pomoi u svom lanku 11. Meutim, interes pravde je tee odrediti, pa se kao pokazatelji uzimaju ozbiljnost uinjenog kaznenog djela, potencijalna kazna koja moe biti izreena i sloenost predmeta. O pitanju to je u interesu pravinosti odluuju sudac za prethodni postupak, sudac za prethodno sasluanje, sudac odnosno vijee. Zakoni o kaznenom postupku u Bosni i Hercegovini takoer propisuje da osumnjieni odnosno optueni ima pravo na materijalnu obranu (ili pravo da se sam brani), kao i pravo na formalnu ili strunu obranu (ili da se brani uz pomo branitelja). Dakle, osumnjieni moe uzeti branitelja kojeg sam izabere, ili e se branitelj, na njegov zahtjev, dodijeliti ako zbog svog imovnog stanja ne moe snositi trokove obrane. 19 Za branitelja se moe uzeti advokat pod uvjetima koji su propisani Zakonom o Sudu Bosne i Hercegovine 20. Ukoliko osumnjieni, odnosno optueni sam ne uzme branitelja, osumnjienom, odnosno optuenom, osim ako se on tome izriito ne protivi, mogu branitelja uzeti njegov zakonski zastupnik, brani odnosno vanbrani drug, krvni srodnik u pravoj liniji do bilo kog stepena, usvojitelj, usvojenik, brat, sestra ili hranitelj. Branitelj mora predati punomo za zastupanje prilikom poduzimanja prve radnje u postupku. 21
_______________
16

17 18

19

20

21

Okvirni zakon o besplatnoj pravnoj pomoi u fazi prijedloga, u parlamentarnoj proceduri, na prijedlog Vijea ministara Bosne i Hercegovine od 8. juna 2010., nije usvojen na 48. sjednici Doma naroda od 13.7.2010. godine. Vidjeti: Zapisnik 48. sjednice Doma naroda Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine, odrane 13.7.2010. Prema Europskoj konvenciji za zatitu temeljnih ljudskih prava i sloboda iz 1950. godine, l. 6. st. 2 to. C. l. 14. st. 3. to. D. meunarodnog pakta o graanskim i politikim pravima, usvojen Rezolucijom UN-a 2200A (xxi) Generalne skuptine 16. 12. 1966. godine, stupio na snagu 23. 03. 1976. godine u skladu sa svojim l. 49. Zakon o kaznenom postupku BiH, Slubeni glasnik BiH br. 3/03, 32/03, 36/03, 26/04, 63/04, 13/05, 48/05, 46/06, 76/06, 29/07, 32/07, 53/07, 76/07, 15/08, 58/08, 12/09, 16/09, 93/09, l. 7.; Zakon o kaznenom postupku FBiH, Slubene novine FBiH br. 35/03, 37/03, 56/03, 78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07, 9/09 i 12/10., l. 7. ; Slubeni glasnik RS br. 100/09, 2009, l. 7.; Zakon o kaznenom postupku BD BiH, Slubeni glasnik BD BiH br 44/10, 2010., l. 7. Zakon o Sudu Bosne i Hercegovine, Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine, br. 29/00, 16/02, 24/02, 3/03, 37/03, 42/03, 4/04, 9/04, 35/04, 61/04, 32/07) ZKP BiH, l. 39.

60

Formalna obrana ili obrana putem branitelja moe biti: 1. fakultativna putem branitelja po izboru okrivljenika, 2. obligatorna putem branitelja imenovanog od strane suda, 3. putem branitelja imenovanog od strane suda na zahtjev okrivljenika na teret proraunskih sredstava tzv. siromaki branitelj. Pravo na obaveznu obranu osumnjieni odnosno optueni ima u sljedeom sluajevima propisanim Zakonom o kaznenom postupku: Osumnjieni mora imati branitelja ve prilikom prvog ispitivanja ako je nijem ili gluh ili ako je osumnjien za krivino djelo za koje se moe izrei kazna dugotrajnog zatvora. Osumnjieni, odnosno optueni mora imati branitelja odmah nakon to mu je odreen pritvor, za vrijeme dok pritvor traje. Nakon podizanja optunice za krivino djelo za koje se moe izrei deset godina zatvora ili tea kazna optueni mora imati branitelja u vrijeme dostavljanja optunice. Ako osumnjieni, odnosno optueni u sluajevima obavezne odbrane ne uzme sam branitelja, ili branitelja ne angairaju osobe koje po zakonu imaju takvo pravo, branitelja e mu postaviti sudac za prethodni postupak, sudac za prethodno sasluanje, sudac, odnosno predsjednik vijea. U ovom sluaju osumnjieni, odnosno optueni ima pravo na branitelja do pravomonosti presude, a ako je izreena kazna dugotrajnog zatvora i u postupku po pravnom lijeku. Branitelj e biti postavljen osumnjienom, odnosno optuenom ako sud utvrdi da je to zbog sloenosti predmeta ili mentalnog stanja osumnjienog, odnosno optuenog u interesu pravde. U sluaju postavljanja branitelja osumnjieni, odnosno optueni e se prvo pozvati da sam izabere branitelja sa predoene liste. Ukoliko osumnjieni, odnosno optueni sam ne izabere branitelja sa predoene liste, branitelja e postaviti sud. Nagradu i nune izdatke branitelja postavljenog po slubenoj dunosti duna je platiti zastupana osoba, osim ako nagrada i nuni izdaci branitelja ne padaju na teret sredstava suda. Pravo na postavljanje branitelja zbog slabog imovnog stanja: Kad ne postoje uvjeti za obaveznu obranu, a postupak se vodi za krivino djelo za koje se moe izrei kazna zatvora od tri godine ili tea kazna ili kada to zahtijevaju interesi pravinosti, bez obzira na propisanu kaznu, osumnjienom, odnosno optuenom e se, na njegov zahtjev, postaviti branitelj, ako prema svom imovnom stanju ne moe snositi trokove odbrane. Zahtjev za postavljanje branitelja moe se podnijeti u toku cijelog krivinog postupka. Branitelja postavlja sudac za prethodni postupak, sudac za prethodno sasluanje, sudac, odnosno predsjednik vijea nakon to je osumnjienom, odnosno optuenom prvo pruena prilika da sa predoene liste izabere branitelja. Zahtjev za postavljanje branioca zbog slabog imovinskog stanja evidentira se u spisu. Sud e na osnovu utvrenog imovinskog stanja osumnjienog, odnosno optuenog donijeti odluku o zahtjevu bez odgaanja. 22 Pravo na komunikaciju s braniteljem Ako se osumnjieni, odnosno optueni nalazi u pritvoru ima pravo odmah komunicirati s braniteljem, usmeno ili pisano.
_______________
22

ZKP BiH, l. 46. st. 3.

61

 Tokom razgovora osumnjieni, odnosno optueni i branitelj mogu biti promatrani ali se ne smije sluati njihov razgovor. Pitanje imovinskopravnog zahtjeva u kaznenom postupku Osim sluajeva obvezne i fakultativne obrane, podruje u kojem bi NVO sektor mogao sudjelovati unutar kaznenog postupka jeste kod pitanja imovinskopravnog zahtjeva oteenog. Iako sud, u tijeku kaznenog postupka, upoznaje oteenog s pravom da moe traiti imovinskopravnim zahtjevom odreenu satisfakciju, ipak bi i djelatnici nevladinih organizacija mogli strankama pomoi pri pisanoj izradi imovinskopravnog zahtjeva. Imovinskopravni zahtjev koji je nastao poinjenjem kaznenog djela raspravit e se na prijedlog ovlatene osobe u kaznenom postupku ako se time ne bi znatno odugovlaio ovaj postupak. Imovinskopravni zahtjev moe se odnositi na naknadu tete, povrat stvari ili ponitavanje odreenog pravnog posla. Zakon o kaznenom postupku precizno regulira odredbe o podnoenju prijedloga za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva. Tako je u l. 194. normirano sljedee: (1) Prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u kaznenom postupku moe podnijeti osoba koja je ovlatena da takav zahtjev ostvaruje u parninom postupku. (2) Ako je poinjenjem kaznenog djela oteena imovina Bosne i Hercegovine, organ ovlaten zakonom da se stara o zatiti te imovine moe u kaznenom postupku sudjelovati u skladu s ovlatenjima koja ima na osnovu tog zakona. Prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u kaznenom postupku podnosi se tuitelju, odnosno sudu, a moe se podnijeti najkasnije do zavretka glavne rasprave, odnosno rasprave za izricanje kaznenopravne sankcije pred sudom. Isto tako ovlatena osoba moe do zavretka glavne rasprave, odnosno rasprave za izricanje kaznenopravne sankcije odustati od prijedloga za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u kaznenom postupku i ostvarivati ga u parninom postupku. U sluaju odustajanja od prijedloga, takav prijedlog se ne moe ponovo podnijeti. injenice potrebne za odluivanje o imovinskopravnom zahtjevu, kao i sve pravno relevantne injenice potrebne za rjeavanje kaznenopravne stvari u kaznenom postupku, utvruje tuitelj. O imovinskopravnom zahtjevu odluuje sud. Sud moe predloiti oteenom i optuenom, odnosno branitelju provoenje postupka medijacije putem medijatora u skladu sa zakonom, ako ocijeni da je imovinskopravni zahtjev takav da je svrsishodno da ga uputi na medijaciju. Prijedlog za upuivanje na medijaciju mogu dati i oteeni i optueni, odnosno branitelj do zavretka glavne rasprave. U presudi kojom optuenog oglaava krivim Sud moe oteenom dosuditi imovinskopravni zahtjev u cjelini ili mu moe dosuditi imovinskopravni zahtjev djelomino, a za ostatak ga uputiti na parnini postupak. Ako podatci kaznenog postupka ne pruaju pouzdan osnov ni za potpuno ni za djelomino presuivanje, sud e oteenog uputiti da imovinskopravni zahtjev u cjelini moe ostvariti u parninom postupku. Ako sud donese presudu kojom se optueni oslobaa optube ili kojom se optuba odbija ili kad rjeenjem obustavi kazneni postupak, uputit e oteenog da imovinskopravni zahtjev moe ostvarivati u parninom postupku. Zakon o kaznenom postupku regulira sva prava koja osumnjiena odnosno optuena osoba, ali i oteena osoba, ima u kaznenom postupku. Dakle, navedene osobe imaju pravo na adekvatnu obranu preko obveznog ili siromakog branitelja, imaju pravo na naknadu, ali je upitno koliko zaista proklamirana prava i ostvare. Ukljuivanjem pruatelja besplatne pravne pomoi, barem u odreene dijelove, kaznenog postupka uvelike bi se poboljao poloaj navedenih kategorija osoba. Primjerice mogli bi dobiti odgovarajuu strunu pomo pri izradi imovinskopravnog zahtjeva ili kod dijela o svjedoenju, pa da im se ukae na mogue oblike postavljanja pitanja, tako da ne bi dolo do zbunjivanja na glavnoj raspravi.

62

Institucija ombudsmena i udruenja graana u unaprjeenju ostvarenja pristupa pravdi Ombudsmen je instrument zatite ljudskih prava i jedinstveni mehanizam demokratske kontrole nad upravom. Moe se rei da ombudsman ima sljedea osnovna svojstva: a) on je povjerenik parlamenta ili vlade, u pravilu uspostavljen ustavom ili zakonom, funkcionalno neovisan od parlamenta, vlade, politikih stranaka i dr.; b) osnovni mu je zadatak da nadzire rad tijela javne uprave (a ponegdje jo i sudova) i njihovih slubenika, te da ispituje sadrajnu i postupanu zakonitost, pravilnost, razumnost i djelotvornost njihovih odluka: c) ispituje pritube graana na rad koji nadzire, ali moe provoditi istragu i na vlastiti poticaj, d) njegovo postupanje nije formalizirano, e) ima ovlast da utvruje nezakonitost ili nepravilnost rada tijela javne uprave, da predlae nadlenim tijelima mjere koje bi trebalo poduzeti, te da objavljuje svoja izvjea, ali nema ovlast da stavlja izvan snage akte nadziranih tijela." 23 Nacionalni i lokalni ombudsman uspostavlja se ustavom, zakonom ili drugim propisom odreene drave, dok se meunarodni (internacionalni) uspostavlja meunarodnim pravnim aktom. Za sada postoji samo jedan meunarodni ombudsman, ombudsman Europske unije 24. Odredba Ugovora o Europskoj uniji (tada l. F, a sada l. 6.) zahtjeva potovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda garantiranih Europskom konvencijom o ljudskim pravima i ustavnim tradicijama zajednikim dravama lanicama. Kao ilustracija najeih krenja prava graana mogu se navesti podaci iz Godinjeg izvjetaja evropskog ombudsmena za 2006. godinu: najei sluajevi maladministracije ("loe uprave") odnosili su se na neispunjenje preuzetih obaveza, greke u primjeni prava, nemar, diskriminaciju, nepotrebno odlaganje, nepravine procedure, tj. zloupotrebu ovlatenja, nedostatak transparentnosti, ukljuujui uskraivanje informacija. 25 Prema Godinjem izvjetaj o rezultatima aktivnosti ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine za 2010. 26 u odnosu na vrste povrede, a prema statistikim podacima, u Uredu Mostar najvie albi registrirano je zbog povrede prava u oblasti uprave (51), dok je zbog povreda prava u oblasti pravosua registrirano 49 albi, 41 alba registrirana je zbog povrede prava iz radnih odnosa, 24 albe zbog povrede prava na imovinu, 19 zbog povreda socijalnih prava, 12 zbog povrede prava na slobodu pristupa informacijama i po devet albi
_______________
23

24

25

26

Prof.dr. Damir Aviani, Ombudsman Europske unije, str. 3., www.pravst.hr/dokumenti/novosti/blog/blog_dodfile_ombudsman_eu.pdf, 12.5.2011. Sporazumom o Europskoj uniji, potpisanim u Maastrichtu 1992. godine, kojim je dopunjen Ugovor o osnivanju Europske zajednice (dalje: Osnivaki ugovor ili samo Ugovor) utvreno je da e Europski parlament imenovati svog ombudsmana (ombudsman Europske unije ili tz. europski ombudsman) s ovlastima da prima pritube od bilo kojeg graanina Unije ili bilo koje fizike i pravne osobe s prebivalitem odnosno sjeditem u dravi lanici, a koje se pritube odnose na lo rad ("maladministration") institucija i tijela Unije. Pored generalne klauzule, prema kojoj ombudsman ispituje pritube na lo rad institucija i tijela Unije, lankom 195. Osnivakog ugovora (dopuna uinjena maastrichtskim sporazumom) izrijekom su nabrojane dvije institucije iji rad ne moe biti predmet kontrole ombudsmana: Sud pravde (Court of Justice) i Sud prve instance (Court of First Instance) u obavljanju sudske funkcije. Navedenim lankom (195.) ureene su i osnove postupanja ombudsmana Europske unije u obavljanju svoje dunosti. Premda taj ombudsman ponajprije ispituje pritube na lo rad institucija i tijela Europske unije, ipak on ima ovlast postupanja i na vlastitu inicijativu. Kad ombudsman, nakon provedenog ispitivanja uoi nepravilnost u radu koja je urodila povredom ljudskih prava, on e, prvo, o svom stajalitu izvijestititi instituciju koja je napravila izvjesnu nepravilnost u svom radu. Ta institucija u roku od tri mjeseca treba obavijestiti ombudsmana o svom stajalitu, nakon ega ombudsman zauzima svoje konano stajalite i o tome izvjeuje Europski parlament, instituciju koja je po ocjeni ombudsmana uradila nepravilnost, i podnositelja pritube. Vidjeti: Prof.dr. Damir Aviani, Ombudsman Europske unije..., str. 5. i 6. Vidjeti: Prof. dr Valerija aula, Evropski ombudsman Zatitnik prava graana Evrope na dobru administraciju u Moderna uprava, asopis za upravno-pravnu teoriju i praksu, godina 2008. broj 1, Agencija za dravnu upravu Republike Srpske, Laktai, str. 31. Za potrebe analize fokus je stavljen na Ured u Mostaru.

63

zbog povrede prava u vezi s funkcioniranjem policije, odnosno zbog povrede prava u oblasti vladinih i ministarskih imenovanja. U Podrunom uredu Mostar registrirano je i sedam albi zbog komunalija, te po est albi zbog povrede prava na obrazovanje, odnosno prava djece i pet albi zbog diskriminacije. Zbog krenja prava na penziju registrirane su tri albe, koliko je registrirano i albi zbog krenja prava lica s invaliditetom. 27 Vidljivo je da je rije o oblastima iz kojih udruenja graana pruaju besplatnu pravnu pomo socijalno ugroenim kategorijama stanovnitva, diskriminisanim i ranjivim. Institucija ombudsmena/ombudsmana za ljudska prava BiH je nezavisna institucija koja se bavi zatitom prava fizikih i pravnih lica, a u skladu sa Ustavom BiH i meunarodnim sporazumima koji se nalaze u dodatku Ustava 28. U nadlenosti Institucije ombudsmena je razmatranje predmeta koji se odnose na slabo funkcioniranje ili na povredu ljudskih prava poinjenu od strane bilo kojeg organa Bosne i Hercegovine, njenih Entiteta i Brcko Distrikta. Predmeti se formiraju na osnovu pojedinanih albi pravnih ili fizikih lica ili ex officio. Institucija ombudsmena/ombudsmana za ljudska prava BiH, ukoliko utvrdi povredu prava, izdaje preporuke nadlenim organima da poduzmu mjere kako bi se ispravile povrede ljudskih prava ili slabo funkcioniranje uprave. Ne mijenja odluke javnih organa vlasti, niti preuzima ulogu organa koji postupaju po albi. Ne moe se mijeati u proces odluivanja sudova i ne zastupa podnosioce albi pred javnim organima, niti pie podneske ili albe u njihovo ime. Takoer, Institucija ombudsmena/ombudsmana za ljudska prava BiH ne moe dodijeliti nadoknadu za utvrene povrede ljudskih prava. Institucija savjetuje graane kako da iskoriste najpogodnija pravna sredstva ili ih upuuje na odgovarajue institucije, ukljuujui i organizacije civilnog drutva udruenja graana. U cilju intenziviranja saradnje sa udruenjima graana, u Platformi za saradnju Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH sa nevladinim sektorom iz oktobra 2010. navodi se, pored ostalog da iroko uspostavljen mandat Institucije zahtjeva posjedovanje sposobnosti za obavljanje funkcije monitoringa, savjetovanja i izdavanja preporuka po raznim pitanjima koja se odnose na ljudska prava, ali i uspostavu saradnje sa regionalnim i meunarodnim organizacijama, te promicanje ljudskih prava kroz podizanje svijesti u javnosti i kroz obrazovanje i istraivanja o ljudskim pravima, te je kako bi se osigurala realizacija mandata, jedan od prioriteta Institucije je svakako jaanje odnosa i dijaloga sa nevladinim sektorom. Ovo je posebno izraeno, a na bazi iskustava Institucije ombudsmena u oblasti osiguranja pravne pomoi, promocije ljudskih prava, to ukljuuje potrebu organiziranja treninga, istraivanja, izdavanje prirunika i sl., te sainjavanja pregleda zakonodavstva sa aspekta njegove usklaenosti sa meunarodnim standardima." 29
_______________
27

28

29

S ciljem praenja stanja ljudskih prava u BiH, Ombudsmeni za ljudska prava Bosne i Hercegovine su u skladu s odredbama l. 34. i 35. Zakona o ombudsmenu za ljudska prava Bosne i Hercegovine obavezni svake godine dostaviti rezultate svojih aktivnosti u izvjetajnom periodu Predsjednitvu BiH, Predstavnikom domu i Domu naroda Parlamentarne skuptine BiH, Parlamentu Federacije BiH i Narodnoj skuptini Republike Srpske, navodei broj i prirodu primljenih albi, ukazujui na one koje nisu uzete u razmatranje, kao i razloge za to, kao i one albe koje su bile predmet istrage i nalaze o tome. U svom izvjetaju ombudsmeni mogu, takoer, istaknuti one prijedloge i preporuke koje je prihvatila Vlada. Vidjeti: Godinji izvjetaj o rezultatima aktivnosti ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine za 2010. godinu, Banja Luka, mart 2011. Uspostava Institucije je zasnovana na Sporazuma o ljudskim pravima (Aneks 6 Optegokvirnog sporazuma za mir u BiH) i Zakonu o Ombudsmanu za ljudska prava BiH. (Slubeni glasnik BiH, br. 32/00, 19/02 i 32/06). Platforma za saradnju Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH sa nevladinim sektorom, Sarajevo, oktobar 2010., str. 2.

64

Mogue oblasti i modaliteti saradnje platformom dogovoreni su: odravanje redovnih periodinih sastanaka, sfera zatite ekonomskih i socijanih prava, posebno ugroenih grupa pri emu je istakanuto pitanje uivanja ljudskih prava osoba sa invaliditetom, djece, ena, manjina i povratnike populacije, zatite od nasilja u porodici, zatite ena u ruralnim sredinama, sloboda pristupa informacijama, efikasnost sudskog sistema, ukljuujui pitanja prava na pristup sudu kroz osiguranje besplatne pravne pomoi, zatitu svjedoka, izvrenje sudskih odluka, spreavanja diskriminacije. Obaveza uspostave nacionalnog preventivnog mehanizma (NPM) u skladu sa odredbama Opcionog protokola uz Konvenciju protiv torture i dosadanja iskustutva da se kao najefikasniji model pokazao model u kojem je NPM institucija ombudsmena uz uspostavljenu saradnju sa NVO stvara obavezu daljeg jaanja saradnje Izmeu Institucije ombudsmena i NVO. Institucija ombudsmena saradnju sa NVO namjerava realizirati kroz organiziranje zajednikih dogaaja: obiljeavanja znaajnih datuma vezanih za ljudska prava, organiziranje konferencija, radionica, seminara, okruglih stolova, razmjenu informacija, izdavanje zajednikih publikacija, zajednikih preporuka o nainu rada, formiranje zajednikih grupa za analiziranje odreenih prava, zajednike posjete ustanovama i sl. Kako bi se osigurala transparentnost procesa, bie sainjeni Kriteriji za odabir NVO sa kojima e biti potpisan Memorandum o saradnji. O prepoznatom znaaju postojanja permanente komunikacije sa NVO, svjedoi i injenica da su Ombudsmeni u Pravilniku o unutranjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta sistemtizovali radno mjesto savjetnika u okviru ijeg opisa poslova i radnih zadataka je i obaveza koordiniranja saradnje sa NVO. I drugi dravni organi, posebno pravosudni i upravni, kao najznaajniji u oblasti ostvarivanja pristupa pravdi trebalo bi da potpiu memeorandume o saradnji sa udrenjima graana, odabranim po zadatim kriterijima, koji e precizirati sadraj i formu saradnje, normirajui uzajamna prava i obaveza, a na zajedniku korist i ope dobro zajednice i graana. Posebno se navedeno odnosi na saradnju u ostvarivanju prava graana i unaprjeenje pravnog okvira. Znaajan doprinos uduenja graana u tom smislu mogu dati i u procesu javnih konsultacija. Pravila za konsultacije u izradi pravnih propisa 30 reguliu uestvovanje javnosti u izradi pravnih propisa od strane dravnih ministarstava. Bosna i Hercegovina je napravila znaajniji iskorak i odredbu o ueu javnosti u izradi pravnih propisa uinila obavezujuom, za razliku od evropskih drava, gdje se veina zahtjeva za uee javnosti javlja u vidu preporuka. Prema Pravilima, javnost u BiH obavezno uestvuje ne samo u izradi primarnih pravnih propisa, ve i podzakonskih akata. Zakon o upravi 31 predvia i konsultacije i rasprave o komentarima javnosti u izradi novih pravnih propisa. Pravila za konsultacije u izradi pravnih propisa takoer utvruju opte standarde za identifikovanje pravnih propisa koji imaju znaajan javni uticaj. Pravila uzimaju u obzir eventualne situacije kada se vani zakoni moraju usvojiti brzo, te predviaju izuzetak od primjene obaveze za veim ukljuivanjem javnosti.

_______________
30 31

Slubeni glasnik BiH br. 81/06. Slubeni glasnik BiH, br. 32/02, i 102/09, l. 18. i 31.

65

Prvi dravni organ u Bosni i Hercegovini koji je zapoeo provoditi Pravila za konsultacije u izradi propisa je Ministarstvo pravde BiH. 32 Udruenja graana trebaju iskoristiti sve raspoloive mogunosti, kapacitete, znanja i vjetine, kako bi: unaprijedila i pravno normirala saradnju sa relevantnim akterima iz sektora pravde, za to u Hercegovako-neretvanskom kantonu postoji potreba, te se izvjesna spremnost i saradnja se u odreenoj mjeri ostvaruje; pravni okvir adekvatnije prilagodila stvarnim potrebama graana u oblasti pristupa pravdi; kao i dodatno osnaila svoju znaajnu ulogu u oblasti pristupa pravdi besplatne pravne pomoi.

_______________
32

Vidjeti: Provoenje pravila za konsultacije sa javnou u izradi pravnih propisa, Ministarstvo pravde BiH, www.mpr.gov.ba

66

Mladen Jurii predsjednik upanijskog/Kantonalnog suda u Mostaru

OSVRT NA POSTOJEU PRAKSU PREMA ZAKONU O KAZNENOM POSTUPKU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE KOJA SE ODNOSI NA BESPLATNU PRAVNU POMO NA PODRUJU JURISDIKCIJE UPANIJSKOG/KANTONALNOG SUDA MOSTAR

I.

Uvodne napomene

lanak 6. stavak 3. toka c. Europske konvencije o zatiti ljudskih prava i osobnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija) predvia da pravna pomo osumnjienim i optuenim osobama bude osigurana besplatno, ukoliko te osobe nemaju dovoljno sredstava da je plate svojim sredstvima i kada interesi pravde to zahtijevaju. Pravo na besplatnu pravnu pomo, onda kada to zahtijevaju interesi pravde, nije alternativa pravu osumnjienog ili optuenog da se brani sam, ve je to neovisno pravo na koje se primjenjuju objektivni standardi . Besplatna pravna pomo jeste obveza koja proizlazi iz Europske konvencije, ali samo onda kada ispunjava dva uvjeta Prvi uvjet je da osumnjieni, odnosno optueni nema sredstava da plati branitelja, a drugi da to zahtijevaju interesi pravde. Uvjet da li osumnjieni ili optueni ima sredstava je potpuno jasan, dok interesi pravde u obzir uzimaju ozbiljnost kaznenog djela, potencijalnu kaznu koja moe biti izreena i sloenost predmeta (Quaranta protiv vicarske, presuda Europskog suda za ljudska prava od 25.05.1991. godine, Serija A broj 205). Implementiranje ovog naela i standarda besplatne pravne pomoi iz lanka 6. stavak 3. toka c. Europske konvencije je nalo mjesta u lanku 60. stavak 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: ZKP FbiH). Prema ovoj zakonskoj odredbi, u stavku 1. je propisano da kada ne postoje uvjeti za obveznu obranu, a postupak se vodi za kazneno djelo za koje se moe izrei kazna zatvora tri godine ili tea kazna, ili kada to zahtijevaju interesi pravinosti bez obzira na propisanu kaznu, osumnjienom, odnosno optuenom e se, na njegov zahtjev, postaviti branitelj, ako zbog svojeg imovnog stanja ne moe snositi trokove obrane." Da bi dolo do primjene odredbi lanka 60. stavak 1. ZKP FBiH, potrebno je da se ispune slijedei uvjeti: Da osumnjieni, odnosno optueni podnese zahtjev za postavljanje branitelja, Da se postupak vodi za kazneno djelo za koje je predviena (propisana) kazna zatvora od tri godine ili tea kazna, Kada to zahtijevaju interesi pravinosti, bez obzira na propisanu kaznu i Da osumnjieni ili optueni ne moe, prema svom imovnom stanju, snositi trokove obrane. Zahtjev za postavljanje branitelja iz lanka 60. stavak 1. ZKP FBiH moe se podnijeti tijekom trajanja cijelog kaznenog postupka. Branitelja postavlja sudac za prethodni postupak,

67

sudac za prethodno sasluanje, sudac, odnosno predsjednik vijea nakon to je osumnjienom, odnosno optuenom prvo pruena prilika da sa predoene liste izabere branitelja. Pri ocjeni da li je financijska situacija osumnjienog, odnosno optuenog takva da ne moe snositi trokove svoje obrane, u obzir se uzimaju prihodi i rashodi i visina trokova obrane koji su u izgledu. Osumnjieni, odnosno optueni treba da prui sudu odgovarajue podatke o svom imovnom stanju (imovini, prihodima i rashodima), osobama koje izdrava i dokaze o tome. Ako se tijekom postupka imovno stanje osumnjienog ili optuenog izmjeni na bolje, rjeenje o postavljanju branitelja moe se izmijeniti u tom pravcu da sud ne snosi trokove obrane, nego da se ta obveza prenosi na osumnjienog, odnosno optuenog . Cilj ovih odredbi, kako lanka 6. stavak 3. toka c. Europske konvencije, tako i lanka 60. stavak 1. ZKP FBiH, je da se osumnjieni, odnosno optueni, ne dovede samo zbog svog slabog materijalnog stanja u nepovoljniji od imunijeg osumnjienog, odnosno optuenog. Ova se obrana uobiajeno i popularno naziva siromakim pravom na obranu ili obranom siromanih i predstavlja posebnu vrstu formalne obrane.Takvo pravo nije apsolutno, nego se ini ovisnim i o tome da li to zahtijevaju interesi pravinosti. Postojanje tih interesa je faktiko pitanje o emu odluuje sudac, odnosno predsjednik vijea. Interesi pravinosti mogu postojati, prije svega, u posebnim specifinostima kaznenog djela koje je predmet istrage ili optube, zatim u linosti osumnjienog ili optuenog, sredini u kojoj je kazneno djelo izvreno, broju osumnjienih ili optuenih, broju pravnih pitanja koje treba rijeiti i sl. Dakle, da li postoje razlozi pravinosti, odluuje sud po slobodnoj ocjeni, u zavisnosti od svakog pojedinog sluaja. Sud nema posebnu obvezu upozorenja osumnjienom, odnosno optuenom, na pravo postavljanja branitelja o troku suda, odnosno prorauna. Meutim, prema odredbi lanka 13. ZKP FBiH, jasno se navodi da osumnjienog, odnosno optuenog, koji bi iz neznanja mogli propustiti neku radnju u postupku, ili se iz neznanja ne bi koristili svojim pravima, sud je duan pouiti o pravima koja im prema ZKP FBiH pripadaju i o posljedicama proputanja radnje. Prema ovoj odredbi, koja predstavlja i jedno od temeljnih naela kaznenog postupka, sudac ima dunost da osigura da osumnjieni ili optueni razumiju specifine karakteristike prava na branitelja, ukljuujui i njihovo pravo na branitelja zbog slabog imovnog stanja . Da bi sudac u potpunosti zatitio pravo na branitelja i besplatnu pravnu pomo, on mora odgovoriti na zahtjev za postavljanje branitelja, istraujui okolnosti u kojima se nalazi osumnjieni, odnosno optueni. Iz prava Europskog suda za ljudska prava proizlazi da najmanje to sud treba da uini jeste da sudac mora napraviti zabiljeku o zahtjevu za postavljanje branitelja i navesti razloge za odobravanje ili odbijanje zahtjeva. Zahtjev za postavljanje branitelja mora biti tretiran kao i bilo koje drugo pravno pitanje ili podnesak koje postavlja sudionik u postupku i osigurati se potpuno i pravino razmatranje tog zahtjeva. II. Primjena odredbi ZKP FBiH kod postavljanja branitelja zbog slabog imovnog stanja lanak 60. ZKP FBiH

Prema Izvjetaju o primjeni ZKP u sudovima u Bosni i Hercegovini kojeg je OSCE objavio krajem 2004. godine na temelju opservacija promatraa u sudovima raznih nivoa, registriran je samo mali broj postavljanja branitelja osobama slabog imovnog stanja, to je u disproporciji sa zahtjevima i odredbama Europske konvencije. Isti Izvjetaj je dokumentirao brojne primjere u kojima je odbijen zahtjev za postavljanje branitelja po slubenoj dunosti zbog slabog imovnog stanja osumnjienog, odnosno optuenog, esti i bez ikakvog obrazloenja ili bez istraivanja njihove stvarne financijske situacije. ak su zabiljeeni brojni primjeri u kojima je optuenima izreena zatvorska sankcija bez zastupanja po branitelju, ak i u sluajevima u kojima je optueni dokazivao svoje slabo imovno stanje i traio postavljanje branitelja po siromakom pravu u interesu pravinosti .
68

Od 2004. godine do danas situacija na planu postavljanja branitelja po slubenoj dunosti osobama slabog materijalnog stanja se znaajno promijenila tako to sudovi gotovo u pravilu prihvataju zahtjeve osoba slabog imovnog stanja da im se u kaznenim postupcima protiv njih postavljaju branitelji po slubenoj dunosti koje e platiti sud, odnosno odgovarajui proraun. Od 2004. godine do danas nisu zabiljeeni sluajevi da postojei sudovi na podruju jurisdikcije ovog suda nisu osigurali osumnjienim ili optuenim osobama branitelja po slubenoj dunosti u sluajevima predvienim lankom 59. ZKP FBiH, odnosno u sluajevima kada po sili zakona osumnjieni, odnosno optueni moraju imati branitelja. Zamjetna je i veoma dobra praksa da sudovi sve ee osiguravaju osumnjienima i optuenima branitelja po slubenoj dunosti i u smislu lanka 59. stavak 5. ZKP FBiH, odnosno zbog sloenosti predmeta u interesu pravde . U naoj sudskoj praksi se u velikom broju sluajeva isprepliu ova dva instituta postavljanja po slubenoj dunosti branitelja osumnjienima i optuenima u sluajevima kada po sili zakona moraju imati branitelja i postavljanja branitelja po slubenoj dunosti temeljem siromakog prava na obranu, to izaziva odreene nesporazume izmeu suda i osumnjienih i optuenih osoba, ali i samih postavljenih branitelja i njihovih branjenika i samog suda, uglavnom glede snoenja i plaanja trokova i nagrada braniteljima po slubenoj dunosti. Sud u pravilu po slubenoj dunosti i po sili zakona najee postavlja branitelja osumnjienim osobama u momentu kada su u statusu osoba lienih slobode i kada se isti izvode pred suca za prethodni postupak uz prijedlog za odreivanje pritvora (lanak 59. stavak 2. ZKP FBiH), a u kojem postupku sudovi uglavnom ispravno provode i primjenjuju zakonsku proceduru da se branitelji po slubenoj dunosti postavljaju sa liste branitelja po slubenoj dunosti na nain predvien lankom 59. stavak 6. ZKP FBiH . Mnogi suci i sudovi prilikom donoenja rjeenja o postavljanju branitelja po slubenoj dunosti u smislu lanka 59. ZKP FBiH u svojim rjeenjima ne navode da e trokove obrane i nagradu branitelju snositi osumnjieni, odnosno optueni, tako da to stvara zabludu i zabunu kod osumnjienih i optuenih, ali esto i kod postavljenih branitelja da e trokove obrane i nagradu branitelju snositi sud odnosno odgovarajui proraun. Pravilnim tumaenjem odredbe lanka 204. ZKP FBiH, jasno je da nagradu i nune izdatke postavljenog branitelja po slubenoj dunosti plaa zastupana osoba , tako da sam miljenja da bi sudovi trebali u rjeenjima o postavljanju branitelja po slubenoj dunosti koji su postavljeni temeljem lanka 59. ZKP FBiH u izreci rjeenja, ili pak u obrazloenju rjeenja naznae da nagradu i nune izdatke tako postavljenog branitelja po slubenoj dunosti snosi osumnjieni ili optueni . U praksi se najee deava da osumnjieni ili optueni, nakon prvih kontakata sa postavljenim braniteljem po slubenoj dunosti, obavjetava sud da nije u stanju da plati trokove svoje obrane, te da stavi zahtjev da sud snosi trokove njegove obrane po slubenoj dunosti. Stavljanjem zahtjeva za postavljanjem branitelja kojega bi trebao platiti sud, otvara se i zapoinje posebna procedura unutar postojeeg kaznenog postupka, a to je procedura provjere navoda o nemogunosti plaanja od strane osumnjienog ili optuenog nagrade i nunih izdataka postavljenog branitelja . III. Uvjeti za postavljanje branitelja po slubenoj dunosti zbog slabog imovnog stanja postojea sudska praksa Iz odredbe lanka 60. stavak 1. ZKP FBiH jasno proizlazi da se branitelj po slubenoj dunosti postavlja iskljuivo i samo na zahtjev osumnjiene ili optuene osobe koja uz svoj

69

zahtjev mora naznaiti da prema svom imovnom stanju ne moe snositi trokove svoje obrane. U praksi je najei sluaj da osumnjieni ili optueni koji su uobiajeno pravno neuke osobe uope ne znaju za ovu zakonsku odredbu i mogunost da im se postavi branitelj po slubenoj dunosti kojega e platiti sud. Zbog ovoga je upravo po pitanju konstituiranja besplatne obrane veoma vana primjena naela pouke o pravima iz lanka 13. ZKP FBiH koje obvezuje sud i suce, ali i tuitelja, da osumnjienog, odnosno optuenog koji bi iz neznanja mogli propustiti koritenje ovog prava na besplatnu obranu i dodjelu branitelja, poue o pravima koja im pripadaju temeljem lanka 60. stavak 1. ZKP FBiH. Iz prakse je razvidno i uobiajeno da apsolutno svi osumnjieni i optueni ele postavljanje branitelja po slubenoj dunosti i koriste svoje pravo na besplatnu obranu kada se pravilno na samom poetku postupka poue o tom svom pravu . Smatram da bi za kazneni postupak i za osumnjiene osobe bilo najbolje i najsvrsishodnije da nadleni tuitelj, na samom poetku kaznenog postupka i u momentu prvog dovoenja osumnjienog pred tuitelja, upozna osumnjienog sa ovim njegovim pravom, kao i da mu prezentira Listu branitelja po slubenoj dunosti, pa ako se osumnjieni opredijeli za koritenje ovog svog prava i odabere branitelja sa Liste branitelja, da tuitelj o tome izvijesti suca za prethodni postupak radi donoenja rjeenja o postavljanju branitelja po slubenoj dunosti. Na taj nain bi se osiguralo da osumnjieni kod prvog pojavljivanja pred sucem za prethodni postupak ve ima postavljenog branitelja po slubenoj dunosti i da je upoznat da moe staviti zahtjev za besplatnu pravnu pomo, to bi ubrzalo postupak. Ukoliko sud nae osnovanim zahtjev za besplatnu obranu, u tom sluaju je izvjesno da e sud u istom postupku donijeti dva rjeenja o postavljanju branitelja po slubenoj dunosti. Prvo bi se donijelo rjeenje temeljem lanka 59. ZKP FBiH o postavljanju branitelja po slubenoj dunosti u kojem se naglaava da obranu snosi osumnjieni, odnosno optueni, a potom bi se donijelo rjeenje o postavljanju branitelja po principu siromakog prava na obranu i to nakon to sud utvrdi da osumnjieni ili optueni prema svom imovnom stanju ne moe snositi trokove obrane u smislu lanka 60. ZKP FBi, ali uz istovremeno stavljanje izvan pravne snage prvog rjeenja ukoliko u oba rjeenja egzistira isti branitelj po slubenoj dunosti. Na ovaj nain bi se izbjegli svi nesporazumi vezano za kasnije plaanje nagrade i trokova branitelja postavljenog po slubenoj dunosti a temeljem prava na siromaku obranu, a tako postavljeni branitelj po slubenoj dunosti dobija valjan izvrni naslov u sluaju neizvrenja obveze plaanja od strane suda to je vrlo est sluaj u naoj sudskoj praksi. Kada osumnjieni ili optueni postavi pred sudom zahtjev za dodjelu branitelja kojega e plaati sud, uz izjavu da prema svom imovnom stanju ne moe snositi trokove obrane, na njemu je teret dokazivanja da mu nedostaju sredstva za plaanje nagrade i trokova branitelju postavljenom po slubenoj dunosti. Da bi teret dokazivanja bio zadovoljen, osumnjieni ili optueni mora predoiti dokaze kojima e potkrijepiti svoju izjavu o loem imovinskom stanju . Prema postojeim standardima za utvrivanje podobnosti za imenovanje odvjetnika zbog slabog imovnog stanja koji su sadrani u Pravilnika o utvrivanju kriterija za postavljanje branitelja po slubenoj dunosti zbog slabog imovnog stanja u opinskim, kantonalnim i Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine kojega su duni primjenjivati svi sudovi u Federaciji BiH, onaj koji trai besplatnu pravnu pomo u vidu dodjele branitelja kojega e platiti sud, treba da uz zahtjev za besplatnog branitelja popuni i podnese izjavu o financijskom stanju i prijavu za dodjelu branitelja po slubenoj dunosti za stranke slabog imovnog stanja, a koji formular je oznaen kao BPP-1. U istom obrascu se popunjavaju i unose podaci o zaposlenju, prihodima, imovini (nekretnine, pokretnine, raspoloiva

70

financijska sredstva kod banaka, dionice, obveznice, rente i sl), ali i postojeim obvezama i trokovima koji optereuju podnositelja zahtjeva . Za davanje lanih i netonih podataka o svom imovnom stanju, podnositelj zahtjeva moe kazneno odgovarati i to mu se uvijek treba saopiti prilikom uruenja formulara, a ovo upozorenje je sadrano i na kraju postojeeg formulara, odnosno obrasca BPP-1. Na temelju ispravno i tono popunjenog formulara i temeljem podataka iz istog formulara, sud moe stei pravu sliku imovnog stanja i mogunosti osumnjienog, odnosno optuenog da snosi trokove svoje obrane. U praksi je najbolje da sud svim onim osobama koje zahtijevaju koritenje prava na besplatnu pravnu pomo i branitelja po principu siromakog prava, naloi da popune postojei obrazac i da uz isti obrazac podnesu odreene dokaze i dokumentaciju koja potvruje njihove navode o nemogunosti snoenja trokova obrane, a na temelju koje dokumentacije e sud i odluiti o tome da li odreena osoba ispunjava uvjete za dodjelu besplatne pravne pomoi, odnosno dodjelu branitelja po slubenoj dunosti kojega e plaati sud. Normalno je da osumnjieni ili optueni koji je dao izjavu o svom loem imovnom stanju treba da osobno preda sudu odreene dokaze u tom pravcu, a za osumnjienog ili optuenog koji prilikom prvog kontakta sa sudom budu stavljeni u pritvor, te podatke i dokumentaciju e prikupiti i predati postavljeni branitelj po slubenoj dunosti, a ovo isto moe uiniti i rodbina osumnjienog ili optuenog . Sud e po slubenoj dunosti prikupljati dokumentaciju i dokaze ove vrste samo u sluaju da osumnjieni ili optueni, njegova rodbina ili branitelj po slubenoj dunosti iz nekih razloga ne mogu doi do ovih dokaza ili dokumenata . Prilikom procjene sredstava i imovine kojom raspolae osumnjieni ili optueni, sud e uzeti u obzir sredstva suprunika i onih osoba sa kojima osumnjieni ili optueni inae ivi u zajednikom kuanstvu. Prema postojeim standardima, smatra se da je trokovima sudskog postupka ugroen socijalni status kandidata za besplatnu pravnu pomo, ako njegov mjeseni prihod podijeljen po izdravanom lanu domainstva, ne premauje iznos od 50 % minimalne plae iji iznos se periodino utvruje od strane Federalnog zavoda za statistiku. IV. Odnos i postupanja postavljenih branitelja po slubenoj dunosti prema svojoj obvezi obrane temeljem siromakog prava na besplatnu obranu Na podruju jurisdikcije upanijskog/Kantonalnog suda Mostar ne postoji ustanovljena kancelarija ili zavod za pravnu pomo, tako da se na planu osiguravanja besplatne pravne pomoi mogu koristiti samo i iskljuivo odvjetnici sa Liste branitelja po slubenoj dunosti. Prema odredbi lanka 59.a. Listu branitelja rjeenjem utvruje nadleni ministar pravde u suradnji sa nadlenom odvjetnikom komorom a postojeu Listu je svojim rjeenjem utvrdio ministar pravosua HN/HNK i na istoj Listi se nalaze odvjetnici koji su se dragovoljno prijavili za obrane po slubenoj dunosti. Analizom postojee Liste branitelja razvidno je da se na Listi uglavnom nalaze mlai odvjetnici sa manje radnog iskustva i odvjetnici poetnici, da je veoma mnogo odvjetnika koji su prije poetka odvjetnike prakse bili iskljuivo suci civilisti bez bilo kakvog iskustva u radu na kaznenim predmetima, tako da je zamjetno da se angairanjem prijavljenih odvjetnika sa Liste branitelja ne osigurava neki naroiti kvalitet ni potrebni nivo obrane, a u to se suci svakodnevno uvjeravaju na roitima i kod podnesenih podnesaka branitelja po slubenoj dunosti. U ovom vremenu recesije i evidentnog pada obima posla u odvjetnikoj populaciji, uoljivo je ponaanje postavljenih branitelja po slubenoj dunosti u sustavu besplatne obrane da ostvare to vie procesnih radnji i podnesu sudu to vie nepotrebnih, neodgovarajuih i

71

necjelishodnih podnesaka kako bi na kraju postupka ispostavili to vee trokovnike i naplatili to vee novane iznose od suda, odnosno iz odgovarajueg prorauna . Tako se koriste sva raspoloiva sredstva i razlozi za odgode roita i rasprava, izjavljuju se sve vrste raspoloivih pravnih lijekova i sredstava izvan zakonskih okvira i razloga za koje je unaprijed evidentno da e biti odbijeni ili odbaeni, podnose se podnesci koji nemaju nikakvog odlunog znaaja za postupak i td. Na sva rjeenja o odreivanju pritvora, pa ak i u sluajevima viestrukih ubojstava, izvrenih po pet do deset razbojnitava, evidentiranih recidivista dilera opojnih droga i sl. se redovito izjavljuju albe za koje se sigurno zna da ne mogu ni po kakvim kriterijima ni pravnim standardima biti uvaene od strane apelacijske instance. Na sve optunice se redovito izjavljuju prethodni prigovori izvan svih zakonskih razloga za izjavljivanje prigovora za koje se unaprijed zna da e biti odbaeni. U podnesenim trokovnicima je zamjetno da se iskazuje i po desetak posjeta osumnjienom ili optuenom u pritvorskoj jedinici, te viestrukim posjetama nadlenom tuitelju radi pokuaja zakljuenja sporazuma o priznanju krivnje, to je oito bespotrebno i uinjeno iskljuivo s ciljem to vee naplate takvih usluga obrane. Za vrijeme trajanja pritvora se podnose bezbrojni prijedlozi za ukidanje pritvora za koje se takoer zna da ne mogu biti uvaeni jer se u odnosu na primarno odreeni pritvor nisu promijenile odlune niti bilo kakve druge injenice. Tako je u jednom kaznenom postupku pred upanijskim/Kantonalnim sudom Mostar jedan branitelj po slubenoj dunosti postavljen po principu siromakog prava, za vrijeme trajanja glavne rasprave, u sedam navrata podnosio prijedlog za ukidanje mjere pritvora i sedam puta izjavljivao albe na rjeenja suda kojima je odbijan prijedlog za ukidanje pritvora. Na taj nain je inicirao sedam bespotrebnih sjednica vijea ovog suda, ali i sedam bespotrebnih sjednica apelacijskog vijea u Vrhovnom sudu Federacije BiH koji je svaki put uz isto obrazloenje odbio svih sedam albi. Iako nije uspio sa svojim prijedlozima za ukidanje pritvora, u ispostavljenom trokovniku je evidentirao sedam prijedloga za ukidanje pritvora i sedam ponesenih albi i tako producirao tolike konane trokove u ovom predmetu koje ovaj, ali ni bilo koji drugi sud, ne moe isplatiti iz postojeih proraunskih sredstava za ove svrhe . Uglavnom, dosadanje sudsko iskustvo sa obranama po siromakom pravu je da angairanjem branitelja sa Liste odvjetnika za obrane po slubenoj dunosti nije osiguran dovoljan struni kvalitet obrane, da velika veina tih postavljenih branitelja smatra takve obrane drugorazrednim i sporednim poslovima, da veliki dio branitelja sa Liste nema potrebni struni kvalitet za obrane u kaznenim predmetima, te da se od strane velikog broja branitelja zlorabe prava u obrani u cilju to vee zarade u ovim predmetima. V. Odnos izvrne i sudske vlasti prema obvezi osiguranja besplatne pravne pomoi po principu siromakog prava

Prema postojeim ustavnim i zakonskim rjeenjima, pravosudni organi i sudovi nemaju svoje zasebne proraune, nego njihovo financiranje iskljuivo ovisi o volji i procjeni izvrne vlasti koja odreuje proraune za sve sudove i pravosudne organe u Federaciji BiH . Financiranje besplatne pravne pomoi, odnosno obrana po principu siromakog prava, vri se iz dijela prorauna pod nazivom ugovorne obveze a pod kojima se podrazumijevaju ne samo plaene usluge odvjetnika kod besplatne pravne pomoi, nego i trokovi vjetaenja i svjedoka u kaznenom postupku. Upravo je osiguranje sredstava za plaanje obrana po slubenoj dunosti koje plaa sud po principu siromakog prava, jedan od najveih problema u provoenju besplatne pravne pomoi u kaznenim predmetima na podruju jurisdikcije upanijskog/Kantonalnog suda Mostar. Naime, za cijelo vrijeme trajanja pravosudne reforme od 2002. godine do danas, na ovoj proraunskoj stavci nikada nije bilo osigurano dovoljno sredstava za plaanje obrana po
72

slubenoj dunosti, tako da sudovi ne mogu ispuniti svoju obvezu prema braniteljima po slubenoj dunosti a to znaajno optereuje sam kazneni postupak i izaziva nezadovoljstvo kod branitelja po slubenoj dunosti, a to je u posljednje vrijeme kulminiralo prijetnjama i najavama potpunog bojkotiranja davanja braniteljskih usluga po osnovu ove vrste obrana, a to bi moglo imati trenutne ali moda i dalekosene negativne poslijedice po funkcioniranje kaznenog postupka. Iako sudovi u projekciji prorauna za svaku godinu predviaju optimalan i realan iznos sredstava za plaanje usluga odvjetnicima za usluge obrana po siromakom pravu, prezentirajui pri tome i dugovani iznos po istom osnovu, izvrna vlast kroz odreivanje prorauna uporno ne osigurava dovoljan iznos sredstava po ovom osnovu, tako da se dugovanja po ovom osnovu samo multipliciraju i poveavaju. Inae, sudovi prave popis branitelja koji su podnijeli trokovnike za naplatu usluga besplatne obrane i vre isplatu u okvirima postojeih nedovoljnih sredstava prema redoslijedu ispostavljenih trokovnika, ali kako se ne mogu podmiriti svi zahtjevi za isplatu unutar fiskalne godine u kojoj su zahtjevi primljeni, to trezor odbija izvriti isplate rauna i trokovnika iz protekle fiskalne godine, pa su odvjetnici primorani pokretati izvrne postupke za prinudnu naplatu direktno iz upanijskog prorauna. Primjera radi, upanijski/Kantonalni sud Mostar je u 2010. godini imao evidentiranih 16 obrana po slubenoj dunosti koje je bio duan snositi sud sa ukupnim novanim zahtjevima branitelja po slubenoj dunosti od 95.582,98 KM, a sud je u proraunu ukupno za sve ugovorene obveze dobio negdje oko 35.000,00 KM iz kojih sredstava je isplaen dio obveza prema braniteljima po slubenoj dunosti, dok je ostali dio ostao duan. Gotovo identina situacija nedovoljnih sredstava za plaanje obrana po siromakom pravu na besplatnu pravnu pomo je i u opinskim sudovima Konjic, Mostar i apljina koji takoer istiu ovaj problem u svom radu. Ovakav odnos izvrne vlasti prema obvezi plaanja iz prorauna i sa sredstava sudova nagrada i trokova branitelja po slubenoj dunosti koji su u kaznenim postupcima branili osumnjiene, odnosno optuene osobe po principu siromakog prava, je nedopustiv i predstavlja krajnji nemar prema ostvarivanju prava na besplatnu pravnu pomo. Inae, izvrna vlast smatra da se odvjetnike usluge veoma skupe, da se s toga ne mogu osigurati dovoljna sredstva za isplatu usluga branitelja po slubenoj dunosti, te se s toga najvie i prilo realizaciji ideje da se i u Hercegovako neretvanskoj upaniji/ kantonu osnuje kancelarija za besplatnu pravnu pomo koja bi za izvrnu vlast bila jeftinija i ekonominija od postojeeg rjeenja . VI. Neka moguna nova rjeenja za bolju i efikasniju primjenu instituta besplatne pravne pomoi u kaznenim postupcima Postavljanje branitelja zbog slabog imovnog stanja osumnjienih ili optuenih osoba treba jo vie afirmirati i primjenjivati ne samo u sluajevima obvezne obrane, nego i u sluajevima kod lakih kaznenih djela kada to zahtijevaju interesi pravednosti. Sud bi trebao u svakom sluaju kada primjeti da osumnjieni ili optueni ne razumije svoja prava u obrani ili ne koristi postojea prava koja mu pripadaju pouiti istog o njegovim zakonskim pravima i ponuditi mu mogunost imenovanja branitelja po slubenoj dunosti koji bi ga branio u predmetnom kaznenom postupku. Sudovi bi trebali da dosljedno potuju i primjenjuju odredbe Pravilnika o utvrivanju kriterija za postavljanje branitelja po slubenoj dunosti zbog slabog imovnog stanja u opinskim, kantonalnim i Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine (Slubene novine FBiH broj 58/09), a u sklopu ega bi trebalo da svaki sudac sa kaznenog referata ima pred

73

sobom navedeni Pravilnik, te da se putem Centra za edukaciju sudaca i tuitelja osigura potrebna obuka sudaca na planu postavljanja branitelja po slubenoj dunosti zbog slabog imovnog stanja. Da bi se dolo na Listu branitelja po slubenoj dunosti, potrebno bi bilo ustanoviti mnogo stroije kriterije od postojeih i to tako da se na Listu branitelja moe doi tek nakon najmanje dvije ili tri godine bavljenja odvjetnitvom uz pruanje dokaza da je pojedini branitelj za te dvije ili tri godine imao najmanje deset obrana u kaznenim predmetima kao angairani branitelj, a to bi za rezultat imalo mnogo veu kvalitetu pruenih usluga obrane. Odvjetnike komore bi trebale sniziti i prepoloviti postojee odvjetnike tarife za obrane po slubenoj dunosti kada odvjetnike za branitelje postavlja sud po slubenoj dunosti i temeljem principa siromakog prava na obranu, jer je evidentno da u tim sluajevima dobivaju posao i klijente od strane suda i bivaju isplaeni za svoj rad od strane suda, a odvjetnici sa Liste branitelja po slubenoj dunosti bi trebali da tijekom godine imaju najmanje jednu pro bono obranu, odnosno besplatnu obranu, ime bi se znaajno pomoglo sudovima da osiguraju znatno vie obrana po slubenoj dunosti u interesu pravednosti, a time bi i odvjetnika brana pokazala humanitarni dio svog poslanja i dala svoj doprinos u naporima drutva da potpuno afirmira i provede princip besplatne pravne pomoi u kaznenim stvarima i postupcima. Ukoliko bi se u praksi realizirala ova ideja, moda bi se pokazalo da bi bilo nepotrebno i skupo osnivanje kancelarije za besplatnu pravnu pomo na nivou HN/HNK . Zakonodavac bi trebao odrediti da se braniteljima postavljenim po slubenoj dunosti od strane suda radi siromakog prava na obranu, ne plaaju podnesci sa kojima nisu uspjeli u postupku (albe koje su odbaene ili odbijene), kao i podnesci koji nisu u funkciji obrane osumnjienog, odnosno optuenog (najee viestruki prijedlozi za ukidanje pritvora, prethodni prigovori koji su odbaeni i sl.) i koji nisu od neposrednog znaaja za obranu i postupak . Izvrna vlast bi morala osigurati dovoljan iznos financijskih sredstava u proraunima sudova iz kojih bi se u cijelosti mogle financirati obrane po slubenoj dunosti. Dovoljan iznos financijskih sredstava je egzaktan novani iznos koji utvrde sudovi temeljem prorauna na bazi broja obveznih obrana po slubenoj dunosti u zadnjih pet godina . Na kraju, uz konstataciju da se na kazneno pravnom planu od strane sudova dosta dosljedno potuju zakonske odredbe koje se odnose na besplatnu pravnu pomo i postavljanje branitelja po principu siromakog prava na obranu, ali da jo uvijek ima dosta prostora i mogunosti da se unaprijedi ovaj institut i priblii postojeim meunarodnim standardima, za istai je veoma veliki doprinos nevladinih organizacija na planu afirmacije ovog principa besplatne pravne pomoi, te posebno OSCE-a i USAID JSDP i njegovog projekta pristupa pravdi, pa je za nadati se da e domai zakonodavci, kao i izvrna i pravosudna vlast prihvatiti sva korisna rjeenja do kojih se dolo kroz realizaciju ovog projekta, te sve pozitivne i afirmativne ideje implementirati u zakonodavstvo i pravnu praksu domaih sudova.

74

Mr. sc. Senad Hasanagi struni savjetnik za normativno-pravne poslove Skuptina Hercegovako-neretvanskog kantona

INICIJATIVA ZA DONOENJE ZAKONA I ZAHTJEV ZA TUMAENJE ZAKONA U SVJETLU PRUANJA BESPLATNE PRAVNE POMOI

I UVOD U relacijama koje se stvaraju izmeu graana kao onih koji trae pravnu pomo, tijela koje tu pomo pruaju i organa koji provode postupke u predmetima radi kojih se pravna pomo trai, najee se gradi odnos izmeu traioca i onih koji pomo pruaju na jednoj strani, te pravosudnih i upravnih organa na drugoj strani. Pomo se obino trai za konkretne akcije koje postupak zahtjeva. To su obino sastavljanja raznih konkretnih tubi, albi, prigovora uz potivanje predviene procedure. Ovdje se radi o konkretnim sluajevima sa manjim zahvatanjem u drutveni prostor koji se tie ireg kruga graana i raznih organa. Dakle, obuhvataju se graani kao pojedinci, tijela koja pruaju pravnu pomo i pravosudni i upravni organi. Organi zakonodavne vlasti se obino ne pojavljuju u ovim relacijama. Meutim, postoje sluajevi koji obino nose veu drutvenu vanost, jer se rjeenja takvih sluajeva odnose na vei broj pojedinaca i organa, gdje zakonodavna tijela igraju veoma vanu ulogu. Radi se o inicijativama za donoenje zakona i zahtjevima za tumaenje zakona. U ovim sluajevima pojedinci, koji ine najvei dio onih koji trae pravnu pomo, mogu biti sudionici i inicijatori aktivnosti zakonodavnih tijela. Za pretpostaviti je da e se najee raditi o kantonalnim skuptinama, jer ove skuptine imaju zakonodavne nadlenosti, a relativno su bliske traiocima pravne pomoi. Ovakvi sluajevi su potencijalno rijetki, ali se mogu javiti u praksi onih koji pruaju pravnu pomo graanima, i obino nose veu drutvenu vanost, jer utiu na generalno rjeenje odreene drutvene situacije koje e se odraziti na vei broj pojedinaca i tijela. Ovdje treba posebno naglasiti injenicu da organi koji su formirani od strane drave obino ne predviaju pruanje pravne pomoi u zakonodavnim procedurama. Tako Prijedlog Zakona o kantonalnom zavodu za pravnu pomo koji je Vlada Hercegovako- neretvanskog kantona uputila Skuptini Hercegovako-neretvanskog kantona 2010. godine meu postupcima u kojima e ovaj organ pruati pomo ne spominje postupke u zakonodavnim tijelima. lan 8. ovog prijedloga odreuje: "Pravna pomo prua se korisnicima pravne pomoi u postupcima u kojima se ostvaruju i tite njihova prava i na zakonu zasnovani interesi. Postupci iz stava (1) su: 1. upravni postupak 2. upravni spor 3. prekrajni postupak 4. parnini postupak

75

5. vanparnini postupak 6. izvrni postupak 7. krivini postupak u dijelu u kojem se pravo na odbranu obezbjeuje postavljanjem branilaca zbog slabog imovinskog stanja osumnjienog ili optuenog." Prijedlog zatim u lanu 9. navodi postupke u kojima se ne prua pravna pomo pa meu njima navodi: 1. postupke pred privrednim odjeljenjima nadlenih sudova i postupak registracije privrednih sudova 2. postupak registracije preduzetnike djelatnosti 3. postupak registracije udruenja graana ili fondacije 4. postupke pred nadlenim poreskim organima 5. postupke pribavljanja urbanistike saglasnosti i graevinske dozvole, kao i druge pravne radnje u vezi sa graenjem 6. postupke za naknadu tete 7. sastavljanje privatnih isparava i ugovora Dakle, pruanje pravne pomoi u postupcima u zakonodavnim tijelima se ne predviaju, ali se posebno i ne zabranjuju. Ako nita drugo, nisu izriito navedeni meu postupcima u kojima se pravna pomo ne prua. Takoer, u osnivakim aktima organizacija koje pruaju pravnu pomo, u kojima se nabrajaju postupci obuhvaeni pravnom pomo, vjerojatno je isputen ovaj zakonodavni segment. To istie vanost tijela u nedravnom sektoru koja pruaju pravnu pomo, koja bi mogla ostvariti savjetodavnu i usmjeravajuu ulogu u ovakvim sluajevima, ili ak potaknuta od strane pojedinca preuzeti ulogu u zakonskoj inicijativi ili zahtjevu za tumaenje zakona. II INICIJATIVA ZA DONOENJE ZAKONA I PRUANJE PRAVNE POMOI U teorijskom pristupu razni autori daju razliite definicije zakona ali sve ove definicije imaju zajednike karakteristike: u pravnikom jeziku se zakonom naziva samo onaj poslije ustava najvii opi pravni akt to ga donosi skuptina narodnih zastupnika (parlament, kongres, sabor) po jednom posebnom (zakonodavnom) postupku. To je zakon u formalnom smislu koji, slino ustavu u formalnom smislu, zadovoljava stanovite uvjete pravne forme ili procedure. 1 Inicijativom za donoenje zakona zapoinje se procedura u kojoj se na poetku zakon predlae i izrauje se njegov nacrt. U teoriji se istie da ovlast za ovo predlaganje ima svaki zastupnik, ef drave i vlada, a rjee grupa graana. 2 Meutim, vidjet emo da inicijativu za donoenje zakona mogu pokrenuti i graani. Time oni mogu zatraiti savjet u ovom pitanju od onih koji pruaju pravnu pomo i potaknuti ih da se ukljue. Poslovnik Skuptine Hercegovako neretvanskog kantona u lanu 104. odreuje: (1) Inicijativu za donoenje zakona moe pokrenuti svaki poslanik Skuptine, radno tijelo Skuptine, Vlada, ministarstva i ostala kantonalna tijela, kantonalna javna preduzea i druga pravna lica, opinska vijea, kao i graani i njihova udruenja. (2) Inicijativa za donoenjem zakona dostavlja se Skuptini.
_______________
1 2

Nikola Viskovi, Drava i pravo, Sarajevo, 1996., s. 169. Isto, s.171.

76

Iz ovoga je vidljivo da graanin moe pokrenutu inicijativu za donoenje zakona, odnosno zakona o izmjeni ili dopuni zakona. Takoer, navedena su udruenja graana, meu koje spadaju i ona koja pruaju pravnu pomo. Ova udruenja, potaknuta zahtjevom pojedinca upuenim njima, mogu samostalno pokrenuti inicijativu za donoenje zakona. U praksi pruanja pravne pomoi moe nastati situacija u kojoj se graanin obrati povodom odreenog problema, a pregledom zakonske regulacije postane jasno da materija koja obuhvaa taj problem nije uope, ili je samo djelomino regulirana zakonom. Rjeenje problema na zakonit nain mogue je samo donoenjem zakona kojim bi se oblast regulirala. Takoer, mogue je da zakon tretira materiju, ali u odreenom dijelu nedostaje propisa kojim bi se rijeio problem u praksi. Treba raunati i na situaciju da neki zakon regulira materiju u oiglednom neskladu sa drugim zakonima i da takve odredbe treba promijeniti. Prepoznavanje ovoga zavisi od onog koji prua pravnu pomo i na njemu je da objasni korisniku pravne pomoi koji je put kojim treba ostvariti donoenje, dopunu ili izmjenu zakona na nain da se rijei problem radi kojeg se korisnik obratio za pomo. Tada moe nastati situacija da se konkretno djeluje prema Skuptini. Spomenuti Poslovnik odreuje da se inicijativa dostavlja Predsjedavajuem Skuptine koji ovu inicijativu dostavlja Zakonodavno pravnoj komisiji Skuptine i vladi Kantona na miljenje. Nakon pribavljanja miljenja Skuptina na svojoj sjednici donosi zakljuak kojim se inicijativa prihvaa ili odbija. Ako se prihvaa, odreuje se nain pripreme i nositelj izrade nacrta zakona. Ova procedura, u koju su ukljuena zakonodavna i izvrna tijela, predstavlja dobar filter za odbijanje neosnovanih inicijativa, te kad je oito da se neko doepao mogunosti da bespotrebno maltretira dravne organe koji gube vrijeme provodei neosnovanu inicijativu. Meutim, postoji pravna nedoreenost u sluaju kada dravni organi neosnovano, iz bilo kojih razloga, odbiju inicijativu koja oito ima drutveni znaaj i spada u materiju koju su oni sami propustili regulirati. Na primjer, u Poslovniku Skuptine Hercegovako-neretvanskog kantona se ne navodi ta bi podnosilac inicijative mogao preduzeti ako smatra da mu je inicijativa neosnovano odbijena. III TUMAENJE ZAKONA Zakon svakodnevno tumae oni koji ga primjenjuju u praksi na konkretnim primjerima, meutim, to ne spada u autentino tumaenje zakona. Autentino tumaenje zakona predstavlja samo ono koje dolazi od samog zakonodavca: Takvo tumaenje norme koje vri njen sopstveni stvaralac, tumaenje gdje se stvaralac norme i tuma poklapaju naziva se autentinim (pravim) tumaenjem. 3 Ovo praktino znai da je za davanje autentinog tumaenja zakona, odnosno njegovih odredbi ovlateno zakonodavno tijelo koje ga je donijelo. To su kantonalne skuptine, Parlament Federacije i Parlamentarna Skuptina Bosni i Hercegovine. U praksi onih koji pruaju pravnu pomo moe doi do situacije da se neko ali na pravnu situaciju u kojoj se nalazi i trai pomo, a da se utvrdi da je zakon koji je relevantan nejasan u dijelu i da se ne moe pouzdano utvrditi znaenje samog zakonskog teksta. Samim tim ne moe se izvriti ni pravna pomo. Jedini nain da se ovakva situacija rijei je traenje autentinog tumaenja zakona od strane njegovog donosioca.
_______________
3

Radomir D. Luki, Uvod u pravo, Beograd, 1971., s. 325.

77

U vezi sa ovim potrebno je najprije utvrditi da li je korisnik pravne pomoi legitimiran za podnoenje inicijative za tumaenje zakona, te da li je onaj koji prua pravnu pomo za to legitimiran, ako eventualno odlui da podnese inicijativu umjesto korisnika pravne pomoi. U Poslovniku Skuptine Hercegovako-neretvanskog kantona u lanu 140. nabraja ovlatene za pokretanje inicijative: "Inicijativu za davanje autentinog tumaenja zakona mogu podnijeti sva fizika i pravna lica" Dakle, ne postoje nikakve prepreke da se graanin ili udruenje obrati radi tumaenja zakona. Kada je inicijativa podnesena poinje postupak za autentino tumaenja zakona. Inicijativa se podnosi Skuptini. Inicijativa mora da sadri naziv zakona na koji se odnosi i konkretne odredbe za koje se trai tumaenje. U obrazloenju inicijative treba precizno navesti ta predstavlja nejasnou. Predsjedavajui Skuptine inicijativu predaje Zakonodavnopravnoj komisiji i Vladi. Zakonodavno-pravna komisija pribavlja miljenje od Vlade i drugih tijela koja se u kantonu brinu o izvravanju i provoenju predmetnog zakona. Nakon toga ova komisija ocjenjuje da li je inicijativa za tumaenje osnovana. Ako se utvrdi da je inicijativa osnovana zakonodavno pravna komisija e utvrditi prijedlog teksta tumaenja i podnijeti ga Skuptini. Ova komisija izvjetava Skuptinu i kad smatra da inicijativa nije osnovana. Odluku o osnovanosti za davanje autentinog tumaenja zakona donosi Skuptina. Ako je odluka pozitivna, Skuptina utvruje autentino tumaenje zakona koje se objavljuje u Slubenim novinama Hercegovako-neretvanskog kantona. Mada je tano da su rijetke situacije u kojima se od strane graana i njihovih udruenja trai autentino tumaenje zakona, treba naglasiti da se mogu pojaviti veoma vani sluajevi koji obuhvataju veliki broj onih na koje se nejasnoe odnose. esto su u pitanju velika materijalna davanja, odnosno oslobaanja od obaveze plaanja. IV REAGIRANJE NA NEZAKONITA I NEPRAVEDNA AKTA Posebno treba obratiti panju na situaciju reagiranja od strane graana ili njihovih udruenja na nepravedna zakonska rjeenja ili nezakonitosti pojedinih akata. Skuptinska praksa pokazuje da se ovakve situacije odnose na prava ili obaveze veeg broja lica, te da ovakvi sluajevi imaju izraenu socijalnu dimenziju, a time i iri drutveni znaaj. Obino se radi o spornim situacijama u privrednim subjektima sa veim brojem radnika koji reagiraju na nepravedne, odnosno nezakonite akte koji su ih doveli u teak egzistencijalni poloaj. Takoer, mogu se pojaviti i sluajevi vezani za propise iz socijalne oblasti koji su nedovoljno, ili nisu nikako regulirali prava iz socijalne sfere pojedinih kategorija korisnika. Dakle, imamo znaajan broj graana koji se individualno, ili putem svojih udruenja mogu aliti na zakonske i druge propise i od onih koji pruaju pravnu pomo trae nain kako da rijee svoje probleme. Jedan od naina rjeavanja ovakvih problema je obraanje nadlenoj skuptini (obino kantonalnoj) sa zahtjevom da ona u okviru svojih ovlatenja uzme uea u rjeavanju nastale situacije. Kod predstavljanja sluaja na sjednicama skuptina poslanici, odnosno dio njih, je redovno zainteresiran i smatra svojom dunou da prui svoju pomo. U praksi Skuptine Hercegovako-neretvanskog kantona se povodom ovakvih sluajeva obino donosi zakljuak koji se prosljeuje nadlenom organu koji u skladu sa ovim zakljukom treba da izvri intervenciju u smislu donoenja pravednih zakonskih rjeenja, odnosno usklaivanja nezakonitih akata sa zakonom, te da Skuptini dostavi miljenje, odnosno prijedlog rjeenja. Ovi organi u kantonima su obino kantonalna ministarstva pravosua, uredi za zakonodavstvo, odnosno ministarstva iz ije je nadlenosti sluaj na koji se reagira.
78

V ZAKLJUAK Inicijativa za donoenje zakona i inicijativa za tumaenje zakona predstavljaju sluajeve kada graanin pojedinac moe biti uesnik u postupcima zakonodavnih tijela.To otvara mogunost da pojedinci traei pravnu pomo usmjere tu pomo ka zakonodavnom tijelu. Meutim, zbog relativne rijetkosti takvih situacija zakoni koji reguliraju rad dravnih organa za pravnu pomo u postupke u kojima se pravna pomo prua ne ubraja one u zakonodavnim organima. Treba napomenuti i da ih ne ubraja meu one u kojima se pravna pomo ne moe pruati.U praksi je mogua situacija i da organizacije u nevladinom sektoru u postupke pruanja pravne ne predviaju postupke u zakonodavnim tijelima. Radi ubrajanja i ovog postupka meu one u kojima se predvia pravna pomo treba djelovati na dopuni zakona koji reguliraju djelatnost dravnih organa za pruanje pravne pomoi. Nevladine organizacije koje pruaju pravnu pomo bi eventualno sline dopune trebale uraditi u svojim opim aktima. Prilikom eventualnog razmatranja zahtjeva za pruanje pravne pomoi u zakonodavnom postupku treba prepoznati drutveni znaaj i vanost svake inicijative koja e za posljedicu imati znaajniji uticaj na prava i obaveze ireg kruga subjekata. Treba obratiti panju na neosnovanost zahtjeva za pravnu pomo iz koje se moe zakljuiti da predstavlja nepotrebno zapoinjanje postupka. U postupcima pokretanja inicijativa za donoenje zakona i tumaenje zakona zakonskim propisima nisu regulirane situacije u kojima se ovakve inicijative odbijaju. Pokreta inicijative nije upuen da li moe reagirati na odbijanje. Zbog toga treba raditi na otklanjanju ove nejasnoe. Kod reagiranja na nepravedna zakonska rjeenja, odnosno na nezakonitost akata, takoer treba imati u vidu da se takoer radi o predmetima od ireg drutvene vanosti. S obzirom da se radi o sluajevima gdje je u samoj proceduri direktnije izraena uloga podrke poslanika korisno je imati u vidu nalaenje naina njihove to vee animacije. Oni koji pruaju pravnu pomo u pitanjima koji se tiu zakonodavnih organa trebaju dobro poznavati njihove poslovnike koji odreuju nain rada i nadlenosti. Poznavanje poslovnikih procedura tedi vrijeme, osigurava ispravan nain djelovanja i pouzdaniji pozitivan ishod.

79

80

PRISTUP PRAVDI U BiH

81

82

Prof. dr Suzana Bubi Pravni fakultet Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru

NEKI ASPEKTI PRAVA NA POTENO SUENJE U GRAANSKIM PREDMETIMA

Prilikom utvrivanja graanskih prava i obaveza ili osnovanosti krivine optube protiv njega, svak ima pravo na pravino suenje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim, zakonom ustanovljenim sudom ...
(lan 6. stav 1. Evropske konvencije o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda).

1. O pravu na poteno suenje Osnovni zahtjevi dobrog pravosua su zakonitost, pravna sigurnost i efikasnost. Istovremenim udovoljenjem svakom od ovih zahtjeva garantuje se zakonito, pravilno i efikasno odluivanje rjeavanje sporova i uklanjanje neizvjesnosti u graanskopravnim odnosima u razumnom vremenskom periodu. Time se osigurava pravna sigurnost i vladavina prava, a subjektima ija su prava povrijeena ili ugroena efikasna pravna zatita. Na znaaj pruanja pravine pravne zatite najbolje ukazuje normiranje prava na poteno i javno suenje u razumnom roku, kao jednog od osnovnih ljudskih prava, u lanu 6. stavu 1. Konvencije o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljem tekstu: Konvencija). Broj postupaka koji se svake godine pokree pred Evropskim sudom za zatitu ljudskih prava (u daljem tekstu: Sud) pozivanjem na ovu odredbu Konvencije i broj predmeta u kojima je utvrena njena povreda, pokazatelj je stanja u praksi nacionalnih sudova. Udovoljenjem navedenim zahtjevima, kako od zakonodavca tako i od sudova, u isto vrijeme e se doprinijeti ispunjavanju preduslova za pridruivanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji. U aktivnostima koje se preduzimaju u smislu stvaranja tih pretpostavki, teite treba da se stavi na one aspekte prava na poteno suenje ija povreda u praksi izaziva najtee probleme. Obaveza zakonodavca jeste harmonizacija domaeg prava sa zakonodavstvom Evropske unije, dok je na sudovima obaveza osposobljavanja za uspjeno tumaenje i primjenu domaeg i evropskog prava. U zakonodavstvu i sudskoj praksi treba da se osigura ispunjenje zahtjeva za efikasnim pravosuem, ali ne na utrb zahtjeva za donoenjem pravilne odluke i po cijenu gubitka povjerenja u pravosue i njegovu sposobnost i spremnost da pravilno primjenjuje materijalnopravne i procesnopravne propise. 2. Odreenje pojma graanska prava i obaveze (primjenjivost lana 6. stava 1. Konvencije)

lan 6. stav 1. Konvencije (u daljem tekstu: lan 6. stav 1.) garantuje pravo na poteno suenje u utvrivanju graanskih prava i obaveza pojedinaca. Primjena ove odredbe zahtijeva tumaenje termina graanska prava i obaveze. U pogledu odreivanja njegovog znaenja, starija praksa Suda se razlikuje od novije. Radi ilustracije starije prakse i u njoj ostavljenog otvorenog pitanja da li izmeu graanskih i privatnih prava i obaveza postoji jednakost, navodimo predmet Knig p. Njemake (zahtjev br.6232/73, presuda od 28. 6. 1978.). Zahtjev Sudu je podnesen zbog oduzimanja dozvola za voenje klinike i za obavljanje ljekarske

83

prakse, povodom kojih je pred nadlenim njemakim upravnim sudovima podnosilac zahtjeva pokrenuo postupke. Sud je ponovio svoj stav zauzet u ranijim predmetima o tome da je koncept graanskih prava i obaveza samostalan, mada je naglasio da ne smatra beznaajnim zakonodavstvo relevantne drave. Da li se pravo treba smatrati graanskim u smislu znaenja tog izraza u Konvenciji, mora biti utvreno u odnosu na sutinski sadraj i uinke tog prava a ne njegovom pravnom kvalifikacijom prema domaem pravu relevantne drave. U ostvarivanju svoje nadzorne funkcije, Sud takoer mora uzeti u obzir i svrhu Konvencije i dravnih pravnih sistema drugih drava potpisnica (89). Sud je zauzeo stav da je prema lanu 6. stavu 1. relevantna injenica da je svrha konkretnih predmeta utvrivanje prava privatne prirode. U skladu s tim je zakljuio da su prava povrijeena napadnutim odlukama upravnih sudova pravo na voenje klinike i na obavljanje ljekarske prakse privatna prava i da je lan 6. stav 1. primjenjiv na njih (94. i 95.). O tome da li je ovaj lan primjenjiv na oblast socijalnog osiguranja i posebno pravo osiguranja na radu, Sud je bio u prilici prvi put odluivati 1986. godine (Deumeland p. Njemake, presuda od 29. 5. 1986.). Zauzeo je stav da u lan 6. ne spadaju samo privatnopravni sporovi u tradicionalnom smislu, tj. sporovi izmeu pojedinaca ili izmeu pojedinca i drave onda kada drava istupa u privatnopravnom svojstvu, to je obuhvaeno privatnim pravom a ne u svom suverenom svojstvu (60). Analizom karakteristika njemakog sistema socijalnog osiguranja u sluaju nesrea na radu, utvrdio je da pravo koje je u ovom predmetu zahtijevano ima osobine i javnog i privatnog prava, s tim da preteu ove druge te da sve one zajedno i kumulativno daju ovom pravu karakter graanskog prava u smislu lana 6. stava 1., koji je upravo zato primjenjiv u ovom predmetu (64 i 74). 1 Postepeno, Sud pojam graanska prava i obaveze poinje ire tumaiti, pa se pored privatnih u nj ukljuuju i javna prava. U skladu s tim, lan 6. Konvencije odnosi se i na sporove koji nastaju o javnim i upravnim pravima. Ovome u prilog navodimo presudu u predmetu voenom protiv Grke (Hornsby p. Grke, presuda od 19.3.1997. godine) 2, po zahtjevu osoba kojim upravne vlasti nisu dozvolile da otvore privatnu kolu (jer nisu grki dravljani), a poslije su odbile ispotovati presude Vrhovnog upravnog suda. Podnosioci zahtjeva su tvrdili da im je tim odbijanjem povrijeeno pravo na efikasnu sudsku zatitu njihovih graanskih prava. Grka vlada je tvrdila da izvrenje presuda Vrhovnog upravnog suda spada u sferu javnog prava i da se ne moe smatrati kao pitanje koje potpada pod lan 6., odnosno da se odlaganje njihovog izvrenja razlikuje od sudskog utvrivanja o postojanju graanskih prava (39). Meutim, Sud je zauzeo stav da bi pravo na sud bilo iluzorno da domai pravni sistem drava ugovornica dozvoljava da konane, izvrne sudske odluke ostanu neizvrene na tetu jedne od strana. Bilo bi neprihvatljivo da lan 6. treba detaljno da propisuje proceduralne garancije date strankama postupak koji je pravian, javan i ekspeditivan bez zatite provoenja sudske odluke; tumaiti lan 6. kao da se tie iskljuivo pristupa sudu i voenja postupka vodilo bi, sigurno, u situacije inkompatibilne principima vladavine prava koje su drave ugovornice preuzele kada su ratifikovale Konvenciju. ... Stoga izvrenje presude koju donese bilo koji sud mora biti posmatrano kao integralni dio 'suenja' u smislu lana 6. (40). Sud je odluio da je lan 6. stav 1. Konvencije primjenjiv u ovom predmetu i da je prekren time to vie od pet godina nisu preduzete neophodne mjere radi potovanja izvrne presude. Sud je u predmetu raspravljanom 2004. godine (Perez p. Francuske, zahtjev br. 47287/99, odluka od 12.2.2004. godine) pokuao pojednostaviti raniji nain postupanja
_______________
1

Navedeno prema: Izvod iz sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava 1, Sarajevo, Savjet /Vijee Evrope 2001, str. 562 .- 566. 107/1995/613/701,http://cmiskp.echr.coe.int/tkp197/view.asp?action=html&documentId=695897&portal =hbkm&source=externalbydocnumber&table=F69A27FD8FB86142BF01C1166DEA398649

84

(utvrivanje postojanja spora o graanskom pravu i utvrivanje da li je ishod spora odluujui za to pravo) i otkloniti nesigurnost koja je dijelom bila posljedica njegove dotadanje prakse u vezi s athezionim postupcima. Zauzeo je novi stav da athezioni postupak u francuskom pravu nesumnjivo stvara graansku tubu za naknadu tete prouzrokovane krivinim djelom (62). Dalje je naglasio da, iako je za krivine postupke bitna samo krivina odgovornost, odluujui faktor za primjenjivost lana 6. stava 1. je to da li, od momenta kada se aplikant pridruio kao graanska stranka pa do okonanja ovih krivinih postupaka, graanska komponenta ostaje blisko vezana sa krivinom komponentom. A fortiory, lan 6. se mora primijeniti na postupke koji se tiu i krivine odgovornosti i graanske komponente sluaja (67). Ovaj novi pristup Suda, iako unaprijeen, ipak nije potpuno jasan, upravo zbog ovog uslovljavanja primjenjivosti lana 6. prisutnou graanske komponente. 3 Sud je naveo da Konvencija ne priznaje pravo na linu osvetu i actio popularis (70). U predmetu u kojem je odluio 2008. godine (Emine Ara p. Turske, zahtjev br. 9907/02, odluka od 23.9.2008.) 4 Sud je prvi put priznao da pravo na pristup viem obrazovanju jeste pravo graanske prirode. U razmatranju zahtjeva podnositeljice kojoj nije odobren upis na univerzitet zbog toga to nije dostavila fotografiju na kojoj nema al na glavi, Sud je napustio praksu Komisije (Simpson p. Ujedinjenog Kraljevstva, 1989.) po kojoj je lan 6. smatran neprimjenjivim na postupke koji se tiu prava na obrazovanje, u skladu s im je pravo na osnovno obrazovanje bilo svrstano u domen javnog prava. Sud je zakljuio da je lan 6. stav 1. primjenjiv na ovaj predmet. 5 Nakon proirenja pojma graanskih prava i obaveza, mali broj sporova je ostao izvan onih na koje se primjenjuje lan 6. stav 1.: sporovi imovinske prirode kada se radi o imovinskoj obavezi pojedinca prema dravi ili njenim organima, kakvi su postupci u kojim se odluuje o porezima (Ferrazzini p. Italije), o carinama ili dabinama (Emesa Sugar N.V. p. Holandije); u oblasti imigracije postupci koji se tiu davanja politikog azila, deportacije (Maaouia p. Francuske, [GC] 38), ekstradicije (Peafiel Salgado p. panije), povodom tube za naknadu tete zbog odbijanja zahtjeva za azil (Panjeheighalehei p. Danske); sporovi koji se tiu javnih slubi (Vilho Eskelinen i drugi p. Finske), sporovi o vraanju sudije u slubu nakon ostavke (Apay p.Turske), kao i postupak u kojem je nevladinoj organizaciji koja prati parlamentarne izbore odbijen pristup dokumentima koji ne sadre informaciju koja se odnosi na nju (Geraguyn Khorhurd Akumb p. Armenije). Dalje, graanskim pravima u smislu lana 6. stava 1. se ne smatraju: pravo na dobijanje pasoa i na dravljanstvo (Smirnov v. Rusije), dok se, naprotiv, pravo stranca na zahtijevanje radne dozvole moe podvesti pod ovu odredbu (Jurisic and Collegium Mehrerau p. Austrije, 54-62); politika prava, kakvo je pravo na kandidovanje na izborima (Pierre-Bloch p. Francuske, 50), pravo na penziju biveg lana parlamenta (Papon p. Francuske), ili pravo politike partije na obavljanje politikih aktivnosti (Refah Partisi /The Welfare Party/ i drugi p. Turske). 6 Sud je u jednoj od odluka u navedenim predmetima naglasio da je Konvencija iv instrument koji se tumai u svjetlu dananjih uslova. U skladu s tim zauzeo je stav da je na Sudu da ocijeni, u svjetlu promijenjenih drutvenih stavova kakav je odobravanje pravne zatite pojedincima u njihovim odnosima sa dravom, hoe li se domaaj lana 6. stava 1.
_______________
3

U tom smislu i: Komentar Presude u ovom sluaju, Ljudska prava u Evropi, Pravni bilten, br. 51, 2004. godina, str. 9. http://cmiskp.echr.coe.int/tkp197/view.asp?action=html&documentId=840956&portal=hbkm&source= external bydocnumber&table=F69A27FD8FB86142BF01C1166DEA398649 Stav da je pravo na obrazovanje graansko pravo potren je ponovo u presudi u predmetu Oru i drugi p. Hrvatske (zahtjev br. 15766/03, presuda od 16.3.2010.) Practical guide on admissibility criteria, Council of Europe, December 2010., str. 59-60., http://www.echr.coe.int/NR/rdonlyres/91AEEEBC-B90F-4913-ABCC-E181A44B75AD/0/Practical_ Guide_on_ Admissibility_ Criteria.pdf

85

proiriti na sporove izmeu graana i tijela javnih vlasti kao i na zakonitost, prema domaem pravu, odluka poreskih vlasti (Ferrazzini p. Italy. zahtjev br. 44759/98, odluka od 12.7.2001.). 7 3. Aspekti prava na pravino suenje u praksi Evropskog suda za zatitu ljudskih prava U odredbi lana 6. stava 1. Konvencije izriito su navedena prava na pravino suenje, na javnu raspravu, na suenje u razumnom roku i pred nezavisnim i nepristrasnim, zakonom ustanovljenim sudom. Meutim, u svojoj praksi Sud iroko tumai ovu odredbu, ukljuujui u nju i garancije koje ona eksplicitno ne normira. U komentarima i izvodima iz prakse Suda 8 te u pravnoj literaturi, 9 kao elementi prava na pravino suenje utvreni u praksi Suda navode se slijedei: pravo na pristup sudu (access to court), pravo na suenje u razumnom roku (reasonable time), pravo na pravnu pomo (legal aid and advice), pravo na procesnu ravnopravnost (equality of arms, jednakost oruja"), pravo na javno i kontradiktorno suenje (public hearing), 6. pravo na sasluanje (fair hearing), pravo na dokaz (right to proof), pravo na javno objavljivanje presuda (public pronouncement of judgments), pravo na sud ustanovljen zakonom (tribunal established by law), pravo na nezavisnost i nepristrasnost u suenju (impartiality and independence), pravo na efikasno izvrenje presuda (effective enforcement) te zabrana arbitrarnog postupanja (arbitrariness). Od svih ovih aspekata ograniit emo se na one za koje su vezani najozbiljniji problemi i slabosti zbog kojih je najee onemogueno ostvarivanje, odnosno povrijeeno pravo na pravino suenje: otean pristup sudu, dugo trajanje postupka pruanja zatite graanskih prava i nedostajui, odnosno neodgovarajui propisi o pravnoj pomoi, bez koje je graanima BiH nemogue ostvariti zatitu ugroenih i povrijeenih graanskih i ljudskih prava. Slino stanje je u praksi velikog broja evropskih zemalja, mada su kod nas ove slabosti izraene u veoj mjeri. 3.1. Pravo na pristup sudu Pravo na pristup sudu obuhvata pravo na pokretanje postupka pred nadlenim sudom radi donoenja presude kojom e se zatititi povrijeena ili ugroena graanska prava, ali isto tako i pravo na podnoenje pravnih lijekova protiv donesene presude, pravo na zahtijevanje preispitivanja odluka upravnih ili drugih organa i tijela, kao i pravo na zahtijevanje provoenja, odnosno izvrenja sudskih odluka. O zahtjevima u kojima je podnosilac tvrdio da nije mogao ostvariti pravo na pristup sudu, Sud je raspravljao i odluivao u vie predmeta. Zavisno od utvrenih injenica i njihove ocjene, u odlukama je utvrivao povredu ovog prava ili je konstatovao neprimjenjivost u konkretnom sluaju lana 6. stava 1. U jednom od predmeta u kojima je odluivao sedamdesetih godina prolog vijeka (Golder p. UK, presuda od 21.2.1975.), Sud je naglasio da lan 6. stav 1. ne navodi iziriito pravo pristupa sudovima ili tribunalima, ve da izraava prava koja, iako meusobno razliita, ipak proizlaze iz iste osnovne ideje i koja, uzeta zajedno, tvore jedno pravo koje nije posebno
_______________
7

http://cmiskp.echr.coe.int/tkp197/view.asp?action=html&documentId=697466&portal=hbkm&source= externalby docnumber&table=F69A27FD8FB86142BF01C1166DEA398649), ([GC], 26) Izvod iz sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava 1, supra note 1.; D.J.Haris, M O'Boyle, C Warbrick, Law of the European Convention on Human Rights, Butterworths, London, Dublin, Edinburgh, 1995, Uzelac, Alan,: Pravo na pravino suenje u graanskim predmetima: Nova praksa Europskoga suda za ljudska prava i njen utjecaj na hrvatsko pravo i praksu, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 60, (1) 101-148 (2010)

86

odreeno u uem smislu pojma. Obaveza Suda je da utvrdi, tumaenjem, da li pristup sudovima predstavlja faktor ili aspekt ovog prava (28). Postupajui u tom smislu, Sud je zakljuio da je pristup sudu, odnosno pravo na pokretanje postupka pred sudom u graanskim stvarima, aspekt ovog prava: iz toga to odredba ovog lana svakom osigurava pravo da bilo koji zahtjev koji se odnosi na graanska prava i obaveze iznese pred sud ili tribunal, slijedi da ona obuhvata pravo na sud (36). U konkretnom sluaju, pravo na obraanje sudu ocijenio je povrijeenim time to je Dravni sekretar, nedozvoljavanjem podnosiocu zahtjeva da se konsultuje s advokatom radi podizanja privatne tube za klevetu, faktiki onemoguio ovoga da podnese tubu. Konstatovao je da faktika prepreka moe povrijediti Konvenciju isto kao i pravna (26). 10 Iz istog razdoblja u radu Suda je i predmet (Airey p. Irske, zahtjev br. 6289/73, presuda od 9.10.1979.) 11 u kojem je Sud povezao garancije iz lana 6. stava 1. i tumaio jednu u kontekstu druge: efikasno vrenje prava na pristup sudu povezao je sa pravnom pomoi, polazei od toga da ostvarenje prava na pristup sudu zahtijeva ovu pomo. Nemogunost pristupa sudu ovdje ne proizlazi, kao u predmetu Golder, iz radnje dravnih organa, ve iz linih okolnosti podnositeljice zahtjeva. Sud je, meutim, ponovio stav iz odluke u predmetu Golder, da faktika sprijeenost moe povrijediti Konvenciju isto kao i pravna. Naglasio je da ispunjavanje obaveza iz Konvencije ne ostavlja mogunost dravi lanici da ostane pasivna, ve da zahtijeva od nje i pozitivne radnje. U kategoriju dunosti upravo spada obaveza obezbjeivanja efikasnog prava na pristup sudovima (25). Sud je priznao da Konvencija ne garantuje pravnu pomo u graanskim parnicama nego samo u krivinim postupcima i da drava nema obavezu obezbijediti besplatnu pravnu pomo u svim sporovima o graanskim pravima. Ipak, konstatovao je da lan 6. stav 1. moe nekada prisiliti dravu da obezbijedi pomo advokata kada se pokae da je takva pomo neophodna za efikasan pristup sudu, bilo zato to je pravno zastupanje obavezno, kao to je to predvieno domaim pravom nekih drava ugovornica za neke vrste parnica, bilo zbog sloenosti postupka ili konkretnog predmeta (26). Utvrdivi da je u postupku rastave braka, normiranom u tadanjem irskom pravu, sloeno i pokretanje postupka i dokazivanje relevantnih injenica, a uz to da su i takse za zastupanje u ovom postupku izuzetno visoke, Sud je zakljuio da podnositeljica zahtjeva nije uivala efikasno pravo pristupa Visokom sudu i da je time povrijeen lan 6. stav 1. U predmetima u kojim je odlueno 2002. godine (Vasiliu p. Rumunije, Hodas i drugi p. Rumunije i Surpaceanu p. Rumunije, zahtjevi br. 29407/95, 29968/96 i 32260/96, presuda od 21.5.2002.), 12 pokrenutim zbog odbijanja rumunskog Vrhovnog suda pravde da prizna nadlenost sudova za donoenje odluka u sporovima o vlasnitva na imovini, Sud je zakljuio da je povrijeen lan 6. stav 1. zbog odsustva pravinog suenja i liavanja prava na pristup sudu: povreda prava na pravino suenje je uinjena time to je Vrhovni sud pravde ponitio presude niih sudova. Odluka Vrhovnog suda pravde da sudovi nisu nadleni ispitivati zahtjeve za utvrenje imovinskih prava sama po sebi je protivna pravu na pristup sudu.
_______________
10

11

12

Trojica sudija koji su glasali protiv odluke o postojanju krenja lana 6. stava 1., u svojim izdvojenim miljenjima su iznijeli argumente u prilog stava da ovaj lan ne treba da se tumai u smislu priznavanja prava na pristup sudu. Po njima, on se odnosi samo na voenje postupka, odnosno na postupak koji je ve pokrenut pred sudom, pa se njegovim sastavnim dijelom ne moe smatrati pravo na pristup sudu. To da tekst implicira ne samo postojanje postupka nego i a priori pravo na njegovo pokretanje smatra se proizvoljnom pretpostavkom. Zakljuak da pristup sudu treba da prethodi procesnim garancijama je mogu, ali nikako nuan zbog toga je savreno ubjedljiva situacija da se pravo pristupa sudovima ne treba uvijek nuno osigurati, ili bi se trebalo ograniiti na odreene sluajeve, ili iskljuiti u odreenim sluajevima, ali tamo gdje je ono osigurano, trebale bi postojati garancije u pogledu osobina buduih postupaka.(v. ire: Izvod iz sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava 1, Sarajevo, Savjet /Vijee Evrope 2001. str. 432 462.) http://cmiskp.echr.coe.int/tkp197/view.asp?action=html&documentId=695297&portal=hbkm&source= externalbydocnumber&table=F69A27FD8FB86142BF01C1166DEA398649 Ljudska prava u Evropi, Pravni bilten, br.30, 2002., str. 6-7.

87

U dva predmeta o kojim je zajedno odluivao 2003. godine (Cordova p. Italije 1 i 2, zahtjevi br. 40877/98 i 45649/99, presuda od 30.1.2003.), 13 Sud je zakljuio da je uinjena povreda prava na pristup sudu time to je odlukom Senata (u prvom sluaju) i Vijea poslanika (u drugom sluaju) utvreno da su izjave kojim je podnosilac zahtjeva oklevetan obuhvaene poslanikim imunitetom. Zbog toga je bilo nemogue nastaviti postupke koji su u toku, pa je podnosilac zahtjeva bio lien mogunosti traiti naknadu tete koju je pretrpio. Nakon donoenja ovih odluka, podnosilac zahtjeva nije imao na raspolaganju nikakva druga sredstva za efikasnu zatitu svojih prava, jer je sud odbio prenijeti nadlenost na Ustavni sud. Na osnovu ovoga, Sud je utvrdio da je dolo do mijeanja u pravo podnosioca zahtjeva na pristup sudu i zakljuio da je uinjena povreda lana 6. stava 1. 3.2. Pravo na suenje u razumnom roku Ovaj aspekt prava na poteno suenje je najzastupljeniji u sudskoj praksi kao problem, odnosno slabost u radu sudova, pa je i najee pominjan i razmatran u teoriji. 14 O znaaju i teini ovog problema svjedoi, izmeu ostalog, odravanje radionice Poboljanje domaih pravnih sredstava, s posebnim naglaskom na sluajevima nerazumne duine postupka, u organizaciji Vijea Evrope, u Strasbourgu u aprilu 2005. godine. 15 U prezentaciji koju je podnio Krzysztof Drzewicki, 16 bivi predsjednik Uprvnog odbor z ljudsk prv i predsjedavajui radionice, posebno je istaknuta sve vea vanost poblema duine sudskih postupaka i stalno, decenijama prisutno u cijeloj Evropi, poveanje duine trajanja postupka. S obzirom na prisustvo i na nain reagovanja na ovaj problem, zemlje je podijelio u dvije grupe. U jednoj grupi su one u kojima su prisutni ozbiljni simptomi ovog problema, to se iroko i duboko odraava na cijeli organizacioni i funkcionalni sistem pravosua: nastajanje viedimenzionalnih i paralizirajuih efekata koji dovode do uskraivanja potenog suenja u velikim razmjerama. Takva situacija je tradicionalno bila prisutna u Italiji, a u novije vrijeme izraena je u Austriji, Francuskoj, Hrvatskoj, ekoj, Grkoj, Maarskoj, Poljskoj, Slovakoj Ukrajini, Rusiji. U drugu grupu je svrstao zemlje tradicionalno poznate po njihovom efikasnom upravljanju pravosuem: nordijske zemlje, Njemaku, Holandiju, Irsku i Veliku Britaniju. Mada je i u ovoj grupi zemalja zabiljeeno poveanje trajanja postupaka, one su jo uvijek sposobne suprotstaviti se simptomima nerazumne duine postupka pred svojim sudovima. U diskusiji je naglaeno da postupci u dravama koje pripadaju common law sistemu traju krae nego u dravama kontinentalnog pravnog sistema. 17
_______________
13 14

15

Ljudska prava u Evropi, Pravni bilten, br.38, 2003., str. 8-11. Alan Uzelac navodi da prema opoj ocjeni, duljina trajanja sudskih postupaka smatra se jednim od temeljnih i najvanijih simptoma krize pravosua u Hrvatskoj. (Vladavina prava i pravosudni sustav: sporost pravosua kao prepreka pridruivanju, u: Ott, K., Pridruivanje Hrvatske Europskoj Uniji: Izazovi institucionalnih prilagodbi, Zagreb (IJF), 2004, str. 100., http://alanuzelac.from.hr/justitia/C-1.5_Prilagodjavanje_EUUzelac.pdf, preuzeto 20.1.2011. Prezentacije s radionice objavljene u: The improvement of domestic remedies with particular emphasis on cases of unreasonable length of proceedings, Workshop held at the initiative of the Polish Chairmanship of the Council of Europes Committee of Ministers, Applying and supervising the ECHR, Directorate General of Human Rights, Council of Europe 2006,
http://www.echr.coe.int/NR/rdonlyres/82597AB6124F48D58BBB792899EB0C6A/0/AmeliorationsRecours_EN.pdf

16

17

Drzewicki, Krzysztof, Improving of domestic remedies with particular emphasis on cases of unreasonable length of proceedings, Presentation of the workshop, supra note 13. str. 11-12. Po navodu Suda, najdui postupak u engleskoj pravnoj istoriji trajao je od 28. 6. 1994. do 13.12. 1996., odnosno 313 sudskih dana, od ega je za 40 dana postojao pravni razlog. Od dugotrajnih postupaka najpoznatiji je grki sluaj maslinik": postupak pred grkim sudom pokrenut je 1933. godine, a period koji Sud treba da razmatra u smislu razumnosti trajao je samo" 9 godina. Ostali poznati dui sluajevi su: Brigandi p. Italije

88

U osvrtu na uzroke prekomjerne duine sudskog postupka, gospodin Drzewicki je naveo da su oni brojni, a uz to i razliiti u pojedinim zemljama, odreeni pravnim sistemom i pravnom kulturom. S pravom je ukazao na neophodnost njihovog utvrivanja radi osmiljavanja strategije za spreavanje i otklanjanje ovog problema, mada je priznao da to nije lak zadatak, zbog nepostojanja jedinstvenog uzroka. I pored razliitosti uzroka, konstatovao je da je, ipak, za cijelu Evropu zajedniko to da su pretjerano dugi sudski postupci prije svega sporedni efekti postepenog jaanja pravosua kao tree vlasti. Do porasta znaaja i uloge sudova dovelo je vie razloga: povenje zhtev z sudskom kontrolom zkonitosti djelovnj vlsti kao posljedica povenog znja vldvine prava; zahtjev postavljen pred drave, ukljuujui i sudove, da rjeavaju sukobe koji nastaju kao posljedica rzvoja privrede i sloenih tehnolokih inovcij; povenje broja sudskih postupaka, a onda i njihovog dueg trjnj, kao rezultat rzvoja ztite ljudskih prv u ovom postupku. Uz ovaj zajedniki, u pojedinim zemljama ili grupama zemalja prisutni su i uzroci koji su specifini za njih. Tako je u prvnu kulturu u Itliji snno ugren lini status, dok je specifinost novih lnic Vijea Evrope duboka trnsformcija sistem uprvljnj, ukljuujui upravu i pravosue. Ove zemlje u isto vrijeme treba da se nose s povenjem sudskih ovltenj, treba da obnove svoje prvosudne sisteme, nezvisnost i nepristrsnost sudov, a istonoevropske zemlje uz to se susreu s izazovima u novim, ranije nepoznatim oblstim, poput onih vezanih za trinu privredu. 18 Vezano za duinu trajanja postupka, u razmatranju predmeta u kojim je Sud raspravljao o ovom problemu krenut emo sa predmetom u kojem je odluio 1984. godine, a za nas je interesantan zbog utvrenog razloga dugog trajanja postupka (Guincho p. Portugala, presuda od 10.7.1984.). Podnosilac zahtjeva je pred domaim sudom pokrenuo postupak za naknadu tete 7.12.1978. godine, a izvrenje presude, donesene 25.10. 1982., zatraio je 22. 9. 1983. godine. Poetak perioda koji Sud treba da uzme u obzir se poklapa sa pokretanjem postupka pred nacionalnim sudom, a njegov zavretak je datum donoenja presude, tako da je utvreno da je prvostepeni postupak trajao tri godine, deset mjeseci i osamnaest dana. Razumnost trajanja postupka Sud je cijenio uzimajui u obzir u svojoj praksi ustanovljene kriterije (sloenost predmeta, ponaanje podnosioca zahtjeva, postupanje nacionalnih organa i vanost onoga to se za podnosioca zahtjeva dovodi u pitanje u sporu.). Vezano za sloenost predmeta, Sud je utvrdio da on nije sloen i da nije sadrao nikakve posebne probleme te da ponaanje stranaka na koje se pozvala portugalska vlada nije iskomplikovalo postupak (33). to se tie ponaanja podnosioca zahtjeva, Sud je utvrdio da se njemu ne moe pripisati sporost postupka (34). Ocjena postupanja portugalskih organa se vezala uglavnom i za naruavanje rada institucija nakon povratka Portugala demokratiji, za naglo i neoekivano poveanje obima sudskih sporova i za postojanje zaostalih predmeta (36 i 37). U presudi je navedeno da prema ustanovljenoj praksi Suda, privremeni zaostatak u poslovanju suda ne povlai prema Konvenciji, meunarodnu odgovornost drave o kojoj se radi, pod uslovom da drava preduzme efikasne mjere za otklanjanje takve situacije sa zahtijevanom hitnou. (...) U ovom predmetu, Sud, kao i Komisija, zapaa da je porast optereenosti poslom trajao nekoliko godina. Sud podsjea da su, nakon donoenja Ustava 1976. godine, uvedene razne mjere u pogledu poboljanja pristupa graana sudstvu, u vrijeme kada se priblino milion lica vratilo iz bivih kolonija i nastanilo u Portugalu. U takvim uslovima moglo se oekivati znatno poveanje broja sudskih sporova. (...) preduzeti koraci (...) su oigledno bili nedovoljni i zakanjeli. Iako su pokazivali volju da se problem rijei, oni su bili, zbog svoje prirode,
_____________________________________________ (prije pokretanja postupka pred Sudom trajao 28 godina; odluka 19.2.1991.), Tusa p.v Italije (trajao 18 godina; odluka 27.2.1992.) i Poiss p. Austrije (trajao 19 godina; odluka 23. 4. 1987.) (ibidem, str. 12.) Ibidem, str. 13. i 14.

18

89

nesposobni da daju zadovoljavajue rezultate. (...) Sud zakljuuje da izuzetne tekoe s kojim se susreo Portugal nisu bile takve da lie podnosioca zahtjeva njegovog prava na sudsko odluivanje u 'razumnom roku' (40 i 41). 19 Sudovi u Bosni i Hercegovini su u periodu nakon okonanja agresije imali sline probleme, a naalost jedan broj sudova ih jo uvijek ima. Optereenost zaostalim predmetima koje treba da rjeavaju uporedo sa novim pokrenutim postupcima, je dodatni razlog za dugo trajanje postupaka pred naim sudovima, to Sud nee uvaiti kao razlog koji opravdava ovakvo postupanje sudova. Predmet o kojem je Sud odluio 1986. godine (ranije razmatrani predmet Deumeland p. Njemake.), podnosilac zahtjeva je pokrenuo tvrdei da mu njemaki socijalni sudovi nisu omoguili pravinu raspravu u razumnom roku. Sud je utvrdio da je postupak trajao deset godina, sedam mjeseci i tri sedmice (16.6.1970.- 9.2.1981.) i da cijelo to vrijeme predstavlja period koji treba razmatrati u smislu razumnosti. Ispitujui sloenost predmeta, kao prvi kriterij, Sud je utvrdio da je trebalo samo da se rasvijetli injenino stanje uzimanjem izjava nekoliko svjedoka, a da nije postojalo teko pravno pitanje (79). Vezano za ponaanje podnosioca zahtjeva, utvrdio je da je on napravio nekoliko koraka kojim je usporio tok postupka, od kojih su neki pokazali njegovu nespremnosti za saradnju (npr. zahtjev za izuzee sudije, komplikovanje obaveze suda vezano za navoenje dokaza, zahtjev za produenja rokova). Zakljuak Suda je da podnosilac zahtjeva nije pokazao aurnost kakva se oekuje od strane u sporu ove vrste i da je time doprinio produavanju postupka (80). to se tie ponaanja nadlenih sudova, Sud nije utvrdio da su svi oni u svim postupcima doprinijeli dugom trajanju postupka, ve da su za odreeni broj odgaanja odgovorna dva suda u dva postupka. Veliki stepen odgovornosti za dugo trajanje postupka pripisan je podnosiocu zahtjeva, ali kako je nerazmatranje predmeta u razumnom vremenu rezultat i odgaanja o kojim su odluivali sudovi, Sud je zauzeo stav da je prekren lan 6. stav 1. 20 O pravu na suenje u razumnom roku Sud je odluivao i 2002. godine u predmetu voenom protiv Rusije (Burdov p. Rusije, zahtjev br. 59498/00, presuda od 7.5.2002.). Zahtjev je podnio ruski dravljanin mobilisan od vojnih vlasti radi uea u vanrednim operacijama nakon nuklearne katastrofe u ernobilu, u toku kojih je bio izloen visokom radioaktivnom zraenju, posljedica ega je njegovo loe zdravstveno stanje. Dodijeljena mu je odteta, ali zbog njene neisplate, a kasnije i smanjenja, pokretao je sudske postupke za dodjelu i isplatu dodijeljene odtete. Obavjetavan je u vie navrata da isplata nije izvrena zbog nedostatka sredstava. Sud je u odluci podsjetio da se izvrenje presude, donesene od bilo kojeg suda, mora smatrati sastavnim dijelom potenog suenja garantovanog u lanu 6. stavu 1. Istakao je da dravnim vlastima nije dozvoljeno da kao izgovor za neisplaivanje dosuenog iznosa navedu nedostatak sredstava i da podnosilac zahtjeva nije trebalo da bude onemoguen realizovati uspjean ishod parnice zbog navodnih finansijskih tekoa u kojim je bila drava (35). Proputanjem godinama da preduzmu mjere za izvrenje pravosnanih sudskih odluka, ruske vlasti su odredbe lana 6. stava 1. liile korisnog dejstva, ime je uinjena povreda ovog lana ( 37 i 38). 21 Za nas je interesantan predmet voen protiv Hrvatske zbog nerazumno dugog trajanja postupka radi utvrivanja oinstva (Mikuli p. Hrvatske, zahtjev br. 53176/99, presuda od 7. 2. 2002.). 22 Sud je u presudi ponovio ve ranije zauzet stav da je posebna revnost potrebna u
_______________
19

20 21

22

Navedeno prema: Izvod iz sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava 1, Sarajevo, Savjet /Vijee Evrope 2001, str. 703 -708. ibidem, str. 566. -569. http://cmiskp.echr.coe.int/tkp197/view.asp?action=html&documentId=698326&portal=hbkm&source= externalbydocnumber&table=F69A27FD8FB86142BF01C1166DEA398649 http://www.pravnadatoteka.hr/pdf/aktualno/hrv/20021104/Mikulic_protiv_Hrvatske.pdf Ova presuda Suda je bila jedan od razloga za unoenje u Porodini zakon FBiH odredbe o obaveznosti pristupanja i podvrgavanja vjetaenju analizom DNK: Ako se stranka, uredno pozvana da pristupi vjetaenju

90

predmetima koji se odnose na graanski status i poslovnu sposobnost (...). S obzirom na ono to se za podnositeljicu zahtjeva dovodi u pitanje u ovom predmetu, to jest, njeno pravo da se utvrdi ili ospori oinstvo, te da se tako ukloni njena neizvjesnost u pogledu identiteta njenog biolokog oca, Sud smatra da su nadlene nacionalne vlasti trebale, u skladu sa lanom 6. stavom 1., postupati s osobitom revnou kako bi osigurale napredovanje postupka (44). Od zakazanih petnaest roita pred prvostepenim sudom est je odgoeno zbog nedolaska tuenog, a nijedno zbog ponaanja podnositeljice zahtjeva. Tueni nije doao ni na jedno od zakazanih est DNA testiranja. to se tie Vladine tvrdnje da je prvostepeni sud bio ometan u napredovanju s postupkom jer tueni nije postupao prema sudskim naredbama za pristupanje roitu i DNA testiranjima, Sud ponavlja da je dunost drava ugovornica da organizuju svoje pravne sisteme na takav nain da njihovi sudovi mogu svakome garantovati pravo na donoenje konane odluke o sporovima koji se odnose na graanska prava i obaveze u razumnom roku (45). imajui u vidu sve okolnosti predmeta i kriterije kojim se rukovodi pri odluivanju o ovom pitanju, Sud je zauzeo stav da duina postupka koji jo traje, a koja je predmet prigovora, nije u skladu sa zahtjevom razumnog roka i da je zbog toga dolo do povrede lana 6. stava 1. Konvencije( 46). 23 U drugom predmetu voenom protiv Hrvatske (Pibernik p. Hrvatske, zahtjev br. 75139/01, presuda od 4.3.2004.) 24 podnositeljica zahtjeva se alila na svoju produenu nemogunost da vrati posjed nad svojim stanom i na duinu postupka iseljenja koji je trajao sedam godina, pet mjeseci i sedamnaest dana, od ega je sud uzeo u razmatranje pet godina, etiri mjeseca i petbaest dana. Pozvala se na lan 6. stav 1. pravo na suenje u okviru razumnog vremenskog roka (i lan 8., poto nije mogla ivjeti u svom stanu vie od sedam godina). Imajui u vidu duinu postupka i propust da se provede nalog za iseljenje u periodu od oko tri godine, Sud je zakljuio da je dolo do povrede lana 6. stava 1. Kao primjer mogunosti i pokuaja rjeavanja problema nesrazmjerno dugog trajanja sudskog postupka, navodimo italijanski Zakon br. 89 iz 2001.godine, nazvan Pinto Zakon. Naime, Italija je dugo drala neslavni rekord po najveem broju postupaka voenih protiv nje pred Sudom zbog povrede zahtjeva za razumnim rokom, zbog ega je optuivana kao glavni krivac za izazivanje paralize evropskog sistema zatite ljudskih prava. 25 Od stupanja na snagu Pinto Zakona broj italijanskih zahtjeva se smanjio, mada je i dalje ostao veliki. Upravo zbog ovakvog stanja u italijanskoj praksi, od iskustava jednog broja evropskih zemalja, iznesenih na ranije pomenutoj radionici Vijea Evrope: Poboljanje domaih pravnih sredstava, s posebnim naglaskom na sluajevima nerazumne duine postupka, izdvojili smo italijansko, o kojem je na radionici govorio Francesco Crisafulli, stalni predstavnik Italije u Vijeu Evrope. Prema gospodinu Crisafulli-ju 26, Pinto Zakon omoguava svakoj stranci u krivinom, graanskom i upravnom postupku, ak i u postupku u sporu o porezu (koji Sud nerado smatra obuhvaenim lanom 6. stavom 1.) da se ali na krenje razumnog roka i da dobije novanu naknadu od domaeg suda. Zakon ne predvia nikakve mjere za ubrzanje postupka, ve mogunost pokretanja postupka pred Kasacionim sudom povodom odluke donesene od
_____________________________________________ analizom DNK, nije odazvala pozivu ili se nije podvrgla ovom vjetaenju, sud e izdati nalog sudskoj policiji za njeno privoenje na vjetaenje. Trokove ovog privoenja snosi privedena stranka. o obaveznosti normiranje obaveze. (lan 302. stav 5) Do donoenja odluke Suda postupak je trajao oko pet godina, od kojih etiri godine i dva mjeseca spadaju u razdoblje koje Sud treba ispitivati. (36) Ljudska prava u Evropi, Pravni bilten, br. 52., 2004. godina, str. 13. Opasnost od paralize rada Suda bila je razlog zbog kojeg se pristupilo reformi, koja je rezultirala usvajanjem u maju 2004. godine Protokola br. 14 Konvenciji (kojim je izmijenjen sistem kontrole) i prateih instrumenata. Crisafulli, Francesco, op.cit, The Italian experience, objavljeno u: The improvement of domestic remedies (supra note 13.) str. 38-47.

23

24 25

26

91

albenog suda. Zahtjev za dobijanje novane naknade mora se podnijeti ili u toku postupka ija duina je osporena ili u roku od est mjeseci od pravosnanosti odluke (odjeljak 4.). Zakon je normirao prelaznu mjeru kojom mu je priznato retroaktivno dejstvo 27, a koja je, kombinovana s odredbom lana 35. Konvencije, trebalo da omogui Sudu da proglasi neprihvatljivim vrlo veliki broj zahtjeva zbog neiscrpljivanja domaih pravnih sredstava ne samo onih koji e se podnijeti, ve i onih koji su u toku. Italijanska vlada je obavezana da obavijesti Sud o stupanju na snagu Zakona i o doputenosti prigovora svakog razumnog perioda zahtjeva koji su u toku. 28 Meutim, pristup Suda u prvom test-sluaju voenom protiv Italije nakon donoenja ovog Zakona (Brusco p. Italije) g. Crisafulli smatra neuobiajenim, a u isto vrijeme istakao je i njegove neeljene efekte u daljoj praksi. Sud je naveo postojanje Zakona br. 89 i koristei se njegovom retroaktivnou, odbacio zahtjeve podnesene prije stupanja na snagu ovog Zakona, a po osnovu neiscrpljivanja domaih pravnih sredstava. Sud je ustanovio princip da e kontaktirati svakog podnosioca zahtjeva koji prigovori razumnom periodu, zahtijevajui od njega da zahtjev podnese domaem sudu uz upozorenje da se, ako ustraje u traenju odluke Suda, izlae riziku da mu se predmet ne uzme u postupak, u skladu sa lanom 35. Konvencije (Brusco precedent). Meutim, s obzirom da je ovaj Zakon naiao na hladan prijem i bojkot italijanskih pravnika, jedan broj potencijalnih podnosilaca zahtjeva odbijao je obratiti se domaim sudovima, pa je Sud njihove zahtjeve odbacivao. Druga mogunost za koju su se mogli opredijeliti je: odustajanje od postupka pred Sudom (kada se spis unitava) ili obustavljanje od Suda razmatranja zahtjeva i ekanje ishoda u domaem postupku. Neeljeni sporedni efekti ovog pristupa su bili da su podnosioci zahtjeva, nezadovoljni ishodom u domaem postupku, reaktivirali svoje zahtjeve pred Sudom, to je izazvalo nekoliko problema, uglavnom vezanih s uslovima dodjele pravine naknade, odreivanjem visine i odlaganjem plaanja dosuenih iznosa. Glavni problem s kojim se sada suoava Sud jeste pronalaenje ravnotee izmeu potrebe za jasnoom i preciznou u utvrenim precedentima i potrebe da se potuje polje slobodne procjene i da se tite specifinosti situacije u svakoj dravi. 29 G. Crisafuli je ukazao na zabrinjavajui zaokret prakse Suda u pravcu osiguranja efikasnosti, to ide mnogo dalje od samog utvrenja povrede u jednom ili vie specifinih sluajeva i ugroava cjelokupno funkcionisanje i postojanje Zakona. Zadatak Suda je da utvrdi minimlna prvil i opte principe nmijenjene ko vodi z sve evropske drve, kao i da obezbijedi d njegova praksa ostne povezana s stvarnou koju oblikuje, ali i iz koje se u isto vrijeme izvodi.30 Pinto Zakon, kako smo ve naveli, nije predvidio mjere za ubrzanje postupka, to se u praksi pokazalo kao njegov nedostatak. Praksa Suda je nametnula potrebu izmjene Zakona, u pravcu osiguranja, izmeu ostalog, mjera za ubrzanje postupka za koje je drugostepeni sud utvrdio da kri odredbe o razumnom roku. G. Crisafuli zakljuuje da tekst Zakona svjedoi o strahu koji postoji u Italiji prema bilo kojoj mjeri kojom sudovi usvajaju odreeni pristup u voenju postupka, a korijen straha je u tumaenju koncepta neovisnosti sudstva. Istovremeno,
_______________
27

28 29 30

Naime, strankama koje se ele aliti zbog duine domaeg postupka zavrenog vie od est mjeseci prije stupanja na snagu Zakona, data je mogunost da iskoriste odredbu koja im doputa da se u predmetu obrate albenom sudu u roku od est mjeseci (naknadno produen do godinu dana) od dana stupanja na snagu Zakona, pod uslovom da je ve podnesen zahtjev Evropskom sudu za ljudska prava i da on jo nije donio odluku o doputenosti. (ibidem, str. 39.) loc.cit. ibidem, str.40. ibidem, str. 46.

92

postavlja pitanja na koja se mora nai odgovor: pitanje zakonitosti ubrzavanja postupka u konkretnom sluaju, poto se ono moe postii samo na utrb druge grupe postupka; pitanje koliko dugo ovakav sistem moe biti efikasan, jer u kontekstu u kojem je sudsko kanjenje endemino, to bi neminovno dovelo do ogromnog broja postupaka koji bi trebalo da se ubrzaju, tako da se zaguenje ne bi eliminisalo, nego bi mu se samo promijenilo mjesto. Zbog toga, umjesto mjera za ubrzavanje postupka, prioritetnijim smatra preduzimanje preventivnih koraka koje stranke mogu i moraju preduzeti to prije kada imaju razloga za strah od mogueg odgaanja, a koji predstavljaju kriterij doputenosti eventualnog kasnijeg zahtjeva za naknadu tete. 31 Iznesena italijanska iskustva i razmiljanja g. Crisafuli-ja potiu na razmiljanje i ukazuju na mogue pravce reforme i naeg procesnog prava radi uklanjanja problema izraenih u vezi sa realizacijom ovog aspekta prava na pravino suenje zahtjeva za suenjem u razumnom roku. 3.3. Pravo na pravnu pomo Konvencija ne normira obavezu drave da osigura besplatnu pravnu pomo u graanskom, nego samo u krivinom postupku. Meutim, Sud je ovo pravo proirio i na graanski postupak, obavezujui dravu na pruanje besplatne pravne pomoi u predmetima u kojim stranka bez nje ne moe ostvariti pravo na efikasan pristup sudu. Ovakav stav Sud je, istina, zauzeo samo u nekoliko predmeta. Meu njima je ranije razmatrani predmet Airey 32, u kojem je utvrdio da je drava povrijedila pravo na pristup sudu time to stranci, koja zbog nemogunosti snoenja trokova nije mogla angaovati strunog zastupnika da je zastupa u sloenom predmetu rastave braka, nije osigurala besplatnu pravnu pomo bez koje stranka nije imala skoro nikakve anse da uspije. Sud je odluio ovako mada u ovom predmetu nije postojala obaveza angaovanja advokata. Na isti nain Sud je odluio 1998. godine u predmetu voenom protiv Belgije (Aerts p. Belgije,61/1997/845/1051, presuda od 30.7.1998.). 33 Podnositelj zahtjeva, koji nije imao dovoljno sredstava da plati advokata, po zakonu ima pravo obratiti se Tijelu za pravnu pomo, vezano za pravna pitanja koja se tiu albe. Belgijsko pravo inae zahtijeva zastupanje u graanskim stvarima pred Kasacionim sudom. Sud je zauzeo stav da ovo Tijelo nije moglo odbiti zahtjev za pruanje pravne pomoi, jer nije u njegovoj, ve u nadlenosti Kasacionog suda, odluivanje o ansama za uspjeh podnesene albe. Odbijajui zahtjev pozivanjem na to da alba nije dobro utemeljena, Tijelo za pravnu pomo je oslabilo pravo na sud, ime je povrijeen lan 6. stav 1. (60). Trei predmet u kojem je utvrena povreda prava na pravnu pomo pokrenut je 2000., a presuda je donesena 2002. godine (P. C. i S. P. UK, zahtjev br. 56547/00, presuda od 16.7.2002.) 34 Pokrenuli su ga roditelji ije dijete je stavljeno pod starateljstvo i nakon toga usvojeno, a da njima nije omogueno da budu zastupani. Sud je utvrdio da je sloenost sluaja, zajedno sa znaajem onoga to je bilo u pitanju i visoko emotivne prirode predmeta zahtijevala, u interesu efikasnog pristupa sudu i pravinosti, da P. dobije pravnu pomo. Primijetio je da je P. u toku postupka, u momentu kada joj je dijete odneseno ubrzo nakon roenja, doivjela nervni slom u sudnici (inae pati od poremeaja linosti), kao i da je sudija
_______________
31 32 33

34

ibidem, str. 47. Vidi supra, dio 3.2. i bilj. 11. http://cmiskp.echr.coe.int/tkp197/view.asp?action=html&documentId=696086&portal=hbkm&source= externalbydocnumber&table=F69A27FD8FB86142BF01C1166DEA398649 Ljudska prava u Evropi, Pravni bilten, br. 32, 2002.g., str. 5-8.

93

rekao da bi postupak bio voen drugaije da ju je zastupao na suenju pravni zastupnik. Sud je naveo da nije ubijeen da je u ovako sloenom postupku trebalo brzo djelovati i izrei drakonsku mjeru postupak stavljanja pod starateljstvo je trajao samo dvadeset dana, a u roku od sedam dana po njegovom okonanju postavljen je zahtjev za dozvolu usvojenja. Sve to se odvijalo bez pruanja pomoi podnosiocima zahtjeva. Postupak, kojeg je Sud ocijenio nepravinim, sprijeio je podnosioce zahtjeva da iznesu svoj sluaj i za njih znaajna pitanja na odgovarajui i efikasan nain. Zakljuak Suda je bio da je pomo pravnog zastupnika pri razmatranju zahtjeva za starateljstvo i za usvojenje bila neophodna, s obzirom na to da su njihove posljedice od sutinskog znaaja za odnos podnosilaca zahtjeva i njihove kerke. Zbog toga je i odluio da P. i C. nisu imali pravian i efikasan pristup sudu, ime je uinjena povreda lana 6. stav 1. Konvencije. U odluci donesenoj 2003. godine (Gutfreund p. Francuske, zahtjev br.45681/99, presuda od 12.6.2003.) 35 Sud je konstatovao da se podnosilac zahtjeva alio na odluku nacionalnog organa samo zbog toga to mu je odbijen zahtjev za besplatnu pravnu pomo, a ne i na odluku o krivinoj optubi protiv njega niti o njegovim graanskim pravima i obavezama. Nakon razmatranja pitanja da li postupak za dodjelu besplatne pravne pomoi sam po sebi uiva zatitu lana 6. Konvencije, zakljuio je da to nije sluaj, pa da u ovom predmetu nije primjenjiva odredba lana 6. stava 1.. Ipak, dodao je da mogu postojati sluajevi u kojim uskraivanje besplatne pravne pomoi moe predstavljati uskraivanje pristupa sudu i time ukljuiti odgovornost drave prema lanu 6. stav 1. U komentaru ove presude s pravom se primjeuje da Sud nije napomenuo da u ovim sluajevima postupak za dodjelu besplatne pravne pomoi i sama alba moraju biti po lanu 6. Konvencije. 4. Pravo na poteno suenje u kontekstu Zakona o parninom postupku FBiH 36 4.1. to se tie prava na pristup sudu, odnosno pokretanja parninog postupka, u naem pravu je prihvaeno naelo dispozitivnosti. Ovo naelo, kao jedno od osnovnih naela na kojim se zasniva ureenje parninog postupka, manifestvuje se, izmeu ostalog, i u oblasti pokretanja postupka: on se pokree tubom, ije podnoenje zavisi od volje subjekta kojem je ugroeno ili povrijeeno neko od njegovih graanskih prava. Pravo na pristup sudu, odnosno pravo na pokretanje postupka, moe biti ogranieno materijalnopravnim propisima koji normiraju rokove unutar kojih se moe podnijeti tuba i uslove koji treba da se ispune da bi se ona mogla podnijeti. Broj ovakvih ogranienja nije veliki, to ide u prilog potovanju prava na pristup sudu. Sluaj u kojem bi se moglo raditi o povredi ovog prava normiran je odredbom lana 49. stav 3. Porodinog zakona FBiH, koja normira odbacivanje tube ili zahtjeva za sporazumni razvod braka podnesenih nakon obustave postupka posredovanja, odnosno u sluaju neodazivanja uredno pozvanih branih partnera pozivu da uestvuju u postupku posredovanja. Ovu odredbu bi trebalo izmijeniti, kako se sudovi ne bi dovodili u situaciju da, protivno zakonu, postupaju po tubama i zahtjevima za sporazumni razvod braka i u onim sluajevima u kojim je postupak posredovanja obustavljen. Naime, u naoj sudskoj praksi je zauzet stav da sudovi treba da postupaju na ovaj nain, kako bi se izbjegla povreda prava na pristup sudu, odnosno povreda lana 6. stav 1. Konvencije. 4.2. Pri posljednjim izmjenama naeg procesnog zakonodavstva teite je stavljeno na ubrzanje postupka, odnosno na obezbjeenje efikasnijeg voenja postupka i bre pruanje
_______________
35 36

Ljudska prava u Evropi, Pravni bilten, br. 43, 2003.g., str. 12 -13. Zbog obima rada, njegov predmet je samo parnini, a ne i vanparnini i izvrni postupak. Ova preostala dva postupka takoer zasluuju panju jer se i njihova rjeenja mogu poboljati u smislu veeg uvaavanja prava na poteno suenje, a naroito udovoljavanja zahtjevu suenja u razumnom roku.

94

pravne zatite. Svjestan stanja koje je postojalo u domaoj praksi i sasvim izvjesne mogunosti da graani nezadovoljni odlukama domaih sudova zatrae zatitu po osnovu lana 6. stav 1. Konvencije od Suda u Strasbourgu, domai zakonodavac je pokuao otkloniti uzroke dugog trajanja postupaka i povrede prava na pravino suenje. Veliki broj instituta reformisan je upravo u skladu sa zahtjevima naela ekonominosti, tako da su neke vrijednosti i zahtjevi drugih naela svjesno rtvovani u korist ekonominosti. Meutim, sve uinjene promjene ne doprinose u istoj mjeri ostvarenju postavljenog cilja. Navest emo najznaajnija zakonska rjeenja koja mogu pomoi u realizaciji prava na pravino suenje, u prvom redu pravu na suenje u razumnom roku, ali isto tako, suprotno intenciji zakonodavca, mogu biti uzrok odugovlaenja postupka. a) Zamjena istranog naela raspravnim, odnosno prenoenje na stranke obaveze iznoenja injenica i predlaganja i izvoenja dokaza, bez mogunosti suda, u pravilu, da utvruje injenice koje stranke nisu iznijele i da izvodi dokaze koje one nisu predloile, moe dovesti upravo do odugovlaenja postupka. Priznavanjem aktivnije uloge strankama u odnosu na sud, teko da se moe postii ubrzanje postupka. Istina, za sud je predviena obaveza da postupak provede bez odugovlaenja (i sa to manje trokova) i da onemogui svaku zloupotrebu prava koja strankama priipadaju u postupku (lan 10. ZPP FBiH). b) Sudu je priznata mogunost da sankcionie zloupotrebu procesnih prava uesnika u postupku, ime e se ojaati procesna disciplinu stranaka, a u isto vrijeme postii bre i efikasnije voenje postupka, odnosno njegovo skraivanje. Ipak, samim izricanjem sankcija i novanih kazni (normiranih u lanovima 406. 417. ZPP FBiH), ne moe se puno postii. Najvanija pretpostavka za okonanje postupaka u razumnom roku jeste strunost i iskustvo sudije: zahvaljujui njima, ali isto tako i ulaganju rada i vremena za svestranu pripremu glavne rasprave, postii e se koncentracija postupka i njegovo okonanje u kratkom vremenu, nakon odrana samo dva roita, pripremnog i roita za glavnu raspravu. c) Radi jaanja procesne discipline stranaka ranija presude zbog izostanka zamijenjena je presudom zbog proputanja (lan 182.). Moda bi bilo bolje da je kao razlog za donoenje presude zbog proputanja normiran, pored proputanja podnoenja pisanog odgovora na tubu, i izostanak sa pripremnog roita i roita za glavnu raspravu. Ovakvo rjeenje bi moglo doprinijeti ubrzanju postupka. d) Potovanju prava na suenje u razumnom roku moe doprinijeti i preciznije normiranje mogunosti odlaganja i odgaanja roita, ali i odgovornije postupanje sudova pri odluivanju o odgaanju i odlaganju. Zakonodavac bi trebalo da ukloni dileme s kojim se sudovi susreu zbog nepreciznih zakonskih rjeenja, ukoliko hoe stvoriti uslove za restriktivnu primjenu ovih odredaba, to mu je i bila namjera pri ureenju mogunosti odgaanja i odlaganja (lanovi 111-113.) e) Dosljednom primjenom odredaba koje ograniavaju mogunosti iznoenja novih injenica i dokaza na glavnoj raspravi (lan 102. stav 2.) i u albi (lan 207. stav 1.), sudovi mogu doprinijeti osiguranju strankama prava na suenje u razumnom roku. f) Ubrzanju postupka doprinosi i mogunost drugostepenog suda da po albi ne ukine prvostepenu presudu i predmet uputi prvostepenom sudu na ponovno suenje radi pravilnog utvrivanja injeninog stanja, ve da na odranoj raspravi sam izvede nove dokaze ili ponovo izvede ve izvedene dokaze i preinai prvostepenu presudu, ukoliko je na osnovu novih dokaza ili ponovnog izvoenja ve izvedenih dokaza,

95

utvrdio drugaije injenino stanje od onoga utvrenog u prvostepenoj presudi (l. 229, st. 1. t. 3.). g) Rastereenju sudova velikog broja predmeta, pa samim time i stvaranju uslova da postupci u smanjenom broju predmeta budu okonani u kraem vremenskom periodu, moe doprinijeti rjeavanje sporova putem medijacije i sudskim poravnanjem (lanovi 86. i 87.). Da bi se ovo postiglo, sudovi bi trebalo da koriste mogunost da predloe strankama rjeavanje spora u postupku medijacije i morali bi izvravati obavezu da nastoje da stranke zakljue sudsko poravnanje. Isto tako, rjeavanje sporova pred arbitraama znatno doprinosi rastereenju sudova i efikasnijem voenju sudskih postupaka, tako da bi bilo nuno stvoriti pretpostavke da stranke u to veem broju sluajeva svoje sporove povjeravaju arbitranim sudovima. 4.3. Povreda prava na pravnu pomo moe nastati onda kada domae pravo ograniava mogunost stranke da sama neposredno, bez iije pomoi ili posredovanja, preduzima radnje u postupku i njima proizvodi procesnopravne posljedice te normira obavezno uee njenog zastupnika. U naem procesnom pravu stranke u svim predmetima imaju postulacionu sposobnost, 37 mogu neposredno preduzimati parnine radnje i ne postoji potreba za nunim zastupnikom odnosno strunim zastupnikom (koji inae obavezno zastupa stranke u pojedinim vrstama predmeta). Zbog toga ni ne postoji mogunost da se na ovaj nain povrijedi pravo na pristup sudu. Meutim, ova povreda moe uslijediti kao posljedica zakonskog rjeenja koje je suilo krug osoba bez strune pravne kvalifikacije koje stranke mogu odrediti za punomonike. Naime, kako se za punomonika, osim strunih zastupnika, mogu angaovati samo brani i vanbrani partneri te srodnici po krvi i tazbini (lan 301. stav 1. ZPP FBiH), osobe koje nemaju sredstava iz kojih bi mogle platiti strunog punomonika skoro da nemaju izgleda da uspiju u postupku. Nemogunost da angauju kao punomonika nekoga drugog izvan ovog uskog kruga osoba koje se profesionalno ne bave zastupanjem, moe biti razlog njihovog neuspjeha u postupku i uzrok povrede njihovog prava na pristup sudu te biti razlog njihovog obraanja i traenja zatite od Suda. Spreavanju povrede prava na pristup sudu u ovakvim sluajevima moe doprinijeti Zakon o besplatnoj pravnoj pomoi koji osigurava pruanje ove pomoi osobama koje nemaju sredstava da plaaju sve vee cijene usluga strunog zastupnika. Nepostupanje po ovom zakonu i nepruanje besplatne pravne pomoi e, kao element prava na pristup sudu, takoer znaiti povredu ovog prava. Meutim, i rjeenja ovog zakona, ukoliko ne budu u potrebnoj mjeri titila osobe kojima je ova pomo neophodna, mogu dovesti do povrede prava na besplatnu pravnu pomo. 4.4. Uvidom u stanje u praksi Suda nije teko zakljuiti da je neophodno da Bosna i Hercegovina, isto kao i ostale drave potpisnice Konvencije, osigura efikasnost domih prvnih sredstav koja e garantovati u svakom konkretnom sluaju odluivanje o meritumu i adekvatno obeteenje u sluaju krenja prava. Potreba i obaveza drave da utvruje postojanje odgovarajuih sredstava i da ih obezbjeuje posebno se odnosi na sluajeve nerazumno dugog trajanja sudskih postupka, sluajeve u kojim se najdrastinije i najee kri pravo na poteno suenje.

_______________
37

Postulaciona sposobnost je ograniena samo u sluaju da stranku zastupa punomonik: u njegovom prisustvu ona sama ne moe ispitivati suprotnu stranku, svjedoke i vjetake (l.300. st.2.ZPP FBiH).

96

Prof. dr. sc. Vesna Kazazi Pravni fakultet Sveuilita u Mostaru

ZATITA LJUDSKIH PRAVA U BOSNI I HERCEGOVINI

UVOD Ljudska prava su opa i neotuiva i pripadaju svakom ljudskom biu u odnosu na dravu i vlast. Ona predstavljaju temelj slobode, pravde i mira u svijetu. Ona su skup naela koja su se postupno javljala u razliitim kontekstima i na razliitim mjestima, kao odgovor na tlaenje pojedinaca, grupa i naroda. Proces priznavanja ljudskih prava dugotrajan je i osjetljiv, i predstavlja korjenito mijenjanje pristupa pojedincu, drutvu, vlasti i dravi. Ideju ljudskih prava pratimo kroz cijelu ljudsku povijest, ali se njihov efektivni nastanak podudara s nastankom moderne pravne drave. Kada govorimo o problematici ljudskih prava i sloboda u dananjem svijetu, zapaamo promiljanja koja upuuju na svojevrsnu lakou donoenja, odnosno usvajanja mnogobrojnih deklaracija o slobodama i pravima s jedne strane, i esto i jo lake krenje i nepotivanje istih sloboda i prava, s druge strane. 1 Malo je suvremenih zemalja u svijetu u kojima su u njihov ustavno pravni poredak uvrtene gotovo sve impresivne tekovine i norme o ljudskim pravima i slobodama, kao to je to u Bosni i Hercegovini, a uspostavljeni su i mehanizmi za njihovu zatitu. Drava bi svakom graaninu trebala omoguiti da uiva prava koja su mu osigurana Ustavom i meunarodnim dokumentima na iju se primjenu obavezala. Meutim, nije vano imati samo dobre zakone koji e biti u skladu s meunarodnim standardima, ve je podjednako vano osigurati njihovu praktinu primjenu.Primjenjivanje zakona u praksi treba se provoditi na nain da se tite prava i slobode pojedinca, bez razlike u pristupu. Nedvojbeno je da je put ka efikasnoj demokraciji i punom potovanju ljudskih prava i sloboda dug i teak i da je na tom putu jo puno prepreka, ali se na njemu mora ustrajati ako se eli takav trend razvoja koji odgovara modernim dostignuima. Pribliavanje standardima zatite iz Evropske konvencije i tenja da ovi standardi postanu realnost u Bosni i Hercegovini, treba biti imperativ daljnjeg razvoja, a osiguranje minimalnih ekonomskih pretpostavki nuan preduvjet da bi se to i ostvarilo. U radu emo ukazati na prava i slobode koje bi se u Bosni i Hercegovini trebale uivati, kao i mehanizme zatite koji se mogu koristiti u sluaju da drava prekri neko zajameno pravo. 1. USTAV I MEUNARODNA ZATITA OVJEKA U Preambuli Ustava Bosne i Hercegovine navodi se odlunost da se osigura puno potovanje meunarodnog humanitarnog prava, te upuuje na primjenu Ope deklaracije o ljudskim pravima, na Paktove o graanskim i politikim, kao i o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, kao i na Deklaraciju o pravima osoba koje pripadaju nacionalnim ili etnikim, vjerskim i jezinim manjinama, te drugih instrumenata o ljudskim pravima.
_______________
1

Vidi: Miljko, Zvonko, Europska konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama i ustavni poredak Bosne i Hercegovine, Zbornik radova Pravnog fakulteta Sveuilita u Mostaru, br.XX, 2007. str. 191.

97

U lanu II. Stav 2. Ustava BiH propisano je da se u Bosni i Hercegovini direktno primjenjuju prava i slobode zajamene Evropskom konvencijom za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao i njenim Protokolima. Ovi akti imaju prioritet nad svim drugim zakonima. Iako ima miljenja prema kojima Evropska konvencija, kao ustavni princip ima povlaten poloaj i hijerarhijski je iznad samog Ustava BiH 2, miljenja smo da su norme Evropske konvencije ustavnog ranga, jer su inkorporirane u sam Ustav, a ova ustavna odredba budui da ustavni sustav Bosne i Hercegovine ne poznaje organske zakone, o nadzakonskoj pravnoj snazi Evropske konvencije poklapa se s ustavnim rangom, ali se ni u kakvom sluaju ne moe govoriti o nikakvom nadustavnom karakteru Evropske konvencije. 3 lan II. stav.3. Dejtonskog mirovnog sporazuma propisuje da e se sve osobe unutar teritorija Bosne i Hercegovine uivati sljedea prava i slobode: a) pravo na ivot, b) pravo osobe da ne bude podvrgnuta torturi ili nehumanom ili poniavajuem tretmanu ili kanjavanju, c) pravo osobe da ne bude drana u ropstvu, podinjenosti ili da obavlja prisilni ili obavezni rad, d) pravo na slobodu i sigurnost, e) pravo na pravian postupak u graanskim i kaznenim stvarima i druga prava u vezi s kaznenim postupkom, f) pravo na privatni i porodini ivot, dom i prepisku, g) slobodu misli, savjesti i vjere, h) slobodu izraavanja, i) slobodu mirnog okupljanja, slobodu udruivanja s drugima, j) pravo na enidbu i udaju, te osnivanje obitelji, k) pravo na imovinu, l) pravo na obrazovanje, m) pravo na slobodu kretanja i prebivalite. Uivanje navedenih prava, u skladu sa t. 4. Ustava, treba osigurati za sve osobe u Bosni i Hercegovini, bez diskriminacije po bilo kojem osnovu. lanom II, stav 7, regulirano je, da e Bosna i Hercegovina ostati ili postati strana ugovornica u meunarodnim sporazumima koji su navedeni u Aneksu I Ustava BiH. U te Sporazume spadaju: 1. Konvencija o spreavanju i kanjavanju zloina genocida (1948.) 2. enevske konvencije I-IV o zatiti rtava rata (1949.) i Dopunski protokoli I-II (1977.) 3. Konvencija o statusu izbjeglica (1951.) i Protokol (1967.) 4. Konvencija o dravljanstvu udatih ena (1957.) 5. Komisija o smanjivanju broja osoba bez dravljanstva (1961.) 6. Konvencija o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije (1965.) 7. Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima (1966.) i Fakultativni protokoli (1966. i 1989.) 8. Meunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (1966.) 9. Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije prema enama (1979.) 10. Konvencija protiv muenja i drugog nehumanog ili poniavajueg postupanja ili kanjavanja (1984.)
_______________
2

Vidi: Vehabovi, Faris, Odnos Ustava Bosne i Hercegovine i Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Amos-Graf, Sarajevo, 2006., str. 10. Miljko, Zvonko, o.c., str. 104.

98

11. Evropska konvencija o spreavanju muenja ili nehumanog ili poniavajueg postupanja ili kanjavanja (1987.) 12. Konvencija o pravima djeteta (1989.) 13. Konvencija o zatiti prava svih radnika migranata i lanova njihovih obitelji (1990.) 14. Evropska povelja o regionalnim jezicima ili jezicima manjina (1992.) 15. Okvirna konvencija o zatiti nacionalnih manjina (1994.) lanom II stav 5, proklamirano je pravo slobodnog povratka izbjeglih osoba u mjesta njihovog porijekla. Oni imaju pravo, u skladu s Aneksom 7 na Opi okvirni sporazum, na povrat imovine koje su bili lieni tokom neprijateljstava od 1991. godine i na kompenzaciju za bilo koju imovinu koja im ne moe biti vraena. Ova odredba je razrada lana 1. Protokola I, o neometanom uivanju privatnog vlasnitva i drugih prava i sloboda, koja su bitna za realizaciju povratka povratnika. 4 Konano, posljednji stav 8. lana II Ustava Bosne i Hercegovine obavezuje sve nadlene vlasti, da omogue neogranien pristup i da surauju sa svim mehanizmima za praenje stanja u oblasti ljudskih prava utemeljenim za Bosnu i Hercegovinu; nadzornim tijelima utemeljenim bilo kojim sporazumom navedenim u Aneksu I Ustava Bosne i Hercegovine; Meunarodnom sudu za bivu Jugoslaviju i svim drugim organizacijama ovlatenim od strane Vijea sigurnosti Ujedinjenih nacija s mandatom u domenu ljudskih prava ili humanitarnog prava. 2. KONTROLNI SISTEM U BOSNI I HERCEGVINI 2.1. Komisija za ljudska prava za Bosnu i Hercegovinu U cilju primjene najviih standarda u oblasti ljudskih prava i sloboda na nivou Bosne i Hercegovine, a u skladu sa Aneksom VI Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, uspostavljena je Komisija za ljudska prava za Bosnu i Hercegovinu, koju si inili Ured ombdusmena Bosne i Hercegovine i Dom za ljudska prava. Komisija je imala irok obim ovlatenja i trebala je da odigra kljunu ulogu u zatiti temeljnih ljudskih prava, prije nego to Bosna i Hercegovina postane lanica Vijea Evrope. Njen je primaran zadatak bio da svim osobama koje su pod jurisdikcijom strana potpisnica osigura najvii nivo meunarodno priznatih ljudskih prava i temeljnih sloboda, ukljuujui i one predviene Evropskom konvencijom i njenim dodatnim protokolima, te one koje su sadrane u 15 sporazuma koji su sadrani u Aneksu Sporazuma o ljudskim pravima. 2.1.1. Ombdusmen Pojam ombdusmen dolazi iz skandinavskih zemalja u kojima ta institucija ima za zadatak odbranu interesa pojedinaca protiv uprave, uz znaaj istranog postupka, kao i odluivanje o sluajevima kojima se bavi. Osobenost te formule proirila se i na druge zemlje u kojima su se te institucije razvile. U zavisnosti od zemlje, nazvan je republiki posrednik ili branitelj graana. 2000. godine Visoki predstavnik je donio Odluku o Zakonu o ombdusmenu za ljudska prava Bosne i Hercegovine 5( u daljnjem tekstu Zakon). Zakon je u Parlamentarnoj skuptini

_______________
4

Vidi: Sadikovi, azim, Pravo na djelotvoran pravni lijek, Godinjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, XLIV, 2001., str. 311-313. Slubeni glasnik BiH, br. 32/0019/02,35/04.

99

BiH usvojen 2002. godine,a izmjenama Zakona izvreno je objedinjavanje institucije ombdusmena 6, pa su nadlenosti entitetskih ombdusmena 7 prenijeti na dravnu razinu. Objedinjavanje ovih institucija Ombdusmena u Bosni i Hercegovini imalo je za cilj da se osigura ujednaeno tretiranje albi graana na podruju cijele Bosne i Hercegovine, te da se osigura jednaka razina zatite ljudskih prava, kao i ekonominiji i funkcionalniji rad tako objedinjene institucije. Prema odredbama Zakona, ombdusmen za ljudska prava Bosne i Hercegovine je nezavisna institucija, uspostavljena u cilju promoviranja dobre uprave i vladavine prava, zatite i sloboda fizikih i pravnih lica, kako je garantirano posebno Ustavom Bosne i Hercegovine i meunarodnim sporazumima, koji se nalaze u dodatku tog Ustava, koja e s tim u vezi nadgledati aktivnosti institucija Bosne i Hercegovine, njenih entiteta i Brko Distrikta. 8 Institucija je nadlena razmatrati predmete koji se odnose na slabo funkcioniranje ili povrede ljudskih prava i sloboda poinjene od bilo kojeg tijela vlasti u Bosni i Hercegovini. Moe djelovati po prijemu albe ili ex officio, a moe poduzimati i ope istrage. Institucija moe preporuiti odgovarajue pojedinane ili ope mjere. 9 Institucija ima ovlatenja provoditi istrage po albama o povredi ljudskih prava i sloboda navodno poinjenih od strane vojnih vlasti, a takoe je ovlatena provoditi istrage u svim albama u vezi sa slabim funkcioniranjem sudskog sistema ili nepravilnim procesuiranjem individualnih predmeta, te preporuiti odgovarajue pojedinane ili ope mjere. Zakonom je izriito propisano da se Ombdusmen nee mijeati u proces odluivanja sudova, ali moe pokrenuti sudske postupke ili intervenirati u toku postupka koji se vodi, kad god ustanovi da je takva aktivnost neophodna pri obavljanju svojih dunosti.Ombdusmen takoe moe dati preporuke organu vlasti koji je strana u postupku ili biti konzultiran od strane u postupku. 10 2.1.1.1. Pravila o postupanju ombdusmena Instituciji Ombdusmena moe se obratiti svaka fizika ili pravna osoba koja ima legitimni interes. alba Instituciji ne moe povui bilo kakve krivine, disciplinske ili druge sankcije za podnositelja albe, kao ni bilo kakvu neugodnost ili diskriminaciju za njega. Ombdusmen e odbiti da razmatra anonimne albe za koje smatra da su zlonamjerne, one koje nanose tetu legitimnim pravima tree osobe, te one koje su uloene izvan roka od 12 mjeseci nakon pojave injenica, dogaaja ili odluka na koje se ali. 11 Protiv odluka ombdusmana ili Institucije nije mogue uloiti albu. Kad ombdusmen odlui da alba prua dovoljno osnova za istragu, on e obavijestiti tijelo vlasti na koje se alba odnosi, tako da druga strana moe dostaviti svoju pismenu izjavu. Ako u toku istrage, ombdusmen ustanovi da izvrenje upravne odluke moe rezultirati nepopravljivom tetom za prava podnositelja albe, on moe nadlenom organu vlade predloiti da obustavi izvrenje osporene mjere, u periodu koji ne smije biti dui od 10 dana.
_______________
6

8 9 10 11

Vidi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ombdusmu za ljudska prava Bosne i Hercegovine. Zakon je stupio na snagu 3.5.2006. godine, Sl. glasnik BiH, 32/06. od 26.12.2006. Zakon o ombdusmenu Federacije BiH objavljen je u Slubenim novinama Federacije BiH,be.32/00; Zakon o ombdusmenu Republike Srpske u Slubenom glasniku Republike Srpske,br.4/00. lan 1. Zakona. lan 2. Zakona. lan 3. i 4. Zakona. lan 21. t .2. Zakona

100

Zahtjev moe biti odbijen, u roku od tri dana, i mora biti obrazloen. Ako se to ne dogodi, prijedlog e postati obavezujui za to tijelo. Organi vlasti u obavezi su da ombdusmenima prue odgovarajuu pomo u istrazi i vrenju kontrole. To znai, da e u vrijeme istrage ombdusmen imati pristup bilo kojem organu vlade u cilju provjere informacija, obavljanja razgovora i razmatranja raznih spisa i dokumenata.Ombdusmen moe traiti i pristup spisima ili dokumentima koji se tiu aktivnosti ili djelatnosti koja je pod istragom, ukljuujui one koji su povjerljivi ili tajni u skladu sa zakonom. U takvim sluajevima, mora se primijeniti potrebna diskrecija za njih i oni se ne smiju uiniti dostupni javnosti. Ako organi vlasti odbiju dostaviti iste, a po miljenju omdusmena mogu biti od presudnog znaaja za pravilno provoenje istrage, oni e o tome obavijestiti Predsjednitvo Bosne i Hercegovine. Ukoliko u obavljanju svojih dunosti ombdusmen sazna za ponaanja koja predstavljaju krivino djelo, u obavezi je da o tome obavijestiti nadlene organe tuilatva. Problem u radu ombdusmena sastoji se u tome to je postupak dosta spor i neefikasan, to ima za posljedicu da se veliki broj predmeta ne rjeava. 12 2.1.1.2. Priroda odluka Vladinim organima ombdusmen moe dati preporuke u cilju otklanjanja utvrenih povreda i usvajanja novih mjera. Ni ombdusmen ni Institucija ne mogu izmijeniti, niti ukinuti mjeru ili nalog vlade, ali mogu dati prijedlog za izmjenu kriterija koji se koriste pri njihovom usvajanju. Ukoliko ombdusmen, nakon razmatranja predmeta ustanovi da nain na koji je zakon primijenjen vodi nepravinim rezultatima, on moe nadlenom organu vlade uputiti preporuke koje mogu dovesti do pravinog rjeenja situacije. On moe nadlenom organu dati i prijedlog mjera ija bi primjena vjerovatno poboljala situaciju, ukljuujui i isplatu odtete. Nadalje, u godinjem ili specijalnom izvjetaju, moe dati prijedlog za izmjene i dopune zakona i drugih propisa, kada smatra da je to potrebno. 13 Institucija je u obavezi da svake godine uputi izvjetaj o rezultatima svojih aktivnosti Predsjednitvu Bosne i Hercegovine, Predstavnikom domu i Domu naroda Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine. Institucija moe dati i specijalni izvjetaj ako javni znaaj i hitnost to zahtijevaju.To se najee deava kad tijelo uprave odbije postupiti po propisima Ombdusmena, ili kada se pojavljuje uestali broj krenja prava u pojedinim podrujima drutvenog ivota. 14 2.1.2. Dom za ljudska prava za Bosnu i Hercegovinu Dom za ljudska prava za Bosnu i Hercegovinu (u nastavku teksta Dom) je osnovan Aneksom 6. Dejtonskog mirovnog sporazuma. Sastojao se od etrnaest sudaca, od kojih je osam imenovao Komitet ministara Vijea Evrope, i est domaih sudaca po dvojica iz Federacije BiH i dvojica iz Republike Srpske. Dom je bio nadlean istraivati navodna i oigledna krenja Evropske konvencije, te diskriminaciju u vezi s tim pravima koja su garantirana i u drugim meunarodnim
_______________
12

13 14

Vidi detaljnije u: Medi, Duko, Zatita ljudskih prava u Bosni i Hercegovini a akcentom na Evropsku konvenciju o zatiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, Pravni savjetnik 12/ 2001, str. 113-114. lan 32. Zakona. Harland, Cristopher-Roche, Ralph- Strauss, Ekkehard, Komentar Evropske konvencije o ljudskim pravima prema praksi u Bosni i Hercegovini i Strasbourgu, Grafiar promet, Sarajevo, 2003., str. 19.

101

dokumentima navedenim u Aneksu I Ustava BiH. Dom je primao prijave koje su mu upuivali ombdusmeni, te osobe, nevladine organizacije ili grupe pojedinaca koji su tvrdile da su rtve krenja ljudskih prava od strane bilo koje strane potpisnice.Postupak pred Domom podrazumijevao je odluivanje o prihvatljivosti i meritumu, a u svojim odlukama Dom se esto pozivao na praksu Evropskog suda za ljudska prava.Odluke Doma su konane o obavezujue i strane su bile obavezne da ih izvre. Dom je prestao sa radom 31.12.2003. godine. Sporazumom iz 2003. godine 15 je utvreno da e Komisija za ljudska prava pri Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, preuzeti rjeavanje preostalih predmeta nakon 31.12.2003. godine. Komisija je prestala s radom 31.12.2006. godine, a preostalih oko 5oo predmeta preuzeo je rijeiti Ustavni sud Bosne i Hercegovine. 16 2.2. Ustavni sud Bosne i Hercegovine Ustavni sud Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu Ustavni sud), utemeljen je lanom VI Ustava BiH, a njegove ovlasti definirane su u lanu IV/3 i VI/3 Ustava BiH. Pored klasine zadae koja se odnosi na zatitu ustavnosti, Ustavni sud ima nekoliko vidova nadlenosti: sporovi sukoba nadlenosti i apstraktna kontrola ustavnosti (lan VI/3.a.Ustava BiH), apelacijska nadlenost (lan VI/3.b. Ustava BiH), prosljeivanje pitanja od drugih sudova (lan VI/3.c. Ustava BiH) i deblokada Parlamentarne skuptine BiH (lan IV/3.f.). 17 Ustavni sud donosi konane i obavezujue odluke i on je nezavisni uvar Ustava i garant za zatitu ljudskih prva i sloboda. 18 Odluke su konane jer ne postoji pravni lijek koji bi se upotrijebio protiv njih pred viom domaom instancom. Zatita Ustavom osiguranih sloboda i prava pred Ustavnim sudom je supsidijarne naravi. Ustavna tuba se moe podnijeti tek nakon to se iscrpe pravni lijekovi. Ako je doputen upravni spor, odnosno revizija u parninom ili izvanparninom postupku, mora se odluiti o tim pravnim sredstvima. Posebnom skupinom zakonskih odredaba, u zakonima u upravnim sporovima 19, regulirana je materija o ustavnosudskoj zatiti sloboda i prava zajamenih ustavom, kada su ta prava i slobode povrijeeni pojedinanim aktom ili radnjom slubene, odnosno ovlatene osobe. 20 Apelacija se moe podnijeti samo zbog povreda Ustava Bosne i Hercegovine. Ona je zbog federalne strukture ustavnost BiH apelacijska nadlenost i, u pravilu, se svodi na zatitu temeljnih prava i sloboda ovjeka i graanina. 21
_______________
15

16

17 18 19

20

21

Sporazum je zakljuen 25.9.2003. godine, u skladu s lanom XIV. Aneksa VI Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. Potpisale su ga strane Bosna i Hercegovina, Federacija BiH i Republika Srpska. V. Slubeni glasnik BiH, br. 35/03 V. Detaljno u: Dekovi, Mehmed, Komisija za ljudska prava pri Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine prestala s radom, Osvrti i prikazi, Pravna misao, broj: 1-2/07, str.71. Vidi opirnije: Miljko, Zvonko, Ustavno ureenje Bosne i Hercegovine, Zagreb, 2006., str. 319-336. Miljko, Zvonko, o.c., str. 324. Vidi: Zakon o upravnom sporu BiH (Slubeni glasnik BiH, broj 19/02), Zakon o upravnom sporu Federacije Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, broj 9/05), Zakon o upravnom sporu Republike Srpske (Slubeni glasnik RS, broj 109/05), Zakon o upravnom sporu Brko Distrikta Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BD BiH, broj 4/00 i 1/01). Vidi detaljnije o tome u: Pehar, Snjeana, Popovi, Vesna, Sudska zatita ljudskih prava povrijeenih pojedinanim aktima i radnjama tijela uprave, Zbornik radova Pravnog fakulteta Sveuilita u Mostaru, br. XIX., 2006. str. 107-127. Miljko, Zvonko, Ibid.

102

Prema Poslovniku, sud moe razmotriti apelaciju, samo ako su protiv odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi pravni lijekovi mogui po zakonu, i to u roku od 60 dana od dana kada je podnositelj apelacije primio odluku o pravnom lijeku koji je koristio. Ako Ustavni sud ustanovi da je apelacija osnovana, on moe djelovati dvojako: kao sud pune jurisdikcije, odnosno odluiti o meritumu sluaj, ili pak ukinuti presudu i vratiti sluaj sudu koji je donio tu presudu na ponovni postupak. Ako sud odluuje o meritumu, on odluku mora dostaviti mjerodavnom organu koji e podnositelju apelacije osigurati ustavna prava koja su mu povrijeena. Na ovaj nain se Ustavni sud BiH, davi sam sebi pravo da apelacijom napadnutu presudu izmijeni i sam presudi u meritumu, definitivno pretvorio u sud naknadne revizije tj. etvrtu instancu redovnog sudstva. 22 Kad sud usvaja apelaciju i ukida odluku koja se pobija i sluaj vraa sudu, odnosno organu koji ju je donio na ponovni postupak, u obrazloenju Odluke mora navesti koje je pravo povrijeeno i u emu se povreda sastoji. EVROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA U STRASBOURGU 23 Sud u Strasbourgu spada u sudove sa specijaliziranom nadlenou. lan 32 (1). Evropske konvencije previa nadlenost Suda u Stasbourgu ratione materie, a upuuje i na onu ratione personae. On glasi: Nadlenost Suda protee se na sve predmete u pogledu tumaenja i primjene Konvencije i dopunskih protokola to mu se podnesu kao to je odreeno u lanovima 33,34, i 47. lanovi na koje se upuuje odreuju nadlenost ratione personae. lan 33. predvia nadlenost Suda u sporovima izmeu drava stranaka Evropske konvencije. lan 34. obavezuje Sud da postupa po tubama bilo koje fizike osobe, nevladine organizacije ili skupine pojedinaca koji tvrde da su rtve krenja prava priznatih u Konvenciji ili dopunskim protokolima to ih je poinila neka od ugovornih stranaka. Te se osobe pojavljuju u ulozi tuitelja, a tuena je strana uvijek drava ugovornica. lan 47. daje mogunost Komitetu ministara Vijea Evrope da od Suda trai i dobije savjetodavna miljenja o pravnim pitanjima u pogledu tumaenja Konvencije i protokola. Odluke Suda imaju domaaj autentinog tumaenja Evropske konvencije i dopunskih protokola koja se namee svim nacionalnim i meunarodnim organima koji se moraju brinuti o njihovom potivanju. Sud e tumaiti Konvenciju samo u funkciji sluajeva koji mu se podnesu. Pravilo o nadlenosti Suda ratione materiae sadrano je u prvoj reenici odredbe lana 34. Evropske konvencije i to u onom dijelu koji kae da se rtva povrede Evropske konvencije moe pozivati na povredu prava priznatih u Evropskoj konvenciji i dopunskim protokolima. To znai da se pritube mogu odnositi samo na lanove iz Dijela I Evropske konvencije i lanove Protokola koji sadre dodatna prava. Evo pregleda tih sloboda i prava 24, uz naznaku propisa u kojima su definirana:
_______________
22 23

24

Miljko, Zvonko, o.c., str.325. Vidi detaljno u: Paunovi, M., Cari, S., Evropski sud za ljudska prava, osnovna naela i tok postupka, Beograd, 2006. Vidi detaljno u: Nadadin-Deftedarevi, Mirjana, Evropska konvencija prema praksi Europskog suda za ljudska prava, Mostar, 2007.

103

Pravo na ivot i ukidanje smrtne kazne (lan 2; Protokol 6); Pravo na fiziki integritet (zabrana muenja) (lan 3); Zabrana ropstva i prisilnog rada (lan 4); Pravo na slobodu i sigurnost osobe i zabrana dunikog ropstva (lan 5; lan 1. Protokola 4); Pravo na potenje suenje (lan 6; lan 2-4 Protokola 7); Zabrana retroaktivne primjene kaznenog prava (lan 7); Pravo na potovanje privatnog i porodinog ivota, doma i dopisivanja, pravo na brak i osnivanje porodice, te jednakost meu suprunicima (lan 8. i 12; lan 5. Protokola 7); Sloboda miljenja, savjesti i vjeroispovijedi, sloboda izraavanja (lan 9. i 10); Sloboda okupljanja i udruivanja (lan 11); Zatita vlasnitva (lan 1. Protokola 1); Pravo na djelotvoran pravni lijek (lan 13); Zabrana diskriminacije (lan 14); Prava stranaca i dravljana kao razliitih skupina (lan 6; lan 2. i 4. Protokola 4; lan 1. Protokola 7); Derogacija u vrijeme rata i vanrednog stanja (lan 15).

Uvjeti za dopustivost tube lan 35. Evropske konvencije odreuje uvjete dopustivosti tube. Taj lan glasi: 1. Sud moe razmatrati predmet samo nakon to su iscrpljena sva raspoloiva domaa pravna sredstva u skladu s opeprihvaenim pravilima meunarodnog prava i unutar razdoblja od est mjeseci od dana donoenja konane odluke. 2. Sud nee razmatrati ni jednu pojedinanu tubu podnesenu na temelju lana 34, koja je: a) anonimna; ili b) u osnovi ista kao predmet to ga je sud ve ispitivao, ili koja je ve podnesena nekom, drugom meunarodnom postupku istrage ili rjeavanja, te ako ne sadri nikakve nove relevantne injenice. 3. Sud e proglasiti nedopustivom svaku pojedinanu tubu podnesenu na temelju lana 34. koju smatra inkompatibilnom s odredbama Konvencije i dopunskih protokola, oito neosnovanom ili zloupotrebom prava na podnoenje tube. 4. Sud e odbaciti svaku tubu koju smatra nedopustivom na temelju ovoga lana. Takva odluka moe biti donesena u bilo kojem stadiju postupka. 1. Iscrpljenje domaih pravnih lijekova Ovo sredstvo o iscrpljenju pravnih domaih pravnih lijekova u postupku pred Evropskim sudom je proceduralne naravi i ono je uvjet za ostvarenje prava iz Konvencije. lan 35.Konvencije navodi da zahtjev o kojemu je rije valja ispuniti u skladu s opeprihvaenim pravilima meunarodnoga prava. Prema opem meunarodnom pravu raspoloila sredstva moraju biti dostupna 25, te djelotvorna, tj. efikasna. 26
_______________
25 26

To nee biti sluaj u vrijeme oruanih sukoba kad domai sudovi stvarno ne djeluju. Radi se samo o onim postupcima u kojima se zaista moe ispraviti navodnu nepravdu tj. koji nee biti lieni izgleda da uspiju.

104

U izvrenju ovog naela oteena osoba duna se obratiti svim redovnim sudovima i drugim nadlenim tijelima koja imaju mogunost da joj isprave tetu. To ukljuuje i obraanje ustavnim sudovima u zemljama u kojima postoje, i gdje su nadleni da o nekom konkretnom sluaju odluuju. To ukljuuje i upravne organe i upravne sudove ukoliko su nadleni, ali ne i organe koji dodjeljuju pomilovanje ili da izvanredno ukidaju presudu. Ako se pravni lijekovi ne iskoriste zahtjev e biti odbijen. 27 to se tie Bosne i Hercegovine, ve je ranije istaknuto da je Dejtonski mirovni sporazum direktno inkorporirao Evropsku konvenciju u domai pravni sistem i dao joj prioritet nad svim drugim zakonima u Bosni i Hercegovini. Nakon to je postala lanica Vijea Evrope, Bosna i Hercegovina je ratificirala Evropsku konvenciju, 2002. godine. Zato se, prije obraanja Evropskom sudu, potrebno obratiti Ustavnom sudu. Prije podnoenja apelacije, potrebno je u pravilu, iscrpiti redovna pravna sredstva, dok izvanredne pravne lijekove nije potrebno ulagati. Izuzetak od naprijed navedenog pravila je revizija u parninom i izvanparninom postupku, kada je ona doputena. Ako revizija nije doputena, onda e posljednja odluka biti odluka albenog suda. 28 2. Nadlenost Suda ratione temporis, ukljuujui rok od 6 mjeseci. Evropska konvencija stupila je na snagu 1953. godine. Nakon tog datuma ona stupa na snagu za svaku novu dravu stranku datumom njezinog polaganja ratifikacijskih instrumenata kod Glavnog tajnika Vijea Evrope. Za Bosnu i Hercegovinu ona je stupila na snagu, 12.7.2002. godine. Praksa rada prijanje Komisije i Suda prihvatila je da ona nema retroaktivnog uinka. To znai da se nijedna tuba ne moe odnositi na krenje njezinih odredbi iz vremena prije nego to je Konvencija za tuenu dravu stupila na snagu. Svrha pravila od est mjeseci za podnoenje tube Evropskom sudu ima za svrhu da se, s jedne strane osigura pravna sigurnost, a da, sa druge strane, tuitelj ima dovoljno vremena za pripremanje svoje tube Europskom sudu. 29 Rok od est mjeseci poinje tei nakon izricanja negativne presude u usmenoj raspravi pred domaim sudom, ukoliko je tuitelj ili njegov zastupnik, na njoj bio prisutan. Ako se postupak pred posljednjim domaim organom vodi iskljuivo pismenim putem, bez prisustva stranaka (npr. pred upravnim sudom), rok se rauna od dana kad je podnositelj, odnosno njegov odvjetnik, primio odluku. Prema Pravilu 47. tuitelj mora u roku od 6 mjeseci podnijeti iscrpnu tubu, sa svim dokumentima na formularu koji mu dostavi Tajnitvo Suda. 30 3. Ostali zahtjevi dopustivosti tube a) U stavu 2. lana 35. navodi se da Sud nee razmatrati pojedinanu tubu, podnesenu na temelju lana 34. koja je anonimna. Prema pravilu 47. tuitelj mora na obrascu Suda navesti svoje ime, datum roenja, dravljanstvo, pol, zanimanje i adresu. On, konano, tubu mora i potpisati.
_______________
27

28 29

30

Vidi: Mirazovi protiv Bosne i Hercegovine, Odluka o dopustivosti, br. 13628703 OD 16.5.2006. godine, http:/ mhrr.gov.ba/ured_zastupnika/odluke/?id-170 Vidi: Pehar-Popovi, o.c. str. 120. Vladimir-uro Degan, Europski sud za ljudska prava, Predavanja na postdiplomskom teaju na Pravnom fakultetu Sveuilita u Mostaru, Mostar, 2003. str. 46. Kao primjer podnoenja zahtjeva izvan roka od est mjeseci, nalazimo u predmetu Modri protiv Hrvatske, Vidi: Odluka o doputenosti, zahtjev br. 21609/06, od 4.6.2009; podaci objavljeni na: http:www.pravosudje.hr

105

Tuba nije anonimna ako tuitelj ne eli da se njegov identitet otkrije. To mora odobriti predsjednik Vijea. 31 U tom sluaju javnosti se ne mogu dati ni spisi u tom predmetu. Naravno da se njegov identitet mora otkriti dravi koju on tui.32 b) U lanu 35. taka (b), stav 2.(i), navodi se da Sud nee razmatrati pojedinanu tubu koja je u osnovi ista kao predmet to ga je Sud ve ispitivao. Tu je rije o opem naelu sudskog postupka non bis in idem, koje je vezano i za naelo res judikata. Sud, dakle, nee razmatrati predmete o kojima je ve donio odluku. Izuzetak od tog pravila su zahtjevi koji sadravaju nove relevantne injenice koje u toku prvog postupka nisu bile poznate ni tuitelju, ni Sudu, ili su se naknadno dogodile. c) U lanu 35. taka (b), stav 2. (ii), naznaeno je da Sud nee razmatrati niti tubu koja je ve podnesena nekom drugom meunarodnom postupku istrage ili rjeavanja. On je obuhvaen opim naelom sudskog postupka koje spreava litispendenciju. To znai da onaj koji podnosi zahtjev Evropskom sudu, ne smije to initi i prema nekom drugom tijelu za zatitu ljudskih prava. U praksi se najee radi o predstavkama koje se upuuju Odboru (Komitetu) za ljudska prava osnovanom temeljem Meunarodnog pakta o graanskim i politikim pravima iz 1966. godine, te nekim tijelima Meunarodne organizacije rada. d) Taka 3. lana 35. navodi da e Sud proglasiti nedopustivom i svaku pojedinanu tubu koju smatra (i) inkompatibilnom s odredbama Konvencije i dopunskih protokola, (ii) oito neosnovanom ili (iii)zloupotrebom prava na podnoenje tube. Kad je rije o inkompatibilnosti, Sud razmatra predmet tube ratione temporis, ratione personae, ratione loci i ratione materiae. Kao to je ve istaknuto,pred Evropskim sudom moe se traiti zatita prava sadranih u I odjeljku Konvencije, te onih iz dopunskih protokola. Dakle Sud nije nadlean u pogledu zatite drugih ljudskih prava koja su sadrana u drugim meunarodnim instrumentima o ljudskim pravima. 33 Ukoliko ipak, kao predmet tube bude istaknut zahtjev za zatitu nekog od tih 34prava, Sud e tubu odbaciti kao nedopustivu. Sud e odbaciti tubu i kao oito neosnovanu, ako njen sadraj oito ne upuuje na postojanje bilo kakvog oblika prava od strane tuene drave na koji se podnositelj predstavke poziva. Sud e pojedinanu predstavku proglasiti neprihvatljivom ako se njome vri zloupotreba prava na podnoenje zahtjeva. Ona se najee manifestira kao svjesno iznoenje neistinitih ili neosnovanih optubi, upotreba uvredljivog i pogrdnog jezika za vladu protiv koje je zahtjev upuen, te zlonamjerno krenje pravila povjerljivosti u sudskom postupku. Taj pojam je koriten kada jedan podnositelj zahtjeva nije odgovorio na nekoliko upita u vezi sa razmatranjem tog zahtjeva. Ovaj razlog nedoputenosti zahtjeva iznimno rijetko se javlja u odlukama Suda. Priroda odluke Sud donosi odluku koja obavezuje sve strane u sporu. Pravomona presuda se objavljuje i ima karakter izvrnog naslova. Presude moraju biti obrazloene..
_______________
31

32 33

34

Vidi: Gomien, Donna, Kratki vodi kroz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, Strabourg, Vijee Evrope, 1995. Vidi detaljno u: Paunovi-Cari, Evropski sud za ljudska prava, Beograd, 2007. Najee se rado o sljedeim pravima: pravo na azil, pravo na rad i druga ekonomska, socijalna i kulturna prava, pravo na samoodreenje naroda, pravo da se kazna izdrana u pritvoru urauna u zatvorsku kaznu i dr. Gomien, Donna, Kratak vodi kroz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, Strasbourg, Vijee Europe, 1995.

106

Ako Sud utvrdi povredu Konvencije li protokola uz nju, moe donijeti odluku o pravinom zadovoljenju oteenoj strani. 35 Prema lanu 46. Konvencije, drave se moraju povinovati konanoj presudi Suda u svakom sporu u kojem su stranke. Konana odluka dostavlja se Komitetu ministara, kao i svim strankama i neposredno zainteresiranim licima. Presuda Evropskog suda za ljudska prava deklaratorne je naravi. To znai da Sud ne moe direktno ukinuti pravomonu presudu domaeg suda ili neku zakonsku odredbu, za koju je potvrdio da je suprotna Konvenciji. Drava, koja je prekrila Konvenciju, mora poduzeti mjere da se presuda izvri. Drava, prije svega, mora zaustaviti povredu Konvencije u tom konkretnom sluaju, popraviti posljedice (npr. platiti novanu naknadu), ali i sprijeiti da se ponavljaju sline povrede Konvencije. esto to znai da drava mora promijeniti i svoje zakonodavstvo. Ako drava ne izvrava presude Suda prijeti joj suspenzija ili iskljuenje iz Vijea Evrope. Prema lanu 8. Statuta Vijea Europe svaki lan Vijea Europe koji teko kri dispozicije l. 3. moe biti suspendiran u pogledu svakog prava predstavljanja i pozvan od strane Komiteta ministara da se povue. Ako drava o kojoj je rije ne postupi po tom pozivu, Komitet moe odluiti da drava o kojoj se radi prestane biti lan Vijea, raunajui od datuma koji sam Komitet ministara utvrdi."

_______________
35

lan 41. Konvencije i pravilo 75. Poslovnika.

107

Prof. dr. Nurko Pobri sudija Kantonalnog suda Mostar

TUBA U UPRAVNOM SPORU INSTRUMENT SUDSKE KONTROLE UPRAVE

Sudska kontrola uprave ope naznake Sudska kontrola uprave predstavlja zajedniki naziv za kontrolu koju u odnosu na organe uprave vre sudovi. U postupku sudske kontrole uprave sud je aktivni subjekt (kontrolor), a uprava pasivni (kontrolirani) subjekt. Osnovna funkcija sudske kontrole uprave jeste da kroz kontrolu zakonitosti upravnog rada zatiti prava graana u odnosu na upravu. Za sudsku kontrolu uprave karakteristino je da se, za razliku od politike i upravne kontrole uprave, nikad ne moe vriti spontano, odnosno po sopstvenoj inicijativi suda. Dakle, sudska kontrola uprave limitirana je i vezana za za spoljnji podsticaj (za spoljnu inicijativu), to znai da sud moe upravu kontrolirati samo ako ovlateni subjekt u odgovarajuoj formi sudu postavi zahtjev za vrenje sudske kontrole uprave. Sudska kontrola uprave je, gledano u odnosu na ostale vidove kontrole, najizrazitije formalizirana. Moe se posmatrati u irem i uem smislu. U irem smislu, pod sudskom kontrolom uprave podrazumijeva se svaki vid sudske kontrole gdje je uprava kontrolirani subjekt, bez obzira na predmet kontrole. U uem smislu, sudska kontrola uprave predstavlja samo takvu kontrolu iji je predmet zakonitost vrenja upravne funkcije. Promatrano u irem smislu, uprava moe doi u poziciju da bude podvrgnuta sudskoj kontroli u razliitim povodima i situacijama. Upravu mogu da kontroliraju (pojmljenu u irem smislu) sudovi ope nadlenosti, kao i ustavni sud. Ni u jednom sluaju (uglavnom) ne radi se o kontroli vrenja upravne funkcije u materijalnom smislu, ve se uprava javlja kao predmet sudske kontrole isto kao i svi drugi subjekti. Drugim rijeima, ovdje se radi o sudskoj kontroli uprave samo u formalnom smislu, jer je kontrolirani subjekt uprava, a ne u materijalnom smislu, koji podrazumijeva kontrolu upravne djelatnosti, a ne djelatnosti uprave, kao dijela drave vlasti. (Pojam djelatnosti uprave je iri, u udnosu na pojam upravne djelatnosti). U uem smislu pod sudskom kontrolom uprave podrazumijeva se samo kontrola koju sudovi vre u odnosu na upravnu funkciju (upravnu djelatnost, ili upravni rad). Ta kontrola vri se u posebnom upravno-sudskom postupku koji se naziva upravni spor. Za upravni spor moemo rei da je najvaniji, odnosno glavni vid sudske kontrole uprave. Sudska kontrola rada uprave (ili upravnog rada), u uem smislu je je zavrna i definitivna pravna kontrola uprave. Raspravljanje upravnih sporova proizilazi iz upravnog rada, koritenjem sudskih ovlatenja, kao oblika spoljne pravne kontrole uprave. Sudsko djelovanje slijedi na kraju integralnog pravno-procesnog toka, i po pravilu, ono dolazi poslije redovne kontrole uprave poslije zavretka drugostepenog, albenog postupka Sud kontrolira finalni produkt upravnog rada upravni akt, i to konani upravni upravni akt. Kontrolor suske kontrole upravnog rada, moe biti redovni ili specijalizirani upravni sud. Glavni vid sudske kontrole uprave (to je ve istaknuto) jeste upravni spor, odnosno spor o zakonitosti konanog upravnog akta. Na taj vid kontrole najee se misli kada se govori o sudskoj kontroli uprave, pa se on oznaava kao sudska kontrola u uem smislu. Meutim, postoje i drugi oblici sudske kontrole uprave, kao to su kontrola u sporovima za naknadu tete prouzrokovane upravnim

108

radom, odluivanje o krivinoj odgovornosti slubenih lica u upravi i ustavno-sudska kontrola uprave. Upravni spor je poseban sudski spor, iji je predmet ispitivanja (primarno) ocjena zakonitosti upravnog (ne)rada u konkretnom sluaju. U naem pravu, upravni spor je najznaajniji segment sudske kontrole uprave. 1 U najveem dijelu upravno-sudski postupak je ureen Zakonom o upravnim sporovima (u daljem tekstu: ZUS). ZUS regulira tzv. opi upravni spor, jer nae zakonodavstvo ne poznaje specijalizirane upravne sporove, kao to je to nekad bio upravno-raunski spor koji je bio ureen Zakonom o slubi drutvenog knjigovodstva (SDK). (Navedeni Zakon je bio objavljen u Sl. listu SFRJ, br. 70/83). Pravne praznine postupka rjeavanja upravnih sporova, procesna pitanja neobuhvaenja ZUS-om, shodno se popunjavaju odgovarajuim odredbama Zakona o parninom postupku 2 (u daljem tekstu: ZPP). Presude donesene u upravno-sudskom postupku, svojim pravnim stajalitima (datim u obrazloenjima tih presuda) treba da djeluju instruktivno na postupanje slubenih osoba u organima uprave. Svojim autoritetom i argumentacijom presude iz upravnih sporova trebale bi doprinijeti poboljanju i stabiliziranju upravne prakse i imati preventivni znaaj. (Svako, presude iz upravnih sporova imaju i represivnu funkciju, u odnosu na ponitene upravne akte). Strogo posmatrano, prema konceptu podjele vlasti, sudska kontrola uprave ne bi bila u skladu sa ovim konceptom. Meutim, kao i u mnogim drugim situacijama u pravu, pokazalo se da je ivotna stvarnost superiorna u odnosu na formalno-logike pravne konstrukcije ljudi. U tom smislu je i pojava upravnog spora, kao osnovnog sudske kontrole uprave, jedan od najreitijih dokaza trijumfa ivota nad pravom." 3 Upravni spor nastao je kao znaajni izum savremenog prava i kao posljedica sutinskih nedostataka raznih oblika upravne kontrole uprave, posebno onih koji se zasnivaju na hijerarhijskom principu, s jedne, i potrebe da se na odgovarajui nain osigura ostarivanje i zatita prava graana u odnosu na upravu, s druge strane. U vezi s navedenim, s pravom se u pravnoj teoriji istie da je razvoj pravne drave nametnuo kao imperativ uspostavljanje jedne posebne pravne kontrole koja e biti sposobna osigurati iroku pravnu zatitu u podruju upravne djelatnosti." 4 Nosilac te kontrole trebao je biti organ iji e autoritet i nezavisnost, efektivno moi osigurati da se uprava u svom djelovanju kree u okviru prava. Ve vrlo rano u razvoju modernih drava preovladalo je stajalite da samo sudstvo, zbog organizacijske nezavisnosti prema upravi i svoje strunosti, moe biti pogodan oblik kontrole uprave. U istom kontekstu, u pravnoj teoriji se navodi da sudski nadzor zakonitosti rada uprave, pa tako i institut upravnog spora, jedno je je od najbitnijih pitanja upravnog prava svake drave. 5 Ili slino: Uvoenjem sudske kontrole uprave nastao je jo jedan pravni put kontrole uprave koji po logici stvari dolazi u obzir tek tada kada o svojim aktima sama uprava kae svoju posljednju rije." 6 Znaaj sudske kontrole uprave moe se (i mora) sagledati i u kontekstu realiziranja principa demokratije i vladavine prava. Stoga se moe prihvatiti osnovnom tvrdnjom da zbog njenog znaaja (znaaja sudske kontrole uprave, op. aut.), princip demokratije i vladavine prava nalae da se vrenje upravne vlasti podvrgne sudskoj kontroli zakonitosti, kao spoljnoj i definitivnoj pravnoj kontroli. Taj sudski nadzor, ta krucijalna pravna zatita treba da bude
_______________
1

3 4 5

U koncipiranju ovog rada koristit emo Zakon o upravnim sporovima Federacije BiH, objavljen u Sl. novinama Federacije BiH, br. 9/05. Zakon o parninom postupku Federacije BiH objavljen u Sl. novinama Federacije BiH, br. 53/03, 73/05 i 19/06. Lili, S. (2008.), Upravno pravo - Upravno procesno pravo, Beograd: Slubeni glasnik, str. 677. Borkovi, I. (1997.), Upravno pravo, Zagreb, Informator, str. 115. era, D., Upravni spor u Hrvatskoj: Sadanje stanje i pravci reforme, Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci, br. 1/2008., str. 1. Kamari, M.,-Festi, I. (2004.), Upravno pravo, Sarajevo, Magistrat, str. 483.

109

potpuna, objektivna, stalna i kompetentna." 7 Sudska kontrola uprave, kao i itavo moderno upravno pravo, nastalo je u sklopu ideje o pravnoj dravi i vladavini prava. Osnovni motivi za njeno uvoenje ogledaju se u potrebi osiguranja vieg nivoa zakonitosti u radu uprave i efikasnije zatite graana od nezakonitosti i nepravilnog postupanja uprave. Pojam i predmet tube Upravni spor pokree se tubom ovlatenog subjekta. Tako propisuje lan 21. ZUS-a, u kome se navodi da se upravni spor pokree tubom, to znai da je u ZUS-u izraeno stranako naelo upravno-sudskog postupka, jer se taj postupak ne pokree po slubenoj dunosti, nego samo tubom ovlatenog subjekta. Stoga se i kae da je tuba u upravnom sporu procesnopravno sredstvo kojim se pokree upravno-sudski postupak." 8 Slino je odreenje tube u upravnom sporu u kojem se kae da tuba predstavlja akt kojim stranka ili drugi legitimisani tuilac trae od suda da pokrene upravni spor protiv odreenog upravnog akta." 9 Dakle, u upravnim sporovima vrijedi tzv. stranaka maksima po kojoj se upravni spor pokree tubom aktivno legitimiranog subjekta.. Bez tube, ije podnoenje zavisi od dispozicije tuitelja, ne moe se pokrenuti upravni spor. Osim toga, ne samo pokretanje, nego i voenje i dalji tok upravnog spora zavisi iskljuivo od volje tuitelja. Za izreenu tvrdnju, primjera radi, moemo navesti odredbe lana 23. ZUS-a u kojem je propisano da tuitelj moe odustati od tube sve do donoenja sudske odluke o emu sudu podnosi pisani podnesak ili daje izjavu na zapisnik kod suda u kom sluaju nadleni sud rjeenjem obustavlja postupak. U vezi sa pokretanjem upravnog spora vai tradicionalna pravna maksima ne procedat iudex ex officio. To znai da se upravni spor ne moe pokrenuti po slubenoj dunosti, kao to se po slubenoj dunosti moe pokrenuti upravni postupak, koji prethodi upravnom sporu, a rezultat tog postupka je upravni akt ija se zakonitost u upravnom sporu moe osporavati. Dok je sadrajno posmatrano tuba pravno sredstvo kojim se u procesnom (formalnom) smislu pokree upravni spor (kao upravno-sudski postupak), dotle je tubeni zahtjev u materijalnopravnom smislu zahtjev (prvenstveno) da se poniti osporeni upravni akt, izuzev u sluaju tube zbog utnje uprave. Formalnopravno, tuba je propisno sastavljen podnesak, blagovremeno upuen sudu od strane aktivno legitimiranog lica, radi aktiviranja mehanizma ostvarivanja pravne zatite u odreenoj upravnoj stvari. Materijalnopravno, tuba se svodi na tubeni zahtjev za razrijeenje nastale sporne situacije, putem ponitavanja jednog konanog upravnog akta, za koji se smatra da je nezakonit. Kod tube zbog utnje uprave, tubeni zahtjev je usmjeren ka ostvarivanju procesnog prava stranke na rjeavanje upravne stvari, za koje tuitelj smatra da mu je neosnovano uskraeno. Tubom se moe traiti i povrat oduzetih stvari, kao i naknada tete koja je tuitelju nanesena izvrenjem upravnog akta koji se tubom osporava. U upravno-sudskoj praksi rijetki su sluajevi da se tubom u upravnom sporu trai povrat oduzetih stvari i naknada tete koja je tuitelju nanesena izvrenjem upravnog akta. Tuitelji, iako im je navedena mogunost poznata, najee se opredjeljuju da takav zahtjev ostvaruju u parninom postupku. Takoer, u rijetkim sluajevima, ako je u pitanju spor o zakonitosti upravnog akta, a tuitelj je u tubi postavio i zahtjev za naknadu tete, sudovi, iako tubu uvae i osporeni akt ponite tuitelja u odnosu na zahtjev za naknadu tete upuuju na parnicu, pogotovo ako na podlozi injenica koje su utvrene u upravnom postupku (l. 33. st. 1. ZUS-a), nije mogue utvrditi postojanje tete, ili njenu visinu. Situacija je drugaija kada sud rjeava u sporu pune jurisdikcije, a tubbom se trai i naknada tete i(ili) povrat stvari.
_______________
7

8 9

Tomi, Z., Upravni spor i upravno sudovanje u savremenoj Srbiji - Neki reformski problemi i pravci noveliranja, Zbornik Pravnog fakulteta u Splitu, br. 1/2010, str. 22. Lili, S. (2008.), nav. rad, str. 703. Milkov, D., (2003.), Upravno pravo III, Novi Sad, Pravni fakultet, str. 98.

110

Tada sud mora meritorno odluiti i o tubenom zahtjevu koji se odnosi na naknadu tete, kao i o povratu stvari. Kada se tubom pobija zakonitost upravnog akta, ona nije usmjerena protiv donosioca akta, in personam, ve protiv samog akta neposredno, in rem. U sluaju tube zbog utnje uprave zahtjev je usmjeren in personam, prema organu od kojeg se trai izdavanje akta. Po odredbama ZUS-a, upravni spor se odlikuje izraenom neformalnou a sudska praksa je u tom pogledu otila i korak dalje, tako da je stranci, pogotovo neukoj, u znaajnoj mjeri olakano da taj spor pokrene i vodi. To je vidljivo i iz odredbi lana 21. ZUS-a koji postavlja minimalne zahtjeve u pogledu forme i minimalnih elemenata tube. lanom 21. st. 1. i 2. ZUS-a propisano je da se u tubi mora navesti: ime, prezime i mjesto stanovanja, odnosno naziv i sjedite tuitelja i tuenog, broj i datum upravnog akta protiv kog je tuba podnesena, zakonski razlog pobijanja upravnog akta, kao i u kom pravcu i obimu se predlae ponitavanje upravnog akta i potpis podnosioca. Ako se tubom trai povrat stvari ili naknada tete mora se priloiti i odreeni zahtjev u pogledu stvari ili visine pretrpljene tete. Uz tubu se podnosi i po jedan prijepis tube i priloga za tueni organ i za zainteresirano lice, ako takvih lica ima (lan 21. st. 3. ZUS-a). Upravno-sudska praksa ide smjerom da se u tubi posebno oznai tuena strana, to nije u direktnoj suprotnosti sa lanom 21. ZUS-a, jer je to uvijek organ koji je donio osporeni upravni akt. Ako se tuba podnosi zbog utnje uprave, onda se u tubi mora oznaiti tueni organ, budui da je protiv njega tuba i upravljena, a taj podatak je neophodan da bi sud mogao postupati po podnesenoj tubi.. Prema ve ustaljenoj sudskoj praksi, ako tuba sadri sve podatke o upravnom aktu, okolnost da taj akt nije priloen uz tubu, to kao obavezu propisuje lan 21. st. 3. ZUS-a i mada u tom sluaju predstavlja neurednost tube, nee dovesti do odbacivanja tube zbog neurednosti, jer e sud na osnovu ostalih podataka u tubi moi da pribavi spise od tuenog organa, a u tim spisima nalazi se i upravni akt koji se tubom osporava. Potrebno je naglasiti, iako se to posredno moe zakljuiti i iz lana 21. ZUS-a, da se upravni spor moe voditi protiv upravnog akta (lan 8. st. 1. ZUS-a). ZUS, u lanu 8. st. 2. daje tzv. zakonsku definiciju upravnog akta, pa navodi da je upravni akt u smislu ovog Zakona, jeste akt kojim nadleni organ iz lana 4. ovog Zakona rjeava o izvjesnom pravu ili obavezi pojedinca ili pravnog lica u nekoj upravnoj stvari. Zakonska definicija upravnog akta iz lana 8. st. 2. ZUS-a ne daje potpuno jasanu odrednicu upravnog akta zbog neodreenosti pojma upravne stvari. Doktrina i sudska praksa, takoer nisu (do sada) dale potpuno jasnu definiciju uprave stvari, a samim tim i upravnog akta. Pravna doktrina, a posebno sudska praksa, navodile su (u konkretnim sluajevima) ta jeste, a ta nije upravni akt. Navodimo samo jednu (prilino interesantnu) definiciju upravne stvari: Upravna stvar je pojedinana nesporna situacija od javnog interesa u kojoj neposredno iz pravnih propisa proizilazi potreba da se autoritativno odredi pravilo ponaanja." 10 (Neemo se dalje baviti problemom definicije upravnog akta i upravne stvari, jer bi to prevazilo osnovnu odrednicu sadraja ovog priloga). U odnosu na sadraj tube odreen u lanu 21. ZUS-a, u upravno-sudskoj praksi javljaju se odreene dileme koje se odnose na sadraj tube oznaen kao zakonski razlog za pobijanje upravnog akta, i u kom pravcu i obimu se predlae pobijanje upravnog akta. (Razlozi zbog kojih se upravni akt moe pobijati navedeni su u lanu 12. ZUS-a, a o tim razlozima govoriti emo u posebnom dijelu ovog priloga). Navedene dileme, uglavnom, iskazuju se u slijedeem: da li je dovoljno da tuitelj u tubi samo navede razloge tube (odnosno neke od razloga tube), bez konkretizacije tih razloga, odnosno bez obrazloenja razloga tube, ili, pak, tuitelj u tubi mora konkretizirati, odnosno obrazloiti razloge (razlog) tube. Iz jezikog tumaenja lana 21. ZUS-a proizilazi da u tubi nije potrebno konkretizirati (obrazloiti) razloge tube, nego da je dovoljno uz ostale elemente tube
_______________
10

Tomi, Z., nav. rad, str. 26.

111

propisane u lanu 21. ZUS-a, da tuitelj navede samo zakonske razloge (razlog) tube za pobijanje upravnog akta, bez njihove konkretizacije, odnosno obrazlaganja. U tako postavljenoj procesnoj situaciji, sud mora u okviru postavljenog tubenog zahtjeva ispitati da li su osnovani ili nisu razlozi (razlog) tube koje je tuitelj u tubi naveo zbog kojih pobija osporeni upravni akt., a to e sud uiniti, po pravilu, na osnovu injenica utvrenih u upravnom postupku (lan 33. st. 1. ZUS-a). Na primjer, tuitelj u tubi moe navesti da osporeni upravni akt pobija iz razloga to u aktu nije nikako ili nije pravilno primijenjen zakon, propis zasnovan na zakonu ili opi akt, bez ikakvog dodatnog obrazloenja. U navedenom primjeru sud bi morao ispitati da li je donosilac osporenog upravnog akta uope primijenio zakon (ili drugi propis) koji je inae trebao primijeniti u datoj upravnoj stvari, pa ako jeste, potom ispitati da li je prilikom primjene zakona (ili drgog propisa) pravilno protumaio zakonsku normu (ili normu drugog propisa) ili nije. Svakako, bilo bi korisno da tuitelj u tubi konkretizira i obrazloi razloge tube, to se u praksi nerijetko i dogaa, pogotovo ako tube sastavljaju strune osobe. Meutim, u praksi se, takoer nerijetko dogaa da se tube sastavljaju na nain da se tek iz sadraja tube moe zakljuiti iz kojih razloga tuitelj pobija zakonitost osporenog upravnog akta, jer, ne samo to tuitelj u tubi ne konkretizira, odnosno ne obrazloi razloge (razlog) tube, nego te razloge uope ne navede na nain kako su oni (razlozi tube) odreeni u lanu 12. ZUS-a. Sadraj tube odreen kao u kom pravcu i obimu se predlae ponitavanje upravnog akta (lan 21. st. 1. ZUS-a), odnosi se na tubeni zahtjev, odnosno zahtjev tube. (Termin zahtjev tube koristi se u lanu 34. st. 1. ZUS-a). Tubeni zahtjev u tubi moe biti razliito odreen. Ako se radi o sporu zbog zakonitosti upravnog akta (spor ograniene jurisdikcije), tuitelj u tubi moe traiti da sud tubu uvai, osporeni (najee drugostepeni) akt poniti i predmet vrati tuenom (drugostepenom) organu na ponovno rjeavanje. U tubi se moe traiti ponitavanje, osporenog (drugostepenog) upravnog akta, kao i ponitavanje prvostepenog upravnog akta i vraanje predmeta prvostepenom organu na ponovno rjeavanje. Tuitelj u tubi moe traiti da se osporeni upravni akt djelimino poniti i u tom dijelu predmet vrati tuenom organu na ponovno rjeavanje. Ova situacija je mogua ako se dispozitiv osporenog upravnog akta sastoji od vie taaka, a tuitelj nije zadovolan kako je rjeeno samo u nekoj od tih taaka. I u odnosu na postavljanje tubenog zahtjeva u upravnosudskoj praksi javljaju se odreeni problemi koji se kreu od nejasno odreenog tubenog zahtjeva, kada se tuba, na osnovu lana 24. st. 1. ZUS-a vraa tuitelju zbog neurednosti zbog uklanjanja nedostataka tube, do, rekli bismo neodgovarajue postavljenog tubenog zahtjeva koji kao takav tubu ne ini neurednom. U ovom drugom sluaju, kao primjer moemo navesti slijedei sluaj. Tuitelj u tubi moe traiti samo ponitavanje upravnog akta bez vraanja predmeta na ponovno rjeavanje, mada, prema prirodi upravne stvari, ako sud presudom poniti osporeni upravni akt predmet mora vratiti tuenom organu na ponovno rjeavanje. Sudska praksa ovaj problem rjeava na nain to presudom tubu tuitelja uvai (ako je osnovana), osporeni upravni akt poniti i predmet vrati tuenom organu na ponovno rjeavanje, a u obrazloenju presude navede razloge zato se predmet vratio tuenom organu na ponovno rjeavanje. Mogue je, to se ponekad u sudskoj praksi i ini, da sud presudom tubu tuitelja djelimino uvai, osporeni upravni akt poniti i predmet vrati tuenom organu na ponovno rjeavanje, a takoer, u obrazloenju presude navede zato se predmet morao vratiti tuenom organu na ponovno rjeavanje. Smatramo, da i u jednom i u drugom sluaju, sud postupa u granicama zahtjeva iz tube (lan 34. st. 1. ZUS-a). U lanu 21. ZUS-a nije odreen sadraj tube zbog utnje uprave. Kakav sadraj treba da ima ova tuba moe se posredno zakljuiti iz odredbi lana 10., lana 20. i lana 36. st. 4. ZUS-a. Strogo formalno posmatrano, u situaciji utnje uprave upravni spor se ne bi mogao voditi iz prostog razloga to ne postoji upravni akt, jer prema opteprihvaenom naelu,

112

upravni spor o zakonitosti moe se pokrenuti samo protiv upravnog akta." 11 Meutim, prvenstveno radi zatite prava i interesa graana i pravnih lica, ZUS je uveo jednu pravnu konstrukciju, koja se uobiajeno naziva utnja uprave. U sluaju utnje uprave, s jedne strane, uzima se kao da upravni akt postoji, a s druge strane se uzima da je taj upravni akt po svojoj prirodi negativni upravni akt (tj. akt kojim je odbijen zahtjev, odnosno alba stranke). Pravna konstrukcija instituta utnje uprave zasniva se na dva pravna instituta: na fikciji (fictio) da upravni akt postoji (iako on u stvarnosti ne postoji) i na zakonskoj pretpostavci (presumptio legis) da je u tom aktu odbijen zahtjev, odnosno alba stranke (negativni upravni akt). Na ovaj nain, uz pomo zakonske konstrukcije o utnji uprave, mogue je popuniti pravnu prazninu nastalu nedonoenjem upravnog akta od strane organa uprave koji je bio duan da upravni akt donese. Istovremeno na ovaj nain pravno je konsruiran i predmet upravnog spora, tj. upravni akt, u situaciji kada on faktiki ne postoji. Zadatak suda u upravnom sporu zbog utnje uprave nije da rjeava da li je utnja uprave izvjesno nezakonita ve posredno o pretpostavljenom odbijanju zahtjeva stranke, a neposredno o osnovanosti tube. 12 Tuba zbog utnje uprave mora da sadri neophodne podatke o tuitelju i tuenom, te podatke (i priloene dokaze) da postoje zakonski uslovi za podnoenje te vrste tube (lan 10. i lan 20. ZUS-), te tubeni zahtjev (zahtjev tube). Zahtjev tube, u osnovi, odreen je lanom 36. st. 4. ZUS-a, koji gasi: Kad je tuba podnesena na osnovu lana 20. ovog Zakona, a sud nae da je opravdana, presudom e uvaiti tubu i odrediti u kojem smislu e nadleni organ donijeti rjeenje. U sudskoj praksi lan 36. st. 4. ZUS-a tumai se na nain to se u tubenom zahtjevu tube zbog utnje uprave najee trai da sud donese presudu kojom e tubu uvaiti i naloiti tuenom organu da u roku od 15 dana odlui o albi tuitelja izjavljenoj protiv prvostepenog rjeenja ili o albi zbog utnje prvostepenog organa. (U ovom drugom sluaju u pitanju je utnja prvostepenog i drugostepenog organa). ZUS u lanu 21. nije odredio ni sadraj tube u sporu pune jurisdikcije. Meutim, i u ovom sluaju, sadraj te vrste tube moe se posredno odrediti, na osnovu lana 36. st. 3. ZUS-a u kome se propisuje da ako se tuba uvaava presudom se upravni akt ponitava i rjeava upravna stvar u sluajevima iz lana 33. stav 1. i 2. ovog Zakona i drugim sluajevima predvienim ovim Zakonom. Takva presuda u svemu zamjenjuje poniteni upravni akt. Takoer, i iz lana 33. st. 2. ZUS-a, posredno se moe odrediti sadraj tube podnesene u sporu pune jurisdikcije. U navedenom lanu ZUS-a propisano je da kada sud na raspravi utvrdi drugaije injenino stanje u odnosu na injenino stanje utvreno u upravnom postupku i otkloni povrede pravila upravnog postupka ponitit e osporeni upravni akt i prvostepeni upravni akt ako i on sadri iste nedostatke, te sam rijeiti upravnu stvar. Tubeni zahtjev tube u sporu pune jurisdikcije sadri dva sukcesivna dijela: u prvom dijelu se predlae uvaavanje tube i ponitavanje osporenog akta, a u drugom dijelu trai se donoenje meritorne odluke o upravnoj stvari, koja zamjenjuje poniteni upravni akt i eventualno donoenje meritorne odluke o zahtjevu tuitelja za povrat odreenih stvari, odnosno naknadu tete koja je nanesena tuitelju izvrenjem upravnog akta. U lanu 28. st. 2. ZUS-a propisano je da stranke u sporu mogu zatraiti da prisustvuju nejavnom rjeavanju ili da se u predmetu odri javna rasprava, a navedeno traenje stranaka moe biti iskazano samo u tubi ili u odgovoru na tubu. Ako stranka u sporu zatrai da prisustvuje nejavnom rjeavanju, ili da se u predmetu odri usmena javna rasprava, sud je duan takav zahtjev stranke prihvatiti. Pod naelom javnosti rjeavanja upravnih sporova podrazumijeva se tzv. stranaka javnost i opa javnost. U prvom sluaju, po zahtjevu stranaka da prisustvuju nejavnom rjeavanju upravnog spora, sud strankama, nihovim zakonskim zastupnicima ili punomonicima, omoguava prisustvo prilikom rjeavanja upravnog spora, a
_______________
11 12

Lili, S., nav. rad, str. 699. Milkov, D., nav. rad, str. 79.

113

taj dio postupka za ostale osobe je je nejavan. U drugom sluaju, po zahtjevu stranke, u predmetu se odrava usmena javna rasprava, koja podrazumijeva mogunost svake osobe, bilo da je uesnik postupka ili ne, da prisustvuje toj procesnoj radnji. Iskljuenje javnosti na usmenoj raspravi sud moe odrediti samo iz zakonom predvienih razloga i to shodnom primjenom odredaba l. 119. do 122. ZPP-a, na osnovu l. 55. ZUS-a, pri emu se iskljuenje ope javnosti ne odnosi na stranke, njihove zakonske zastupnike i punomonike. Kada je u predmetu odluivano nejavno, sud moe ako su za to ispunjeni zakonski uslovi, ponititi osporeni-drugostepeni akt i prvostepeni akt kada sadre iste nedostatke i predmet vratiti tuenom ili prvostepenom organu na ponovno rjeavanje kada ocijeni da e on bre i efikasnije provesti postupak i odluiti o upravnoj stvari (lan 28. st. 4. ZUS-a). Ako se u tubi trai da se u predmetu odri javna rasprava, sud je duan da odluuje u sporu pune jurisdikcije. Razumljivo, ako se u tubi trailo odravanje javne rasprave i sadraj tubenog zahtjeva tuitelja mora biti odreen na nain koji odgovara sporu pune jurisdikcije. Problem se javlja ako tuitelj u tubi trai odravanje javne rasprave, a u tubenom zahtjevu trai ponitavanje osporenog upravnog akta i vraanje predmeta na ponovno rjeanje, to ne odgovara tubenom zahtjevu u sporu pune jurisdikcije, te i pored pisanog upozorenja suda da izmijeni tubeni zahtjev, tuitelj ostaje kod tubenog zahtjeva postavljenog u tubi. Ovakvi sluajeva, iako rijetko (koliko nam je poznato), javljaju se u sudskoj praksi. Postavlja se pitanje kako u datoj situaciji treba da odlui sud. Da li da odlui u okviru postavljenog tubenog zahtjeva, to bi bilo u skladu sa lanom 34. st. 1. ZUS-a, ili da odluuje u sporu pune jurisdikcije (mimo postavljenog tubenog zahtjeva tuitelja), to je obavezan jer je u predmetu odrana javna rasprava. ZUS za navedenu situaciju ne nudi rjeenje. Smatramo da je u datom sluaju pravilno da sud odluuje u sporu pune jurisdikcije, jer i tuitelj svoj tubeni zahtjev mora postaviti u okvirima koja predvia zakon (ZUS), to znai da ako je tuitelj u tubi traio odravanje javne rasprave, a u tom sluaju sud mora odluivati u sporu pune jurisdikcije, onda i tubeni zahtjev mora biti prilagoen toj vrsti upravnog spora. Svakako, za sud u datoj situaciji mogu nastati odreeni problemi pravne prirode, jer nema zahtjeva tuitelja u odnosu na sadraj meritorne odluke, pa sudu ostaje jedina mogunost da taj sadraj trai u zahtjevu ili albi stranke (tuitelja u upravnom sporu) koji je postavljen u upravnom postupku. (Navedeno se odnosi samo u sluaju da se tuba tuitelja uvai, a ako se tuba tuitelja odbije kao neosnovana, logino, spomenuti problem se i ne postavlja).U sudskoj praksi se dogaa da tuitelj koji je u tubi traio odravanje javne rasprave podneskom ili pred poetak same rasprave na zapisnik izjavi da odustaje od zahtjeva za odraanje javne rasprave, te da trai prisustvo nejavnom rjeavanju, pri tome mijenjajui (ili nemijenjajui) tubeni zahtjev. Miljenja smo da navedeno ponaanje tuitelja nije u suprotnosti sa odredbama ZUS-a i da sudu, samim tim, ne stvara pravne potekoe pri odluivanju. Posebna procesna situacija nastaje ako nadleni organ za vrijeme trajanje sudskog postupka (dakle, poslije podnoenja tube) donese drugi upravni akt kojim se mijenja ili stavlja van snage upravni akt protiv kog je upravni spor pokrenut, te ako u sluaju iz lana 20. ZUS-a ("utnja uprave") donese upravni akt (lan 26. ZUS-a). U navedenoj situaciji nadleni organ je duan, pored tuitelja, istovremeno pisano obavijestiti i sud pred kojim je spor pokrenut, s tim da sudu dostavi i novi upravni akt. Sud e u tom sluaju pozvati tuitelja da u roku od 15 dana pisano izjavi da li je naknadno donesenim upravnim aktom zadovoljan ili ostaje pri tubi i u kom obimu, odnosno da li tubu proiruje i na novi upravni akt. Ako tuitelj izjavi da je naknadno donesenim upravnim aktom zadovoljan ili ako ne da izjavu u roku od 15 dana, nadleni sud donijeti e rjeenje o obustavljanju postupka. U sluaju koji regulira lan 26. st. 1. ZUS-a, doneseni upravni akt donesen u toku trajanja upravno-sudskog postupka moe da bude dvojako pravno relevantan za tekui upravni spor: 1) ili tueni organ njime mijenja ili ponitava ("stavlja van snage") tubom

114

osporeni akt, koristei zakonsko upravno ovlatenje iz Zakona o upravnom postupku (ZUP) 13, 2) ili se radi o naknadno izdatom aktu kojim se prekida utnja uprave od strane nadlenog organa. Potujui dispozicionu maksimu upravno-sudskog postupka, zakonodavac u datoj situaciji nalae sudu da pozove tuitelja, ostavljajui mu rok od 15 dana u vezi s izjanjavanjem u odnosu na novodoneseni upravni akt. Od sadraja tuiteljeve izjave zavisi da li e zapoeti upravno-sudski postupak biti obustavljen, ili nastavljen. Ponaanje tuitelja u pogledu davanja odgovora na pitanje da li je zadovoljan novim, odnosno naknadnim aktom (prekidanjem utnje uprave") moe biti trojako: 1) da izjavi da nije zadovoljan novim (naknadnim) upravnim aktom, 2) da izjavi da je zadovoljan novim (naknadnim) aktom i 3) da u ostavljenom roku ne da nikakvu izjavu. Ako tuitelj izjavi da nije zadovoljan novim (naknadnim) aktom, takva tuiteljeva izjava pravno znai isto to i posebna tuba protiv novog, odnosno naknadnog akta. Izraeno nezadovoljstvo tuitelja odraava sporno stanje i upravno-sudski postupak se nastavlja. U tom sluaju tuitelj ostaje pri tubi, proirujui je na novi (naknadni) akt. Pri tome, odreuje obim tubenog zahtjeva u odnosu na taj akt. Tuba biva tada direktno usmjerena na ponitenje novog (naknadnog) akta, u cjelini ili djelimino. Navedeno proirenje tube ima pravni smisao njenog preinaenja. Ako je tuba podnesena zbog utnje uprave, tuitelj ne mora pokretati novi upravni spor, ve prvobitno pokrenuti upravni spor zbog utnje administracije pretransformira u upravni spor protiv naknadno donesenog upravnog akta u istoj upravnoj stvari, pri emu dato oitovanje tuitelja ukazuje sudu s im je nezadovoljan i koji su mu tubeni zahtjevi. 14 Poslije izjave tuitelja da nije zadovoljan novim aktom i da ostaje pri tubi, pred sudom se, po pravilu, nalaze (ako prvobitno nije bila utnja uprave") dva akta raniji akt, inicijalno osporen tubom, i novi akt, kojim je prvi izmijenjen ili poniten, na koji je tuba proirena. Sud prvo ispituje zakonitost novog akta, u granicama tubenog zahtjeva. Od ishoda spora ovisi i sudbina prvobitnog akta. Ako tuba bude odbijena, novi akt postaje pravomoan. Pri pravomonosti novog akta, bespredmetno je pitanje aktueliziranja spora protiv prvobitnog akta. Ako tuba bude uvaena, novi akt se presudom ponitava (u cjelini ili djelimino), pa se cio predmet vraa u stanje koje je prethodilo donoenju tog akta. Tada se pred sudom ponovo pojavljuje, osporen tubom, inicijalni akt, budui da je akt naknadne intervencije izdavaoca ocijenjen nezakonitim. Kada tuitelj izjavi da je saglasan sa novim (naknadnim) aktom, time je otlonjena sporna situacija. Postupak se obustavlja rjeenjem nadlenog suda i biva nemeritorno zavren. Ali, u materijalnopravnom pogledu razlika je bitna. Kod odustanka od tube pravomonost stie upravni akt koji je prvobitno bio osporen, a kod prihvaenog udovoljavanja tubenom zahtjevu, pravomonost stie novodonijeti akt. U sutini, time su se tuilac i tueni poravnali u upravno-sudskom postupku." 15 Polazei od shodne primjene ZPP-a pri rjeavanju upravnih sporova, poslije izjave tuitelja da je zadovoljan novim aktom i sudskog rjeenja o obustavi postupka u istoj upravnoj stvari ne bi se moglo ponovljeno podnijeti nova tuba. U lanu 22. st. 1. ZUS-a regulirano je pravo tuitelja da u tubi iznosi nove injenice i predlae nove dokaze, pri emu je prihvaeno pravilo da to moe uiniti samo ako oni nesumnjivo ukazuju da je injeno stanje oigledno drugaije od onog koje je utvreno u upravnom postupku i pod uslovom da tuitelj prui dokaze, da ih bez svoje krivice nije mogao iznijeti odnosno predloiti do zavretka upravnog postupka. Ovako restriktivan stav u odnosu na iznoenje novih injenica i predlaganje novih dokaza u tubi kojom se pokree upravni spor proizilazi prije svega iz obaveze suda da u pravilu spor rjeava na podlozi injenica
_______________
13 14

15

Zakon o upravnom postupku Federacije BiH objavljen u Sl. novinama Federacije BiH, br. 2/98 i 48/99. Pehar, S.: Sudska zatita protiv utnje administracije, Zbornik radova Pravnog fakulteta Sveuilita u Mostaru, br. XIX, 2006. godina, str. 96. Tomi R. Z.,: Upravno pravo (1998.), Beograd, Slubeni list SRJ, str. 538.

115

utvrenih u upravnom postupku, a samo izuzetno na raspravi utvruje injenino stanje neophodno za rjeavanje upravnog spora. Slian pravni stav po pitanju iznoenja novih injenica i predlaganja novih dokaza, ako ne i restriktivniji, prihvaen je i u parninom postupku u odredbama lana 77., 102. st. 2., 201. st. 1. ZPP-a, prema kojima su stranke dune najkasnije na pripremnom roitu da iznesu sve injenice na kojima zahtijevaju svoje zahtjeve i da predloe dokaze koje ele izvesti u toku postupka, te donesu sve isprave i predmete koje ele upotrijebiti kao dokaz, dok u toku rasprave mogu iznositi nove injenice i predlagati nove dokaze samo ako uine vjerovatnim da ih bez svoje krivice nisu mogli iznijeti odnosno predloiti na pripremnom roitu. Jednom tubom moe se, u pravilu, pokrenuti upravni spor samo protiv jednog upravnog akta. Meutim, da bi se jednom tubom moglo osporavati vie upravnih akata, za sve njih bi morali biti ispunjeni formalno-pravni uslovi (da su konani, da je isti sud nadlean i dr.), a ono to je najbitnije, ti upravni akti moraju biti u takvoj vezi da se jedan odnosi na glavnu stvar, a drugi na sporedna pitanja koja su u vezi s glavnom upravnom stvari. I vie tuitelja moe podnijeti jednu tubu protiv istog upravnog akta, ali pod uslovom da im je identina pravna situacija. Takoer, protiv istog upravnog akta moe biti podneseno vie tubi, ako se on odnosi na na vie stranaka, pa svaka stranka za sebe moe podnijeti tubu protiv tog upravnog akta. U nauci upravnog prava nije uobiajeno da se vri podjela tubi u upravnom sporu analogno podjeli tubi u parninom postupku. Ipak je to mogue uiniti kada se uporedi sadraj tubenih zahtjeva u parninom postupku i sadraj zahtjeva tubi u upravnom sporu. Tuba za ponitenje upravnog akta je je, ustvari, kondemnatorna tuba. Isti karakter ima i tuba zbog utnje uprave. U sluaju tube podnesene u sporu pune jurisdikcije, ta tuba ima kondemnatorne i konstitutivne osobenosti. 16 Tuitelj u upravnom sporu Tuitelj u upravnom sporu moe biti pojedinac, pravno lice i druga lica iz lana 2. ovog Zakona (ZUS-a), pod uvjetima utvrenim tom odredbom (l. 14. ZUS-a). U lanu 2. st. 1. ZUS-a propisano je da pravo na pokretanja upravnog spora ima pojedinac ili pravno lice ako smatra da mu je upravnim aktom povrijeeno neko pravo ili neposredni lini interes zasnovan na zakonu, te pod istim uslovima pojedinac ili pravno lice koji su uestvovali u upravnom postupku radi zatite svojih prava ili pravnih interesa (zainteresirano lice). Uope, tuitelj u upravnom sporu je pravno legitimirano lice za podnoenje tube kojom se pobija zakonitost konanog upravnog akta, odnosno konana upravna utnja. Tuilaka legitimacija podrazumijeva pravno relevantni odnos jednog lica prema predmetu okonanog upravnog postupka." 17 U pitanju je, dakle, stvarna veza izmeu podnosioca tube i njome osporenog upravnog akta. Ako tog odnosa nema, subjekat koji je podnoenjem tube pokrenuo upravnosudski spor nee moi da vodi upravni spor do njegovog meritornog okonanja. Njegova tuba e biti odbaena zbog nedostatka aktivne legitimacije (l. 25. st. 1. ta. 3. ZUSa). U sudskoj praksi ponekad se nailazi na problem odreivanja zainteresiranog lica, kao objektivno legitimiranog subjekta za podnoenje tube u upravnom sporu. Sada vaei ZUS dao je novu definiciju zainteresiranog lica u odnosu na ranije vaei ZUS Federacije BiH 18, koji je u lanu 17. propisivao da trea osoba kojoj bi ponitaj osporenog upravnog akta neposredno bio na tetu (zainteresirano lice) ima u sporu poloaj stranke. Nova zakonska definicija zainteresiranog lica djelimino odgovara definiciji datoj u odredbama lana 48.
_______________
16 17 18

Vidjeti detaljnije u: Kamari M.,- Festi I., nav. rad, str. 503. Tomi R. Z.,: Upravno pravo, str. 523. Ranije vaei ZUS Federacije BiH objevljen u Sl. novinama Federacije BiH, br. 2/98 i 8/00.

116

ZUP-a, prema kojima su stranke u upravnom postupku lice po ijem je zahtjevu pokrenut upravni postupak ili protiv koje se vodi upravni postupak ili koje radi zatite svojih prava ili pravnih interesa (uzgredna stranka, zaineresirano lico) ima pravo da uestvuje u postupku. I tim strankama (licima) dato je pravo na podnoenje tube u upravnom sporu. Zainteresiranom licu u potpunosti su priznata procesna prava i ovlatenja tuitelja u upravnom sporu, kako to propisuje lan 14. ZUS-a, pod slijedeim uslovima: 1) da se radi o pojedincu ili pravnom licu koje je uestvovalo u upravnom postupku radi zatite svojih prava ili pravnih interesa i 2) da to lice smatra da mu je upravnim aktom povrijeeno neko pravo ili pravni interes. U ovom smislu odreenja zaineresiranog lica kao aktivno legitimiranog subjekta za podnoenje tube u upravnom sporu opredjeljuje se i sudska praksa. 19 Organ uprave, sluba za upravu, poslovna jedinica privrednih i drugih drutava, naselje ili grupa lica i slino, iako nemaju svojstvo pravnog lica, mogu pokrenuti upravni spor ako mogu biti nosioci prava i obaveza o kojima se rjeavalo u upravnom postupku (l. 2. st. 2. ZUS-a). Znai, pravo na pokretanje upravnog spora imaju i odreeni subjekti koji nemaju svojstvo pravnog lica, pod uslovom da su u upravnom postupku sudjelovali kao stranke, jer im je to doputeno propisima na osnovu kojih je rjeavana upravna stvar. U skladu sa opim postavkama ZUP-a o tome ko moe biti stranka, treba se u svakoj konkretnoj upravnoj stvari odreivati prema propisima materijalne prirode po kojima se rjeava upravna stvar, jer se neposrednom primjenom tih propisa konkretno utvruje ko ima kakvo pravo, obavezu ili pravni interes u rjeavanju upravne stvari i prema tome ko je stranka u postupku.U navedenom smislu iskazan je i stav iz teorije upravnog prava, kako slijedi: Kolektiviteti koji nemaju svojstvo pravnog lica mogu se javiti kao tuioci u upravnom sporu pod uslovom da mogu biti nosioci prava i obaveza o kojima se rjeavalo u upravnom postupku. To praktino znai da oni stranaku sposobnost koju su stekli u upravnom postupku za voenje jednog konkretnog predmeta zadravaju i u upravnom sporu." 20 Stranka u upravnom postupku, pa prema tome ni u upravnom sporu, ne moe biti donosilac upravnog akta, jer upravnim aktom koji se osporava tubom u upravnom sporu, nije rjeavano o njegovom pravu, obavezi ili neposrednom pravnom interesu zasnovanom na zakonu. U upravno-sudskoj praksi malo je sluajeva da tubu u upravnom sporu podnosi naselje ili grupa lica. Ako tubu podnese naselje ili grupa lica, logino je da u tubi moraju biti naznana sva lica iz naselja ili grupe koja podnose tubu. (U tubi se oni oznaavaju sa imenom i prezimenom, uz naznaku da su oni stanovnici naselja navodi se naziv naselja). U vezi s navedenim, potrebno je istai da pitanje aktivne legitimacije u upravnom sporu ne treba mijeati sa pitanjem osnovanosti postavljenog tubenog zahtjeva. Aktivna legitimacija je samo procesna pretpostavka sudjelovanja u upravnom sporu, koja ne pretpostavlja uspjeh tuitelja u tom sporu. Upravni spor moe pokrenuti i nadleni pravobranilac kada je upravnim aktom povrijeen zakon na tetu Federacije, kantona, grada, opine koju on po zakonu zastupa, kao i u drugim sluajevima odreenim zakonom (l. 2. st. 3. ZUS-a). Upravni spor moe pokrenuti i ombudsmen, a intervenirati u postupku koji tee kada u obavljanju poslova iz svoje nadlenosti nae da je upravnim aktom povrijeeno ljudsko dostojanstvo, prava i slobode pojedinaca zajameni Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i instrumentima navedenim u Aneksu tog Ustava (l. 2. st. 5. ZUS-a). Ombudsmen e pokrenuti upravni spor, u pravilu,
_______________
19

20

Tuilac u smislu l. 2. st. 1. Zakona o upravnim sporovima nema pravo pokretanja upravnog spora protiv protiv pobijanog akta jer nije uestvovao u upravnom postupku radi zatite svojih prava i pravnih interesa kao zainteresirano lice, na osnovu odredbe iz lana 25. st. 1. ta. 1. Zakona o upravnim sporovima, pa se tuba, jer je podnijeta od neovlatenog lica, na osnovu odredbe iz l. 25. st. 1. ta. 1. Zakona o upravnim sporovima odbacuje (Presuda Kantonalnog suda u Bihau, br. U-60/04 od 16. 10. 2006. godine). Milkov, D., nav. rad, str. 85.

117

kada ocijeni da je to potrebno radi otklanjanja nezakonitosti koje su uinjene upravnim aktom u oblasti ljudskih prava i sloboda ili radi otklanjanja neke diskriminacije meu pojedincima, a ombdusmen to nije mogao uspjeno otkloniti u okviru svojih osnovnih ovlatenja i svog postupka. Osim pokretanja upravnog spora kada su konanim upravnim aktom povrijeena ustavom zajamena ljuska prava i slobode pojedinaca ili je na drugi nain izvrena diskriminacija, ombdusmen moe intervirati u postupku, to podrazumijeva da se u upravnom sporu, u bilo kojoj fazi tog spora, moe ukljuiti kao umjea na strani pojedinca tuitelja u upravnom sporu i da u njegovu korist poduzima sve radnje i upotrijebi pravne lijekove, ako to nije u suprotnosti s izjavama samog pojedinca. Osim toga, pod pojmom moe...i intervenirati u postupku treba podrazumijevati da ombdusmen ima pravo i da kod suda intervenira u smislu pourivanja postupka kada je to neophodno da bi se pojedincu koji vodi upravni spor pruila sudska zatita i otklonila nezakonitost kojom su mu povrijeena ljudska prava i slobode ili je prema njemu na neki drugi nain uinjena diskriminacija. Ombdusmen ne moe pokrenuti upravni spor ili intervirati u upravnom sporu koji je u toku, niti koristiti pravne lijekove u upravnom sporu, u upravnoj stvari koja se ne odnosi na povredu ljudskih prava i sloboda zajamenih Ustavom i instrumentima navedenim u Aneksu tog Ustava. Nije nam poznat nijedan sluaj da je ombdusmen podnio tubu u upravnom sporu. Kad je pojedincu ulanjenom u neku drutvenu organizaciju ili udruenje graana koja prema svojim pravilima (statutu) ima zadatak da titi odreena prava i interese svojih lanova, upravnim aktom povrijeeno neko takvo pravo ili interes, ta drutvena organizacija odnosno udruenje graana moe, po pisanom pristanku svog lana, u njegovo ime podnijeti tubu i voditi upravni spor protiv takvog upravnog aka (l. 15. st. 1. ZUS-a). Organizacija odnosno udruenje iz stava 1. ovog lana moe u svakom stadiju postupka, sa pravom umjeaa, stupiti u ve pokrenuti spor na strani takvog pojedinca i u njegovu korist poduzimati sve radnje i koristiti sva pravna sredstva, ukoliko to nije u suprotnosti sa izjavama i postupcima samog pojedinca (l. 15. st. 2. ZUS-a). Iz citirane zakonske odredbe vidi se da pravo na pokretanje upravnog spora, kao i ukljuivanje u svojstvu sporednog umjeaa u ve pokrenutom upravnom sporu ima samo ona drutvena organizacija ili udruenje graana u ijim je pravilima (statutu) utvreno da imaju zadatak tititi odreena prava i interese svojih lanova. Navedeno se prvenstveno odnosi na sindikalnu organizaciju koja spada u kategoriju tzv. intresnih grupa, koja svojim aktivnostima utie na javnu vlast i poslodavce u oblasti rjeavanja odreenih ekonomsko-socijalnih pitanja zaposlenika svog lanstva, radi osiguranja i zatite njihovog radno-pravnog poloaja u okviru radnog i socijalnog zakonodavstva. Svakako navedeno podrazumijeva osiguranje i zatitu njihovih prava iz radnog odnosa i socijalnog osiguranja kod upravnih vlasti, kada ta vlast rjeava o tim pitanjima, pa stoga mogu sudjelovati u upravnom postupku i upravnom sporu u pojedinanim sluajevima u ime svojih lanova. Da bi drutvena organizacija ili udruenje graana mogli po spomenutom pravnom osnovu zastupati u upravnom sporu svog lana, osim uslova da je njihovim pravilima (statutom) utvreno da imaju zadatak tititi odreena prava i interese svojih lanova, drugi bitan uslov je da se radi o njihovom lanu i da postoji formalan (pisani) pristanak lana da ga zastupaju kao svog lana, tj. da uz njegovo doputenje (pristanak) i u njegovo ime mogu podnijeti tubu u upravnom sporu (u okviru prava i interesa svojih lanova koje tite) i da mogu koristiti pravne lijekove i sva druga prava koja njihov lan ima u upravnom sporu. Drutvena organizacija i udruenje graana koji imaju pravo tititi prava i pravne interese svojih lanova, mogu u upravnom sporu koji je pokrenuo njihov lan nastupiti pred sudom kao sporedni umjea u tom sporu na njegovoj strani i u njegovu korist poduzimati sve radnje u postupku i sva pravna sredstva, s tim da sve to ne moe biti protivno izjavama njihovog lana na ijoj se strani angairaju u toku upravnog spora. U takvom sluaju stranka u upravnom sporu i dalje je sam tuitelj, dok drutvena organizacija ili udruenje graana koji su umjeai (na njegovoj strani) imaju ulogu samo pridruenog subjekta

118

(umjeaa) koji mu pomae u tom sporu, tako to e poduzimati procesne radnje koje mu idu u prilog. Sporedni umjea o kojem se govori u l. 15. st. 2. ZUS-a, nije isto to i umjea u parninom postupku, ve je u upravnom sporu taj pojam ogranien na drutvenu organizaciju ili udruenje graana, to znai da umjea u upravnom sporu ne moe biti pojedinac bez obzira na to to moe imati pravni interes da tuitelj uspije u upravnom sporu. Generalno, u pogledu odreivanja ovlatenih lica (subjekata) za pokretanje upravnog spora, ZUS je prvo naveo krug lica (subjekata) koja mogu pokrenuti spor in abstracto, a zatim naveo osnove po kojima se pojedini subjekti iz tog kruga pojavljuju kao tuitelji u konkretnoj stvari. Dakle, kao tuilac se moe pojaviti samo onaj subjekt (iz kruga subjekata) koji je (po osnovu koji je odreen zakonom) aktivno (tj. procesno-pravno) legitimisan. Bilo da nije ispunjen prvi uslov, da subjekt ne pripada krugu lica, bilo drugi uslov, da subjekti iz tog kruga nemaju osnov za tubu u konkretnoj stvari sud e tubu odbaciti, jer nisu u postupku ispunjeni uslovi za tuioca, odnosno nema tuioca u upravnom sporu, pa se upravni spor ne moe ni voditi.21 Razlozi zbog kojih se upravni akt moe pobijati u upravnom sporu U lanu 12. ZUS-a propisano je da se upravni akt moe pobijati: 1) ako akt sadri takve nedostatke koji sprijeavaju ocjenu njegove zakonitost ili nedostatke koji ga ine nitavim22 2) to u aktu nije nikako ili nije pravilno primijenjen zakon, propis zasnovan na zakonu ili opi akt, 3) ako je akt donesen od nenadlenog organa, 4) ako se u upravnom postupku koji je prethodio aktu nije postupilo po pravilima postupka, a naroito ako injenino stanje nije potpuno i pravilno utvreno, ili ako je iz utvrenih injenica izveden nepravilan zakljuak u pogledu injeninog stanja, 5) ako je nadleni organ, rjeavajui po slobodnoj ocjeni prekoraio granice ovlatenja koja su mu data pravnim propisima i odluio suprotno cilju u kome je ovlatenje dato. Jedno od znaajnih pitanja upravnog spora jeste pitanje zbog kojih razloga se upravni akt moe pobijati u upravnom postupku. Radi se zapravo o pitanju ija vanost proizilazi jednako iz injenice to se navoenjem tih razloga na jednoj strani kod tuitelja dimenzionira irina njegovog tubenog zahtjeva, a s druge strane navoenje razloga zbog kojih se upravni akt moe pobijati znai odreivanje irine sudske ovlasti unutar koje sud moe intervenirati u sadraju upravnog akta radi njegovog stavljanja izvan snage. 23 Razlozi za pokretanje i voenje upravnog spora su u domenu zakonitosti, a ne i u domenu cjelishodnosti. Upravni akt, tubom u upravnom sporu, moe biti osporavan kako zbog formalnopravne nezakonitosti, tako i zbog materijalnopravne nezakonitosti. Materijalnopravna nezakonitost upravnog akta pojavljuje se u dva osnovna oblika: neprimjenjivanje odgovarajueg propisa za rjeavanje upravne stvari u konkretnom sluaju (nije nikako primijenjen zakon...), pogreno tumaenje sadraja i smisla vaeeg materijalnog propisa (nije pravilno primijenjen zakon...). U okviru materijalnopravne nezakonitosti u uprvano-sudskoj praksi, ponekad se pojavljuje problem vremenskog vaenja propisa (na primjer, postupak je zapoet po jednom a u meuvremenu je donijet drugi propis, pa organ pogreno odlui koji od ta dva propisa treba da primijeni).Kod diskrecionih upravnih akata materijalna nezakonitost ima dva posebna oblika: prekoraenje datog ovlatenja na slobodnu ocjenu i vrenje slobodne ocjene protivno svrsi povjerenog ovlatenja. Formalna nezakonitost ZUS-om je odreena u nekoliko vidova: nenadlenost, nedostaci u samoj formi, obliku donesenog upravnog akta, nepotuno utvreno injenino
_______________
21 22 23

Kamari, M.- Festi, I., nav. rad, str. 497. Razlozi nitavosti rjeenja odreeni su u lanu 264. ZUP-a. Pehar, S.,: Razlozi zbog kojih se upravni akt moe pobijati u upravnom sporu, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, br. 1/2008, str. 102.

119

stanje, nepravilno utvreno injenino stanje i nepravilno izveden zakljuak u pogledu injeninog stanja. Neemo detaljnije obrazlagati razloge zbog kojih se upravni akt moe pobijati tubom u upravnom sporu, jer bi takvo obrazlaganje prevazilo predmet ovog priloga. Osvrnuti emo se samo na odreene pojedinosti, koje se u upravno-sudskoj praksi ponekad pojavljuju. Kada je u pitanju nenadlenost, kao razlog za pobijanje upravnog akta, prvenstveno se ima u vidu stvarna i mjesna nenadlenost donosioca upravnog akta. Meutim, upravni akt se moe tubom pobijati i zbog tzv. funkcionalne nenadlenosti. Naime, rjeenje doneseno u upravnom postupku, moe donijeti slubeno lice nadlenog organa koje nije ovlateno za njegovo donoenje i takvo rjeenje moe se uspjeno pobijati albom, kao i tubom u upravnom sporu. U pitanju je, zapravo, povreda lana 36., odnosno lana 39. ZUP-a. Iako rijetko, u praksi smo nailazili na sluajeve da se umjesto donosoca rjeenja (nadlenog Ministra), za Ministra potpie osoba, prema ijem se potisu (potpis neitak), ta osoba ne moe identificirati, umjesto po ovlatenju Ministra, uz navoenje imena i prezimena slubene osobe i njegove funkcije u Ministarstvu, te u uvodu rjeenja navoenje odluke kojom je u konkretnoj upravnoj stvari ministar ovlastio slubenu osobu da vodi upravni postupak i donoese upravni akt. Zakon o upravnom postupku ne odreuje koje se povrede pravila upravnog postupka imaju smatrati apsolutno bitnim, a koje relativno bitnim povredama. Drugim rijeima, prema tom Zakonu, ma koja i ma kakva povreda pravila upravnog postupka moe imati samo relativno znaenje, naime ovisno o tomu je li ili nije imala odluujui utjecaj na rjeenje same stvari. 24 Za razliku od ZUP-a Federacije BiH, Zakon o upravnom postupku BiH odreuje bitne povrede pravila upravnog postupka. 25 Poto se upravni akt u upravnom sporu pobija iskljuivo sa stajalita njegove zakonitosti, to se kod predmeta upravnog spora pojavljuje relevantna podjela upravnih akata na vezane upravne akte i akte donesene na osnovu slobodne ocjene (tzv. diskrecioni upravni akti) U upravnom sporu vezani upravni akti se tubom osporavaju u cjelini dok diskrecioni upravni akti podlijeu upravno-sudskoj kontroli u onim elementima u kojima je u njima prisutno naelo zakonitosti. To e biti zakonitost u formalnopravnom vidu (nadlenost, pravila postupka i sl.) i zakonitost u materijalnopravnom vidu u smislu utvrivanja granice (alternativa) do koje se diskreciona ocjena moe vriti i to da li se diskreciona ocjena vri u javnom interesu. Prema tome, kad je objekt spora zakonitost upravnog akta u kome je sadrana diskreciona ocjena, domaaj sudske kontrole zakonitosti ui je od sluaja kada se pred sudom u sporu o zakonitosti osporava upravni akt koji ne sadri slobodnu ocjenu."26 Mogunost osporavanja upravnih akata donesenih po slobodnoj ocjeni ZUS je izrazio specifinom formulacijom u lanu 12. ta. 5. na slijedei nain: ako je nadleni organ, rjeavajui po slobodnoj ocjeni, prekoraio granice ovlatenja koja su mu data pravnim propisima i odluio suprotno cilju u kome je ovlatenje dato. ZUS je takoer, to smo ve istakli, u lanu 12. taka 1. propisao da se upravni akt moe osporavati zbog svojih nedostataka koji ga ine nitavim. Meutim, u lanu 34 stav 2. ZUS-a, posebno je naglaena
_______________
24 25

26

Isto, str. 121. U lanu 219a Zakona o upravnom postupku BiH kao bitne povrede pravila upravnog postupka navedene su: 1) ako rjeenje donese stvarno nenadleni organ, 2) ako licu koje je trebalo da uestvuje u svojstvu stranke ili zainteresiranog lica nije bila data mogunost da uestvuje u postupku, 3) ako stranci ili zainteresiranom licu nije data mogunost da se izjasni o svim injenicama i okolnostima koje su bile vane za donoenje rjeenja, 4) ako stranku nije zastupao zakonski zastupnik, odnosno ako opunomoenik nije imao punomo, 5) ako su prekrene odredbe ovog zakona o upotrebi jezika u postupku, 6) ako je u voenju ili odluivanju u postupku uestvovalo lice koje je, prema ovom zakonu, trebalo biti izuzeto, odnosno lice koje, prema ovom ili posebnom zakonu, ne ispunjava uslove za voenje postupka, odnosno za odluivanje u postupku i 7) ako je dispozitiv rjeenja u suprotnosti s obrazloenjem, tako da nije mogue utvrivanje zakonitosti u albenom postupku. Zakon o upravnom postupku BiH objavljen je u Sl. glasniku BiH, br. 29/02, 12/04, 88/07 i 93/09. Borkovi I., nav. rad, str. 466.

120

nitavost upravnog akta kao razlog njegovog osporavanja. Prema odredbama lana 34. stav 2. ZUS-a, ako sud po zahtjevu iz tube utvrdi da je osporeni upravni akt nitavan, ponitit e ga a ako su razlozi nitavosti sadrani i u prvostepenom upravnom aktu, ponitit e i taj akt. Dakle, sud e povodom tube tuitelja presudom ponititi upravni akt koji je po zakonu nitavan, samo ako to tuitelj u tubi trai. U ranije vaeem ZUS-u Federacije BiH (lan 36. stav 2.) bilo je propisano da na nitavost upravnog akta sud pazi po slubenoj dunosti. Smatramo da je isto rjeenje trebalo zadrati i u sada vaeem ZUS-u. Rok za podnoenje tube Tuba se podnosi u roku od 30 dana od dana dostavljanja upravnog akta stranci koja podnosi tubu (lan 18. st. 2. ZUS-a) Rok od 30 dana vai i za nadlenog pravobranioca i ombdusmena kada su oni ovlateni za podnoenje tube ako im je upravni akt dostavljen, a ako im akt nije dostavljen tubu mogu podnijeti u roku od 60 dana od dana dostavljanja upravnog akta stranci u iju korist je upravni akt donesen (lan 18 stav 3 ZUS-a). Nije posve razumljivo zakonsko rjeenje zato bi rok i za ombdusmena tekao od dana dostavljanja stranci upravnog akta u iju je korist akt donesen, jer bi se tumaenjem navedene zakonske odredbe moglo zakljuiti da ombusmen moe podnijeti tubu u upravnom sporu samo protiv upravnih akata donesenih u korist stranke. A, kako smo ve naprijed istakli, u lanu 2. stav 5. ZUS-a propisano je da ombudsmen moe pokrenuti upravni spor kada nae da je upravnim aktom povrijeeno ljudsko dostojanstvo, prava i slobode pojedinca zajameni Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i instrumentima navedenim u tom Ustavu, to bi znailo da ombdusmen tubom moe pokrenuti upravni spor prvenstveno protiv akta koji je donesen na tetu stranke, ili je mogue da je smisao navedenih zakonskih odredbi da ombdusmen moe podnijeti tubu samo u korist treih lica, koja nisu uestvovala u upravnom postupku, a upravni akt koji je donesen dira u njihovo ljudsko dostojanstvo, prava i slobode. Dostavljanje upravnog akta stranci mora biti uredno, jer je uredno dostavljanje stranci upravnog akta vana radnja upravnog postupka koje (uredno dostavljanje) ima pravni uinak koji se upravnim aktom treba postii, s obzirom da tek s dostavljanjem upravnog akta adresatu zapoinje odreeno njegovo djelovanje ili pravne posljedice koje iz toga proizilaze (koritenje pravnih lijekova, sticanje prava i obaveza i dr.). Upravni akt protiv kojeg se tubom pokree upravni spor mora biti lino dostavljen stranci na nain propisan u odredbama lana 83. ZUPa, jer od dana dostavljanja poinje tei rok koji se po zakonu ne moe produavati. Radi se o prekluzivnom (neodgodivom) roku, koji ako se prekorai ima za posljedicu gubitak prava na podoenje tube i voenje upravnog spora. Smatra se da je dostavljanje izvreno samoj stranci, ako je dostavljanje izvreno i zakonskom zastupniku, punomoniku ili punomoniku za primanje pismena (lan 83. stav 3 ZUP-a). ZUP u lanu 83. stav 2. propisuje i nain dostavljanja upravnog akta kada nije mogue izvriti njegovo dostavljanje neposredno stranci, odnosno licu kojem se mora lino dostaviti upravni akt. Rok za podnoenje tube protiv upravnog akta je zakonski prekluzivni rok. 26a Dan kada je upravni akt dostavljen stranci ne rauna se u rok za podnoenje tube, nego se za poetak roka uzima prvi naredni dan nakon dostavljanja. Nedjelja, dravni praznici i drugi dani kada sud ne radi, ne spreavaju poetak i tok roka. Ako posljednji dan roka za podnoenje tube pada u nedjelju ili na dan dravnog praznika ili u neki drugi dan kada sud kome se tuba predaje ne radi, rok za tubu istie protekom prvog idueg radnog dana (lan 101 ZPP-a u vezi sa lanom 55. ZUP-a). Tuba zbog nedonoenja upravnog akta ("utnja uprave") ne moe se podnijeti prije isteka zakonom propisanih rokova. Rok za podnoenje tube zbog utnje uprave je odloni zakonski rok. Poslije njegovog proteka, mogunost podnoenja tube, dok utnja traje, vremenski je
_______________
26a

Tomi R. Z., Upravno pravo, str. 523.

121

otvorena.. Tuba zbog utnje uprave moe biti prijevremena, ali ne moe biti neblagovremena. U praksi se nerijetko dogaa da tuitelj poslije blagovremeno podnesene tube dostavlja podneske najee oznaene kao dopuna tube, koji (podnesci) su dostavljeni po proteku roka za podnoenje tube. Postavlja se pitanje da li neblagovremenu podnesenu dopunu tube treba odbaciti. 27 U sluaju da je do proputanja roka roka za podnoenje tube u upravnom sporu dolo iz opravdanih razloga postoji pravna mogunost da se nepovoljne pravne posljedice tog proputanja (gubljenje prava na tubu) otklone odgovarajuim (shodnim) koritenjem instituta povrata u preanje stanje u parninom postupku (lan 106. do 111. ZPP-a u vezi sa lanom 55 ZUS-a), jer taj institut ne sadri ZUS, a u pitanju je procesno-pravni institut. To znai da bi uz prijedlog za povrat u preanje stanje zbog proputanja roka za podnoenje tube u upravnom sporu, tuitelj trebao priloiti i tubu koju je trebalo podnijeti u zakonom odreenom roku. Ako bi sud prijedlog za povrat u preanje stanje odbio u tom sluaju istovremeno bi i tubu trebalo odbaciti kao neblagovremenu. Predaja tube Tuba se predaje nadlenom sudu neposredno ili mu se alje potom preporueno (lan 19. stav 1. ZUS-a) (Navedana zakonska odredba ne iskljuuje mogunost da se tuba alje sudu potom nepreporueno"). Tuba se moe izjaviti i na zapisnik kod nadlenog suda ili ma kog drugog suda (lan 19. stav 2. ZUS-a). Dan predaje tube poti preporueno, odnosno dan izjavljivanje tube na zapisnik smatra se predajom tube nadlenom sudu. Ako tuba nije predata nadlenom sudu nego nekom drugom organu, a stigne sudu poslije isteka roka za podnoenje, smatrat e se da je na vrijeme podnesena ako se njeno podnoenje tom organu moe pripisati nznanju ili oiglednj omaci podnosioca tube (lan 19. stav 3. ZUS-a). U ovom sluaju smatra se da zakon zatitio tuioca. 28 Pod neznanjem tuitelja moe se smatrati sluaj ako je tuitelj na pr. nedovoljno obrazovano lice, a pod oiglednom omakom, ako tuitelj stavi tubu u kovertu adresiranu na drugi organ, a akt namijenjen drugom organu stavi u kovertu adresiranu na sud. U svakom takvom sluaju radi se o faktikom pitanju i nadleni sud ocjenjuje da li se radi o neznanju, odnosno oiglednoj omaci podnositelja tube. Svi naini predaje tube imaju istu valjanost i izjednaeni su u tretiranju blagovremenosti predaje tube. Svakako, najsigurniji nain predaje tube je neposredna predaja u pisarnici nadlenog suda za voenje upravnog spora. U tom sluaju, slubenik suda koji prima tubu trebao bi je pregledati u formalno-tehnikom smislu i ako bi utvrdio da tuba sadri kakve formalno-pravne nedostatke, odmah bi ih trebao saopiti podnositelju i uputiti ga kako da ih otkloni (na pr. ako tuba nije potpisana od tuitelja ili drugog ovlatenog lica, ako tuba nema dovoljno primjeraka i sl.). Podnositelj tube ima pravo traiti i da mu se izda potvrda o predaji tube, s navedenim datumom kada je tuba predata sudu. Kad tuitelj izjavi usmeno tubu na zapisnik kod nadlenog suda za voenje upravnog spora ili kod bilo kojeg drugog suda, tako izjavljena tuba mora imati pisanu formu koja je inae bitna za svaki podnesak suda. U takvom sluaju tuitelj ne podnosi tubu u pisanom obliku, ve ovlatenom slubeniku suda usmeno izjavljuje bitne elemente tube (kome se tuba podnosi, protiv kojeg
_______________
27

28

Dopunu tube podnesenu po proteku zakonskog roka za podnoenje treba odbaciti kao neblagovremenu ako se njome ne objanjavaju, ne dopunjavaju ili ne dokazuju tubeni navodi istaknuti u blagovremeno podnesenoj tubi ili dopuni tube, ili pak, ako se u tubi istiu razlozi koji ne spadaju u isti zakonski osnov pobijanja osporenog upravnog akta, ve se zahtijeva pobijanje osporenog upravnog akta u dijelu koji stranka (tuitelj) nije pobijala blagovremeno podnesenom tubom odnosno dopunom tube. (Vrhovni sud F BiH, U-618/97 od 4. 3. 1998.). Kamari, M.,-Festi, I., nav. rad, str. 505.

122

upravnog akta, koji su razlozi i zahtjevi tube), a slubenik suda e to unijeti u zapisnik i napisati sve drugo to formalno treba za tubu u upravnom sporu. U procesnom smislu taj zapisnik sastavljen u sudu smatra se u svemu tubom tuitelja. Ovaj nain predaje tube skoro da je nepoznat u sudskoj praksi. Neurednost tube Ako je tuba nepotpuna ili nerazumljiva sud e, prema potrebi, pozvati tuitelja i preko drugog suda da u ostavljenom roku ukloni nedostatke tube. Pri tome e ga pouiti ta i kako treba da uini i ukazati mu na posljedice koje e nastati ako ne postupi po traenju suda (lan 24. stav 1. ZUS-a). Ako tuitelj u ostavljenom roku ne otkloni nedostatke tube, a oni su takvi da spreavaju rad suda, sud e rjeenjem odbaciti tubu kao neurednu. Da bi sud mogao rijeiti upravni spor koji je pokrenut tubom bitan uslov je da tuba bude uredna, tj. sastavljena tako tako da ima sve bitne elemente propisane u lanu 21. ZUS-a. U sluaju da je tuba zbog nekih nedostataka prema lanu 21. ZUS-a nepotpuna ili nerazumljiva, sud tubu ne moe odmah odbaciti ve e pozvati tuitelja da u odreenom roku otkloni nedostatke tube. Istovremeno e pouiti tuitelja ta i kako treba uiniti da otkloni nedostatke tube, uz upozorenje na pravne posljedice koje mogu nastati ako tuitelj ne postupi prema pozivu i datim uputama suda, tj. bit e upozoren da e tuba biti odbaena. Nepotpunom tubom smatra se tuba koja ne sadri sve bitne elemente u formalnopravnom smislu (na pr. nije navedeno ime i prezime i mjesto stanovanja tuitelja, nije naveden tueni organ i njegov akt koji se tubom osporava, nije naveden tubeni zahtjev, nije tuba potpisana i uz tubu nisu priloeni potrebni prilozi). Nerazumljivom tubom smatra se tuba koja sadri nejasan tubeni zahtjev iz kojeg sud ne moe izvesti pouzdan zakljuak ta tuitelj osporava u upravnom aktu i u kojem obimu, odnosno ta tuitelj trai u upravnom sporu. Rok u kojem je tuitelj duan otkloniti nedostatke tube nije propisan ZUS-om, ve se radi o slubenom (sudskom) roku kojeg odreuje sud zavisno o kakvim se nedostacima tube radi i potrebnom vremenu da ih tuitelj otkloni. Rokovi, stoga, mogu biti razliiti od sluaja do sluaja, a odreeni rok moe se u opravdanim sluajevima i produavati na zahtjev tuitelja. Pouavanje tuitelja o tome to i kako treba uiniti na otklanjanju nedostataka tube ogranieno je samo na formalno-pravnu stranu tube, a ne i na pouke materijalnopravnog znaaja na primjer kako postaviti ili dopuniti tubeni zahtjev. Pravna pouka tuitelju koju mu sud upuuje moe biti samo takva da njegovo neznanje i neukost ne budu na njegovu tetu. Sud e tubu odbaciti rjeenjem, ne ulazei u meritorno rjeavanje, ako tuitelj u ostavljenom roku ne otkloni nedostatke tube, a oni su takvi da spreavaju rad suda. U svakom sluaju, to ne mogu biti bilo kakvi nedostaci tube, ve uvijek takvi da spreavaju sud da rijei upravni spor. 29 Odlaganje izvrenja upravnog akta Tuba, po pravilu, ne spreava izvrenje upravnog akta protiv kojeg je podnesena, ako zakonom nije drugaije odreeno (lan 17. stav 1. ZUS-a). Prema tome, tuba naelno, nema automatsko suspenzivno djelovanje, to znai da podnoenjem tube kojom se pokree upravni spor nema utjecaja na provoenje u ivot dispozitiva upravnog akta (izvrenje) protiv kojega je podnesena." 30 Pod izrazom izvrenje upravnog akta podrazumijevalo se izvrenje
_______________
29

30

Ne moe se smatrati da tuba sadri nedostatke koji spreavaju rad suda ako je u tubi naznaen i naziv organa koji je donio osporeni upravni akt, datum i broj pod kojim je donesen, bez obzira na to to taj akt nije priloen uz tubu ni dostavljen naknadno po nalogu suda (Vrhovni sud F BiH, U-1/95 od 17. 10. 1997.). Borkovi, I., nav. rad, str. 473.

123

u irem smislu U irem smislu izvrenje podrazumijeva izvrenje dispozitiva kao takvog, bez obzira kako on glasi bez obzira da li se stranci nalae neka obaveza, priznaje neko pravo ili zahtjev stranke odbija. U navedenom tumaenju izvrenja upravnog akta, odgoda izvrenja upravnog akta bi znaila da se odgaaju pravni uinci upravnog akta bez obzira o kakvom se aktu radi. U uem smislu podoban za izvrenje (pa i odgodu izvrenja, op. aut.) bio bi samo upravni akt kojim se stranci nalae kakva obaveza." 31 Meutim, u lanu 17. stav 2., 3. i 4. ZUS-a propisani su izuzeci u kojima pokretanje upravnog spora ima odlono dejstvo u odnosu na izvrenje osporenog upravnog akta. Odlaganje izvrenja upravnog akta moe biti obligatorno i fakultativno. Uslovi za obligatorno odlaganje su: 1) ako bi izvrenje nanijelo tetu tuitelju koja bi se teko mogla popraviti, 2) da odlaganje izvrenja nije protivno javnom interesu i 3) da se odlaganjem izvrenja ne nanosi vea nenadoknadiva teta protivnoj stranci. Trei uslov dolazi do primjene samo u upravnim stvarima u kojima uestvuju dvije ili vie stranaka sa suprotnim interesima. Navedeni uslovi su kumulativni. Tuitelj je u svom zahtjevu za odlaganje izvrenja duan priloiti odgovarajue dokaze ili bar uiniti vjerovatnim da su navedeni uslovi ispunjeni. Uz zahtjev za odlaganje izvrenja mora se priloiti i dokaz o podnesenoj tubi. O zahtjevu za odlaganje izvrenja upravnog akta odluuje nadleni organ uprave u roku od tri dana od dana prijema zahtjeva za odlaganje izvrenja. Pod istim uslovima o odlaganju izvrenja upravnog akta protiv kojeg je podnesena tuba moe odluiti i nadleni sud kome je podnesena tuba, ako to pisano zatrai tuitelj. Ovaj zahtjev tuitelj moe postaviti samo ako prethodno nije traio odlaganje izvrenja rjeenja (upravnog akta) kod organa uprave nadlenog za izvrenje akta. Fakultativno odlaganje izvrenja upravnog akta ZUS odreuje na nain to u lanu 17. stav 3. propisuje: Nadleni organ iz stava 2. ovog lana moe i iz drugih razloga odloiti izvrenje osporenog upravnog akta do donoenja sudske odluke, ako to javni interes dozvoljava. O fakultativnom odlaganju izvrenja upravnog akta moe odluiti i nadleni sud kome je tuba podnesena, ako to zatrai tuitelj i pod uslovom da odlaganje izvrenja upravnog akta prethodno nije traio od nadlenog organa uprave (lan 17. stav 4. ZUS-a). Odbacivanje tube Zbog odreenih nedostataka sud e rjeenjem odbaciti tubu, to podrazumijeva da se unaprijed otklanja mogunost meritornog rjeavanja. Ti sluajevi navedeni su u lanu 25. stav 1. ta. 1), 2), 3), 4) 5) i 6) ZUS-a. Tuba se odbacuje rjeenjem, a nadleni sud tubu moe odbaciti u svakom stadiju postupka (lan 25. stav 2. ZUS-a). Nadleni sud rjeenjem e odbaciti tubu ako utvrdi: 1) da je tuba neblagovremena (lan 18.), prijevremena (lan 10.) 32, 2) da akt koji se tubom osporava nije upravni akt (lan 8.), 3) da je oigledno da se upravnim aktom koji se tubom osporava ne dira u pravo tuitelja ili u njegov neposredni lini interes zasnovan na zakonu (lan 14.), 4) da se protiv upravnog akta koji se tubom osporava mogla izjaviti alba, ali da alba nije izjavljena (lan 9.), 5) da je rije o stvari o kojoj se, prema odredbama ovog Zakona (ZUS-a, op. aut.), ne moe voditi upravni spor (lan 11.), 6) da ve postoji pravomona sudska odluka donesena u upravnom sporu o istoj stvari. Iako su na prvi pogled veoma jasni ZUS-om propisani uslovi za odbacivanje tube, ponekad je u nekim sluajevima prilino teko prepoznavanje nekih od propisanih uslova, to se posebno odnosi na uslove propisane u ta. 2) i ta. 3) lana 25. stav 1. ZUS-a. Smatramo korisnim ukratko dati krae obrazloenje uslova za odbacivanje tube po osnovu ta. 6) stava 1. lana 25. ZUS-a. Opepoznato je pravilo da se u istoj stvari ne moe dva puta odluivati (non bis in idem). Da bi se smatralo da postoji ista stvar, neophodno je postojanje istovjetnosti predmeta i istovjetnosti stranaka (tuitelja i tuenog organa). Ukoliko
_______________
31 32

Kamari M., -Festi, I., nav. rad, str. 509. Tuba se moe odbaciti kao prijevremena samo ako je podnesena zbog utnje uprave.

124

je o istom predmetu ranije odlueno u upravnom sporu, o tome se ne moe ponovo odluivati. To podrazumijeva da je u prethodnom upravnom sporu donijeta meritorna presuda kojom je tuba uvaena ili odbijena kao neosnovana. 33 U takvom sluaju novopodnesena tuba se obavezno odbacuje. Meutim, ako je u istoj stvari ranije donijeta pravomona sudska odluka kojom je tuba odbaena, tada to ne mora samo po sebi predstavljati smetnju za voenje novog upravnog spora, to zavisi od razloga zbog kojih je tuba ranije bila odbaena. I u novom upravnom sporu tuba e biti odbaena ako je ranije bila odbaena zbog toga to akt protiv kojeg je bila podnijeta nije upravni akt, to tuitelj nije bio legitimiran za podnoenje tube, to nije iskoritena alba ili je u pitanju stvar o kojoj se po izriitoj odredbi zakona ne moe voditi upravni spor. Ako je tuba u prethodnom upravnom sporu bila odbaena kao neblagovremena ili prijevremena (kada je u pitanju utnja uprave") to ne mora biti smetnja za voenje upravnog spora. Do ovakvih sluajeva u praksi najee dolazi zbog mogunosti stranke da u istoj stvari, kada joj je zahtjev odbijen, ponovo trai pokretanje upravnog postupka. (Negativni upravni akti sutinski nikad ne stiu pravomonost). Tada nadleni organ moe u novom upravnom postupku ponovo odbiti zahtjev stranke, nakon ega stranka moe izjaviti albu, a zatim podnijeti tubu u upravnom sporu (voditi upravni spor). Tuba za ponavljanje postupka ZUS, kao pravni lijek, u lanovima 47. do 54., regulira ponavljanje postupka. U lanu 47. ZUS-a propisani su uslovi, ako su ispunjeni, omoguavaju da se postupak okonan presudom ili rjeenjem nadlenog suda ponovi. Ponavljanje postupka pokree se tubom (lan 49. stav 1. ZUS-a). O tubi za ponavljanje postupka rjeava sud koji je donio odluku na koju se odnosi razlog za ponavljanje postupka i to sudija pojedinac koji nije uestvovao u donoenju odluke (lan 49. stav 2. ZUS-a). lan 50. stav 2. ZUS-a odreuje sadraj tube za ponavljanje postupka. U tubi se mora naroito navesti: 1) presuda ili rjeenje doneseno u postupku ije se ponavljanje trai, 2) zakonski osnov ponavljanja (lan 47.) i dokazi, odnosno okolnosti koji ine vjerovatnim postojanje tog osnova, 3) okolnosti iz kojih proizilazi da je tuba podnesena u zakonskom roku i ime se to dokazuje i 4) u kom pravcu i u kom obimu se predlae izmjena presude, odnosno rjeenja donesenog u postupku ije se ponavljanje trai. O tubi za ponavljanje postupka sudija pojedinac odluuje bez odravanja rasprave (lan 51. ZUS-a). Postoje dvije faze sudskog odluivanja povodom podnesene tube za ponavljanje postupka: 1) procesno-pripremna faza i 2) faza meritornog odluivanja. U procesnopripremnoj fazi provjerava se postojanje glavnih procesno-pravnih pretpostavki za pristupanje ponavljanju u datom sluaju. Sud donosi rjeenje o odbacivanju tube u tri grupe sluajeva: 1) zbog odsustva aktivne legitimacije tuitelja, 2) zbog neblagovremenosti tube i 3) iz razloga to stranka nije uinila bar vjerovatnim postojanje zakonskog osnova za ponavljanje. Time se pravno spreava sprovoenje ponovnog postupka i meritorno odluivanje po tubi za ponavljanje. 34 Ishod meritornog rjeavanja o tubi moe biti dvojak: 1) donoenje presude kojom se tuba odbija i 2) donoenje presude o uvaavanju tube i dozvoljavanju ponavljanja, pri emu se stavlja van snage ranija sudska odluka u cjelini ili djelimino. Presudom kojom se ponavljanje postupka dozvoljava rijeit e se i o glavnoj stvari. To znai ponovno odluivanje o predmetu onog sudskog postupka za koji je vezan razlog po osnovu kojeg je dozvoljeno ponavljanje postupka. U postupku za ponavljanje postupka shodno se primjenjuju odredbe ZUS-a ukoliko u lanovima 47. do 53. ZUS-a nije drugaije odreeno.

_______________
33 34

Milkov, D., nav. rad, str. 103. Tomi R. Z.,:Upravno pravo, str. 554.

125

Doc. dr. sc. Snjeana Pehar Pravni fakultet Sveuilita u Mostaru

PRIMJENA LANKA 6. EUROPSKE KONVENCIJE ZA ZATITU LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA U UPRAVNOM SPORU

Autorica u radu razmatra primjenu lanka 6. Europske Konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u upravnim sporovima Bosne i Hercegovine. U tom smislu nastoji odgovoriti na etiri pitanja. Prvo, je li sud u upravnom sporu, zakonom ustanovljen, neovisan i nepristran sud pune jurisdikcije. Drugo, donosi li on odluke u pravinom postupku.Tree, je li taj postupak javan i i posljednje, je li duina tog postupka razumna. Kljune rijei: Europska konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, upravni spor

1. UVOD Europska konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama je usvojena 4. listopada 1950. godine, a stupila je na snagu 3. rujna 1953. godine. Spomenuta Konvencija je temeljni izvor meunarodnog prava o zatiti ljudskih prava, prema kojemu drave potpisnice ne samo deklariraju da pojedinac stoji pod zatitom meunarodnog prava nego primaju dunost da mu po svojem unutranjem pravu osiguraju tu zatitu. 1 Ustav Bosne i Hercegovine 2 u lanku II. propisuje da e se prava i slobode navedene u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima i temeljnim slobodama i njezinim protokolima izravno primjenjivati u Bosni i Hercegovini i imati prioritet nad svim drugim zakonima. Odredbom lanka 6. stavka 1. Europske konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda propisano je da radi utvrivanja svojih prava i obveza graanske naravi ili u sluaju podizanja optunice za kazneno djelo protiv njega svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravino, javno i u razumnom roku ispita njegov sluaj. Uz sve
_______________
1

Komentatori Konvencije naglaavaju npr.da je njezin cilj, u okviru osnovnih i izvedenih politikih ciljeva (postignue optimalnog kompromisa izmeu ideje o naddravnom karakteru zatite ljudskih prava i ideje o obinoj meuvladinoj suradnji na tom planu) zatita ljudskih prava, tj. sauvegerde des droits de lhomme et des liberts fondamentales, pri emu ona, u l. 1., ta prava ne garantira (garantit) nego priznaje (reconnait) iskazujui tako da ne eli stvoriti meunarodnu garanciju koju bi izvravale drave potpisnice, nego ljudska prava zatiti kroz europske organe, nezavisne od drava potpisnica (pojam priznaje naglaava da njezine norme vrijede erga omnes). To je, inae, u skladu sa shvaanjem da ona uspostavlja pravni poredak sui generis, koji nije naddravno pravo (jer se ne moe nametnuti unutranjem pravu), ali nije niti obina suma instituta unutranjeg prava (jer razvija samostalne pravne pojmove). Navedeno prema: Krapac, D.: Pojam neovisnosti sudstva u judikaturi Suda za ljudska prava Vijea Europe, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 42 (suppl. 4), 1992, str. 538. Ustav Bosne i Hercegovine sadran je u Aneksu 4. Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. Ovaj mirovni sporazum je parafiran u Daytonu u studenom 1995. godine, a potpisan je i stupio na snagu 14. prosinca iste godine u Parizu. Stupajui na snagu danom potpisivanja mirovnog sporazuma, Ustav Bosne i Hercegovine nije nikada proao parlamentarnu proceduru u predstavnikom tijelu Bosne i Hercegovine, niti je objavljen u njezinom Slubenom glasniku. Prema odredbama Ustava Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina je sastavljena od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. Time su uspostavljena tri ustavna subjekta u Bosni Hercegovini, tako da svaki od njih (drava i dva entiteta) imaju svoje ustave. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine objavljen je u Slubenim novinama F BiH, broj 1/94, 13/97, 16/02, 22/02, 52/02, a Ustav Republike Srpske u Slubenom glasniku RS, broj 3/92, 6/92, 8/92, 15/92 i 19/92.

126

navedeno netko bi mogao rei da je pretpostavka za primjenu odredbe stavka 1. lanka 6. Konvencije da se radi o odluivanju samo o graanskim pravima i obvezama. Meutim, praksa Europskog suda pokazuje da se navedeni pojam shvaa iroko pa se podruje primjene spomenute odredbe odnosi ne samo na klasine graansko pravne postupke, nego i na sve one iji se ishod izravno odnosi na neko graansko pravo ili obvezu u smislu ustaljenog kontinentalno europskog shvaanja. Pri tome je potpuno nebitno primjenjuju li se propisi privatno pravne naravi ili javno pravne naravi, sudjeluju li u postupku fizike osobe ili pravne osobe privatnog ili javnog prava (npr. drava) kao ni to u ijoj je nadlenosti prema unutarnjem pravu odluivanje o pojedinom pravu. Tako moemo rei da se citirana odredba odnosi i na upravnosudske postupke. Iz navedene odredbe proizlazi da za osobu o ijem se graanskom pravi ili obvezi odluuje postoje etiri postupovna jamstva odnosno prava: 1. pravo na sud odreenih svojstava 2. pravo na pravian postupak 3. pravo na javnost postupka 4. pravo na donoenje odluke u razumnom roku. 2. PRAVO NA SUD ODREENIH SVOJSTAVA Pravo na sud odreenih svojstava u kontekstu lanka 6. stavka 1. Europske konvencije o ljudskim pravima podrazumijeva odluivanje od strane zakonom ustanovljenog, neovisnog i nepristranog suda pune jurisdikcije. a) Zakonom ustanovljen sud Zakonom o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine3 nadlenost za rjeavanje upravnih sporova dana je Upravnom odjelu Suda Bosne i Hercegovine. Upravni odjel Suda Bosne i Hercegovine je nadlean da4: odluuje po tubama protiv konanih upravnih akata, odnosno kada se radi o upravnoj utnji institucija Bosne i Hercegovine i njenih tijela, javnih agencija, javnih korporacija, institucija Brko Distrikta i drugih organizacija utvrenih zakonom drave Bosne i Hercegovine, donesenih u vrenju javnih ovlatenja; ocjenjuje zakonitost pojedinanih i opih izvrnih upravnih akata donesenih na osnovu dravnog zakona, pri vrenju javnih funkcija institucija Bosne i Hercegovine i njenih tijela, javnih agencija, javnih korporacija, institucija Brko Distrikta i drugih organizacija utvrenih zakonom drave Bosne i Hercegovine, za koje zakonom nije predvieno sudsko ispitivanje; rjeava imovinske sporove izmeu drave i entiteta, izmeu drave i Brko Distrikta, izmeu entiteta, izmeu entiteta i Brko Distrikta i izmeu institucija Bosne i Hercegovine koje su povezane sa vrenjem javnih ovlatenja; rjeava sukob nadlenosti izmeu sudova iz entiteta, i sudova entiteta i sudova Brko Distrikta te izmeu Suda Bosne i Hercegovine i bilo kojeg drugog suda; odluuje o ponavljanju postupka u ovim sporovima izuzev ovog posljednjeg sluaja rjeavanja sukoba nadlenosti.
_______________
3

Zakona o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine koji je objavljen u Slubenom glasniku BiH, broj 19/02 od 25. jula 2002. godine, a stupio je na snagu 2. 8. 2002. godine. Vidi lanak 14. Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine

127

Protiv presude ili odluke koju donese Upravno odjeljenje Suda Bosne i Hercegovine moe se izjaviti alba Apelacijskom odjeljenju Suda Bosne i Hercegovine. U Federaciji Bosne i Hercegovine je Zakonom o upravnim sporovima Federacije Bosne i Hercegovine5 za rjeavanje svih upravnih sporova propisana nadlenost kantonalnih sudova i to prema sjeditu prvostupanjskoga tijela, odnosno njegove organizacijske jedinice. Prema ranijem Zakonu o upravnim sporovima6 sudska kontrola zakonitosti upravnih akata u Federaciji Bosne i Hercegovine vrena je na razini Federacije i na razini kantona, i to u zavisnosti od toga koja su tijela donositelji konanog upravnog akta, to znai da su za rjeavanje upravnih sporova u prvom stupnju bili nadleni kantonalni sudovi i Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine. Dakle, prema novom Zakonu o upravnim sporovima od 16. veljae 2005. godine ukinuta je nadlenost Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine za rjeavanje upravnih sporova u prvom stupnju. Dodjeljivanjem nadlenosti kantonalnim sudovima za rjeavanje upravnih sporova narueno je ranije uspostavljeno naelo u ovoj oblasti, a to je da kontrolu zakonitosti upravnih akata vre sudovi koji su na istoj ili vioj razini, odnosno u rangu sa donositeljem konanog upravnog akta (federalno tijelo federalni sud; kantonalno, gradsko i opinsko tijelo kantonalni sud) i omogueno je da kontrolu vri po rangu nii sud u odnosu na tijelo koje je donijelo konani upravni akt. Meutim, ovakav stav je u skladu sa ustavnim naelima neovisnosti, samostalnosti i jednakosti tri oblika vlasti: zakonodavne, izvrne i sudske, a ta naela kontrolu zakonitosti rada upravnih tijela od strane sudova ne uvjetuju istom razinom sudske vlasti. U Republici Srpskoj je Zakonom o upravnim sporovima Republike Srpske7 za rjeavanje upravnih sporova propisana nadlenost okrunog suda i to prema sjeditu prvostupanjskog tijela odnosno njegove organizacijske jedinice. U Brko Distriktu Bosne i Hercegovine, prema Zakonu o upravnim sporovima Brko Distrikta8, upravne sporove rjeava Osnovni sud Brko Distrikta. Iz naprijed navedenog moe se zakljuiti da u pogledu naina odreivanja sudova koji odluuju u upravnim sporovima u Bosni i Hercegovini postoji usklaenost sa standardima propisanim u lanku 6. Europske konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. b) Neovisan i nepristran sud Neovisnost 9 u kontekstu lanka 6. stavka 1. Europske konvencije o ljudskim pravima
_______________
5

6 7

Zakona o upravnim sporovima Federacije Bosne i Hercegovine je objavljen u Slubenim novinama Federacije BiH, broj 9/05 od 16. 2. 2005. godine. Slubene novine Federacije BiH, br. 2/98 i 8/00. Zakona o upravnim sporovima Republike Srpske koji je objavljen u Slubenim glasniku RS, broj 109/05 od 16. 11. 2005. godine. Zakon o upravnim sporovima Brko Distrikta Bosne i Hercegovine je objavljen u Slubenom glasniku BD BiH, broj 4/00 i 1/01. Prema suvremenom shvaanju, sudska neovisnost znai da sudac prilikom rjeavanja konkretnog sluaja smije i mora biti vezan samo zakonom i svojom savjeu odnosno slobodan od svakog drugog izvanjskog utjecaja (dnevne politike, egzekutive i sl.; tzv. supstancijalna nezavisnost) te da mora imati: a)osigurane uvjete obavljanja svoje slube (osobna nezavisnost), b) mogunost sudjelovanja u obavljanju poslova sudske uprave i pripremanju sudskog prorauna (kolektivna nezavisnost) te c) slobodu od utjecaja nadreenih pravosudnih autoriteta (interna nezavisnost). Dika, M.: Pravo na nezavisnog suca, Odvjetnik, 5-6, 1990, str. 19. Takvo shvaanje pojma sudske neovisnosti, kao to je poznato, rezultat je povijesnog razvitka pravnih institucija i ustrojstva dravne vlasti u kojem je, s pobjedom graansko-demokratskih revolucija na Zapadu, institucija sudovanja prestala biti prerogativa nosilaca dravne politike suverenosti i postala posebna djelatnost odvojena od dravnog upravljanja. Pusi, E.: Upravni sistemi I, Zagreb, 1985, str. 283. Detaljnije o jamstvima

128

znai biti neovisan od izvrnih organa vlasti 10, kao i biti neovisan od zakonodavnih organa vlasti 11. Neovisnost i samostalnost sudstva u Bosni i Hercegovini predstavlja ustavno naelo 12 poiva na samom naelu diobe vlasti. Sutina ovog ustavnog naela je da se njime osigura sloboda sudova od svakog utjecaja sa strane, odnosno slobodno donoenje sudskih odluka. Neovisnost suda kao subjekta je posljedica potvrde i garancije samostalnosti sudske funkcije i sudskog sustava kao tijela drutvene zajednice. 13/ 14 U uskoj vezi s naelom neovisnosti i samostalnosti sudstva je i naelo sudakog imuniteta. Ovdje se radi o osobnom imunitetu koji sudac, kao dravni slubenik, koristi glede odgovornosti za eventualne povrede nastale kao posljedica njegovih radnji u tijeku obavljanja svoje slube, odnosno dunosti. U tom smislu oni uivaju potpuni imunitet, i to sve dotle dok djeluju unutar nadlenosti svojih sudova. Pored toga, suci i graani koji sudjeluju u suenju,
_____________________________________________ samostalnosti i neovisnosti sudbene vlasti vidjeti: Dika,M: O razvitku instituta sudske (sudake) nezavisnosti u zapodnoevropskom civilizacijskom krugu, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 42(suppl. 4), 1992, str. 511533; Dika, M.: Organizacijska i funkcionalna nezavisnost sudbene vlasti u Republici Hrvatskoj, Privreda i pravo, 1-2, 1994, str. 19-46; Dika, M.: Pravo na nezavisnog suca, op. cit., str. 19-42; Krapac, D.: Pojam neovisnosti sudstva u judikaturi Suda za ljudska prava Vijea Europe, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 42 (suppl. 4), 1992, str. 535-560; Krapac, D.: Neovisnost sudaca kao postulat pravne drave: njemaka iskustva, hrvatski problemi, Politika misao, 34 (1), 1997, str. 63-111; Uzelac, A.: Zavisnost i nezavisnost: neka komparativna iskustva i prijedlozi uz poloaj sudstva u Hrvatskoj, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 42 (suppl. 4), 1992, str.575-594; Uzelac, A.: Evropsko sudstvo: izmeu birokratske organizacije i korporativne svijesti, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 43 (5), str. 515-550. Vidjeti odluke Europskog suda za ljudska prava u slijedeim sluajevima: Ringeisen protiv Austrije (1971), A13, to.95; Benthem protiv Nizozemske (1985), A-97, to. 41-43. Broj iza navoenja stranaka oznaava godinu odluke. A se ovdje upotrebljava kao skraenica za ediciju u kojoj se objavljuju presude i odluke Europskog suda za ljudska prava Publications of the European Court of Human Rights Series A . Broj iza A oznaava volumen te serije. To. i broj iza nje oznaava dijelove teksta presude, odnosno odluke. Vidjeti presudu Europskog Suda za ljudska prava u sluaju Crociani protiv Italije No 8603/79, 22 DR 147, 221. DR je oznaka za ediciju European Commission of Human Rights, Decisions and Reports. Broj ispred DR oznaava volumen, a broj iza DR broj stranice edicije. Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, lankom IV.C.4.(1) je propisano: Sudska je vlast Federacije samostalna i neovisna. Amandmanom LVIII, kojim je dopunjen ovaj lanak, novi stavak (3) glasi: Sudska je vlast samostalna i neovisna o izvrnoj i zakonodavnoj vlasti Federacije. Ustavom Republike Srpske, lankom 121. stavak 2. je propisano: Sudovi su samostalni i nezavisni i sude na osnovu Ustava i zakona. O neovisnosti sudstva govore i ustavi drugih drava. Primjerice Ustav Francuske iz 1958. godine (lanak 64) ili Italije iz 1947. godine (lanak 10), zatim Hrvatske iz 1990. godine (lanak 117) itd.. Neki ustavi govore o sudakoj neovisnosti. Tako prema njemakom Ustavu iz 1949. godine suci su neovisni i podvrgnuti su samo zakonu (lanak 97). Ista odredba postoji i u panjolskom Ustavu iz 1978. godine (lanak 117). U teoriji i u obinom govoru ne pravi se ili se nedovoljno pravi razlika izmeu termina samostalan i nezavisan. Naelno i u odnosu na sud, samostalnost je izraz za poziciju i oblik; za objektivno stanje i poloaj ustanove i mesto funkcije. Nezavisnost je izraz akcije, dinamizma odluivanja institucije (drave, organa, oveka). Nezavisnost izraava ne samo odnos oveka koji sudi prema drugom nego i prema sebi. Spolja, sudija nema drugi autoritet osim zakona. Unutra prema sebi, sudija je svoj sopstveni sudija: on meri i ocenjuje po svojoj savesti, uverenju, znanju i svesti. orevi, J.: Ustavno pravo, Beograd, 1972, str. 714. Nezavisnost pravosua predstavlja preduvjet za vladavinu prava. Sudac obavlja sudaku funkciju nezavisno, na osnovu zakona i vlastite procjene injenica, podravajui nezavisnost pravosua s individualnog i institucionalnog aspekta. Primjena: 1.1. Sudac je u obavljanju svoje funkcije nezavisan u odnosu na zakonodavnu i izvrnu vlast, javnost, medije i druge institucije drutva, kao i u odnosu na konkretne stranke u postupku. 1.2. Sudac ne smije imati neprikladnih veza sa zakonodavnom i izvrnom vlasti, tako da javnost mora imati predodbu o nepostojanju takvih veza ili utjecaja. 1.3. Sudac je u obavljanju svoje funkcije nezavisan i od svojih kolega. 1.4. Sudac podstie i podrava mehanizme i mjere zatite, koje imaju za cilj odravanje i jaanje institucionalne i operativne nezavisnosti pravosua. 1.5. Sudac promovira visoke standarde sudakog ponaanja u cilju jaanja povjerenja javnosti u pravosue. 1.6. Sudac e odbiti svaki pokuaj utjecaja na njegove Odluke i izvan sudskog postupka.Vidi: Kodeks sudake etike objavljen u Slubenom glasniku BiH, broj 13/06.

10

11

12

13

14

129

ne mogu biti pozvani na odgovornost za miljenje dano pri donoenju sudbene odluke. 15 To, meutim, ne znai da suci nisu nikome odgovorni za svoje postupke. Naime, sve ee i na sve irem planu se konstatira kako sudovi i njihovi suci ostvaruju na podruju svoje djelatnosti odreenu vlast, a u suvremenom demokratski orijentiranom drutvu trebalo bi da se uz svaku vlast, pa tako i pravosudnu, nadovezuje i odgovornost za njezino izvravanje. Racionalno organizirano drutvo tei za uspostavljanjem odreene prihvatljive ravnotee izmeu vlasti i odgovornosti onih u ijim je ona rukama. 16 U tom smislu, u naem pravnom sustavu, uz poveani stupanj sigurnosti i nezavisnosti sudaca svakako ide i poveani stupanj njihove odgovornosti za redovito i uredno izvravanje povjerenih poslova. Posljedica toga je uvoenje disciplinske odgovornosti sudaca ali ne za miljenje dano pri donoenju sudbene odluke, ve za nepravovremeno ili neuredno obavljanje povjerenih poslova, za ponaanje kojima se teti ugledu i asti sudake ili dravno odvjetnike profesije. 17 Ustavno naelo stalnosti sudake funkcije je jo jedno jamstvo neovisnosti i samostalnosti sudbene vlasti. Naelo stalnosti sudake funkcije znai da jednom izabrani sudac vri tu funkciju bez ogranienja mandata do navravanja odreene godine starosti, tj. da ne podlijee ponovnim periodinim izborima 18. Na taj se nain onemoguava da se neki suci
_______________
15

16

17

18

Ustav Federacije Bosne i Hercegovine izriito definira imunitet, ali samo za suce sudova Federacije:Suci sudova Federacije nee biti kazneno gonjeni niti odgovarati u graanskom postupku za bilo koju radnju uinjenu u obnaanju svoje funkcije (lanak IV. C. 5. (2)). Kada su u pitanju imunitetska prava sudaca ostalih sudova, Ustav nalae da se ovo pitanje uredi zakonom, to je uinjeno Zakonom o Visokom sudskom i tuiteljskom vijeu Federacije Bosne i Hercegovine, koji ne pravi razliku izmeu sudaca Federacije i ostalih sudaca. Usp. Miljko, Z.: op. cit., str. 310. Ustav Republike Srpske propisuje naelo sudakog imuniteta lankom 126. Vidi komparativnu studiju Cappelletti, M.: Who watsches the Watchmen, in Shetreet & Dechenes, Judicial Independence, M. Nijhoff Publishers, 1985, str. 550 589, koja je verzija rada prikazanog na 11. Internacional Congress of the International Academy of Comparative Law, Caracas, Venezuela, 1982. O disciplinskoj odgovornosti sudaca odluuju Visoka sudska i tuiteljska vijea koja postoje na dravnoj i entitetskim razinama, a njihov poloaj, sastav i nadlenosti ureeni su na isti nain. Usp.: Zakon o Visokom sudbenom i tuiteljskom vijeu Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH, br. 15/02; 77/02; 25/04 i 93/05); Zakon o Visokom sudbenom i tuiteljskom vijeu Federacije Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik Federacije BiH, br. 22/02; 42/02); Zakon o Visokom sudbenom i tuiteljskom vijeu Republike Srpske (Slubeni glasnik BiH, br. 15/02). Visoka sudska i tuiteljska vijea, kao ustavne i zakonske institucije predviena su po uzoru na slina tijela koja postoje za tu svrhu. Tako u Italiji postoji Vrhovno sudbeno vijee (Consiglio Superiore della Magistratura), koje ima nadlenost da prima u slubu pripadnike redovne magistrature, da im utvruje sjedite i funkcije, te da odluuje o njihovom unapreenju i disciplinskoj odgovornosti. U Austriji djeluju tzv. Personalna vijea, to jest sudaka vijea koja se ustanovljavaju kod svakog pokrajinskog suda, vieg pokrajinskog suda i kod Vrhovnog suda Republike Austrije. Ova su vijea nadlena za pripremu prijedloga za popunjavanje sudakih mjesta, utvrivanje rasporeda poslova sudaca i izdavanje radnih karakteristika sudaca. U Hrvatskoj djeluje Dravno sudbeno vijee (Usp.: Crni, I.: Dravno sudbeno vijee, Informator, Zagreb, broj 4070-4071, god.XLI). Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine je propisano da se suci sudova Federacije (lanak IV. C. 6. (3)), kantonalni suci (lanak V. 11. (3)) i opinski suci (lanak VI. 7. (4)) imenuju doivotno, osim ako ne podnesu ostavku, ako ne odu u mirovinu ili ih s razlogom ne smijeni Visoko sudsko i tuiteljsko vijee sukladno zakonu. Ustav Republike Srpske propisuje stalnost sudake funkcije u lanku 127. stavak 1. Odredbe o stalnosti sudake funkcije sadri veina suvremenih ustava.Tako Ustav Hrvatske propisuje :Sudaka dunost je stalna. Sudac e biti razrijeen sudake dunosti: ako to sam zatrai; ako trajno izgubi sposobnost obavljati svoju dunost; ako bude osuen za kazneno djelo koje ga ini nedostojnim obavljanja sudake dunosti; ako u skladu sa zakonom, zbog poinjenog tekog disciplinskog djela, tako odlui Dravno sudbeno vijee (lanak 120). Ustav Nizozemske propisuje, da se pripadnici sudbene vlasti imenuju doivotno. Ovim osobama dunost prestaje, ako podnesu ostavku ili kada dosegnu ivotnu dob odreenu zakonom. Ove osobe mogu, u zakonom predvoenim sluajevima, biti privremeno udaljene ili razrijeene dunosti odlukom suda koji ima biti dijelom sudbene vlasti i koga odredi zakon (lanak 117). Ustav Francuske propisuje: Sudaka dunost je stalna (lanak 64. stavak 4.). Ustav Italije propisuje: Suci uivaju stalnost. Oni ne mogu biti otputeni iz slube, osim po odluci Visokog savjeta magistrature donesenoj bilo iz razloga i uz jamstvo obrane utvrene u propisima o sudskom ureenju, bilo s njihovim pristankom (lanak107. stavak 2.). I Ustavom SAD se jami sucima

130

eliminiraju zbog svoje neposlunosti i nepotovanja stranake stege, ime se ostvaruje profesionalna i egzistencijalna sigurnost sudaca 19, a samim tim i sudaka neovisnost. Samo se ustavom, a iznimno i zakonom, mogu predvidjeti razlozi prestanka mandata protiv volje suca. Stalnou sudake dunosti a time i razvijanjem naela nezavisnosti sudaca jaa se poloaj sudbene vlasti kao bitne poluge demokracije i bitnog jamca zatite svih oblika ljudskih prava. 20 Za nepristranost 21 se zahtjeva da sud nije optereen predrasudom u vezi sa odlukom koju donosi, da ne dozvoli da u sudnici bude pod utjecajem vanjskih informacija, bio to stav javnosti, ili bilo koji drugi pritisak, ve svoje miljenje iznosi na onome to je izneseno na suenju. Nepristranost moe biti subjektivna i objektivna. Subjektivna pristranost se odnosi na osobnu pristranost suca i veoma ju je teko dokazati. Objektivna pristranost se tie pitanja da li je sastav i organizacija suda, ili da li neko preklapanje funkcija, ili niz funkcija jednog od lanova suda, moe dati osnova za sumnju u nepristranost suda ili tog njegovog lana. Zakon o upravnim sporovima ne sadri odredbe o iskljuenju i izuzeu sudaca, ali je temeljem lanka 55. ovog Zakona odreeno da se u ovoj situaciji trebaju primijeniti odredbe o iskljuenju i izuzeu sudaca koje propisuje Zakon o parninom postupku 22 (l. 63. do 68. ZPP-a). S obzirom na to moe se zakljuiti da je strankama u upravnosudskim postupcima dana mogunost da se izbore za neovisnog i nepristranog suca. 23 c) Sud pune jurisdikcije Za upravni spor pune jurisdikcije 24/25 je karakteristino da sud presudom meritorno 26 rjeava samu upravnu stvar koja je predmet upravnopravnog odnosa oko kojeg je spor nastao.
_____________________________________________ Vrhovnog i niih sudova obnaanje sudake funkcije za sve vrijeme dobrog vladanja (during good behaviour) (lanak 3. odjeljak 1.). Vidjeti presudu Europskog Suda za ljudska prava u sluaju Crociani protiv Italije No 8603/79, 22 DR 147, 221. DR je oznaka za ediciju European Commission of Human Rights, Decisions and Reports. Broj ispred DR oznaava volumen, a broj iza DR broj stranice edicije. Crni, I.: op. cit., str. 1. Nepristranost suca i suenja kao preduvjet za neovisno sudstvo javlja se u novije vrijeme, zato to se od suca trai da bude slobodan od bilo kakvih predrasuda, ukljuujui i one koje su vezane za stranke u sudskom postupku koji vodi. Takav pristup je prihvaen u: Monitoring the EU Accession Process: Judicial Indepedence, Open Society Institute, Budapest, 2001, str.17. ; Harris, D. J.- OBoyle, M. Warbrick, C.: Law on the European Convention on Human Rights, London, Dublin, Edinburg, Butterworths,1995, str.234. ; Frowein, J. A. Peukert, W.: Europische Menschenrechtskonvention (EMRK Kommentar), Engel, Strasburg, II izdanje, 1996, str. 254. ; Matscher, F.: Der Gerichtsbegriff der EMRK, Festschrift fr Gottfried Baumgrtel zum 70. Geburstag, ured. Prtting, Hanns, Carl Heymanns Verlag KG, Kln, Berlin, Bonn, Mnchen, 1990., str.600. kao i u nekim presudama Europskog suda za ljudska prava, naroito Piersack protiv Belgije (1982), A-53, to. 30 ; Sramek protiv Austrije (1984), A-84, to. 42. Zakon o parninom postupku objavljen je u Slubenim novinama F BiH, br. 53/03. Vidi: Garai, J.: O upravnom sporu pred Upravnim sudom Republike Hrvatske u svjetlu l. 6. Europske konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, vol. 19., Supp., 1998, str. 981. O sporu pune jurisdikcije vidjeti, naroito kod: Krbek, I.: O upravnom sporu, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 3-4/1954, str. 243-245.; Krbek, I.: Upravno pravo FNRJ, op. cit., str. 243-246; urkovi, .: Spor pune jurisdikcije i njegova primena, Arhiv za pravne i drutvene nauke, Beograd, 1-2/1969, str. 68-72; Popovi, S: O upravnom sporu, op. cit., str. 33-37.; Borkovi, I.: Upravno pravo, op. cit., str. 520-521. Spor pune jurisdikcije, uz spor o zakonitosti upravnog akta uveden je u na sustav upravnog spora Zakonom o upravnim sporovima iz 1952. godine i to samo u materiji iz socijalnog osiguranja.. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o upravnim sporovima iz 1965. godine ovaj je institut dobio nov znaaj, proirenjem mogunosti njegove primjene u upravnom sudovanju, u svim vrstama materija. urkovi, .: op. cit., str. 68. Po svojoj prirodi, upravni spor pune jurisdikcije je spor meritornog karaktera jer se u njemu ne odluuje samo o zakonitosti upravnog akta (tzv. sudska stvar), ve i o samoj sadrini spornog upravnopravnog odnosa (tzv. upravna stvar). Lili, S.-Kuni, P.-Dimitrijevi, P.- Markovi, M.: Upravno pravo, Savremena administracija, Beograd, 1999, str., 546.

19

20 21

22 23

24

25

26

131

Dakle, sud u sporu pune jurisdikcije moe da ide i dalje od raspravljanja zakonitosti upravnog akta, te da o predmetnoj individualnoj situaciji odluuje i meritorno, neposredno sam rjeavajui o odreenim pravima tuitelja. Da bi sud u upravnom sporu bio sud pune jurisdikcije treba ispunjavati dvije pretpostavke. Prva pretpostavka je da sud u upravnom sporu ima pravo i dunost samostalno izvesti i ocijeniti dokaze, tj. samostalno utvrditi injenino stanje kad god stranka pobija pravilnost i potpunost njegova utvrenja u upravnom postupku. I druga pretpostavka je da ima pravo i dunost odrediti i odrati usmenu i kontradiktornu raspravu kad god je rije o tubi protiv upravnog akta kojim je odlueno o nekom graanskom pravu ili obvezi odnosno da je svakako duan odrati raspravu kad to stranka u postupku zahtijeva. 27 to se tie utvrivanja injeninog stanja sud ga u pravilu ne utvruje ve prema odredbi stavka 1. lanka 33. Zakona o upravnim sporovima F BiH rjeava spor na podlozi injenica koje su utvrene u upravnom postupku. Vezanost Suda za injenino stanje u upravnom postupku primjereno je temeljnoj karakteristici upravnog spora kao spora o zakonitosti upravnog akta. Samo u nekoliko zakonom predvienih situacija Sud moe, ako se na to odlui, i sam utvrivati injenino stanje. Tako prema odredbi stavka 2. lanka 33. Zakona o upravnim sporovima F BiH, Sud moe sam utvrivati injenino stanje i na njegovoj podlozi donijeti presudu odnosno rjeenje ako na raspravi utvrdi drugaije injenino stanje u odnosu nainjenino stanje utvreno u upravnom postupku. Sud bi u upravnom sporu takoer i u sluaju tzv. utnje administracije imao priliku samostalno utvrditi injenino stanje prema ZUS-u BiH, RS i BD-a i meritorno rijeiti upravnu stvar, ali ta mogunost ne postoji u ZUS-u F BiH to bi de lege ferenda svakako trebalo izmijeniti. to se pak tie druge pretpostavke tj. odravanja usmene i kontradiktorne rasprave u postupku odluivanja sud u upravnom sporu je takoer ne ispunjava o emu emo u nastavku rada vie govoriti. Zbog svega navedenog, namee se zakljuak da za sada prema vaeim odredbama Zakona o upravnim sporovima, sud u upravnom sporu ne ispunjava u zadovoljavajuoj mjeri dvije osnovne pretpostavke da bi se mogao smatrati sudom pune jurisdikcije. 3. PRAVO NA PRAVIAN POSTUPAK U judikaturi Europskog suda za ljudska prava ne postoji strogo pravna definicija pravinosti. Radi se o neodreenom pravnom standardu iji sadraj ovisi o okolnostima svakog pojedinanog sluaja. Praksa Europskog suda za ljudska prava afirmirala je neka opa naela prava na pravino suenje, kao to su naelo kontradikrornosti i naelo jednakosti strana u postupku 28. Naelo kontradiktornosti svoje utemeljenje ima u obvezi suda da omogui strankama da se izjasne o meusobnim zahtjevima i navodima (pravilo audiatur et altera pars). I to je dio ire koncipiranog naela sasluanja stranaka, kao jednog od temeljnih ljudskih prava to ih predvia Europska konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. 29
_______________
27

28

29

Presuda Ustavnog suda Republike Hrvatske U-I/745/1999, od 8. studenog 2000. godine, Narodne novine, br. 112/00. Miljko, Z. Jurkovi, C.: Zatita prava na poteno suenje i praksa Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Zbornik radova Pravnog fakulteta Sveuilita u Mostaru, br. XXI, 2010, str. 68. Europska konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda pod naelom sasluanja stranaka podrazumjeva pravo izjasniti se o predmetu spora, dokazima i navodima protivne stranke pod uvjetima jednakosti sredstava.Grabenwarter, Ch. Kriebaum, U.: Theorie und Praxis der Europischen Menschenrechtskonvention, WUV/Universittsverlag, Wien, 5. izd., 1997, str. 30.

132

Naelo sasluanja stranaka u prvom redu, u skladu s ustavnim naelom o jednakosti pred zakonom, zahtijeva da svakoj od stranaka bude osiguran ravnopravan tretman u postupku, da bude ostvarena procesna ravnotea na nain da svakoj stranci bude omogueno da ostvari svoje pretenzije u postupku, da ih injenino i dokazno supstancira te da ih pravno argumentira, dakle da u pozitivnom smislu odredi svoju poziciju u postupku. Treba rei da je naelo sasluanja stranaka jedno od ustavnih naela prema kome svatko o ijem se pravu odluuje sudskom odlukom ima pravo biti sasluan u postupku u kojem e biti donesena ta odluka. 30 Kad je u pitanju upravnosudski postupak onda se naelo kontradiktornosti ogleda izmeu ostalog u tome to zakon osigurava svim strankama u sporu odreena prava kao to su npr. pravo da budu obavijetene o pokretanju spora, pravo da se stranke upoznaju s eventualno novoiznijetim injenicama ili dokazima, da im se omogui razgledavanje spisa predmeta itd. U svim fazama upravnosudskog postupka svakoj stranci mora biti dana mogunost da se brani od neopravdanih prijedloga i zahtjeva protivne stranke, a ta mogunost joj se prua blagovremenim obavjetavanjem o injeninim navodima, prijedlozima i zahtjevima protivne stranke o kojima ima pravo da se izjasni. Provoenje ovoga naela istovremeno omoguuju sudu da utvrdi materijalnu istinu i donese pravinu odluku to i jeste cilj upravnog sudovanja. Naelo jednakosti strana u postupku moemo shvatiti kao drugi naziv za jednakost procesnih sredstava u vidu jednakih prava suprostavljenih strana u odnosu na predlaganje, izvoenje i uvid u dokaze, jer podrazumjeva da svakoj stranci u postupku mora biti omogueno da izloi svoj sluaj u uvjetima koji ukljuuju ravnopravan odnos dviju strana, u vidu mogunosti pristupa dokazima i ispitivanju svjedoka. Dakle, ono podrazumjeva da stranke u upravnom sporu moraju imati isti pristup spisima i drugim dokumentima predmeta. Naprimjer, postoji povreda naela jednakosti strana u postupku kada sud u upravnom sporu proputi dostaviti tubu zainteresiranoj osobi (intervenijentu), a odluka koju sud donese je odluujua za njezina graanska prava i obveze (Odluka Ustavnog suda BiH broj AP 307/06 i AP 2998/07). 4. PRAVO NA JAVNOST POSTUPKA Naelo javnosti sudskog postupka31 je jedno od obiljeja demokratke drave. Ona podrazumijeva mogunost prisustvovanja unaprijed neodreenih osoba koje nisu uesnici postupka u izvoenju postupovnih radnji.32 Teorijski suenju moe prisustvovati neogranieni
_____________________________________________ Prema praksi konvencijskih tijela pravo na kontradiktorni postupak obuhvaa javnost postupka (vidjeti npr. sluajeve: Fredin Nr. 2 protiv vedske (1994), A-283 A, to. 21-22 ; Fischer protiv Austrije (1995), A-312, to. 44.), pravo saznanja za sadraj spisa, posebno za navode i dokazna sredstva protivne strane (vidjeti npr. sluajeve: Brandstetter protiv Austrije (1991), A-211, to. 66 ; Ruiz-Mateos protiv panjolske (1993), A-262, to. 63.), te mogunost stranke da se o tim navodima i dokaznim sredstvima izjasni (vidjeti npr. Kerojrvi protiv Finske (1995), A-322, to.39.). U usporednom pravu naelo sasluanja stranaka je takoer u veini sluajeva stavljeno u rang ustavnog naela, pa tako npr. moemo usporediti l.103., st. 1. Temeljenog zakona (Ustava) Njemake iz 1949. godine, l. 24., st. 1. Ustava Italije iz 1947. godine, l. 420., st. 2. Ustava Grke iz 1975. godine, l. 24., st. 2. Ustava panjolske iz 1978. godine, l. 32., st. 8. Ustava Portugala iz 1976. godine, itd. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine propisuje:Svi sudski postupci javni su, ukoliko, za odreene izuzetne situacije, zakonom nije drugaije utvreno. Sve presude javno se objavljuju (lanak IV. C. 4. (5)). Javnost sudskog postupka se jami i Ustavom Republike Srpske (lanak 124.). Naelo javnosti u podruju pravosua ne bi smjelo biti ogranieno na slabana i u pravilu tek virtualno postojea jamstva prisutnosti ireg kruga osoba na sudskim raspravama ono bi se moralo proiriti do te mjere da svi odnosi u pravosuu postanu transparentni za obinog graanina. Suci su u krajnjoj liniji, samo ljudi a spoznaja o tome nije nipoto uvreda za pravdu. Pri selekciji, izboru i unapreenju sudaca biraju se konkretne osobe s odreenim karakterom, (pred)rasudama i sposobnostima i to treba uiniti vidljivim svakome. Odluke

30

31

32

133

broj osoba koje nisu unaprijed individualno odreene, a praktino samo onoliki broj osoba koliko sudnica moe primiti osiguravajui prednost onima koji prvi dou. Javnost sudskog postupanja omoguava neposredno upoznavanje s radom suda i sadrajem pravnih akata koje on donosi. Smatra se da javnost doprinosi zakonitom sudovanju, tako da se pri tome ne radi samo o interesu stranaka, ve se time eli osigurati i povjerenje u pravosudni sustav.33 Ipak, sam lanak 6. stavak 1. Europske konvencije predvia ogranienje ovog naela, i to u interesu morala, javnog reda, dravne sigurnosti, interesa maloljetnika,privatnog ivota stranaka, ili u opsegu koji je po miljenju suda potreban u okolnostima gdje bi javnost mogla biti tetna za interes pravde. U cilju zatite pobrojanih vrijednosti javnost se moe iskljuiti bilo iz cijele rasprave ili njezina dijela. Iskljuivanje javnosti se ne odnosi na objavljivanje sudske presude. Zakonom o upravnom sporu F BiH je propisano da sud u upravnom sporu rjeava nejavno, a stranke u sporu imaju pravo da trae da se odri javna rasprava, odnosno da prisustvuju nejavnom rjeavanju.34 Zahtjev za prisustovanje nejavnom rjeavanju ili da se u predmetu odri javna rasprava mora biti sadran u tubi ili u odgovoru na tubu. Meutim, u praksi stranke ovo svoje pravo rijetko koriste. Zakoni o upravnim sporovima BiH, RS i BD-a ne daju strankama ovu mogunost, nego usmenu raspravu predviaju samo u onom sluaju kada se radi o sloenoj upravnoj stvari i kada je to potrebno da bi se otklonile odreene nejasnoe i kontradiktornosti.35 Dakle, moe se zakljuiti da sud u upravnom sporu veoma rijetko vodi usmenu kontradiktornu raspravu to je u suprotnosti sa europskim pravnim standardima i odrebama lanka 6. Europske konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. 5. PRAVO NA DONOENJE ODLUKE U RAZUMNOM ROKU Pojam razumnog roka subjektivne je prirode i ovisit e o okolnostima svakog pojedinanog sluaja. Kad se procjenjuje je li relevantni period razuman, sud koristi tri kriterija: kompleksnost predmeta, ponaanje podnositelja predstavke, te ponaanje vlasti. Kompleksnost predmeta kao kriterij za procjenu razumnog roka mora se razmotriti u svjetlu injeninog i pravnog aspekta spora. Potrebno je dakle uzeti u obzir dokaze koje treba utvrditi i pravna pitanja koja treba rijeiti 36. Vezano za ponaanje podnositelja predstavke bitno je istai da se na pojedinca ne moe staviti pretjeran teret u pronalaenju efikasnih naina za ostvarivanje njegovih prava. Ako je pak on svojom pasivnou, odnosno neiskazivanjem interesa za okonanje spora uzrok kanjenju, to e ii na njegovu tetu. Ponaanje vlasti, je takoer, jedan od elemenata koji moe utjecati na duinu postupka. Naime, drava svoj pravni sustav treba organizirati na nain koji omoguuje sudovima i javnim vlastima da udovolje zahtjevima Europske konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Upravno-sudski postupak u Bosni i Hercegovini vrsto je vezan uz prethodno voenje upravnoga postupka, jer je podnoenje albe u upravnom postupku procesna pretpostavka za voenje upravnog spora. Naime, predmet upravnog spora moe biti samo konaan upravni akt. Stoga se moe rei da su graani u pravnu proceduru zakoraili trenutkom pokretanja upravnih
_____________________________________________ donose konkretne osobe, a ne impersonalni organi; one se temelje (ili bi se trebale temeljiti) na opoj uvjerljivosti razloga na kojima poivaju, a ne na pravnoj alkemiji upuenih. Skidanje vela tajne s djelovanja pravosua i dodavanje osobne note iskazivanjem odvojenih miljenja, potpunijim objavljivanjem sudskih odluka, temeljitijim pisanjem pravno istih, ali i laiku razumljivih obrazloenja sudstvo bi se moglo pribliiti svom krajnjem konzumentu i stei njegovo povjerenje. Uzelac, A.: Zavisnost i nezavisnost, prijedlozi uz poloaj sudstva u Hrvatskoj, op. cit., str. 592. Gomien, D.: Kratak vodi kroz Europsku konvenciju o ljudskim pravima, Vijee Europe, Organizator, Zagreb, 1996., str. str. 49.; Harris, D.J. OBoyle, M. Warbrick, C.: op. cit., str.218-222. Vidi lanak 28. ZUS-a FBiH. Vidi lanak 29. ZUS-a BiH, lanak 33. ZUS-a RS i lanak 27. ZUS-a BD-a. Vidi Krileti, M.: Odluivanje u razumnom roku u upravnim stvarima prema praksi Europskog suda za ljudska prava, Upravno pravo-aktualnosti upravnog sudovanja i upravne prakse, Zagreb, 2007.

33

34 35 36

134

postupaka, pa i vrijeme trajanja navedenih postupaka nije mogue zanemariti prilikom procjenjivanja razumnosti roka odluivanja nadlenog kantonalnog suda u upravnom sporu. Prema judikaturi Europskog suda za ljudska prava, u situacijama kada je voenje sudskih postupaka uvjetovano obveznim prethodnim radnjama u upravnim postupcima, relevantno razdoblje zapoinje trenutkom ulaganja onoga pravnog sredstva u upravnom postupku ije je koritenje nuan preduvjet za mogunost koritenja upravnosudske zatite. Primijenjena na bosanskohercegovako pozitivno pravo ovakva bi praksa znaila kako bi se kao poetak tijeka relevantnoga razdoblja trebao uzimati trenutak podnoenja albe u upravnom postupku jer je ona obvezni uvjet za moguu daljnju upravnosudsku zatitu. Upravnom je tijelu propisan rok u kojem mora donijeti odluku i to je zapravo za stvari u upravnom postupku razuman rok. Postoje veoma kompleksni uzroci zato tijela uprave ne rjeavaju u zakonom propisanim rokovima. Te uzroke bismo mogli podijeliti u objektivne i subjektivne, s jedne strane, i normativne s druge strane. Objektivni razlozi za nerjeavanje u rokovima su, primjerice, preoptereenost tijela u upravnom postupku i veliki priliv predmeta, nedovoljna kadrovska popunjenost u tijelima uprave koja je rezultat nemogunosti plaanja slubenika, davanje prioriteta od strane rukovoditelja tijela nekim drugim operativnim pitanjima u radu tijela, itd. Subjektivni razlozi za nerjeavanje u rokovima su u prvom redu nestrunost osoba koje provode upravni postupak, njihova nemotiviranost i nespremnost da se kontinuirano educiraju i usavravaju svoja znanja, itd. Normativni razlozi su sadrani u samom zakonskom rjeenju instituta utnje administracije. Zakonodavac omoguava strankama da ne dou u situaciju da uope ne mogu ostvariti svoja prava zbog nerjeavanja upravnog tijela i da mogu, zavisno u kom stupnju postupka se javlja utnja administracije, ulagati albu, odnosno tubu, ali na taj nain, s druge strane, omoguava i leeran odnos tijela u upravnom rjeavanju to dodatno zatrpava sudove 37. alba se u upravnom postupku zbog utnje administracije moe izjaviti ako nadleni organ ne donese rjeenje i dostaviti ga stranci u roku od mjesec dana raunajui od dana predaje urednog zahtjeva odnosno od dana pokretanja postupka po slubenoj dunosti, ako je rjeenje mogue donijeti u skraenom ispitnom postupku,a u ostalim sluajevima najkasnije u roku od dva mjeseca 38. Upravni spor zbog utnje administracije 39 u bosanskohercegovakom zakonodavstvu mogue je pokrenuti u tri sluaja. Prvi sluaj je pokretanje upravnog spora zbog nerjeavanja albe u upravnom postupku. 40 Naime, rjeenje o albi stranke na prvostupanjsko rjeenje u upravnom postupku mora se donijeti i dostaviti stranci im je to mogue, a najkasnije u roku od 30 dana raunajui od dana predaje albe 41, ako posebnim propisom nije odreen krai rok. Ako
_______________
37

38 39

40

41

ulibrk, R.: Najee povrede Zakona o optem upravnom postupku Republike Srpske iz ugla drugostepenog upravnog organa, Pravni savjetnik, Sarajevo, br. 10, 2005, str. 59. Vidi lanak 216. stavak 1. ZUP-a F BiH Usporedi sa Magerl, M.: Upravni spor zbog utnje administracije, Privredno pravni prirunik, 20/1982 (5), str. 45-47.; Festi, I.: Pravna zatita u sluaju utnje uprave, Godinjak Pravnog Fakulteta u Sarajevu, 1984, str. 177-185.; Mri, G.: utnja administracije, Hrvatska gospodarska revija, 1/1999., str.76-77. Krijan, P.: Komentar Zakona o upravnim sporovima Federacije Bosne i Hercegovine sa sudskom praksom, Sarajevo, 2001., str.169-172. Prema sudskoj praksi: Upravni spor zbog ne donoenja rjeenja po zahtjevu ili albi stranke moe se pokrenuti i voditi samo onda kada tijelo koje je bilo nadleno da postupi po zahtjevu odnosno albi nije u zakonskim rokovima i donijelo zahtijevani upravni akt (Vrhovni sud F BiH, U-479/97 od 3. VI. 1998.). Tzv. utnja administracije postoji kako u onom sluaju kad u propisanim rokovima nisu poduzete nikakve radnje u postupku, tako i u onim sluajevima kad je postupak do kraja proveden, ali nije doneseno rjeenje ili kad je rjeenje u propisanom roku doneseno a stranci nije dostavljeno. Dupelj Crnkovi Ivanovi Masnec: Primjena Zakona o opem upravnom postupku, Informator, 1998, str.158.

135

drugostupanjsko tijelo u roku od 30 dana (ili u propisanom kraem roku) ne donese rjeenje prema albi stranke protiv prvostupanjskog rjeenja, nastaje utnja administracije a da bi imala pravo pokrenuti upravni spor stranka je, u Federaciji Bosne i Hercegovine, duna da se prethodno pismeno obrati nadlenoj upravnoj inspekciji da u roku od 30 dana intervenira kod nadlenog tijela da donese rjeenje. Ako upravna inspekcija u ovom roku ne intervenira kod nadlenog tijela stranka protiv tog tijela moe tubom pokrenuti upravni spor kao da joj je alba odbijena. U Republici Srpskoj postoji neto drugaije rjeenje navedenog problema nerjeavanja albe u upravnom postupku, prema kojemu ako drugostupanjsko tijelo u roku od 60 dana (ili u propisanom kraem roku) ne donese rjeenje prema albi stranke protiv prvostupanjskog rjeenja, a ne donese ga ni u daljnjem roku od 15 dana po ponovljenom traenju, stranka moe pokrenuti upravni spor kao da joj je alba odbijena. 42 Drugi sluaj je pokretanje upravnog spora zbog nedonoenja prvostupanjskog rjeenja protiv kojeg alba nije doputena. 43 Ako prvostupanjsko tijelo u roku 30 dana u jednostavnim upravnim stvarima, odnosno 60 dana (ili u propisanom kraem roku) u sloenijim upravnim stvarima ne donese rjeenje po zahtjevu stranke protiv kojeg nema mjesta albi, a ne donese ga, u Federaciji Bosne i Hercegovine, ni u roku od 30 dana po zahtjevu upravne inspekcije kojoj se stranka obratila, odnosno u Republici Srpskoj u daljnjem roku od 15 dana po ponovljenom traenju (pournici stranke), stranka moe pokrenuti upravni spor kao da joj je zahtjev odbijen. 44 Trei sluaj je pokretanje upravnog spora zbog nedonoenja ni prvostupanjskog ni drugostupanjskog rjeenja. Ako prvostupanjsko tijelo u roku 30 dana u jednostavnim upravnim stvarima, odnosno 60 dana (ili u propisanom kraem roku) u sloenijim upravnim stvarima ne donese rjeenje po zahtjevu stranke, stranka ima pravo izjaviti albu ako je doputena nadlenom drugostupanjskom tijelu jer se smatra da je njezin zahtjev odbijen. Po toj albi drugostupanjsko je tijelo duno odmah postupiti i donijeti svoje rjeenje, a najkasnije u roku 30 dana (ili u propisanom kraem roku) u pravu Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno 60 dana u pravu Republike Srpske. Ako, meutim ni drugostupanjsko tijelo ne donese rjeenje o albi u propisanom roku, a ne donese ga, u Federaciji Bosne i Hercegovine ni u roku od 30 dana po zahtjevu upravne inspekcije kojoj se stranka obratila, odnosno u Republici Srpskoj u daljnjem roku od 15 dana po ponovljenom traenju (pournici stranke), stranka moe pokrenuti upravni spor kao da joj je alba odbijena. To je situacija kad ni prvostupanjsko ni drugostupanjsko tijelo ne donese u roku svoja rjeenja, tj. kad se radi o utnji administracije na svim nadlenim razinama 45. Specifinost je spomenutih rokova u tome to stranka mora ekati da oni proteknu kako bi mogla poduzimati potrebne radnje (podnijeti tubu) 46. Ali kad jednom proteknu, onda
_______________
42

43

44 45 46

Usp.: lanak 20. stavak 1. ZUS-a F BiH (Slubene novine F BiH, broj 9/05) i lanak 17. stavak 1. ZUS-a RS (Slubeni glasnik RS, broj 109/05). Samo se zakonom moe propisati da u pojedinim upravnim stvarima alba nije doputena, i to ako se na drugi nain osigura zatita prava i zakonitosti (lanak 11. stavak 1. ZUP-a), te ako u organizaciji upravne vlasti nema tijela uprave drugog stupnja, alba protiv prvostupanjskog rjeenja moe se izjaviti samo kad je to zakonom predvieno (lanak 11., stavak 2. ZUP-a). Tako npr. prema Zakonu o udruenjima i fondacijama (Slubene novine F BiH, broj 45/02) protiv rjeenja Federalnog ministarstva pravde o upisu u registar udruge ili fondacije nije doputena alba (lanak 32). Usp.: lanak 20. stavak 2. ZUS-a F BiH i lanak 17. stavak 2. ZUS-a RS Usp.: lanak 20. stavak 3. ZUS-a F BiH i lanak 17. stavak 3. ZUS-a RS Prema sudskoj praksi: Tuba zbog nedonoenja upravnog akta prvostupanjskog tijela po zahtjevu stranke i drugostupanjskog tijela po albi stranke (utnja oba tijela), mora u pogledu rokova ispunjavati kumulativno sve zakonske pretpostavke, inae se u nedostatku makar jedne takve pretpostavke ima smatrati da ne ispunjava procesnopravne pretpostavke za pokretanje upravnog spora i mora se odbaciti kao preuranjena. (Rjeenja Vrhovnog suda F BiH, broj: U-62/97 od 13. 11. 1997. godine i broj: U-380/97 od 13. 11. 1997. godine)

136

tuitelj moe podizati tubu bez obzira na zakonom utvreni tubovni rok od 30 dana. Ovo zbog toga to se prema izriitoj odredbi zakona o upravnim sporovima rok za tubu rauna od dana dostavljanja upravnog akta stranci, a budui da ovdje nema uope akta, nema ni dostavljanja, pa tuitelj moe podnijeti tubu i nakon proteka tubenog roka. Na nerazumno duge rokove odluivanja u upravnosudskim postupcima utjee injenica to Sud u upravnom sporu vie puta vraa upravnu stvar na ponovni upravni postupak i to najee zbog nepotpuno ili pogreno utvrenih injenica. Istiemo kako slian problem postoji i u upravnom postupanju kod uestalog dodavanja predmeta izmeu tijela uprave raznih razina. I na kraju moramo istai da navedenu situaciju dodatno komplicira i injenica da nije zakonski odreen rok u kojem je sud u upravnom sporu duan donijeti odluku po podnesenoj tubi. Dakle, pored vanosti vremenskih okvira odluivanja u upravno-sudskim postupcima pokrenutima zbog neaktivnosti tijela javne uprave, podjednaku vanost za cjelokupnu efikasnost pravnog sustava i donoenje odluke u razumnom roku, ima i brzina kojom e sud u upravnom sporu rjeavati o tubama podnesenima zbog nezakonitosti upravnih akata, te je stoga de lege ferenda nuno zakonsko odreenje roka u kojem je sud duan donijeti odluku u upravnom sporu. 6. ZAKLJUAK Zakljuno moemo rei da pravila upravnosudskog postupka u Bosni i Hercegovini nisu u potpunosti usklaena sa lankom 6. Europske konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Razloge te neusklaenosti nalazimo prvenstveno u injenici da se upravni spor u Bosni i Hercegovini vodi kao spor o zakonitosti upravnog akta, dok je mogunost voenja spora pune jurisdikcije ograniena. Tako, sud u upravnom sporu, u pravilu, ne utvruje injenino stanje, ve rjeava spor na podlozi injenica koje su utvrene u upravnom postupku to je protivno odredbama Konvencije. Nadalje, odredba kojom se u upravnom sporu rjeava u nejavnoj sjednici, bez provoenja usmene kontradiktorne rasprave, takoer nije u skladu sa Konvencijom, a esto se javljaju prigovori i na trajanje sudskog postupka. Svi navedeni razlozi ukazuju na nunost izmjena zakona o upravnim sporovima na podruju Bosne i Hercegovine u cilju usklaivanja sa odredbama Europske konvecije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te europskim standardima upravnog sudovanja. Sudu u upravnom sporu trebalo bi omoguiti da bude sud pune jurisdikcije uvijek kada stranka osporava injenino stanje utvreno u upravnom postupku. to se tie usmene rasprave, smatram da bi ona trebala biti obvezna u upravnom sporu, to vie to davanje stranci mogunosti da zatrai usmenu raspravu u Zakonu o upravnim sporovima F BiH nije dalo u praksi eljene rezultate. U cilju osiguravanja sudske zatite u upravnom sporu u razumnom roku, pojedini teoretiari upravnog prava, istiu uvoenje i drugih mogunosti rjeavanja sporova kao to su npr. nagodbe, arbitraa i sl. koje vode do sporazumnog rjeavanja spora i poveanje broja sudaca uz njihovo permanentno usavravanje i informatizaciju 47. Za svaki pravni sustav od fundamentalne je vanosti da se vodi postupak u okviru razumnog vremena, jer svako nepotrebno odugovlaenje esto dovodi do, de facto, liavanja pojedinca njegovih prava i gubitka djelotvornosti i povjerenja u pravni sustav.

_______________
47

Vidi: Kopri, I.: Upravno sudovanje u svjetlu prilagodbe standardima EU-a, Reforma upravnog sudstva i upravnog postupanja, Zagreb, 2006., str.234.; Jurii, M.: Prikaz Upravnog suda RH uz tridesetu godinjicu suda, Zbornik odluka Upravnog suda Republike Hrvatske 1977-2007, Zagreb, 2007, str. XV.

137

Doc. dr. sc. Ivo Rozi Pravni fakultet Sveuilita u Mostaru

DISCIPLINSKI POSTUPAK ZBOG POVREDE SLUBENE DUNOSTI U INSTITUCIJAMA BOSNE I HERCEGOVINE

UVOD Budui da je disciplinski postupak naputen prema Zakonu o radu a zadran je samo u tzv. dravnom sektoru tj. prema zakonu o dravnim slubenicima, ovaj rad prvenstveno je posveen neukim strankama u postupcima koji se vode protiv njih i njihovom pristupu pravdi, poradi upoznavanja s njihovim pravima i obvezama u diciplinskom postupku. Naime, diciplinskim se postupkom u dravnom sektoru dolazi do prestanak radnog odnosa (ne samo prestanak, nego i zabrane napredovanja u karijeri i sl.). Upravo zbog toga je disciplinski postupak veoma vaan za graane zaposlene u tzv. dravnom sektoru, jer nemoe doi do prestanka radnog odnosa, bez prethodno provedenog disciplinskog postupka. Rad nevladinih organizacija koje pruaju pravnu pomo graanima po ovom pitanju dosta je bitan budui da se veliki broj graana obraa koji su zaposleni u dravnom sektoru poradi svojih prava (dva su krucijalna pitanja koja tite radnike zaposlene u dravnom sektoru: diciplinski postupak i prekobrojnost).Meutim, u ovom radu baviti emo se iskljuivo disciplinskim postupkom! Dravni slubenici u obavljanju poslova u dravnim tijelima vlasti, obvezni su svoje slubene dunosti obavljati zakonito, transparentno, uinkovito i struno, a ponaanje na poslu i u svezi s poslom prilagoditi dosljednom ostvarivanju i zatiti Ustavom, zakonima i drugim propisima utvrenih pravila o radu i pravila struke. Neispunjavanjem propisane slubene dunosti, dravni slubenik dovodi se u situaciju utvrivanja njegove odgovornosti. Disciplinski postupak je jedan od instrumenata kojim se osigurava zakonito i uinkovito djelovanje tijela dravne uprave i ostvaruje se kroz svoje temeljne ciljeve, a to su represija, koja se ogleda u izricanju kazne za nedozvoljeno ponaanje i prevencija, koja ima utjecaj da odvrati mogue poinitelje od povreda slubene dunosti. Na ovaj nain ujedno se stie povjerenje graana u rad tijela dravne uprave, odnosno povjerenje u zakonito obavljanje slubene dunosti od strane djelatnika u dravnim tijelima. Disciplinska odgovornosti dravnih slubenika kao poinitelja disciplinskog djela ostvaruje se kroz disciplinski postupak ili procesno disciplinsko pravo. Disciplinski postupak za utvrivanje odgovornosti dravnih slubenika zbog uinjene povrede slubene dunosti, pokree se i vodi prema procesno-pravnim i materijalno-pravnim odredbama slubenikih zakonodavstava. Potonjim su obuhvaene sve radnje od podnoenja zahtjeva za pokretanje postupka, do donoenja konane odluke, ime je utvrena autonomnost (samostalnost) disciplinskog postupka. Supsidijarna primjena kaznenog i upravnog procesnog prava ovisna je o normama slubenikih zakonodavstava svake pojedine zemlje. Kljune rijei: disciplinski postupak, dravni slubenik, tijela disciplinskog postupka, disciplinske kazne, disciplinsko djelo. 1. Propisi koji reguliraju disciplinski postupak Disciplinski postupak za utvrivanje odgovornosti zbog krenja slubene dunosti dravnih slubenika pokree se i vodi po odredbama Zakona o dravnoj slubi u institucijama

138

Bosne i Herecegovine (dalje u tekstu ZDSI BiH) 1. Prema istom dravni slubenik se moe smatrati disciplinski odgovornim zbog krenja slubenih dunosti utvrenih ovim zakonom, a koje su nastale kao rezultat njegove krivice. 2 Zakon je definirao koje povrede slubene dunosti predstavljaju disciplinsko djelo, okvirno utvrdio postupak za utvrivanje disciplinske odgovornosti, disciplinske mjere koje se mogu izrei za povrede slubene dunosti, odnos kaznenog i disciplinskog postupka, te uvjete pod kojima se izrie mjera preventivne i obvezne suspenzije dravnih slubenika. Zakon je detaljniju razradu pitanja disciplinske odgovornosti, disciplinskog postupka i izvrenje disciplinskih mjera za dravne slubenike prepustio Pravilniku o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u institucijama BiH. 3 S obzirom da su Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u institucijama BiH razraene odredbe disciplinske odgovornosti, treba napomenuti da nakon to je donesen posljednji Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o dravnoj slubi u institucijama BiH, 4 jo uvijek nije izvreno usklaivanje podzakonskog propisa, tako da su trenutno razliite odredbe Zakona i Pravilnika, to se naroito ogleda u postupovnim pravilima, obzirom da se mijenjaju nadlenosti Agencije za dravnu slubu, dok se institut ombudsmana iskljuuje iz disciplinskog postupka. Nadalje, posljednjom izmjenom i dopunom unosi se u Zakon odredba koja je dosad bila sadraj provedbenog propisa, a to je da se protiv akta o pokretanju disciplinskog postupka ne moe izjaviti alba, 5 te se ograniava mogunost voenja sudskog spora protiv konanih odluka o disciplinskim sankcijama koje nemaju statusni ni materijalni karakter-pisana opomena i pisani ukor. 6 Mijenjaju se disciplinske mjere u smislu uvoenja nekih novih (smanjenje plae do 10% u trajanju od jednog do tri mjeseca, smanjenje plae od 15 do 30% u trajanju od tri do est mjeseci i degradiranje na niu kategoriju u opsegu istog djelatanog mjesta) uz istovremeno ukidanje nekih dosadanjih (kaznena suspenzija sa poslova i plae tijekom razdoblja od dva dana do trideset dana), te izmjenu jedne mjere (kazna suspenzije prava sudjelovanja u javnim natjeajima u dravnoj slubi u razdoblju od najvie dvije godine pretvorena je u suspenziju prava sudjelovanja na svim natjeajima i javnim i internim, te predstavlja u biti mjeru jedne vrste zaustavljanja u napredovanju). 7 Istovremeno uvodi se (uz ve postojei institut suspenzije zbog pokrenutog kaznenog postupka) institut suspenzije zbog pokrenutog disciplinskog postupka ako postoji osnova sumnje da bi za vrijeme trajanja disciplinskog postupka dravni slubenik mogao utjecati na svjedoke, ponovno prekriti slubenu dunosti i zbog drugih razloga za koje institucija utvrdi da su osnovani. 8

_______________
1

Zakona o dravnoj slubi u institucijama Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH broj 12/02, 19/02, 8/03, 35/03, 4/04, 17/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07, 43/09). lanak 54. stavak 1. Zakona o dravnoj slubi u institucijama Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH broj 12/02, 19/02, 8/03, 35/03, 4/04, 17/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07, 43/09). Pravilnik o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u institucijama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 20/03). Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o dravnoj slubi u institucijama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 43/09 stupio na snagu 9. lipnja 2009. godine). lanak 25. stavak 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dravnoj slubi u institucijama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 43/09). lanak 25. stavak 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dravnoj slubi u institucijama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 43/09). lanak 26. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dravnoj slubi u institucijama BiH ("Slubeni glasnik BiH broj 43/09). lanak 27. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dravnoj slubi u institucijama BiH ("Slubeni glasnik BiH broj 43/09).

139

Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u institucijama BiH je utvreno da e se protiv dravnog slubenika koji je jednom radnjom ili s vie radnji poinio dva ili vie disciplinskih postupaka voditi, u pravilu, jedan disciplinski postupak. 9 1.1. Pokretanje postupka i sadraj zahtjeva Zakon o dravnoj slubi u institucijama BiH izriito propisuje da se postupak za utvrivanje disciplinske odgovornosti dravnog slubenika za povrede radnih dunosti provodi sukladno naelima kaznenog postupka, ukoliko ovim zakonom nije drugaije odreeno. 10 U tom smislu Zakon ne propisuje primjenu drugih zakona iz ega proizlazi da se na postupak za utvrivanje disciplinske odgovornosti dravnog slubenika primjenjuju odredbe ovoga Zakona, koji imaju prednost u odnosu na postupovne odredbe Zakona o kaznenom postupku BiH. 11 Zakon ne sadri vei broj postupovnih pravila, tako da je njihova puna razrada preputena Pravilniku o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u institucijama BiH. Posebnosti postupovnih pravila Zakona i Pravilnika su: (1) pokretanje disciplinskog postupka zahtjevom, 12 (2) nedoputenosti ulaganja albe na akt o pokretanju disciplinskog postupka, 13 (3) nadlenosti za voenje postupka (interna disciplinska komisija za lake i komisija Agencije za dravnu slubu za teke povrede slubene dunosti), 14 (4) nadlenosti za izricanje disciplinske sankcije (tijelo nadleno za postavljenje ako se izriu disciplinske mjere pisana opomena ili pisani ukor, Agenciji za dravnu slubu BiH ako se izriu stroe disciplinske mjere), 15 (5) nedoputenosti voenja upravnog spora protiv konane odluke o izreenoj disciplinskoj mjeri pisane opomene ili pisanog ukora, 16 (6) pretpostavka nevinosti dok se u disciplinskom postupku ne dokae krivnja, 17 (7) In dubio pro reo (sumnja u pogledu postojanja injenica koje ine obiljeje povrede slubene dunosti razmatrat e se na nain koji je povoljniji za slubenika protiv kojih se vodi postupak), 18 (8) Ne bis in idem (protiv dravnog slubenika nije doputeno voditi disciplinski postupak za povredu slubene dunosti ukoliko je raniji postupak za istu povredu okonan donoenjem konanog rjeenja), 19 (9) naelo javnosti,20
_______________
9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

lanak 28. Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u institucijama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 20/03). lanak 55. stavak 4. Zakona o dravnoj slubi u institucijama Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH broj 12/02, 19/02, 8/03, 35/03, 4/04, 17/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07, 43/09). Zakon o kaznenom postupku BiH (Slubeni glasnik BiH broj 3/03, 32/03 ,36/03, 26/04, 63/04, 13/05, 48/05, 46/06, 76/06, 29/07, 32/07, 53/07, 76/07, 18/08, 58/08, 12/09, 16/09). lanak 29. stavak (1). Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u institucijama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 20/03). lanak 25. stavak 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dravnoj slubi u institucijama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 43/09). lanak 30. stavak 2. i 4. Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u institucijama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 20/03). lanak 63. stavak (1) Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u institucijama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 20/03). lanak 25. stavak 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dravnoj slubi u institucijama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 43/09). lanak 16. Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u institucijama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 20/03). lanak 17. Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u institucijama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 20/03). lanak 18. Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u institucijama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 20/03). lanak 19. Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u institucijama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 20/03).

140

urnosti 21 i ekonominosti 22 disciplinskog postupka, (10) pravo sudjelovanja branitelja u disciplinskom postupku, 23 (11) pravo na albu, (12) pravo na jezik i pismo, 24 (13) petnaestodnevni rok za ulaganje albe protiv prvostupanjskih odluka u disciplinskoj odgovornosti, 25 (14) konanost i izvrnost drugostupanjskih odluka o disciplinskoj odgovornosti, 26 (15) doputenosti pokretanja upravnog spora protiv konanih odluka o disciplinskoj odgovornosti. Prema ovome zakljuuje se da postoji visoka formaliziranost disciplinskog postupka koji se vodi po odredbama Zakona i Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u institucijama BiH, a da se odredbe zakona kojim se ureuje kazneni postupak supsidijarno primjenjuju u postupku u povodu povreda slubene dunosti. S obzirom na injenicu da je postupak zbog povrede slubene dunosti javan, Pravilnik u ovom sluaju pravi izuzee i moe se iznimno iskljuiti javnost, ukoliko to zahtijeva potreba uvanja dravne, vojne ili slubene tajne, odnosno razlozi privatnosti, o emu odluku donosi tijelo koje vodi disciplinski postupak. 27 Postupak pokretanja zbog povrede slubene dunosti utvren je Zakonom, 28 a pokree se podnoenjem uz diskreciju zahtjeva za pokretanje disciplinskog postupka, tijelu nadlenom za postavljenje u instituciji 29 u kojoj je dravni slubenik zaposlen. Postupak moe pokrenuti svaki dravni slubenik i zaposlenik institucije protiv dravnog slubenika za koga postoji pretpostavka da je poinio disciplinski prekraj. 30 Pravo podnoenja zahtjeva pripada i ministru, zamjeniku ministra, drugoj osobi ili kolegijalnom tijelu koji je dravnom slubeniku nadreeni. 31 Forma zahtjeva nije propisana zakonskim, a niti podzakonskim propisom. Po primitku zahtjeva za pokretanje disciplinskog postupka institucija izdaje pisanu potvrdu osobi koja je podnijela zahtjev, a istovremeno se pisana potvrda alje i Agenciji za dravnu slubu.32 Rukovodei slubenik institucije duan je odmah, a najkasnije u roku od osam dana, donijeti rjeenje o pokretanju postupka s imenima lanova interne komisije koji e

_______________
21

22

23

24

25

26

27

28

29

30

31

32

lanak 20. Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u institucijama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 20/03). lanak 21. Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u institucijama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 20/03). lanak 22. Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u institucijama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 20/03). lanak 22. Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u institucijama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 20/03). lanak 52. Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u institucijama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 20/03). lanak 59. stavak (2). Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u institucijama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 20/03). lanak 19. Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u institucijama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 20/03). lanak 55. stavak (1) i (2) Zakona o dravnoj slubi u institucijama Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH broj 12/02, 19/02, 8/03, 35/03, 4/04, 17/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07, 43/09). lanak 2. stavak (1) toka c) Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u institucijama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 20/03) Tijelo nadleano za postavljenje u smislu Pravila o disciplinskoj odgovornosti, je institucja u kojoj je dravni slubenik zaposlen. lanak 55. stavak 1. Zakona o dravnoj slubi u institucijama Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH broj 12/02, 19/02, 8/03, 35/03, 4/04, 17/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07, 43/09). lanak 55. stavak 2. Zakona o dravnoj slubi u institucijama Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH broj 12/02, 19/02, 8/03, 35/03, 4/04, 17/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07, 43/09). lanak 55. stavak 3. toka a) Zakona o dravnoj slubi u institucijama Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH broj 12/02, 19/02, 8/03, 35/03, 4/04, 17/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07, 43/09).

141

postupak voditi. 33 Ovako doneseno rjeenje se prosljeuje lanovima komisije, dravnom slubeniku i osobi koja je podnijela zahtjev. Protiv ovoga rjeenja nije doputeno ulagati pravna sredstva, odnosno ne moe se izjaviti alba, 34 ali je doputeno zahtijevati izuzee nekih od lanova interne komisije. Zahtjev za izuzeem, dravni slubenik je duan podnijeti internoj disciplinskoj komisiji najkasnije do primitka poziva za javnu raspravu. Izuzee se moe traiti u situacijama ukoliko postoji osnova sumnje da se lan komisije ije se izuzee trai nalazi u posebnom odnosu prema dravnom slubeniku, podnositelju zahtjeva za pokretanje postupka ili povredi slubene dunosti, o emu e odluku donijeti interna komisija prije otvaranja javne rasprave. 35 Ukoliko su za povredu slubene dunosti koja se stavlja na teret dravnom slubeniku propisane stroe mjere od mjera pisane opomene ili pisanog ukora, rukovodei slubenik e u roku od 24 sata predmet proslijediti Agenciji za dravnu slubu 36 uz prethodno pribavljeno miljenje tijela nadlenog za postavljenje. Ukoliko ne postupi sukladno navedenom, rukovodei slubenik je duan uputiti pisano obrazloenje kolegiju tijela nadlenog za postavljenje o razlozima nepokretanja postupka. Ukoliko zbog nepokretanja postupka svojom krivicom postupak dovede u zastaru, rukovodei slubenik smatrat e se odgovornim za povredu slubene dunosti. 37 1.1.1. Tijela za voenje postupka zbog povrede slubene dunosti Tijela za voenje postupka zbog povrede slubene dunosti razliito su utvrena kada je u pitanju voenje postupka zbog povrede slubene dunosti za koju se moe izrei disciplinska mjera pisana opomena ili pisani ukor, odnosno utvrivanje disciplinske odgovornosti za lake povrede slubene dunosti u odnosu na povredu slubene dunosti za koju se moe izrei stroa disciplinska mjera, odnosno utvrivanja disciplinske odgovornosti za teke povrede slubene dunosti Tijelo za voenje postupka zbog povrede slubene dunosti za koju se moe izrei disciplinska mjera pisana opomena ili pisani ukor je Interna disciplinska komisija koju rjeenjem o pokretanju postupka imenuje rukovodei slubenik institucije. 38 Interna disciplinska komisija je trolano vijee, sastavljeno od dravnih slubenika, koje imenuje rukovoditelj institucije s ciljem provoenja disciplinskog postupka i utvrivanja disciplinske odgovornosti za lake povrede slubene dunosti. lanovi interne komisije su duni u roku od tri dana od kada im je urueno rjeenje odrati konstitutivnu sjednicu na kojoj e izabrati predsjedatelja interne komisije i usvojiti poslovnik o radu. 39 Predsjedatelj interne komisije
_______________
33

34

35

36

37

38

39

lanak 30. stavak (2) Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u institucijama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 20/03). lanak 55. stavak 5. Zakona o dravnoj slubi u institucijama Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH broj 12/02, 19/02, 8/03, 35/03, 4/04, 17/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07, 43/09). i lanak 30. stavak (3) Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u institucijama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 20/03). lanak 35. Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u institucijama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 20/03). lanak 55. stavak 3. toka b) Zakona o dravnoj slubi u institucijama Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH broj 12/02, 19/02, 8/03, 35/03, 4/04, 17/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07, 43/09). i lanak 30. stavak (4) Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u institucijama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 20/03). lanak 30. stavak (5) Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u institucijama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 20/03). lanak 30. stavak (2) Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u institucijama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 20/03). lanak 31. stavak (1) Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u institucijama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 20/03).

142

zakazuje javnu raspravu, poziv se upuuje lanovima interne komisije, dravnom slubeniku, svjedocima, kao i drugim osobama koje mogu pomoi utvrivanju disciplinske odgovornosti. 40 Dravnom slubeniku se mora ostaviti rok od tri dana da pripremi obranu. 41 U sluaju izostanka uredno pozvanog dravnog slubenika ili njegovog branitelja javna rasprava se odgaa, a ukoliko neopravdano ne dou ni na iduu zakazanu raspravu, ona e se odrati u njihovoj odsutnosti. 42 Javnu raspravu otvara i istom rukovodi predsjedatelj disciplinske komisije, a na istu pored dravnog slubenika i njegovog branitelja mogu biti pozvani svjedoci, vjetaci i druge osobe ukoliko je potrebno. Javna rasprava zapoinje itanjem zahtjeva za pokretaje disciplinskog postupka, poslije ega se poziva dravni slubenik da se izjasni o povredi slubene dunosti koja mu se stavlja na teret. 43 Svjedoci se sasluavaju pojedinano nakon sasluanja dravnog slubenika i isti ne nazoe javnoj raspravi dok dravni slubenik daje izjavu. Svjedok koji nije sasluan ne moe nazoiti sasluanju drugih svjedoka. 44 Poslije svjedoka sasluavaju se vjetaci i druge osobe ukoliko su pozvane, te se itaju spisi, dokumenti i izjave svjedoka koji ne nazoe javnoj raspravi i to samo uz prethodnu suglasnost dravnog slubenika, njegovog branitelja i podnositelja prijedloga za pokretanje disciplinskog postupka. 45 Ukoliko interna komisija procijeni potrebitim, moe se izvriti sueljavanje dravnog slubenika i svjedoka, ili druge neophodne radnje. Predsjedatelj disciplinske komisije tijekom rasprave daje i oduzima rije, postavlja pitanja i trai objanjenja, a pored njega pitanja mogu postavljati i ostali lanovi komisije, uz prethodno odobrenje predsjedatelja. 46 Javna rasprava se moe prekidati i nastavljati istoga radnog dana, iznimno se nastavak rasprave moe odgoditi drugi dan, u kojem komisija treba raditi u istom sastavu. Ukoliko doe do promjene sastava komisije, javna rasprava mora poeti iznova. 47 Branitelj dravnog slubenika ima pravo sudjelovati tijekom cijelog postupka, postavljati pitanja okrivljenom dravnom slubeniku, svjedocima i drugim pozvanim osobama, te iznijeti zavrnu rije. 48 Neposredno zakljuenjem javne rasprave interna komisija nakon vijeanja i glasovanja bez nazonosti javnosti donosi odluku. Iznimno odluka se moe donijeti drugi dan. Vrste odluka koje Interna disciplinska komisija moe donijeti su sljedee: 1. odbaci zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka jer nije uloen u propisanom roku (nepravovremen) ili je uloen od strane neovlatene osobe (nedoputen) ili je uloen zbog radnje koja ne predstavlja povredu slubene dunosti; 2. odbije zahtjev kao neosnovan, jer nije utvreno da je dravni slubenik poinio povredu slubene dunosti ili je utvreno da je nije poinio svojom krivicom ili je utvreno da je povredu poinio u neuraunljivom stanju; 3. suspendira disciplinski postupak ako je o istoj stvari pokrenut kazneni postupak;
_______________
40

41

42

43

44

45

46

47

48

lanak 34. stavak (2) Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u (Slubeni glasnik BiH broj 20/03). lanak 34. stavak (3) Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u (Slubeni glasnik BiH broj 20/03). lanak 36. stavak (2) Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u (Slubeni glasnik BiH broj 20/03). lanak 37. stavak (1) Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u (Slubeni glasnik BiH broj 20/03). lanak 37. stavak (2) Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u (Slubeni glasnik BiH broj 20/03). lanak 37. stavak (4) Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u (Slubeni glasnik BiH broj 20/03). lanak 38. Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u institucijama BiH BiH broj 20/03). lanak 39. Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u institucijama BiH BiH broj 20/03). lanak 40. Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u institucijama BiH BiH broj 20/03).

institucijama BiH institucijama BiH institucijama BiH institucijama BiH institucijama BiH institucijama BiH (Slubeni glasnik (Slubeni glasnik (Slubeni glasnik

143

4. izrekne disciplinsku mjeru pisane opomene ili pisanog ukora; 5. predmet proslijedi Agenciji, ukoliko ocijeni da se treba izrei stroa mjeru. 49 Za povredu slubene dunosti od strane dravnog slubenika za koju se moe izrei stroa disciplinska mjera, disciplinski postupak se vodi pred Disciplinskom komisijom Agencije za dravnu slubu. 50 Zahtjev za pokretanje postupka Agenciji mogu podnijeti rukovodei slubenik tijela nadlenog za postavljenje ili Interna disciplinska komisija. 51 Rukovoditelj Agencije duan je po primitku zahtjeva za pokretanje postupka, a najkasnije u roku od osam dana donijeti rjeenje o pokretanju postupka pred disciplinskom komisijom Agencije, s imenovanim lanovima komisije. 52 Ovako doneseno rjeenje se prosljeuje lanovima komisije, dravnom slubeniku i osobi koja je podnijela zahtjev za pokretanje postupka. Protiv ovoga rjeenja nije doputena alba, ali je takoer doputeno zatraiti izuzee nekih od lanova komisije pod istim okolnostima kao u postupku pred internom disciplinskom komisijom.53 Prva konstitutivna sjednica disciplinske komisije se odrava u roku od osam dana od dana donoenja rjeenja o pokretanju postupka. 54 lanovi komisije na ovoj sjednici biraju predsjedatelja, usvajaju Poslovnik o radu iji prijedlog priprema Agencija. Ukoliko se netko od lanova komisije ne odazove na konstitutivnu sjednicu ili neku od drugih sjednica, a da pri tom ne opravda svoj izostanak, smatrat e se disciplinski odgovornim za povredu slubene dunosti. 55 Po pitanju sastava disciplinske komisije utvreno je da ima pet lanova, od ega dva lana moraju biti dravni slubenici iz institucije u kojoj je dravni slubenik protiv kojeg se postupak vodi zaposlen, dok su ostala tri lana dravni slubenici iz ostalih institucija. lanovima interne disciplinske komisije u istom predmetu nije doputeno da budu imenovani za lanove disciplinske komisije koju formira Agencija. 56 Postupak javne rasprave pred komisijom Agencije, odnosno otvaranje, tijek i rukovoenje javnom raspravom, prekid, odgaanje i nastavak javne rasprave, pitanje branitelja dravnog slubenika i zakljuivanje javne rasprave identian je postupku koji se vodi pred internom disciplinskom komisijom. Vrste odluka koje Disciplinska komisija Agencije moe donijeti su sljedee: 1. da odbaci zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka jer nije uloen u propisanom roku (nepravovremen) ili je uloen od strane neovlatene osobe (nedoputen) ili je uloen zbog radnje koja ne predstavlja povredu slubene dunosti;

_______________
49

50

51

52

53

54

55

56

lanak 42. Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u institucijama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 20/03). lanak 30. stavak (4) Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u institucijama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 20/03). lanak 45. Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u institucijama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 20/03). lanak 46. stavak (1) Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u institucijama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 20/03). lanak 46. stavak (4) Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u institucijama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 20/03). lanak 47. stavak (1) Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u institucijama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 20/03). lanak 47. stavak (2) i (3) Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u institucijama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 20/03). lanak 46. stavak (2) lanak 43. i 50. Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u institucijama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 20/03).

144

2. da odbije zahtjev kao neosnovan, jer nije utvreno da je dravni slubenik poinio povredu slubene dunosti ili je utvreno da je nije poinio svojom krivicom ili je utvreno da je povredu poinio u neuraunljivom stanju; 3. da suspendira disciplinski postupak ako je o istoj stvari pokrenut kazneni postupak; 4. da izrekne disciplinsku mjeru. 57 Prema predmetnom Zakonu utvrena su tijela i nadlenosti za odluivanje o povredama slubene dunosti i to: o interna disciplinska komisija, za odluivanje o povredama slubene dunosti za koje se moe izrei disciplinska kazna pisana opomena i pisani ukor; o disciplinska komisija Agencije za dravnu slubu, za odluivanje o povredama slubene dunosti za koje se moe izrei stroa disciplinska kazna. 58 1.1.2. Pravni lijekovi protiv odluka u postupku zbog povrede slubene dunosti Odluke u postupku zbog povrede slubene dunosti koje donose Interna disciplinska komisija i Disciplinska komisija Agencija se uvijek donose u formi rjeenja, koje se dostavlja dravnom slubeniku, podnositelju zahtjeva za pokretanje postupka, rukovodeem slubeniku tijela nadlenog za postavljenje dravnog slubenika i Agenciji. 59 Protiv rjeenja donesenih u prvom stupnju dozvoljena je alba u roku od petnaest dana od dana primitka rjeenja. 60 Pravo na ulaganje albe pripada dravnom slubeniku protiv kojeg je postupak voen i podnositelju zahtjeva za pokretanje disciplinskog postupka. 61 albe se podnose Odboru dravne slube za albe. 62 Odbor dravne slube za albe u roku od osam dana od dana primitka albe saziva sjednicu na kojoj se razmatra alba. Sjednice su zatvorenog tipa i na njima se razmatra da li je u prvostupanjskom postupku pravilno utvreno injenino stanje, da li je izreena odgovarajua disciplinska mjera i da li je pravilno primijenjen odgovarajui propis. 63 Ukoliko Odbor procijeni da ponovno treba sasluati nekog od sudionika postupka zakazuje javnu raspravu, na koju se pirmjenjuju pravila postupka kao u postupku koji se vodi pred internom disciplinskom komisijom i disciplinskom komisijom Agencije. Odbor odluku donosi u formi rjeenja, kojeg dostavlja dravnom slubeniku, podnositelju zahtjeva za pokretanje postupka, rukovodeem slubeniku tijela nadlenog za postavljenje slubenika i Agenciji. 64 Odluke Odbora su konane. 65 Protiv konane odluka Odbora o izreenoj disciplinskoj mjeri pisane opomene ili pisanog ukora ne moe se voditi
_______________
57

58

59

60

61

62

63

64

65

lanak 49. stavak (1) Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u institucijama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 20/03). lanak 55. stavak (3) Zakona o dravnoj slubi u institucijama Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH broj 12/02, 19/02, 8/03, 35/03, 4/04, 17/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07, 43/09). lanak 43. i 50. Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u institucijama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 20/03). lanak 52. Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u institucijama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 20/03). lanak 53. Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u institucijama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 20/03). lanak 54 Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u institucijama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 20/03). lanak 55. Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u institucijama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 20/03). lanak 46. stavak (4) Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u institucijama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 20/03). lanak 59. stavak (2) Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u institucijama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 20/03).

145

upravni spor. 66 Protiv konane odluke za povredu slubene dunosti koja zasluuje strou mjeru moe se podii tuba i pokrenuti upravni spor pred Upravnim odjeljenjem Suda BiH u roku od ezdeset dana. Pravo podnoenja tube pripada dravnom slubeniku protiv kojeg je voen disciplinski postupak i podnositelju zahtjeva za pokretanje postupka. 67 Podnoenje tube sudu ne odgaa izvrenje disciplinske kazne. 68 1.1.3. Zastara pokretanja i voenja postupka zbog povrede slubene dunosti Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u institucijama BiH na detaljan nain su ureena pitanja zastare pokretanja i voenja postupka. Pitanja zastara su na jednoobrazan nain rijeena za povrede slubene dunosti za koje se izrie blaa ili stroa disciplinska mjera. Pokretanje postupka za utvrivanje disciplinske odgovornosti zastarijeva u roku od osam dana od dana primitka zahtjeva za pokretanje postupka. 69 Podnoenje zahtjeva za voenje postupka za utvrivanje disciplinske odgovornosti zastarijeva u roku od tri mjeseca od dana saznanja da je poinjena povreda slubene dunosti, a najkasnije u roku od est mjeseci od dana izvrenja povrede. 70 Zastare za voenje disciplinskog postupka nastaju protekom rokova tako da se mora okonati u roku od trideset dana od dana donoenja rjeenja o pokretanju postupka ukoliko je rije o povredi slubene dunosti za koju se stegovna mjera izrie od strane interne disciplinske komisije, odnosno u roku od ezdeset dana ukoliko mjeru izrie disciplinska komisija Agencije. 71 Zastarjevanje se prekida svakom radnjom koja se poduzima radi utvrivanja disciplinske odgovornosti. Zastarjevanje se prekida i kada dravni slubenik, u vrijeme dok tee rok zastarjelosti, poini novi disciplinski prekraj. 72 Kada se zbog djela koja se razmatraju u disciplinskom postupku pokrene i kazneni postupak, te se disciplinski postupak suspendira sukladno zakonu, zastarijevanje voenja disciplinskog postupka se prekida. Zastarjevanje voenja postupka poinje ponovno tei stupanjem presude iz kaznenog postupka na pravnu snagu. 73 Zastara izvrenja disciplinske kazne nastupa protekom est mjeseci od dana donoenja konanog rjeenja kojim je kazna izreena. 74 Rokovi brisanja izreenih kazni iz osobnih oevidnika nisu propisani.

_______________
66

67

68

69

70

71

72

73

74

lanak 53. stavak 6. Zakona o dravnoj slubi u institucijama Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH broj 12/02, 19/02, 8/03, 35/03, 4/04, 17/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07, 43/09). lanak 61. stavak (5) Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u institucijama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 20/03). lanak 61. stavak (6) Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u institucijama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 20/03). lanak 25. stavak (1) Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u institucijama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 20/03). lanak 25. stavak (2) Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u institucijama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 20/03). lanak 25. stavak (3) Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u institucijama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 20/03). lanak 25. stavak (4) Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u institucijama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 20/03). lanak 26. stavak (1) i (2) Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u institucijama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 20/03). lanak 27. Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u institucijama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 20/03).

146

2. Vrste disciplinskih djela Kada su u pitanju vrste disciplinskih djela prema slubenikom zakonodavstvu BiH, utvreno je koje radnje injenja, odnosno neinjena ili ponaanja od strane dravnih slubenika se smatraju povredom slubene dunosti, pri tom ne razvrstavajui povrede slubene dunosti na lake i teke. Tako su Zakonom utvreni sljedei oblici povreda slubene dunosti: 75 a) izvrenje radnji koje predstavljaju kazneno djelo protiv slubene dunosti ili drugo kazneno djelo odnosno prekraj, kojim se nanosi teta ugledu dravne slube to ini djelatnika nepodobnim za rad u dravnoj slubi; b) odavanje dravne, vojne i slubene tajne, odnosno povreda propisa o uvanju tih tajni; c) zlouporabe i prekoraenja slubenih ovlasti; d) neizvravanje ili nesavjesno i nemarno vrenje povjerenih poslova i zadataka; e) odbijanje izvrenja zakonitih nareenja nadreenog; f) namjerno krenje odredbi ovoga zakona ili drugog propisa Bosne i Hercegovine u vrenju slube ili u svezi sa slubom ili krenje Kodeksa za dravne slubenike; g) bavljenje djelatnostima ili radom koji je u suprotnosti s interesima dravne slube; h) prouzrokovanje vee materijalne tete namjerno ili iz krajnje nepanje; i) neopravdan izostanak s posla; j) krenje pravila radne discipline u dravnoj slubi; k) neblagovremeno i neuredno izvrenje povjerenih poslova i zadataka u dravnoj slubi; l) neprimjereno ponaanje prema graanima, suradnicima i drugim osobama u vrenju dravne slube ili u svezi sa slubom; m) diskriminacija, te nasilje na temelju spola ili spolne orijentacije, uznemiravanje na temelju spola i seksualno uznemiravanje, kao i svaki drugi oblik diskriminacije sukladno zakonu. 76 3. Disciplinske kazne za povrede slubene dunosti Prema popisima BiH dravni slubenici se mogu smatrati disciplinski odgovornim samo za povrede slubene dunosti koje su odreene ZDSI BiH, za to im se mogu izrei samo Zakonom predviene disciplinske kazne i to na nain kako je propisano Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u institucijama BiH. 77 Kada su u pitanju disciplinske kazne Zakonom i izmjenama i dopunama Zakona o dravnoj slubi u institucijama BiH, sustav disciplinskih kazni je znaajno izmijenjen, tako da se, za zakonom utvrene povrede slubene dunosti moe izrei osam disciplinskih kazni. Osim to je povean broj disciplinskih kazni sa est na osam, zakonodavac je kod profesionalnih disciplinskih kazni uveo suspenziju prava sudjelovanja na natjeajima u institucijama BiH, tako da ukoliko je dravnom slubeniku izreena ova disciplinska kazna,
_______________
75

76

77

lanak 54. stavak (2) Zakona o dravnoj slubi u institucijama Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH broj 12/02, 19/02, 8/03, 35/03, 4/04, 17/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07, 43/09). Radi se o novoj povredi slubene dunosti koja je utvrena Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o dravnoj slubi u institucijama BiH ("Slubeni glasnik BiH broj 43/09). Obzirom da je Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika ("Slubeni glasnik BiH broj 20/03) u lanku 15. stavak (2) utvreno da disciplinsko djelo neprimjereno ponaanje koje se izraava kao vrijeanje na nacionalnoj, vjerskoj, spolnoj ili rasnoj osnovi, povlai sa sobom disciplinsku kaznu prava sudjelovanja na javnim natjeajima u dravnoj slubi u razdoblju od dvije godine ili mjerom prestanka djelatnog odnosa u dravnoj slubi, ovaj oblik povrede slubene dunosti bi trebalo tretirati kao tei oblik za koji se treba izrei i stroija disciplinska kazna. lanak 4. Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u institucijama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 20/03).

147

ne moe se prijavljivati ni na interne, a ne samo javne natjeaje kako je bilo do tada predvieno. Kada su u pitanju novane kazne, kaznena suspenzija sa plaa od dva do trideset dana je izmijenjena na rok od jednog do tri mjeseca za smanjenje plaa od 10%, i rok od tri do est mjeseci za smanjenje plaa od 15% do 30%. 3.1. Vrste disciplinskih kazni U sluaju da dravni slubenik uini povredu slubene dunosti koja je propisana ZDSI BiH, mogu se izrei sljedee disciplinske kazne: a) pisana opomena; b) pisani ukor; c) smanjenje plae do 10% u trajanju od jednog do tri mjeseca; d) degradiranje na niu kategoriju u okviru istoga radnog mjesta; e) suspenzija prava uea na natjeajima u dravnoj slubi u institucijama BiH u razdoblju od najvie dvije godine; f) smanjenje plae od 15-30% u trajanju od tri do est mjeseci; g) degradiranje na neposredno nie radno mjesto; h) prestanak radnog odnosa u dravnoj slubi. 78 Kao to nije uinjeno razvrstavanja povrede slubene dunosti na lake i teke, Zakonom nije uinjeno ni razvrstavanje disciplinskih kazni na one kazne koje se izriu u povodu lakih ili tekih oblika povreda slubene dunosti. 3.2. Odreivanje i izvrenje kazne Osim to je utvrdio koje se vrste disciplinskih kazni mogu izrei za poinjene povrede slubene dunosti, detaljnije utvrivanje vrste disciplinske kazne koja se izrie za pojedine oblike povreda slubene dunosti, kao i nain izvrenja izreenih disciplinskih kazni zakon je prepustio Pravilniku. Ni jedan ni drugi propis nisu precizirali okolnosti o kojima se mora voditi rauna prilikom odreivanju kazne. Izreena disciplinska kazna se izvrava kada postane pravomona. Agencija za dravnu slubu podatke o izreenim disciplinskim kaznama unosi u osobni dosije dravnog slubenika koji se vodi u informatikom sustavu upravljanja ljudskim potencijalima. Disciplinske kazne pisane opomene i pisanog ukora izvrava rukovodei slubenik tijela nadlenog za postavljenje uruivanjem akta dravnom slubeniku u kojem je propisana izreena mjera. Ovaj akt se istovremeno prosljeuje i rukovoditelju Agencije za dravnu slubu radi unosa u osobni dosje. 79 Kod izreenih stroih disciplinskih kazni, postupak izvrenja je u nadlenosti rukovoditelja Agencije za dravnu slubu, koji uruuje akte dravnom slubeniku u kojem je propisana izreena mjera. Ovaj akt se dostavlja i tijelu nadlenom za postavljenje. 3.4. Udaljenje iz slube Zakonom o dravnoj slubi u institucijama BiH, utvren je institut udaljenja iz slube definiran pojmom preventivna suspenzija. Rije je o posebnom mjeri to se primjenjuje prema dravnom slubeniku ukoliko se ispune zakonom utvrene pretpostavke.
_______________
78

79

lanak 26. Zakona o izmjena i dopunama Zakona o dravnoj slubi u institucijama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 43/09). lanak 63. Pravilnika o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti uposlenih u UNO (Slubeni glasnik BiH broj 62/05).

148

3.4.1. Sluajevi udaljenja iz slube Sluajevi udaljenja dravnog slubenika, odnosno institut obveznog udaljenja iz slube predvien je u sljedeim sluajevima: 1. kada se protiv dravnog slubenika donese naredba o provedbi istrage za kaznena djela korupcije ili kaznena djela protiv slubene dunosti i druge odgovorne dunosti, ili se dravni slubenik nalazi u pritvoru; 2. ako se protiv dravnog slubenika pokrene kazneni postupak za kazneno djelo za koje se izrie kazna zatvora u trajanju od najmanje pet godina; 3. ako se dravni slubenik zatee u izvrenju kaznenog djela za koje se izrie kazna zatvora u trajanju od najmanje pet godina; 4. ako postoje ozbiljni razlozi koji ukazuju na izvrenje kaznenog djela; 5. u sluaju da je pokrenut disciplinski postupak i to u situacijama ako: a) postoji sumnja da bi za vrijeme trajanja disciplinskog postupka dravni slubenik mogao ponovno prekriti slubenu dunost; b) postoji sumnja da bi dravni slubenik mogao utjecati na svjedoke; c) postoje neki drugi razlozi za koje institucija ocijeni da su osnovani. 80 3.4.2. alba protiv rjeenja o udaljenju iz slube i naknada plae Slubenikim zakonodavstvom BiH nije propisana forma odluke, a time ni mogunost albe, niti tijelo kojem se alba moe podnijeti protiv rjeenja o udaljenju iz slube. Nadlenost za donoenje odluke o udaljenju iz slube propisano je samo u odnosu na rukovodee slubenike kojima suspenziju izrie tijelo nadleno za postavljenje. 81 Prema ovom moe se smatrati da za dravnog slubenika odluku o udaljenju iz slube donosi rukovodei slubenik u obliku rjeenja, a da dravni slubenik protiv rjeenja o udaljenju iz slube albu moe podnijeti Odboru dravne slube za albe, koji je odgovoran za razmatranje svih konanih odluka, poduzetih ili proputenih radnji institucije i/ili Agencije koje se odnose na poloaj dravnih slubenika. Dravni slubenik koji je suspendiran prima puni iznos plae do okonanja kaznenog, odnosno disciplinskog postupka. 82 4. ZAKLJUAK Zakonodavnu intervenciju u disciplinskim odredbama slubenikog prava BiH prijeko je potrebno provesti kako u materijalnom tako i u procesnom dijelu, obzirom da su uinkovita javna uprava i uinkovita dravna sluba glavni preduvjet za uspjean proces europskih integracija i ukljuenje u Europski prostor javne uprave. Iako je utvreno da postoji visoka formaliziranost disciplinskog postupka, relativno veliki broj propisanih povreda slubene dunosti (trinaest), za disciplinske odredbe moe se rei da nisu u potpunosti usuglaene s europskim standardima i preporukama. Potonje se naroito ogleda u injenici da Zakon ne razlikuje lake i teke oblike povreda slubene dunosti, te time ni kazne koje se izriu za laku, a koje za teku povredu slubene dunosti. Brisanje podataka iz osobnog oevidnika nakon proteka odreenog vremena nije propisano, dok pravila ponaanja, odnosno Etiki kodes ponaanja dravnih slubenika kao krovni kodeks za sva tijela drave uprave BiH jo uvijek nije donesen. Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dravnoj slubi
_______________
80

81

82

lanak 58. Zakona o dravnoj slubi u institucijama Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH broj 12/02, 19/02, 8/03, 35/03, 4/04, 17/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07, 43/09). lanak 58. stavak (4) Zakona o dravnoj slubi u institucijama Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH broj 12/02, 19/02, 8/03, 35/03, 4/04, 17/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07, 43/09). lanak 58. stavak (5) Zakona o dravnoj slubi u institucijama Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH broj 12/02, 19/02, 8/03, 35/03, 4/04, 17/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07, 43/09).

149

u institucijama BiH, 83 nakon osam godina od kada je ZDSI BiH donesen, po prvi put je predvieno postojanje Kodeksa ponaanja, te je kao novi oblik povrede slubene dunosti zbog koje se dravni slubenik moe smatrati disciplinski odgovornim predvieno i krenje Kodeksa za dravne slubenike. 84 Donoenje Kodeksa je predvieno u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dravnim slubenicima, meutim i ako je protekao predvieni rok, Kodeks za dravne slubenike u vrijeme pisanja ovoga rada jo uvijek nije donesen. Stoga se upozorava i na urnu potrebu donoenja Kodeksa, usaglaenog sa standardima EU, jer nepostojanje pravne regulacije ponaanja koje je kanjivo ne moe imati za posljedicu ni kaznenu sankciju. Nadalje, kada su u pitanju postupovni propisi u disciplinskom postupku moe se rei da u zakonodavstu BiH postoji odreena neloginost obzirom da se odluke u disciplinskim postupcima donose putem upravnih akata, na naelima kaznenog postupka, a zakonitost upravnih akata je predviena pred Upravnim odjeljenjem Suda BiH. Iz tog razloga se moe rei da je naruen postupovni sustav jer se upravni akti donose u upravnom postupku i za iste predviena sudska kontrola zakonitosti upravnog akta pred nadlenim sudom. Stoga bi u budunosti trebalo razmisliti o tome da se napusti postojea supsidijarna primjena naela Zakona o kaznenom postupku, te u ZDSI BiH uvedu odredbe supsidijarne primjene naela zakona koji propisuju opi upravni postupak. Kaznena politika je raznolika. Tako se profesionalne disciplinske kazne (kazne koje pogaaju pravni status dravnih slubenika) razlikuju u tome to ZDS propisuje uvjetnu kazne prestanka slubene dunosti, koje ZDSI BiH nema. Od ostalih profesionalnih kazni u kojima se uoava razlika je zabrana napredovanja i promicanja u trajanju od dvije do etiri godine prema ZDS koje ZDSI BiH ne poznaje. Suspenzija prava sudjelovanja na internim i eksternim natjeajima u dravnoj slubi u institucijama BiH u razdoblju od najvie dvije godine, je pored prestanka radnog odnosa u dravnoj slubi, jedna od najteih disciplinskih kazni slubenikog prava BiH, koju ZDS ne propisuje. Uvjeti i nain na koji se dravni slubenik moe suspendirati, odnosno udaljiti iz slube propisani su slubenikim zakonodavstvom BiH. Podrazumjeva se da je u slubenikom zakonodavstava obvezno udaljenje iz slube, a nastaje u situacijama ako je protiv dravnog slubenika pokrenut istrani postupak, odreen pritvor, pokrenut kazneni postupka i pokrenut disciplinski postupak zbog teke povrede slubene dunosti zbog djela s obiljejem korupcije. Kompletiranjem slubenikog prava u odredbama disciplinske odgovornosti dravnih slubenika, osigurale bi se kljune pretpostavke za daljnju modernizaciju slubenikog sustava, depolitizacija i profesionalizacija slube, borba protiv korupcije i jaanju etike dravnih slubenika. Time se postie dvojak uinak, poveava se uinkovitost u ostvarivanja prava graana pred tijelima dravne uprave, a s druge strane usvajaju europski standardi i tijela dravne uprave postaju kompatibilna s tijelima dravne uprave u zemljama EU.

_______________
83

84

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o dravnoj slubi u institucijama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 43/09) stupio na snagu 9. lipnja 2009. godine. lanak 24. stavak. 2. toka f) Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o dravnoj slubi u institucijama BiH (Slubeni glasnik BiH broj 43/09).

150

Semir Guzin advokat, Zajednika advokatska kancelarija KEBO & GUZIN

ZATITA OSNOVNIH LJUDSKIH PRAVA KROZ POSTUPAK KOMPENZACIJE/NAKNADE TETE NASTALE IZVRENJEM RATNIH ZLOINA

Aspekti i osnovi nematerijalne tete uzrokovane ratnim zloinima Jedna od najteih posljedica strahovitih ratnih sukoba na podruju BIH, su bili i brojni koncentracioni logori, u kojima su zatvorenici, uglavnom civili, bili izloeni nevienim oblicima psiho-fizikog zlostavljanja i muenja. Skoro 15 godina nakon prestanka rata u BIH, ovi zatvorenici, u pravilu kroz razna udruenja, sada masovno pokuavaju ostvariti svoje pravo na naknadu tete za pretrpljene duevne boli, kojima su bili izloeni za vrijeme boravka u logorima. Kako se radi o predmetima s kojima se sudska praka i teorija prava na ovim prostorima ranije nisu susretale, tuiteljima je bio veliki problem pronai adekvatne, tanije struno osposobljene pravne savjetnike/zastupnike, a samim tim i strunu pravnu pomo u zatiti svojih prava. Kao lan advokatskog tima, koji u jednom takvom sluaju zastupa tuitelje, mislim da e izvodi iz nae tube, koje u nastavku predstavljam, pomoi da razna udruenja, u slinim sluajevima, lake dou do pravne pomoi i zatite svojih prava. S obzirom na temu izvodi se odnose iskljuivo na pravni osnov tube, a ne i injenini supstrat iste. ... PRIMJENA PRAVNIH PROPISA 421. U nastavku tube se daje pregled krivinih djela koja su sistematski izvravana u logorima, u kojima su bili zatoeni tuitelji, a koje se injenice mogu povezati sa pravnim osnovom tetnog dogaaja, odnosno odgovornou tuene: zloin protiv ovjenosti (lan 172. stav 1. take a), e), f), g), h) i k) KZ BiH u vezi sa lanom 29. i lanom 180. stav 1. i 2. KZ BiH); postojanje iroko rasprostranjenog ili sistematinog napada na civilno stanovnitvo; ubistvo; prisilni nestanak osoba(lana 172. stav 2. taka h/ KZ BiH); zatvaranje (lan 172. stav 1. taka e/ KZ BiH); muenje; silovanje(lanu 172. stav 1. taka g/ KZ BiH); neovjena djela; progon (lan 172. stav 2. taka g/ KZ BiH);

151

genocid; udrueni zloinaki poduhvat.

423. Propisi koji se u konkretnom sluaju imaju primjeniti kao osnov tubenog zahtjeva, osim domaih propisa, jesu i meunarodno-pravni propisi koji ine sastavni dio pravnog sistema BIH. To su: Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima od 19.12.1966. godine; Evropska konvencija o ljudskim pravima i slobodama; enevske konvencije o ratnom pravu; Hake konvencije; Univerzalna deklaracija UN o ljudskim pravima; Osnovna naela i smjernice za ostvarivanje prava na pravni lijek i reparacije rtava tekih krenja meunarodnog prava ljudskih prava i ozbiljnih povreda meunarodnog humanitarnog prava; 424. Meunarodno humanitarno pravo je zbirka pravila o pravima ljudi u vrijeme rata. Ono titi osobe koje nisu uestvovale ili vie ne sudjeluju u neprijateljstvima i ono ograniava sredstva i metode voenja rata. Meunarodno humanitarno pravo se takoer naziva ratnim zakonom ili zakonom oruanih sukoba (vidi, izmeu ostalog, Haku konvenciju potivanja zakona i obiaja ratovanja na kopnu iz 1907.godine, enevske konvencije itd). Krenje ljudskih prava 425. Ljudska prava su definirana razliitim konvencijama, kao to je EKZLJPOS (Evropska konvencija o ljudskim pravima i slobodama). Ljudska prava definirana u tim konvencijama su kodifikacija obiajnog prava. Pravo na ivot 426. Pravo na ivot je osnovno ljudsko pravo koje je utvreno, izmeu ostalog, u lanu 2 stav 1 Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (EKZLJPOS)i lanom 6stav 1 Meunarodnog pakta o graanskim i politikim pravima (MPGPP). Pravo na ivot je takoer potvreno obiajnim pravom. Dunost dravama proizlazi iz tog prava, obzirom da je obaveza da se poduzmu mjere za zatitu ivota civila protiv napada drugih pojedinaca. Humanitarna zatita 427. Ljudska prava ukljuuju, izmeu ostalog, pravo na hranu, smjetaj i zdravstvenu zatitu. To pravo na humanitarnu zatitu je priznato po obiajnom pravu. 428. Princip kojim se treba rukovoditi kod odluivanja o reparaciji za krenje meunarodnog prava utvren je presudom Stalnog meunarodnog suda pravde u predmetu Fabrika u Chorzwu, u kojem se kae da: ... reparacija mora, koliko je to mogue, izbrisati sve posljedice protivpravnog djelovanja i ponovo uspostaviti situaciju koja bi, sasvim izvjesno, postojala da takvo djelo nije uinjeno .... 429. Tamo gdje nije mogu povrat u prijanje stanje (restitucija) mora se platiti kompenzacija. Naime, ukoliko restitucija nije mogua utvreno pravilo meunarodnog prava je da
152

oteena drava ima pravo na kompenzaciju od drave koja je poinila djelo suprotno meunarodnom pravu za tetu koja je time prouzrokovana. 430. Koncept tete ukljuuje svaki oblik materijalne i nematerijalne tete uzrokovane nezakonitim ponaanjem. Oteenje ukljuuje svaku tetu, bilo materijalnu ili moralnu, uzrokovanu djelom drave suprotno meunarodnom pravu. 431. Pod nematerijalnom tetom se podrazumijeva pojam koji ukljuuje gubitak voljenih, bol i patnju, zlostavljanje ili ometanje neijeg privatnog linog ivota. Takva nematerijalna teta mora se kompenzirati. 432. Nadoknadivo lino oteenje ne samo da obuhvata povezane materijalne gubitke, takve kao gubitak zarade i sposobnost zarade, medicinske trokove i slino, ali takoer i nematerijalnu tetu koju je pojedinac pretrpio (ponekad, mada ne univerzalno, navodi se kao moralna teta u nacionalnim pravnim sistemima). Nematerijalna teta se openito podrazumijeva da ukljuuje gubitak voljenih, bol i patnju kao i vrijeanje osjeajnosti povezane sa ometanjem linosti, doma ili privatnog ivota. Nematerijalna teta se moe finansijski procijeniti i moe biti predmetom tube za nadoknadu tete, nita manje od materijalnog oteenja pretrpljenog od strane oteene drave. 433. UN su imenovale neovisne eksperte da istrae problematiku provoenja, odnosno zatite prava pojedinca. Ti eksperti su proveli svoja istraivanja u periodu od petnaest godina. Drave lanice UN, meunarodne organizacije i NVO su konsultirane tokom istraivanja. Istraivanje je dovelo do Rezolucije UN broj 60/147 od 16. decembra 2005 godine, Osnovna naela i smjernice za ostvarivanje prava na pravni lijek i reparacije rtava tekih krenja meunarodnog prava ljudskih prava i ozbiljnih povreda meunarodnog humanitarnog prava (u daljem tekstu Osnovna naela"). 434. Osnovna naela se temelje, izmeu ostalog, na lanu 8 Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima (UDLJP). To pravo na djelotvoran pravni lijek takoer proizlazi iz lana 6 EKZLJPOS. (vidi, A. Reinisch, u R. Hofmann et al., Die Rechtskontrollevon Organender Staatengemeinschaft, 2007, stranica 85) i lana 2 stav 3 pod a MPGPP.) 435. UN u lanu 2 Osnovnih naela preporuuju da drave lanice provode te smjernice i primjenjuju ih u sudskoj praksi, i to slijedeim rijeima: ... Preporuuju da drave uzmu u obzir Osnovna naela, promoviraju njihovo potivanje i da lanovima izvrnih tijela vlade skrenu panju na njih, osobito dunosnicima odgovornim za provoenje zakona te vojnim i sigurnosnim snagama, zakonodavnim tijelima, pravosuu, rtvama i njenim predstavnicima, borcima za ljudska prava i pravnicima, medijima i javnosti openito ... 436. Kako bi drave lanice garantovale provoenje Osnovnih naela, lan i broj 2 pod b, c i d Osnovnih naela propisuje da drave lanice UN moraju osigurati po meunarodnom pravu da ine slijedee: (b) Usvajaju prikladne i djelotvorne zakonodavne i upravne procedure i druge prikladne mjere koje obezbjeuju poten, djelotvoran i brz pristup pravdi; (c) Stavljaju na raspolaganje odgovarajue, djelotvorne, hitne i prikladne pravne lijekove, ukljuujui reparaciju, kako je nie odreeno; (d) Osiguravaju da njihovo nacionalno pravo obezbjeuje najmanje isti nivo zatite za rtve kako se to trai njihovim meunarodnim obavezama.

153

437. lan II, broj 3, pod c i d Osnovnih naela utvruje okvir obaveza drava lanica. Drava lanica je u obavezi da: (c) Prui onima koji tvrde da su rtve krenja ljudskih prava ili humanitarnog prava podjednak i djelotvoran pristup pravdi, kako je nie opisano, bez obzira ko moe biti na kraju nositelj odgovornosti za krenje; i (d) Prui djelotvorne pravne lijekove rtvama, ukljuujui reparaciju, kako je nie opisano. 438. lan V, broj 8 Osnovnih naela odreuje koncept rtve: () rtve su osobe koje su pojedinano ili kolektivno pretrpjele tetu, ukljuujui mentalno i fiziko oteenje, emocionalnu patnju, ekonomski gubitak ili umanjenje svojih osnovnih prava, putem radnji ili propusta koji ine gruba krenja meunarodnog prava ljudskih prava, ili ozbiljna krenja meunarodnog humanitarnog prava. () izraz rtva takoer ukljuuje uu porodicu ili izdravane lanove porodice direktne rtve (). 439. Tuitelji su osobe ije interese predstavlja Fondacija i oni su rtve unutar znaenja Osnovnih naela. Kako je gore prikazano, oni, ili barem njihove ubijene porodice, su zaista rtve grubih krenja ljudskih prava i meunarodnog humanitarnog prava. 440. Osnovna naela propisuju da pojedinci koji su rtve grubog krenja njihovih ljudskih prava ili meunarodnog humanitarnog prava mogu provesti svoja prava po meunarodnom pravu kao i drava. Drave lanice moraju osigurati da rtve raspolau sa svim prikladnim pravnim sredstvima kako bi mogle da izvre svoja prava: vidi, lan VIII, broj 12 do 14 Osnovnih naela koja propisuju: (c) rtva grubog krenja meunarodnog prava ljudskih prava ili ozbiljnog krenja meunarodnog humanitarnog prava e imati jednak pristup djelotvornom pravnom lijeku kako je to predvieno po meunarodnom pravu.() Obaveze koje proizlaze po meunarodnom pravu da se osigura pristup pravdi i potenom i nepristrasnom postupku e se odraziti u nacionalnim zakonima. U tu svrhu, drave trebaju: () (d) Staviti na raspolaganje sva prikladna pravna, diplomatska i konzularna sredstva da se osigura da rtve mogu ostvariti svoja prava na pravni lijek radi grubih krenja meunarodnog prava ljudskih prava ili ozbiljnog krenja meunarodnog humanitarnog prava. 441. Drava lanica treba osigurati na temelju lana VIII, broj 13 Osnovnih naela da ne samo pojedinci nego i grupe rtava mogu ostvariti svoja prava. Fondaciju ini grupa rtava unutar znaenja lana VIII broj 13 Osnovnih naela. 442. Osnovna naela takoer propisuju da rtve imaju pravo na kompenzaciju ako nije mogue uspostavljanje prijanjeg stanja koje je postojalo prije injenica koje su uzrokovale tetu. Takva kompenzacija se dodjeljuje, izmeu ostalog, za fiziku i mentalnu povredu, izgubljene prilike, ukljuujui zaposlenje, obrazovanje i izdvajanja za socijalno osiguranje.
154

Kompenzacija se takoer dodjeljuje za materijalnu tetu i gubitak dobiti ili zarade te za nematerijalnu tetu (vidi, lan IX, broj 20 Osnovnih naela). U svjetlu gore istaknutog UNi drava Holandija moraju platiti kompenzaciju Tuitelju i osobama ije interese predstavlja Fondacija na temelju meunarodnog javnog prava. 443. Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima, od 19.12.1966. godine, koji glasi: ... svaka osoba koja je rtva nezakonitog hapenja ili pritvora ima pravo na naknadu tete .... 444. Evropska konvencija o ljudskim pravima i slobodama, ratificirana i inkorporirana u pravni sistem BIH, objavljena u Sl. Glasnik BIH broj 6/99, u lanu 5. st. 5. kae da: ... svatko ko je rtva hapenja ili protivpravnog zatvaranja suprotno odredbama ovog lana, ima izvrivo pravo na odtetu ...; Krenje meunarodnog humanitarnog prava 445. Meunarodno humanitarno pravo je zbirka pravila o pravima ljudi u vrijeme rata. Ono titi osobe koje ne ili vie ne sudjeluju u neprijateljstvima i ono ograniava sredstva i metode voenja rata. Meunarodno humanitarno pravo se takoer naziva ratnim zakonom ili zakonom oruanih sukoba (vidi, izmeu ostalog, Haka konvencija potivanja zakona i obiaja ratovanja na kopnu iz 1907. godine i enevske konvencije itd). 446. Pretpostavlja se da se Haka konvencija potivanja zakona i obiaja ratovanja na kopnu iz 1907. godine i 4. enevska konvencija kao obiajno humanitarno pravo takoer primjenjuju na UN (vidi, A. Simon, op. cit., stranica 115) te da su UN vezane pravilima meunarodnog humanitarnog prava (vidi, Bothe/Drschel, u D. Fleck, The Handbook of The Law of Visiting Forces [Prirunik zakona za gostujue snage],Oxford University Press 2001, stranica 500). 447. Osnovna pravila meunarodnog obiajnog humanitarnog prava su, prema tom Biltenu(vidi, takoer Bothe/Drschel, u D. Fleck, The Handbook of The Law of Visiting Forces [Prirunik zakona za gostujue snage], Oxford University Press 2001,stranica 501):Zatita civilnog stanovnitva, sredstava i metoda ponaanja, postupanje sa civilima i osobama izvan borbe, postupanje za zatoenim osobama, zatita ranjenih, bolesnih i medicinskog i humanitarnog osoblja. Krenje ljudskih prava 448. Ljudska prava su definirana razliitim konvencijama, kao to je EKZLJPOS. Ljudska prava definirana u tim konvencijama su kodifikacija obiajnog prava. Pravo na ivot 449. Pravo na ivot je osnovno ljudsko pravo koje je utvreno, izmeu ostalog, u lanu 2 stav 1 Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (EKZLJPOS)i lanom 6stav 1 Meunarodnog pakta o graanskim i politikim pravima (MPGPP). Pravo na ivot je takoer potvreno obiajnim pravom. Dunost dravama proizlazi iz tog prava, obzirom da je obaveza da se poduzmu mjere za zatitu ivota civila protiv napada drugih pojedinaca. Ta obaveza nesumnjivo stoji u sluaju ozbiljne prijetnje kao masovno nasilje (vidi, A. Simon, op. cit., stranica 171 i nadalje).

155

450. Bez te obaveze da se djelotvorno poduzmu mjere pravo na ivot ne bi bilo dovoljno garantovano. Ta dunost stoji takoer za vojne i civilne snage RS-a u naprijed oznaenim logorima. 451. Nadalje, straari u logorima su trebali u svakom sluaju prijaviti zloine kojima su bili svjedoci. Neprijavljivanje primijeenih ratnih zloina ini takoer krenje prava na ivot, to vie jer je takvo prijavljivanje moglo spasiti mnoge ivote. Humanitarna zatita 452. Ljudska prava ukljuuju, izmeu ostalog, pravo na hranu, smjetaj i zdravstvenu zatitu. To pravo na humanitarnu zatitu je priznato po obiajnom (vidi, A. Simon, op. cit., stranica 184) .... Naprijed citirani zakonski propisi, kako domaeg zakonodavstva tako i meunarodnog koje ini sastavnio dio domaeg zakonodavstva, ine pravni osnov nae tube, odnosno materijalno pravo na ijoj primjeni zasnivamo istaknuti tubeni zahtjev. Ovdje moram naglasiti da tuba broji cca 150 stranica i da sam zbog ogranienog prostora, bio primoran predstaviti samo najkrai rezime pravnog obrazloenja. Nadam se, da e ovaj rad, barem malo pomoi buduim tuiteljima u pribavljanju pravne pomoi radi zatite svojih prava u slinim sluajevima.

156

IZ PRAKSE PRAVNOG SAVJETOVALITA CENTRA ZA BESPLATNU PRAVNU POMO U CENTRU ZA LJUDSKA PRAVA U MOSTARU

157

158

Dragan Glibo, diplomirani pravnik Marin imunovi, diplomirani pravnik Iva kobi, studentica Pravnog fakulteta Sveuilita u Mostaru

KARAKTERISTINA ISKUSTVA PRUANJA PRAVNE POMOI IZ OBLASTI RADNOG I SOCIJALNOG PRAVA

1. Radni odnos 2. Socijalna zatita 3. Borako-invalidska zatita 4. Penzijsko invalidsko osiguranje 1. RADNI ODNOS Pravni okvir kojim se reguliu radni odnosi u Bosni i Hercegovini ine: Zakon o radu FBiH, Zakon o radu RS, Zakon o radu Brko Distrikta, zakoni o radu u institucijama BiH, te drugi relevantni zakoni i podzakonski akti iz oblasti rada, kao i konvencije MOR-a i drugi meunarodni dokumenti. 1 Radni odnosi u Bosni i Hercegovini regulirani su Zakonom o radu. Tako su Zakonom o radu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu FBiH) ureene slijedee oblasti: zakljuivanje ugovora o radu, radno vrijeme, plae, prestanak ugovora o radu, ostvarivanje prava i obaveza iz radnog odnosa, zakljuivanje kolektivnih ugovora,
_______________
1

Zakon o radu u institucijama BiH (Sl. glasnik BiH, br. 26/04 i 7/05); Zakon o dravnoj slubi u institucijama BiH (Sl. glasnik BiH, br. 12/02, 19/02, 8/03, 35/03, 4/04, 17/04, 26/04 i 37/04), Zakon o radu (Sl. novine FBiH, br.43/99, 32/00 i 29/03), Zakon o trajku (Sl. novine FBiH, br.14/00); Zakon o zapoljavanju stranaca (Sl. novine FBiH, br. 8/99); Zakon o vijeu zaposlenika (Sl. novine BiH, br. 39/04); Zakon o posredovanju u zapoljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba (Sl. novine FBiH, br.41/01 i 24/05); Zakon o zatiti na radu (Sl. list SRBiH, br. 22/90); Zakon o dravnoj slubi u FBiH (Sl. novine FBiH, br.29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 12/06); Zakon o zdravstvenom osiguranju (Sl. Novine FBiH, br. 30/97 i 32/00); Zakon o zdravstvenoj zatiti (Sl. novine FBiH, br. 29/97); Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju (Sl. novine FBiH, br. 29/98 i 49/00); Zakon o pravima branilaca i lanova njihovih porodica (Sl. novine FBiH, br. 41 /04); Opi kolektivni ugovor za teritorij FBiH (Sl. novine FBiH, br. 54/05). Zakon o radu (Sl. glasnik RS br. 38/00, 40/00, 47/02, 38/03 i 66/03); Zakon o savjetima radnika (Sl. glasnik RS, br. 26/01); Zakon o zapoljavanju (Sl. Glasnik RS, br. 38/00, 85/03 i 42/05); Zakon o zapoljavanju stranih dravljana i lica bez dravljanstva (Sl. glasnik RS, br. 97/04); Zakon o inspekciji rada (Sl. glasnik RS, br. 32/01); Zakon o administrativnoj slubi u upravi RS (Sl. glasnik RS, br. 16/02 i 62/02); Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju (Sl. glasnik RS, br. 32/00, 40/00, 37/01, 32/02, 40/02, 47/02, 11/03 i 67/05); Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju invalida (Sl. glasnik RS, br. 98/04); Zakon o trajku (Sl. glasnik RS, br. 26/93); Zakon o zatiti na radu (Sl. glasnik RS, br. 26/93, 14/94, 21/96 i 10/98); Opti kolektivni ugovor (Sl. glasnik RS, br. 13/98, 39/99, 26/00 i 21/01)., Zakon o radu (Sl. glasnik BDBiH, br. 7/00, 8/03, 33/04 i 29/05); Zakon o javnim slubenicima i namjetenicima BDBiH (Sl. glasnik BDBIH, br. 41/04); Zakon o zapoljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (Sl. glasnik BDBiH, br. 33/04); Zakon o zapoljavanju stranaca (Sl. glasnik BDBiH, br. 17/02), te brojne konvencije Meunarodne organizacije rada I drugi meunarodni dokumenti. Izvor: Gradaevi-Sijeri, Jasminka i ostali. Modul 2 Radno zakonodavstvo u Bosni i Hercegovini: Radni odnosi u praksi.

159

mirno rjeavanje kolektivnih radnih sporova i druga pitanja iz radnog odnosa, ako drugim zakonom nije drugaije odreeno. Radni odnosi su ugovorni odnosi koji se zasnivaju izmeu poslodavca i radnika i koji su regulirani Zakonom o radu, a Ugovorom o radu se zasniva sam radni odnos. Osnovne obveze koje proizilaze iz radnog odnosa su da je poslodavac obvezan radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plau, a radnik je obvezan prema uputama poslodavca datim u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao. Poslodavac ima pravo poblie odrediti mjesto i nain obavljanja rada, potujui pritom prava i dostojanstvo radnika. Takoer, poslodavac je duan osigurati radniku uvjete za siguran rad, u skladu s posebnim zakonom i drugim propisima. U radnom odnosu poslodavac i radnik duni su se pridravati odredbi Zakona o radu, drugih zakona, meunarodnih ugovora, drugih propisa, kolektivnih ugovora i pravilnika u svezi s radnim odnosom. Prije stupanja radnika na rad, poslodavac mu mora omoguiti da se upozna s propisima o radnim odnosima te ga je duan upoznati s organizacijom rada i zatitom na radu. Na sklapanje, valjanost, prestanak ili drugo pitanje u svezi s ugovorom o radu koje nije ureeno Zakonom o radu, ili drugim zakonom, primjenjuju se opi propisi obveznoga prava. Ugovorom o radu, pravilnikom o radu i kolektivnim ugovorom mogu se ugovoriti uvjeti rada koji su za radnika povoljniji od uvjeta odreenih Zakonom o radu. Nepovoljniji uvjeti mogu se ugovoriti samo kolektivnim ugovorom i samo ako za to izriito ovlatenje daje Zakon o radu ili drugi zakon. Ako je neko pravo razliito rijeeno ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, sporazumom izmeu poslodavca i radnikog vijea, ili zakonom, primijenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako zakonom nije drukije rijeeno. Ukratko smo objasnili osnovne pojmove radnog odnosa te spomenuli kojim su Zakonom i podzakonskim aktima regulirani isti. Kao volonteri u Centru za besplatnu pravnu pomo pri Centru za ljudska prava u Mostaru u naem jednogodinjem radu sa strankama stekli smo uvid da nije ba sve onako kako predvia samo slovo Zakona odnosno podzakonskih akata koje smo naprijed naveli. Poseban naglasak po naem miljenju treba staviti na to da zbog teke socioekonomske situacije sa jedne strane te zbog visokog stupnja nezaposlenosti sa druge strane svakodnevno dolazi do brojnih povreda prava i obveza koje proizilaze iz Ugovora o radu. Najei problemi s kojima se radnici susreu su esti otkazi Ugovora o radu, problemi pri ostvarivanju osnovnih prava koja proizilaze iz samih Ugovora o radu kao to je pravo na plau, te dnevni odnosno tjedni odmor kao i brojni drugi problemi s kojima se veina uposlenih u ovom tekom recesijskom vremenu susreu. Kroz na rad susreli smo se sa brojnim sluajevima, od kojih kao najzanimljivije istiemo l. 143. Zakona o radu koji kae:
"Zaposlenik koji se na dan stupanja na snagu ovog zakona zatekao na ekanju posla, ostat e u tom statusu najdue est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, ako poslodavac prije isteka ovog roka zaposlenika ne pozove na rad. Zaposlenik koji se zatekao u radnom odnosu 31. decembra 1991. godine i koji se u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona pismeno ili neposredno obratio poslodavcu radi uspostavljanja radno-pravnog statusa, a u ovom vremenskom razdoblju nije zasnovao radni odnos kod drugog poslodavca smatrat e se, takoer,zaposlenikom na ekanju posla. Za vrijeme ekanja posla zaposlenik ima pravo na naknadu plae u visini koju odredi poslodavac.

160

Ako zaposlenik na ekanju posla iz st. 1.i 2. ovog lana ne bude pozvan na rad u roku iz stava 1. ovog lana, prestaje mu radni odnos, uz pravo na otpremninu najmanje u visini tri prosjene plae isplaene na nivou Federacije u prethodna tri mjeseca, koju objavljuje Federalni zavod za statistiku, do navrenih pet godina staa osiguranja, a za svaku narednu godinu staa osiguranja, jo najmanje jednu polovinu prosjene plae. Izuzetno, umjesto otpremnine poslodavac i zaposlenik mogu se dogovoriti i o drugom vidu naknade. Nain, uvjeti i rokovi isplate otpremnine iz st. 4. i 5. ovog lana, utvruju se pismenim ugovorom izmeu zaposlenika i poslodavca. Ako zaposleniku prestane radni odnos u smislu stava 4. ovog lana, poslodavac ne moe u roku od jedne godine zaposliti drugo lice koje ima istu kvalifikaciju ili isti stupanj strune spreme, osim lica iz st. 1. i 2. ovog lana, ako je to lice nezaposleno.

Ovaj lanak Zakona o radu je izazvao brojne nedoumice kao i brojne probleme ljudima koji su na kraju bili prisiljeni uzeti otpremninu ili bi u protivnom ostali kako bez otpremnine tako i bez ponovne uspostave radnog odnosa. Imali smo jedan posebno zanimljiv sluaj vezan za ovaj lanak u kojem je stranka iskoristila sva postojea pravna sredstva u Bosni i Hercegovine te podnijela aplikaciju Evropskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu. Bit e zanimljivo vidjeti kakvu e presudu donijeti sud. 2. SOCIJALNA ZATITA Socijalna politika u Bosni i Hercegovini U razmatranju poloaja i uloge socijalne politike i socijalnog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini treba poi od ustavno-pravne injenice da je BiH sloena dravna zajednica koja se sastoji od dva entiteta. Kada se poe od iskljuive nadlenosti institucija BiH, moglo bi se zakljuiti da su entiteti iskljuivo nadleni za oblast socijalne politike, osim pitanja imigracije i izbjeglica. Meutim, ovakvom restriktivnom prilazu moe se osnovano prigovoriti s aspekta meunarodnog prava, jer Bosna i Hercegovina nastavlja svoje pravno postojanje po meunarodnom pravu kao pravni sljednik Republike Bosne i Hercegovine, sa unutranjom strukturom koja je utvrena Ustavom BiH. Socijalna politika u Federaciji Bosne i Hercegovine Ukoliko se poe od ustavnih odredbi o nadlenostima Federacije Bosne i Hercegovine, moe se uoiti da u iskljuivu nadlenost FBiH ne spada socijalna politika i socijalnozakonodavstvo, kao ni sprovoenje socijalne politike i uspostava slubi socijalne zatite. Socijalna politika izriito se navodi u ustavnoj odredbi u kojoj je predviena zajednika nadlenost federalne vlasti i kantona. To upuuje na zakljuak da se socijalna politika, i socijalno zakonodavstvo kao njen sastavni dio, mogu ostvariti, odnosno ureivati zajedniki ili odvojeno, ili od strane kantona koordinirano od federalne vlasti. U skladu s ovakvim ustavnim naelom, kantoni i federalna vlast dogovaraju se na trajnoj osnovi. Ipak, posebnom ustavnom odredbom apostrofirana je Federacija Bosne i Hercegovine, jer je ustanovljeno izriito da federalna vlast ima, pravo utvrivati politiku i donositi zakone koji se tiu svakog pitanja koja su uvrtena u zajedniku nadlenost, to se odnosi i na socijalnu politiku, jer spada u ovu nadlenost. Istina, nije decidirano navedeno da to ne mogu initi i kantoni. Federalna vlast je obavezna da u procesu donoenja svih zakona iz zajednike nadlenosti uzima u obzir
161

kantonalne nadlenosti, kao i razliite situacije u pojedinim kantonima, kao i potrebu za fleksibilnou u provoenju zakona i drugih propisa na podruju cijele FBiH. Kantoni, dakle, kao trei nivo organiziranja vlasti, u oblasti socijalne politike i socijalnog zakonodavstva imaju: pravo utvrivati politiku, kao i Federacija Bosne i Hercegovine i provoditi zakone iz ove oblasti, to nije u nadlenosti FBiH. To neposredno proizlazi iz ve navedenih ustavnih odredbi u provoenju politike i uspostavi socijalnih slubi. Osigurana lica Osigurana lica mogu se podijeliti na: 1. Osiguranike, to su lica koja su osigurana po osnovu svog linog svojstva, odnosno statusa po naelu obaveznosti ili po naelu dobrovoljnosti. To su sva lica u radnom odnosu, kao i lica koja su u pogledu prava iz socijalnog osiguranja izjednaena sa licima u radnom odnosu. 2. lanove porodica osiguranika, su lica koja su osigurana po osnovu rodbinskog svojstva s osiguranikom od kojeg izvode odreena prava iz socijalnog osiguranja. 3. Lica osigurana za odreene sluajeve pod odreenim okolnostima su lica koja su osigurana za neke rizike, a samo ostvarivanje prava, u pravilu, je uslovljeno posebnim okolnostima. Prava iz socijalnog osiguranja Da bi dolo do socijalnog davanja (prestacije) ili injenja osiguranim licima kada to zatrae prethodno treba utvrditi vrstu prava iz socijalnog osiguranja. Prava iz socijalnog osiguranja razvrstavaju se na: 1. Osnovna prava su ona koja u kao takva utvrena temeljnim zakonom a koja se priznaju na osnovu nekog osiguranog sluaja, odnosno rizika osiguranom licu ukoliko ispunjava i propisane uslove (npr. prava za zdravstvenu zatitu i druga prava za sluaj bolesti, prava za sluaj poroaja). 2. Provizorna prava su sva prava koja se priznaju kao alternativa zamjena za neko pravo i to sve dok se to osnovno pravo ne ostvari. To su, u pravilu, jednokratna socijalna davanja (npr. otpremnina udovice, novane naknade raznih vrsta). 3. Supsidijarna prava su ona prava koja se samostalno nikada ne mogu priznati (npr. u zdravstvenom osiguranju pravo osiguranika na naknadu trokova prevoza u vezi je sa ostvarivanjem nekog osnovnog prava; u mirovinsko-invalidskom osiguranju to je pravo na zatitni dodatak koji se uvijek isplauje uz penziju). 4. Ostala prava mogu se predvidjeti zakonima, kao i opim aktima organizacija socijalnog osiguranja, pa se ona u odnosu na navedena prava mogu posmatrati kao dodatna, odnosno proirena prava socijalnog osiguranja. Grane opeg sistema socijalnog osiguranja Socijalnim osiguranjem obezbijeena je: 1. Zdravstvena zatita i to kako preventivne prirode, tako i kurativne do koje dolazi ukoliko se zdravlje oteti (npr. to su sluajevi bolesti i povrede); 2. Naknada umjesto plae u sluaju bolesti, trudnoe i poroaja; 3. Invalidnina u sluaju djeliminog gubitka radne sposobnosti;

162

4. Invalidska mirovina u sluaju potpunog gubitka radne sposobnosti; 5. Upuivanje na drugi posao i prekvalifikaciju; 6. Lina mirovina u sluaju ispunjavanja odreenog vremena provedenog na radu, a za neke vrste mirovina trazi se i dodatni uslov odreeni broj godina ivota; 7. Obiteljska mirovina u sluaju smrti osiguranika. Navedeni osigurani sluajevi, po svojoj prirodi, spajaju se u odreene grane socijalnog osiguranja, a kao najvanije navode se sljedee grane socijalnog osiguranja: 1. Zdravstveno osiguranje je vremenom proireno i ono u sebi sadri i preventivno, pored kurativnog djelovanja drutva. Ono se sve vie prouava kao ona grana socijalnog osiguranja koja omoguuje podmirenje socijalnih potreba za zatitu zdravlja ljudi (preventivno djelovanje), a ukoliko se zdravlje oteti, dolazi do kurativne zatite pod odreenim uslovima. Ova grana osiguranja oznaava se i kao kratkotrajno osiguranje. 2. Mirovinsko osiguranje koje zajedno sa invalidskim osiguranjem, spada u grupu dugoronih osiguranja. U pitanju je grana socijalnog osiguranja kojom se odreuje materijalni poloaj radnika kad prestanu aktivno raditi, a u sluaju njihove smrti, poloaj njihovih porodica. 3. Invalidsko osiguranje je takva grana prava socijalnog osiguranja, kojom se pod odreenim uslovima, radnicima priznaju socijalna davanja (prestacije) u sluaju nastupa rizika invalidnosti, tjelesnog osteenja i neposredne opasnosti od invalidnosti. Osim toga, prema obuhvatnosti rizika osiguranja, osiguranje se moe posmatrati kao: 1. Potpuno osiguranje obuhvaeni su osiguranici rizine zajednice, jer su osigurana lica za sve rizike, osim rizika smrti. 2. Nepotpuno osiguranje odnosi se na lanove porodice osiguranog lica i lica koja su osigurana za odreene sluajeve pod utvrdenim okolnostima 3. Proireno osiguranje bazira se na naelu dobrovoljnosti. Lica koja nisu obuhvaena obaveznim socijalnim osiguranjem mogu osigurati sebe i lanove svoje porodicu. Problematika krenja socijalnih prava u praksi Iz nae jednogodinje prakse rada sa strankama u Centru za besplatnu pravnu pomo uvidjeli smo da velika veina ljudi nije u stanju ostvariti svoja socijalna prava. Kao najvee i najee probleme u ostvarivanju svojih socijalnih prava stranke navode: - pravnu neukost samih stranaka (nepoznavanje odnosno neupuenost u postojea prava kao i nemogunost sastavljanja pravilnih pismena pomou kojih bi mogli pokrenuti postupak za ostvarenje svojih prava) - neadekvatnu informiranost - nedovoljno efikasan rad slubenika u javnoj upravi - trenutno recesijsko razdoblje (smanjenje iznosa koji se izdvaja iz prorauna za namirenje socijalnih prava) Miljenja smo da je neophodno u oblasti socijalne politike prije donoenja entitetskih zakona za pojedine grane socijalnog prava, kao i za radno pravo, koje je u odreenoj korelaciji sa socijalnim pravom, donijeti odgovarajue akte i na nivou BiH, koji e kao takvi

163

korespondirati sa zakonima i drugim aktima entiteta i na taj nain bi se popravila cjelokupna situacija. 3. BORAKO-INVALIDSKA ZATITA U posljednjih pola godine pitanja vezana uz borako invalidsku zatitu kao i sva prava koja prate ovu populaciju graana su zasigurno najaktualnija to zbog estih promjena Zakona, kao i revizije koja je trenutano u tijeku, a kojom bi se trebale utvrditi brojne nepravilnosti koje su dovele do kolapsa samog budeta Federacije Bosne i Hercegovine. Prava iz borako invalidske populacije regulirana su Zakonom o pravima branitelja i lanova njihovih obitelji ("Slubene novine Federacije BiH, br. 33/04 i 56/05, 9/10). Ovim Zakonom ureeni su: uvjeti, nain i postupak za ostvarivanje prava ratnih vojnih invalida i lanova njihovih obitelji, lanova obitelji poginulih, umrlih i nestalih branitelja domovine (u daljnjem tekstu: obitelji poginulih, umrlih, nestalih branitelja) i demobiliziranih branitelja, osoba zaslunih u domovinskom ratu, te druga pitanja iz podruja braniteljskoinvalidske zatite. este izmjene i dopune istog Zakona dovele su do brojnih nesuglasica kao i izazvale pravnu nesigurnost samih korisnika prava zajamenih ovim Zakonom. Dosadanji rezultati revizije daju poraavajue pokazatelje koji govore o uzaludnom razbacivanju desetaka milijuna maraka koje su utroene na provedbu revizije. Neslubeni podaci iz Federalnog ministarstva za pitanja branitelja govore kako je do sada na lijenikim povjerenstvima revizorski pregledano oko 10 tisua ratnih vojnih invalida, a niti jedan nije ostao bez prava, dakle za sada lanih invalida nema. Namjera vlasti koja je uvela reviziju je zasigurno bila da stanu na kraj lanim invalidima ali rezultati iste te revizije ukazuju na neopravdanost iste odnosno potiu na sumnju u njenu pravilnu provedbu. Najei problemi vezani za ovu kategoriju u zadnje vrijeme su uskraivanje njihovih prava odnosno smanjivanje stupnja invaliditeta te samim tim smanjivanjem iznosa naknade koju primaju, to je u par navrata dovelo do revolta ove populacije koja se oitovala brojnim nemirnim prosvjedima i neredima. 4. PENZIJSKO INVALIDSKO OSIGURANJE Zakon o mirovinsko invalidskom osiguranju ("Slubene novine Federacije BiH broj 29/98, 49/00, 32/01, 73/05, 59/06 i 4/09) regulira sva pitanja vezana za ostvarivanja prava na mirovinu te invalidsko osiguranje. Da bi osiguranik mogao ostvariti pravo na starosnu mirovinu mora ispunjavati sljedee uvjete: uvjet starosti, uvjet staa. Pravo na starosnu mirovinu stjee osiguranik kada navri 65 godina ivota i najmanje 20 godina mirovinskog staa (lanak 30. Zakona o MIO Slubene novine Federacije BiH, br. 29/98, 49/00 i 32/01,73/05,59/06 i 4/09). Osiguranik stjee pravo na starosnu mirovinu kada navri 40 godina mirovinskog staa, bez obzira na godine ivota (lanak 30. Zakona o MIO). Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu stjee osiguranik kada navri 60 godina ivota i 35 godina mirovinskog staa (mukarac), odnosno 55 godina ivota i 30 godina mirovinskog staa (ena).

164

Trebamo naglasiti da postoje tri vrste mirovina: najnia, najvia te zajamena mirovina. U razdoblju od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga zakona visinu zajamene, najnie i najvie mirovine iz lanka 72. ovoga zakona odreuje nositelj osiguranja uz suglasnost mjerodavnog Federalnog ministarstva (lanak 138. Zakona o MIO). U mirovinsko-invalidskom osiguranju kao osnovna prava predviena su: profesionalna rehabilitacija, zaposlenje na osnovu rizika invalidnosti ili neposredne opasnosti od invalidnosti, invalidska mirovina na osnovu rizika invalidnosti; novana naknada za tjelesno osteenje na osnovu rizika tjelesnog oteenja; starosna mirovina na osnovu rizika starosti; obiteljska mirovina na osnovu rizika smrti osiguranika. Kao najvei problem ove oblasti prava a sa kojim se mi kao pruatelji besplatne pravne pomoi u zadnje vrijeme susreemo je trenutana revizija koja se provodi, te veliki broj korisnika istog prava to predstavlja veliki teret i optereenje na Federalni budet pa samim tim dolazi i do estih kanjenja u isplati mirovina. Vrijeme recesije je utjecalo na donoenje estih izmjena i dopuna Zakona kojim je regulirana ova oblast prava te smanjivanja odnosno oduzimanja ve steenih prava, to je izazvalo brojna nezadovoljstva te izlijev bijesa korisnika istih prava. Doli smo do informacija koje pokazuju da je oko 20 tisua neratnih invalida iznad starosne dobi od 65 godina pokrenulo sudske tube protiv svoje drave, odnosno upanija, jer ne mogu doi do naknada za tuu njegu i pomo, iako imaju uredna upravna rjeenja te bi to moglo dovesti do bankrota Federalni budet. Realno gledajui, najdalje se odmaknulo u reformi socijalnog sektora. U oblasti neratnih invalida doneseni su odgovarajui zakoni koje je prihvatio MMF. Uveden je imovinski cenzus tako da e nekoliko tisua osoba, koje se vode kao neratni invalidi, ali ne 90 i 100 postotni, i civilnih rtava rata ostati bez primanja ili e im ona biti drastino umanjena. Jednako tako, bez naknada je ostalo gotovo 50 tisua demobiliziranih osoba koje su bile prijavljene na zavodima za zapoljavanje. Sve navedeno je izazvalo mnoge probleme s kojima se susreu korisnici nae besplatne pravne pomoi. PRIMJERI IZ PRAKSE Pravnog savjetovalita Centra za besplatnu pravnu pomo u Centru za ljudska prava u Mostaru Na naredna etiri karakteristina sluaja iz prakse nastojaemo poblie pojasniti problematiku sa kojom se korisnici besplatne pravne pomoi susreu i nain na koji smo pokuali pomoi strankama, te zatiti njihova ve ugroena, odnosno ostvariti njihova Zakonom zajamena prava. Nadamo se da e ovi primjeri posluiti svim zainteresovanim, te da e ukazati na ispravan nain rjeavanja problema. PRIMJER 1 Gospodin H. D. je do 11.05.2010. godine uivao pravo na osobnu invalidninu, dodatak za njegu i pomo od druge osobe i ortopedski dodatak jer mu je bio utvren invaliditet u iznosu od 90%. Rjeenjem koje je donijela Ustanova Centar za socijalni rad grada Mostara od 11.05.2010. godine u postupku revizije istom gospodinu je smanjen stupanj invaliditeta sa 90 na 70% te je samim time izgubio prava koja je do tada ostvarivao a sve zbog izmjena u

165

Zakonu. Prema izmjeni Zakona l. 18.b Zakona o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite obitelji sa djecom predvia da ta prava (novana primanja) mogu ostvariti samo osobe sa invaliditetom sa utvrenim procentom oteenje organizma u visini od 90 i 100%. Na ovakav i slian nain je brojnim osobama smanjen stupanj invaliditeta, odnosno utvrenog stupnja tjelesnog oteenja, meu kojima je i dosta njih traei pomo posjetilo i na Centar. Stranci smo pomogli na nain da smo blagovremeno uloili albu neposredno Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike, alei se na smanjenje stupnja invaliditeta, odnosno pogreno utvreno injenino stanje, budui da je narav bolesti stranke takva da se nije moglo oekivati poboljanje, pa samim time nije postojala opravdanost smanjenja stupnja invaliditeta, te smo traili izravan fiziki pregled stranke, dostavljajui itavu medicinsku dokumentaciju u prilogu spisa. Nakon to je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike usvojilo nau albu, te svojim Rjeenjem vratilo stupanj invaliditeta na 90%, pokrenuli smo pred Centrom za socijalni rad grada Mostara zahtjev za naknadu trokova medicinskog pregleda kako bi se stranci vratio novani iznos koji je neopravdano bio duan platiti ustanovi iz razloga jer je drugostupanjska komisija ponitila prvostupanjsko rjeenje, te utvrdila da nije dolo do promjene u stupnju oteenja organizma. PRIMJER 2 Stranka M.L. je do poetka ratnih dogaanja na prostoru Bosne i Hercegovine radila u organu republike uprave. Zbog navedenih dogaaja bila je prisiljena napustiti Bosnu i Hercegovinu pa samim time i svoje radno mjesto. Stranka je 28.01.2000. godine podnijela Drutvenom fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje Bosne i Hercegovine Zahtjev za uspostavu radno-pravnog statusa u Fondu u smislu odredbe l. 143 stav 2 Zakona o radu. Njen Zahtjev je isti organ svojim Rjeenjem od 12.07.2000. godine odbio kao neosnovan tumaei l. 143 stav 2 Zakona o radu na nain da je isti primjenjiv samo na poduzea a ne i na organe uprave. Nakon to je dobila negativno Rjeenje od strane Drutvenog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje Bosne i Hercegovine stranka je uputila albu Ministarstvu rada i socijalne zatite odnosno Komisiji za sprovedbu l. 143 Zakona o radu koja je svojim Rjeenjem od 13.06.2006. godine usvojila albu stranke te naloila Federalnom zavodu MIO/PIO da istoj u roku od 15 dana uspostavi njen radno-pravni status sukladno l. 143 Zakona o radu. Primjetan je dug vremenski period od est godina koliko je bilo potrebno da Komisija donese Rjeenje po albi, to naalost nije bio jedini sluaj. Da sluaj ne bi ostao jednostavan, Federalni Zavod MIO/PIO uloio je albu na Rjeenje Komisije za implementaciju l. 143 Zakona o radu koji je navedenu albu usvojio Rjeenjem od 02.10.2006. godine te predmet vratio na ponovni postupak. U konanici je Federalna komisija za implementaciju l. 143 Zakona o radu potvrdila Rjeenje Komisije za implementaciju l. 143 Zakona o radu Hercegovako Neretvanskog kantona. Nakon dugotrajnog i mukotrpnog postupka stranka je pokrenula radni spor protiv Federalnog zavoda MIO/PIO, jer joj isti nije htjeo uspostaviti radno pravni odnos kako mu je bilo naloeno Rjeenjem od strane Federalne Komisije za implementaciju l 143 Zakona o radu. Federalni zavod MIO/PIO je donio Rjeenje po kojem je istoj stranci ponudio Ugovor o otpremnini za razdoblje od 01.02.2000. do 05.05.2000. godine te joj za isto razdoblje uspostavi radno pravni status zaposlenika na ekanju to je stranka kategorino odbila.
166

Kako je Opinski sud u Mostaru preoptereen predmetima, na nama je da ekamo i vidimo kako e se dalje odvijati ovaj sluaj, mada dosadanja praksa ne prua neko optimistino rjeenje. PRIMJER 3 Gospodin I.M. je kao zaposlenik jednog privatnog poduzea putujui svojim osobnim automobilom na teren kako bi obavio odreeni zadatk koji mu je naloio poslodavac doivio prometnu nesreu a posljedica nesree je slomljena ruka i nagnjeenja na razliitim dijelovima tijela. Ozlijeeni gospodin se obratio svom poslodavcu traei od njega da mu nadoknadi tetu prouzrokovanu ozljedom na radu. Budui je poslodavac taj isti zahtjev odbio sa prijetnjom da e gospodinu dati otkaz preplaeni gospodin se obratio naem Centru kako bi mu pruili pravnu pomo. Mi smo u suradnji sa naim supervizorima doli do slijedeeg saznanja: ozljedom na radu moe se smatrati i ozljeda koju osiguranik (radnik, zaposlenik, obrtnik, trgovac, poljoprivrednik, vrhunski sporta, odvjetnik, lijenik, sveenik i sl.) pretrpi na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno ili na putu poduzetom radi stupanja na posao koji mu je osiguran. U takvim sluajevima mogue je iroko tumaenje pojma nesree na poslu, pa tako to moe primjerice biti kod obrtnika odlazak na neije gradilite, kod odvjetnika odlazak na mjesto sudskog uviaja ili na raspravu, kod lijenika odlazak u kune posjete, kod sveenika odlazak na blagoslov kua ili objekata ili na ispovijed umiruem vjerniku kao i niz drugih stanja i okolnosti. Sve ovisi o vrsti i prirodi zanimanja, odnosno djelatnosti. esto su to prometne nesree, u kojima ak nije bitna niti krivnja za takvu nesreu. Naalost, u praksi ba zbog tih posebnosti, koje nisu a niti mogu sve biti predviene, nastaje problem prosuivanja je li neka od tih i slinih okolnosti vezana uz obavljanje posla ili djelatnosti. Gospodinu smo sastavili pismeno upueno poslodavcu sa svim gore navedenim razlozima, te mu ostavili mogunost da reagira prije nego to pokuamo sudskim putem ostvariti gospodinova Zakonom zajamena prava. Poslodavac je vidjevi nae dobro obrazloeno pismeno pristao da nadoknadi zaposleniku sve bolnike trokove, kao i naknadu za bolovanje, kako ne bi ulazio u sudski spor i time sebi priutio vee trokove, kao i naruavanje ugleda poduzea. PRIMJER 4 Gospoa S.S. je radila u jednom privatnom poduzeu kao uposlenica na odreeno vrijeme. Kako se istoj gospoi pruila prilika da pree na bolje radno mjesto kod novog poslodavca, dala je otkaz, te zatraila da joj dotadanji poslodavac zakljui i preda radnu knjiicu. Ogoren odlaskom zaposlenice, raniji poslodavac je uporno odbijao da zakljui i vrati radnu knjiicu bivoj uposlenici to je po Zakonu o radu FBiH bio duan uiniti. Gospoa se nakon vie neuspjenih pokuaja obratila naem Centru kako bismo joj pruili adekvatnu pravnu pomo, te kako bismo joj pomogli da to prije doe u posjed svoje radne knjiice, a samim time bude u mogunosti zasnovati radni odnos kod novog poslodavca.

167

Prema uputama naih supervizora, prvo smo uputili zahtjev poslodavcu po kojem smo pod prijetnjom slanja inspekcije zahtijevali da u roku od 15 dana poslodavac zakljui, te gospoi dostavi zakljuenu radnu knjiicu. Poslodavac je prema l. 134. i l. 135. Zakona o radu FBiH duan vratiti radnu knjiicu i ostale druge dokumente, te na zahtjev zaposlenika izdati potvrdu o poslovima koje je obavljao. l. 134 Zakona o radu FBiH "Na dan kada pone da radi, zaposlenik predaje radnu knjiicu poslodavcu, o emu poslodavac izdaje zaposleniku pismenu potvrdu. Na dan prestanka ugovora o radu, poslodavac je duan vratiti zaposleniku radnu knjiicu, a zaposlenik vraa poslodavcu potvrdu iz stava 1. ovog lana. Vraanje radne knjiice iz stava 2. ovog lana ne moe se uvjetovati potraivanjem koje poslodavac eventualno ima prema zaposleniku. lan 135. Zakona o radu FBiH "Pored radne knjiice iz lana 134. stav 2. ovog zakona, poslodavac je duan zaposleniku vratiti i druge dokumente i na njegov zahtjev izdati potvrdu o poslovima koje je obavljao i trajanju radnog odnosa. U potvrdi iz stava 1. ovoga lana ne mogu se unositi podaci koji bi zaposleniku oteavali zakljuivanje novog ugovora o radu." Prema l. 140 st. 54 Zakona o radu FBiH predviene su kaznene odredbe za poslodavca koji odbije vratiti bivem zaposleniku radnu knjiicu. Kako isti zahtjev nije urodio plodom, u dogovoru sa naim supervizorima uputili smo Zahtjev kantonalnoj inspekciji rada koja je u kratkom vremenu ishodila radnu knjiicu od poslodavca te time uspjeno rijeili sluaj.

168

Goran Jurko, dipl. pravnik Antonija Kolak, studentica Pravnog fakulteta Sveuilita u Mostaru Nives Vidovi, studentica Pravnog fakulteta Sveuilita u Mostaru

VLASNIKO PRAVNI ODNOSI U HNK SA ASPEKTA PRUANJA BESPLATNE PRAVNE POMOI

Kako bi se to realnije prikazala stvarna situaciju u pogledu vlasniko-pravnih odnosa u Hercegovako-neretvanskom kantonu/upaniji i sa kakvim problemima se susreu korisnici besplatne pravne pomoi potrebno je ukazati na neke od najeih pravnih problema sa kojima se susreu ne samo korisnici ove usluge, nego i pruatelji besplatne pravne pomoi. Glavni razlozi iz kojih se stranke obraaju za dobivanje besplatne pravne pomoi su financijska situacija u kojoj se stranke nalaze, kao i neupuenost i neznanje koja su njihova prava i na koji nain ih mogu ostvariti, odnosno zatiti, a imovinsko-pravni problemi sa kojima stranke najee dolaze u Pravno savjetovalite Centar za besplatnu pravnu pomo u Centru za ljudska prava u Mostaru su razliiti i mnogobrojni i neke od najeih radnji kojima pruaoci besplatne pravne pomoi pomau strankama u pogledu njihovih imovinskopravnih zahtjeva su: zahtjevi za oslobaanje od trokova, zahtjevi za ispravku rjeenja o nasljeivanju, zahtjevi za donoenje dopunskog rjeenja o nasjeivanju, albe na rjeenja o nasljeivanju, isticinje prigovora na rjeenje o ovrsi, prijedlog za diobu nekretnina, prijedlog za ureenje mea, tube zbog smetanja posjeda, albe na gruntovna rjeenja, albe na presude, urgencije na predmete i sl. Iako je iz gore navedenih primjera vidljivo sa kojim se pitanjima i problemima najee susreu pruaoci besplatne pravne pomoi, treba istaknuti da se znaajan dio usluga odnosi i na poduavanje stranaka o njihovim pravima i nainima njihovog ostvarivanja i zatite. Usluga pravnog savjetovanja poduavanja stranaka o njihovim pravima posebno se ogleda u davanju informacija i uputstava na koji nain i u to kraem roku da pravnim putem stranke ostvare svoja prava.. Govorei o vlasniko-pravnim odnosima, odnosima kojima su predmet vlasnitva pokretne i nepokretne stvari, neophodno je istaknuti da se u prolosti taj naziv koristio, a koristi se i danas kao sinonim za stvarnopravne odnose. Vlasniko-pravni odnosi odnosi stvarnog prava kao sastavnog dijela graanskog prava odnose se na privatnu civilnu vlast na stvari. Kako bi se to jasnije prikazalo o kojim se pravima radi, tko moe biti nositelj tih prava i koje stvari mogu biti predmet prava vlasnitava, te stjecanje i prestanak prava vlasnitva,

169

potrebno je navesti neke od osnovnih lanka Zakona o vlasnikopravnim odnosima (Slubene novine Federacije BiH broj 6/98 i 29/03): lanak 10. Predmet prava vlasnitva su pokretne i nepokretne stvari. Mineralne sirovine, vode, divlja, ribe i drugi slobodni dijelovi prirode smatraju se stvarima, u smislu ovog zakona, kada se nad njima stekne posjed. Zakonom i propisima donesenim na temelju zakona odreuje se tko i pod kojim uvjetima zaposjedanjem (na temelju koncesija, dozvola i sl.) stjee pravo vlasnitva nad ovim stvarima. Pod nepokretnom stvari (nekretnine), u smislu ovog zakona, smatra se zemljite, graevinski objekti namijenjeni trajnoj upotrebi, koji se ne mogu premjetati bez oteenja njihove sutine i posebni dijelovi zgrada (stanovi i poslovne prostorije), te pripatci ovih stvari dok, po zakonu ili po volji vlasnika, slue iskoritavanju glavne stvari (nekretnine po namjeni). Posebnim zakonom se odreuju stvari u opoj upotrebi i nain njihovog koritenja. Stvari u opoj upotrebi, nakon promjene namjene, postaju vlasnitvo Federacije, kantona-upanije, opine ili grada, sukladno zakonu iz stavka 4. ovog lanka, ako zakonom Bosne i Hercegovine nije drukije odreeno. lanak 13. Nositelji prava vlasnitva su fizike i pravne osobe. lanak 23. Pravo vlasnitva stjee se po samom zakonu, na temelju pravnog posla, odlukom nadlenog organa i nasljeivanjem. lanak 24. Po samom zakonu pravo vlasnitva se stjee stvaranjem nove stvari, spajanjem, mijeanjem, graenjem na tuem zemljitu, odvajanjem plodova, dosjelou, stjecanjem od nevlasnika, okupacijomi u drugim sluajevima odreenim zakonom. lanak 43. Vlasnik moe tubom zahtjevati od posjednika povraaj individualno odreene stvari. Vlasnik mora dokazati da na stvar iji povraaj trai ima pravo vlasnitva, kao i da se ona nalazi u faktikoj vlasti tuenog. Pravo na podnoenje tube iz stavka 1. ovog lanka, ne zastarjeva. lanak 51. Pravo vlasnitva koje odreena osoba ima na stvar prestaje kad druga osoba stekne pravo vlasnitva na tu stvar. lanak 52. Pravo vlasnitva prestaje naputanjem stvari. Stvar se smatra naputenom kada njen vlasnik na nesumnjiv nain i slobodno izrazi volju da ne eli vie da je ima u vlasnitvu. Nadleni organ, u postupku odreenom zakonom, utvruje, u smislu stavka 2. ovog lanka, da je nepokretna stvar naputena. lanak 53. Pravo vlasnitva prestaje propau stvari. Na ostatku propale stvari vlasnik zadrava pravo vlasnitva.

170

lanak 54. Pravo vlasnitva prestaje i u drugim sluajevima odreenim zakonom. Iako je u bivoj dravi postojao Zakon o osnovnim vlasnikopravnim odnosima (Slubeni list SFRJ br. 6/80 i 36/90) taj Zakon nikada nije do kraja bio pravno reguliran, pa ak ni u pola stoljea biva drava nije u potpunosti uspjela pravno urediti neke od pravnih instituta kao to su suvlasnitvo, zajedniko vlasitvo, osobne slunosti, stvarni tereti, etano vlasnitvo, susjedska prava. Tako u pogledu ovih instituta sve su drave lanice, pa tako i Bosna i Hercegovina u primjeni ovih instituta koristile pravna pravila iz prijanjih graanskih zakonika kao to su Austrougarski Opi graanski zakonik, Crnogorski imovinski zakonik i Srpski graanski zakonik. Takoer treba istaknuti da je u svim gradovima, opinama i naseljima gradskog karaktera (i u Hercegovako-neretvanskom kantonu) provedena nacionalizacija temeljem Zakona, pa je nastupila ex lege tj. nacionaliziraju se i postaju drutveno vlasnitvo najamne stambene zgrade, najamne poslovne zgrade i graevinska zemljita. Poetak nacionalizacije i pretvaranje privatnog u drutveno vidljivo se oituje u donoenju Zakona o nevanosti pravnih propisa doneenih prije 06.04.1941.god. i za vrijeme neprijateljske okupacije tako to pravni propisi koji su bili na snazi dana 06.04.1941.god. gube svoju pravnu vanost i stavljaju se van snage. Prvu nacionalizacija koja je izvrena na temelju Zakona o nacionalizaciji privatnih privrednih poduzea (Slubene list FNRJ broj 98/46 i 35/48) obuhvatila je privredna poduzea, radnje i druge privredne objekte u privatnom vlasnitvu. Druga nacionalizacija izvrena je na temelju Zakona o nacionalizaciji najmnih zgrada i graevnog zemljita (Slubeni list FNRJ broj 52/58) i obuhvatila je nekretnine kao to su najamne stambene zgrade, najamne poslovne zgrade te graevinskog izgraenog i neizgraenog zemljita u gradovima i naseljima gradskog karaktera. Po odredbama ovih zakona nacionalizacijom je izvren prijelaz nekretnina kao to su najamne stambene zgrade, najamne poslovne zgrade, graevinskog izgraenog i neizgraenog zemljita u gradovima i naseljima gradskog karaktera iz graanskog vlasnitva u drutveno vlasnitvo. Na imovini u drutvenom vlasnitvu pravo koritenja i raspolaganja pripada druveno politikim zajdnicama i radnim organizacijama. Kasnije stupa na snagu i Zakon o prometu zemljita i zgrada u drutvenom vlasnitvu (Slubeni list FNRJ broj 43/65, 57/65 i 17/67) koji izriito odreuje koje nekretnine mogu pod odreenim uvjetima biti u pravnom prometu i da bi se jo preciznije izrazili na kojim se nekretninama moe stei pravo vlasnitva a na kojim pravo koritenja i pod kojim uvjetima. Nakon raspada bive drave i uspostavljnja novog dravno pravnog ureenja pogotovo u pretvaranju drutvenog u privatno pojavila se potreba za donoenjm novih zakona koji e omoguiti ne samo pravni promet nekretnina nego i odrediti tko ima pravo raspolagati imovinom u drutvenom vlasnitvu. Postavlja se pitanje tko je nadlean za raspolaganje tom imovinom da li je to drava, federacija kanton/upanija ili opina. Tako Zakon o vlasnikopravnim odnosima (Slubene novine Federacije BiH broj 6/98 i 29/03) navodi da stvari u opoj upotrebi, nakon promjene namjene, postaju vlasnitvo Federacije, kantonaupanije, opine ili grada, sukladno zakonu iz stavka 4. ovog lanka, ako zakonom Bosne i Hercegovine nije drukije odreeno. Stupanjem na snagu zakona kao to su Zakona o graevnom zemljitu (Sl. novine F BiH br. 25/03), Zakon o graenju (Sl. novine FBiH broj 55/02), Zakon o vlasniko-pravnim odnosima (Slubene novine Federacije BiH, br. 6/98 i 29/03), Zakon o prometu nepokretnosti (Slubeni list SRBiH broj 38/78, 4/89, 29/90 i 22/91, te (Slubeni list
171

RBiH, br. 21/92, 3/93, 13/94, 18/94 i 33/94), koji se primjenjuje kao federalni zakon temeljem lanka IX.5. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Zakon o zakupu poslovnih zgrada i prostorija (Slubeni list SRBiH, br. 33/77, 30/90 i 7/92), te (Slubeni list RBiH br. 3/93 i 13/94), koji se primjenjuje kao federalni zakon temeljem lanka IX.5. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Zakon o eksproprijaciji Federacije BiH (Slubeni list SR BiH, br. 12/87, 38/89 i 3/93) Zakon o prestanku primjene Zakona o naputenim stanovima Federacije Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH , br.11/98, 38/98, 12/99, 18/99, 27/99, 43/99, 31/01 i 56/01) i Zakon o prestanku primjene zakona o privremeno naputenim nekretninama u svojini graana Federacije Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, br. 11/98, 29/98, 27/99, 43/99, 31/01, 56/01, 15/02). Zakon o prostornom ureenju (Slubene novine Federacije BiH, broj 52/02) dolazi do ureenja prava na nekretninama u drutvenom vlasnitvu i na kojim se nekretninama moe stei pravo vlasnitva a na kojim pravo koritenja i pod kojim uvjetima. Zakonom o graevnom zemljitu (Sl. novine F BiH, br. 25/03), ureuju se uslovi i nain sticanja prava na zemljitu u gradovima i naseljima gradskog karaktera i drugim podrujima predvienim za stambenu i drugu kompleksnu izgradnju, vrijeme prestanka tih prava, nain koritenja i upravljanja kao i naknade za koritenje ovog zemljita, te se posebno naglasiti neki od osnovnih lanka Zakona: lan 2. Gradskim graevinskim zemljitem u smislu ovog zakona smatra se izgraeno i neizgraeno zemljite u gradovima i naseljima gradskog karaktera, koje je planovima za prostorno ureenje i urbanistikim planovima namijenjeno za izgradnju objekata u skladu sa odredbama Zakona o prostornom ureenju (Slubene novine Federacije BiH , broj 52/02). lan 4. Gradsko graevinsko zemljite moe biti u dravnom i privatnom vlasnitvu. Gradskim graevinskim zemljitem u privatnoj svojini smatra se: izgraeno gradsko zemljite i to zemljite ispod objekta i zemljite koje slui za redovnu upotrebu objekta, odnosno zemljite na kojem je do sada postojalo trajno pravo koritenja a prema lanu 39., te zemljite iz lana 96. ovog zakona. lan 6. Opina upravlja i raspolae gradskim graevinskim zemljitem u dravnoj svojini na nain i pod uslovima predvienim zakonom i propisima donesenim na osnovu zakona. lan 7. Gradsko graevinsko zemljite u privatnom vlasnitvu je u prometu. Gradskim graevinskim zemljitem u privatnoj svojini raspolau vlasnici, samo uz ogranienja i pod uvjetima propisanim drugim relevantnim zakonima. lan 8. Ureenje gradskog graevinskog zemljita u dravnoj svojini do privoenja namjeni, opina moe povjeriti privrednom drutvu ili drugom pravnom licu koje ispunjava uslove za obavljanje tih poslova u skladu sa vaeim zakonom. Opina ne moe prenijeti na drugo pravno lice pravo dodjeljivanja gradskog graevinskog zemljita na koritenje. lan 9. Pravni poslovi o otuenju, prenosu, optereenju i zakupu gradskog graevinskog zemljita zakljueni protivno ogranienjima koja su propisana ovim zakonom, nitavi su.

172

lan 11. Gradskim graevinskim zemljitem u dravnom vlasnitvu moe se raspolagati samo na nain i pod uslovima propisanim ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona. lan 87. (Revizija) Pravna valjanost izvrenih djela graevinskog zemljita izmeu 6. aprila 1992. godine i dana stupanja na snagu ovog zakona, na kojem su fizika lica imala pravo koritenja prije 6. aprila 1992. godine za stambene, poljoprivredne ili poslovne svrhe (u daljem tekstu: revizija), bie utvrena iskljuivo u skladu sa ovim zakonom. Dodjele graevinskog zemljita izvrene nakon 6. aprila 1992. godine u skladu sa Odlukom Visokog predstavnika kojom se zabranjuje promet zemljita u dravnoj svojini (u daljem tekstu: izuzea) koja je odobrio Ured Visokog predstavnika, nee biti predmet revizije ali se mogu osporavati pred nadlenim sudom. Fizika lica, ili njihovi zakonski nasljednici, koja su imala pravo koritenja na graevinskom zemljitu, i koja su to pravo koristila na dan ili prije 6. aprila 1992. godine za stambene, poljoprivredne ili poslovne svrhe, a ije je pravo koritenja prestalo bez njihove saglasnosti izmeu 6. aprila 1992. godine i dana stupanja na snagu ovoga zakona, mogu kod opinskog organa uprave nadlenog za imovinsko pravne poslove podnijeti zahtijev za reviziju u roku od 2 godine od dana stupanja na snagu ovog zakona (u daljem tekstu: podnosioci zahtijeva). Zahtijev iz prethodnog stava moe takoer podnijetu lan porodinog domainstva ili zakonski zastupnik osobe pomenute u prethodnom stavu. Trajno pravo koritenja steeno u periodu izmeu 6. aprila 1992. godine i stupanja na snagu ovoga zakona nee biti pretvoreno u privatnu svojinu u skladu sa lanom 39. ovog zakona do isticanja roka za podnoenje zahtjeva za reviziju u skladu sa stavom 3. ovoga lana. Jedan od najeih problema korisnika besplatne pravne pomoi je stanarsko pravo, tj. promet stanova na kojima postoji stanarsko pravo. Zakon o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo (Slubene novine Federacije FBH br. 27/97, 11/98, 22/99, 27/99, 7/00, 32/01). Ovim zakonom utvruju se uslovi i nain prodaje stanova na kojima postoji stanarsko pravo, zajedno sa zajednikim dijelovima i ureajima zgrade, te nain odreivanja cijene stana i prestanak stanarskog prava. lan 2. Stanom i pomonim prostorijama smatraju se prostorije ili skup prostorija definiran odredbama Zakona o stambenim odnosima (Slubeni list SR BiH br. 14/84; 12/87 i 13/89 - u daljem tekstu Zakon o stambenim odnosima).

lan 3. Stan se otkupljuje sa zajednikim dijelovima i ureajima zgrade koji slue zgradi kao cjelini sa zemljitem ispod zgrade. Zajedniki dijelovi i uraji zgrade definisani su odredbama Zakona o stambenim odnosima. Vlada Federacije BiH je 2. marta 2000. godine donijela Odluku o privremenom ureivanju prodaje stanova (objavljeno u Slubenim novinama Federacije BiH, br. 7/00, Odluka stupa na snagu 6. marta 2000. godine) kojom je rok za podnoenje zahtjeva za kupovinu stanova produen do 6.12. Novi lan 46a uveden odlukom Visokog predstavnika od

173

17. jula 2001. god.; objavljeno u Slubenim novinama FBiH, br. 32/01, 13. maja 2000. godine. Pored ovoga Odlukom su ureeni rokovi za podnoenje zahtjeva za kupovinu slijedeih kategorija stanova i to: 1. Stanovi za koje se vri ovjera ugovora o koritenju stana u skladu sa lanom 2. stav 4. Zakona o prestanku primjene Zakona o naputenim stanovima - 3 mjeseca od dana ovjere ugovora; 2. Stanovi u koje se vraaju viestruki korisnici iz lana 11. stav 4. taka 6. Zakona o prestanku primjene Zakona o naputenim stanovima - 3 mjeseca od dana ulaska u posjed stana; 3. Devastirani stanovi - 3 mjeseca od dana ulaska u posjed stana; 4. Stanovi koji su u vlasnitvu pravnih lica sa sjeditem u dravama bive SFRJ, a koji se nalaze na teritoriji Federacije BiH-do 6. juna 2000. godine; 5. Stanovi koji su u vlasnitvu pravnih lica sa sjeditem u Republici Srpskoj, a nalaze se na teritoriji Federacije BiH-do 6. juna 2000. godine. Vlada Federacije BiH je Odlukom o izmjeni Odluke o privremenom ureivanju prodaje stanova od 4. maja 2000. godine (objavljeno u Slubenim novinama Federacije BiH, br. 16/00, Odluka stupila na snagu 7. maja 2000. godine) produzila rok za predaju zahtjeva za kupovinu stana do 6. septembra 2000.godine. Vlada Federacije BiH je 26. oktobra 2000. godine donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o privremenom uredjivanju prodaje stanova (Slubene novine Federacije BiH, br. 48/00, stupila na snagu 11. novembra 2000. godine). Ovom odlukom uvode se dvije izmjene: 1. rok za predaju zahtjeva za kupovinu stana od tri mjeseca od dana ulaska u posjed stana odnosi se i na nosioce stanarskog prava iz lana 18d, stav 7 Zakona o prestanku primjene Zakona o naputenim stanovima (privremeni korisnici kojima nadleni vojni organ izda novi ugovor na stan za koji nije podnesen zahtjev za povrat); 2. stanove koji su u vlasnitvu preduzea, nakon privatizacije preduzea, prodaje optina na ijoj se teritoriji stan nalazi. Korisnici, ali i pruaoci besplatne pravne pomoi susreu se, prije svega, sa mnotvom pravnih propisa, od kojih je potrebno primijeniti odgovarajui u datom vremenu na konkretan sluaj, ali ak i tada nije izvjesno da e stranka svoje pravo ostvariti, a pogotovo da e pravo ostvariti u razumnom roku. Problem koji se esto javlja i problem koji korisnici besplatne pravne pomoi najee istiu u pogledu imovinsko-pravnih odnosa u Hercegovako-neretvanskom kantonu/upaniji jeste dugogodinja pravna bitka za ostvarivanje svojih osnovnih prava koja su im na neki nain ugroena. Ta pravna bitka se najee oituje u sporosti dravih tijela da u razumnom roku odlue o pravima koja su strankama ugroena, to stranke vodi u krajnju financijsku iscrpljenost i maksimalnu sumnju i nepovjerenje prema svim dravnim tijelima u rjeavanju njihovih problema. Osim gore navedenih, mogu se istaknuti i jo neki od najeih problema koji korisnici besplatne pravne pomoi u HNK/ istiu: nesreeno zemljinoknjino stanje, neusklaenost katastarskog i gruntovnog stanja i sporost i zatrpanost ovih organa, a pogotovo sporost i neunikovitost organa uprave to korisnici ove usluge izdvajaju kao jedan od najveih problema s kojim se susreu.

174

Iako su u ovom radu navedeni neke od najuestalijih problema sa kojima se susreu korisnici besplatne pravne pomoi, neophodno je istaknuti da je to samo jedan dio od onoga sa im su se susreli ne samo korisnici ove usluge, nego i svi graani ove drave u ostvarenju svojih prava. Ratna dejstva koja su pogodila ovu zemlju uzrokovala su mnoge probleme, izmeu ostalih, ne samo u imovinsko-pravnim, nego i nacionalnim i vjerskim podjelama stanovnitva, te je onda vidljivo da su svi gore naglaeni problemi izravan ili neizravan uzrok onoga to se deavalo u ovoj zemlji posljednjih dvadeset godina. PRIMJERI IZ PRAKSE Pravnog savjetovalita Centra za besplatnu pravnu pomo u Centru za ljudska prava u Mostaru Na narednih nekoliko karakteristinih sluajeva iz prakse Pravnog savjetovalita Centra za besplatnu pravnu pomo u Centru za ljudska prava u Mostaru namjera je poblie pojasniti problematiku sa kojom se korisnici besplatne pravne pomoi susreu i nain na koji pruaoci besplatne pravne pomoi pokuavaju pomoi strankama, te zatiti njihova ve ugroena, odnosno ostvariti njihova Zakonom zajamena prava, kao i da ovi primjeri poslue svim zainteresovanim, te ukau na ispravan nain rjeavanja problema. PRIMJER 1 Gospoa XX je dana 20.05.2011. god., dobila prijedlog za ovrhu na njenim pokretnim stvarima na temelju vjerodostojne isprave kojim se nalae ovreniku da traitelju ovrhe uplati iznos od 3556,62 KM na ime neplaenih rauna za isporuenu elektrinu energiju prema izvodu iz poslovnih knjiga - saldo konti kartica sa zateznom zakonskom kamatom od 04.06.2009. god., pa sve do potpune namire, zajedno sa trokovima ovrnog postupka - koliko budu odmjereni po odluci suda, i to na nain da se ovrha provede zapljenom, procjenom i prodajom ovrenikovih pokretnih stvari koje se nalaze na adresi ovrenika i namirenjem traitelja ovrhe iz iznosa dobivenog prodajom ovrenikovih pokretnih stvari i to sve u roku od osam dana od prijema ovoga rjeenja. Gospoi smo pomogli na nain da smo u navdenom roku od osam dana blagovremeno istakli prigovor i to zbog: - bitnih povreda ovrnog postupka - netono i nepotpuno utvrenog injeninog stanja - pogrene primjene materijalnog prava Uzimajui u obzir da se u ovom predmetu nije nikada vodio spor, samim tim nisu se ispunili ni zakonski uvjeti za predloenu ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, jer bi to bilo u suprotnosti sa odredbama ZPP-a i ZIP FBiH, te smo stoga istaknuli i prigovor zastare potraivanja u predmetnoj stvari. PRIMJER 2 Stranka XX zajedno sa svojim bratom je pravomonim rjeenjem o nasljeivanju Opinskog suda u Mostaru iza svoga oca nasljedio veu koliinu zemlje i navednim rjeenjem prela na njega i brata sa po . Stranka takoer navodi da on i brat nisu odavno u dobrim odnosima i da on eli da se njegov dio odvoji od bratovog dijela.

175

Stranci smo pomogli na nain da smo sudu koji je nadlean za predmetne nekretnine napisali prijedlog za diobu nekretnina u suvlasnitvu i naveli da sud donese rjeenje o diobi nekretnina na nain: Vri se dioba izmeu predlagatelja i predloenika na nekretninama oznaenim kao k.. XX na nain da se uzme u obzir stvarno stanje udio predlagatelja diobe i formiraju dvije zasebne k.. a predlagatelj e biti vlasnik na jednoj sa 1/1, a sve sukladno nalazu i miljenju vjetaka-geometara, iji nalaz e biti sastavni dio ovog rjeenja. Takoer smo stranku upozorili da ako sud postupajui po prijedlogu utvrdi da meu sporno neko pravo koje je predmet diobe prekinuti e postupak i uputiti predlagatelja da u roku od 15 dane pokrene parnicu. Stranci smo objasnili specifinost ove situacije ali i trenutanu specifinu situaciju u kojoj se sud nalazi i upozorili na mogunost ekanja eljenog ishoda. PRIMJER 3 Stranka je nakon provedene rasprave u ostavinskom postupku iza svoga oca dana 15.06.2010. god., dobila rjeenja o nasljeivanju u kojem je pogreno napisan matini broj stranke i neke od nekretnina na kojima je pokojni otac stranke upisan kao vlasnik su isputene iz navedenog rjeenja, ali stranka nije odmah uoila navedene greke pa je protekao rok za albu i rjeenje je postalo pravomono. Stranka smo pomogli na nain da smo objasnili da sud o ovakvim grekama vodi rauna i ispravlja ih po slubenoj dunosti ali da e ih ispravi i po prijedlogu stranaka Tako smo stranci pomogli na nain da smo na navedeno rjeenje o nasljeivanju napisali prijedlog za ispravku i dopunu navedenog rjeenja kao prilog smo dostavili i zemljinoknjine izvatke gdje ostavitelj upisan kao vlasnik i kopiju osobne i Izvadak iz matine knjige roenih kao potvrda za toan matini broj. Takoer moramo istaknuti da smo zbog ve gore navedenih specifinosti u kojima se sud nalazi, te zahtjeva stranke, napisali i urgenciju na navedeni prijedlog.

176

eljko Rezo, diplomirani pravnik Zoran Zovko, diplomirani pravnik Amra Mace, diplomirana pravnica Amela Rudan, diplomirana pravnica

RAZVOD BRAKA I RODITELJSKA SKRB

Uvod Cilj ovoga rada jest pribliiti itateljima ustanovu razvoda braka, te s njom usko vezanu ustanovu roditeljske skrbi. U svijetu postoji tendencija rasta broja razvoda brakova, emu je uzrok sve bri nain ivota, velika pokretljivost stanovnitva i sve manja ekonomska ovisnost ena o njihovim muevima. Kada se razvede brak u kojemu su roena djeca, treba rijeiti pitanje roditeljske skrbi o maloljetnoj djeci ili djeci o kojima roditelji skrbe i nakon punoljetnosti. Roditeljska skrb je pravni pojam, ali ini i dio osobnog statusa pojedinca. Razvod braka kao drutveni problem ovakvih razmjera iziskuje velike napore sviju nas da tendenciju njegova rasta pokuamo okrenuti u suprotnom smjeru, inae bi se moglo dogoditi da u potpunosti izgubimo obitelj, kao osnovnu drutvenu jedinicu, to bi pak dovelo do nezdravog razvoja drutva u cjelini. Pojam razvoda braka Prema pravnoj teoriji razvod braka je prestanak braka za ivota obaju branih partnera odlukom suda na osnovi sporazuma branih partnera ili na osnovi utvrenog uzroka za razvod. 1 Uzroci za razvod braka nastaju po zakljuenju braka, a to su takve okolnosti koje dovode do teke i trajne poremeenosti branih odnosa. injenice i okolnosti koje dobiju znaenje brakorazvodnog uzroka nam zapravo pokazuju kako razliite drutvene zajednice razliito gledaju na opravdanost razvoda. No, bez obzira na uzroke, brak se moe razvesti samo na zahtjev branih partnera. 2 Takoer, brak se moe razvesti iskljuivo za ivota branih partnera, jer je smrt, sama po sebi, prirodni nain prestanka braka. Meutim, iako brak pokriva jedan veliki dio ovjekove intime, to je ipak drutvena institucija koja je, kao i sve druge, zakonom normirana. Stoga, kao to se moraju ispuniti odreeni uvjeti da bi se brak sklopio, tako se moraju dogoditi i odreene okolnosti, koje e norma prepoznati kao brakorazvodne uzroke, da bi se brak mogao razvesti. Obiteljski zakon Federacije Bosne i Hercegovine (dalje: OZ F BiH) u dijelu pod naslovom Razvod braka, normira ovu oblast u samo etiri lanka (l. 41-44). Brakorazvodni uzroci Uzroci za razvod braka jesu razliite injenice i okolnosti koje nastaju nakon zakljuenja braka, a za ivota obaju branih partnera, temeljem kojih se brak moe razvesti. Teorijski se najee dijele na sljedee:
_______________
1

M. Alini, A. Bakari-Abramovi, D. Hrabar, D. Jakovac-Lozi, A. Kora, Obiteljsko pravo, Zagreb, 2001., str. 105. Za razliku od razvoda, u sluaju nitavosti braka, zahtjev za ponitenje mogu podnijeti kako brani partneri, tako i sve druge osobe s pravnim interesom i organ starateljstva.

177

1. Opi i posebni Opi uzroci su u zakonu navedeni tako da mogu obuhvatiti vrlo razliite injenice. Nazivaju ih i neodreenima, jer dolaze u formulaciji neki drugi ozbiljni uzroci, a konkretno to esto budu stalne nesuglasice, svae, nesporazumi, itd. Posebni uzroci, ili odreeni, su takvi uzroci koje zakon taksativno navodi kao uzroke kod kojih je doputeno traiti razvod braka. To su esto uski pojmovi i sadrajno ogranieni (preljub, zlostavljanje, nestalost branog partnera). 2. Apsolutni i relativni Apsolutni uzroci jesu samostalni brakorazvodni uzroci. Oni su u zakonu taksativno nabrojeni i sud, pri izriaju razvoda, ima samo obvezu utvrditi postojanje jednog od takvih uzroka, a ne i njihov utjecaj na poremeenost branih odnosa (preljub, naputanje branog partnera). Relativni uzroci nisu injenice sa samostalnim znaenjem. To znai da sud, pored dokazivanja njihova postojanja, mora dokazati i odreenu posljedicu izazvanu tim uzrocima. Takvi uzroci su npr. ljubomora, neslaganje naravi, itd., a oni za posljedicu mogu imati teku i trajnu poremeenost branih odnosa. 3. Skrivljeni i neskrivljeni U ovoj podjeli vanu ulogu igra ponaanje branih partnera u njihovom zajednikom ivotu. Bitna je namjera. Tako su skrivljeni uzroci npr. preljub, zlostavljanje i naputanje branog partnera. Neskrivljeni uzroci nisu plod samovolje i nekorektnog ponaanja branih partnera, nego jednostavno rezultat nekih nepovoljnih injenica i okolnosti (duevna bolest i sl.). Sustavi razvoda braka U suvremenom zakonodavstvu postoje razliiti sustavi razvoda braka. Iako su neki od njih zastarjeli, modificirani, ili ak moda i naputeni, svejedno emo ih sve nabrojati. 1. Sustav zabrane razvoda braka: U kanonskom pravu vrijedi naelo nerazrjeivosti braka. Shodno tome, neke su zemlje temeljile svoja zakonodavstva na kanonskom pravu, te tako uvele zabranu razvoda brakova. Meutim, sredinom dvadesetog stoljea, veina tih zemalja naputa ovu koncepciju. 2. Sustav potpune slobode razvoda braka: Ovaj sustav je zastupljen u zemljama na koje je utjecaj ima erijatsko pravo. Po tom pravu, razvod braka se moe dogoditi na tri naina, i to otkazom braka, razvodom braka po sporazumu, te razvodom na osnovi sudske odluke. Bitna je samo volja suprunika, a ne i brakorazvodni uzroci. 3. Sustav sankcije: Prema ovom shvaanju, razvod braka je sankcija za prekritelja branih dunosti, sankcija za njegova skrivljena i nedoputena ponaanja (npr. preljub, zlostavljanje, zlonamjerno i neopravdano naputanje branog partnera). 3 Danas je ovaj sustav gotovo naputen. 4. Mjeoviti sustav razvoda braka: Ovaj sustav podrazumijeva kombinaciju skrivljenih i neskrivljenih brakorazvodnih uzroka. Skrivljena i nedoputena ponaanja ve smo spominjali. Kao neskrivljena ponaanja, esto se navode: nestalost branog partnera, gubitak sposobnosti za rasuivanje i sl. Ovaj sustav su primijenile mnoge europske zemlje u svojim kodifikacijama tijekom 19. stoljea. 5. Sustav poremeenosti branih odnosa: Brak u pravilu postaje neodrivim ako izmeu ene i mua nije uspostavljen odnos privrenosti ili ako su tijekom zajednikog ivota brani partneri izgubili sposobnost odravanja skladnih branih (i obiteljskih)
_______________
3

Nerimana Tralji, Suzana Bubi, Brano pravo, Sarajevo, 2007., str. 103.

178

odnosa. 4 Stoga je u suvremenom pravu omoguen razvod onog braka koji je izgubio svoju svrhu i smisao, neovisno o tome ije je ponaanje dovelo do takvog stanja. To znai da je, pri razvodu braka, krivnja postala nebitna. Bitno je samo postojanje teke i trajne poremeenosti branih odnosa, koju sud mora utvrditi. Razvod braka po Obiteljskom zakonu Federacije BiH Obiteljski zakon Federacije BiH u lanku 41. propisuje: Brani partner moe traiti razvod braka ako su brani odnosi teko i trajno poremeeni." Dakle, obiteljsko zakonodavstvo Federacije BiH prihvatilo je sustav teke i trajne poremeenosti branih odnosa. Razvod se moe zahtijevati ukoliko brak izgubi svoju svrhu postojanja. Zbog kojeg od branih partnera je dolo do takvog stanja, potpuno je irelevantno. Obiteljski zakon BiH predviao je i potrebu nastupanja nepodnoljivosti zajednikog ivota, kao subjektivne posljedice, da bi se brak mogao razvesti. Isto rjeenje je prihvaeno u Porodinom zakonu Republike Srpske koji u l. 52. propisuje: Brani suprunik moe traiti razvod braka ako su brani odnosi teko i trajno poremeeni, uslijed ega je zajedniki ivot postao nepodnoljiv. Izbacivanje ove druge posljedice iz OZ F BiH znai pribliavanje europskom zakonodavstvu. Novina u OZ F BiH jest lanak 43. koji glasi: Mu nema pravo na tubu za razvod braka za vrijeme trudnoe ene ili dok njihovo dijete ne navri tri godine ivota. Ovaj lanak privremeno ograniava pravo mua da tubom trai razvod braka, te na taj nain titi enu i dijete da u tom periodu ne prolaze kroz stresne situacije koje razvod nosi za sobom. PZ Republike Srpske navodi: Mu nema pravo na tubu za razvod braka za vrijeme trudnoe ene ili dok njihovo dijete ne navri godinu dana ivota. 5 Zabrana podnoenja tube u ovom periodu od strane mua moe doprinijeti tomu da se odreene krize ipak prebrode i da se brak odri iz ljubavi prema djetetu. Meutim, ovo rjeenje ne treba pogreno shvatiti, u smislu da se u ovom periodu brak nikako ne moe razvesti. eni je ostavljena mogunost podizanja tube, a i suprunici zajedno mogu traiti sporazumni razvod braka. Sporazumni razvod braka Sporazumni razvod braka je razvod braka koji se temelji na suglasnoj volji branih partnera da se njihov brak razvede. 6 Institut sporazumnog razvoda braka prihvaen je skoro bez izuzetaka u suvremenoj pravnoj teoriji i zakonodavstvu. Sporazumni razvod braka ima itav niz prednosti u odnosu na razvod braka po tubi. Prednost je svakako nepostojanje sukoba i meusobnog optuivanja. Pri sporazumnom razvodu braka nema potrebe iznoenja svojih najintimnijih odnosa pred javnost, niti potrebe da jedan brani partner bude tuilac a drugi tueni. Brani partneri imaju mogunost sporazumnog i dostojanstvenog razilaska. Meutim, postoji i negativna strana ovakvog naina razvoda, osnovna kritika jest gubitak smisla samoga braka, jer sudbina braka zavisi iskljuivo od volje branih partnera i negiraju se drutvene kompetencije u sferi razvoda braka. Brani partneri nisu duni navoditi razlog za razvod braka, kao to ni sud nije obvezan utvrivati ga. 7 Sud samo mora utvrditi jesu li ispunjeni zakonom normirani uvjeti za sporazumni razvod braka. im utvrdi da jesu, donosi odluku o razvodu bez ispitivanja ozbiljnosti i opravdanosti razloga.
_______________
4 5 6 7

M. Alini, A. Bakari-Abramovi, D. Hrabar, D. Jakovac-Lozi, A. Kora, op. cit., str. 110. Identino rjeenje je sadrano u Obiteljskom zakonu R Hrvatske (l. 42 st. 2.). Nerimana Tralji, Suzana Bubi, op.cit., str. 112. Ibidem, str. 112.

179

Neka zakonodavstva, kao to su panjolsko, grko, francusko, njemako, vicarsko trae, kao uvjet za prihvaanje zahtjeva za razvod braka po sporazumu, i sporazum o razrjeenje imovinskih odnosa, stambenih odnosa, te sporazum o podjeli zajednike imovine. Isto tako, za sporazumni razvod braka u zakonodavstvima pojedinih europskih zemalja, karakteristino je, kao i u naem pravu, da se isti moe zahtijevati tek nakon odreenog vremena provedenog u braku: u belgijskom pravu to je period od najmanje 2 godine, u francuskom i grkom 6 mjeseci, a u poljskom 3 godine. Sporazumni razvod braka ne treba se dozvoliti bez ikakvih ogranienja. Institut sporazumnog razvoda braka u naem zakonu je znatno unaprijeen. Zapravo to vie nije nain razvoda braka koji mogu koristiti samo brani partneri koji nemaju maloljetne djece, djece nad kojima je produeno roditeljsko pravo te maloljetne usvojene djece. U smislu l. 44. OZ FBiH sud e razvesti brak na osnovi zahtjeva za sporazumni razvod braka: - ako je od sklapanja braka prolo 6 mjeseci - ako postoji sporazum branih partnera, sklopljen u postupku posredovanja, o ostvarivanju roditeljskog staranja, uzdravanju djeteta, uvjetima i nainu odravanja osobnih odnosa i neposrednih kontakata djeteta sa roditeljem koji ne ostvaruje roditeljsko staranje i uzdravanju branog partnera. Prije pokretanja postupka za razvod braka brani partneri, koji imaju djecu nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb, duni su podnijeti zahtjev za posredovanje pravnoj ili fizikoj osobi koja je ovlatena za posredovanje. Zahtjev za posredovanje podnosi se osobi na ijem podruju podnositelj zahtjeva ima prebivalite odnosno boravite ili na ijem su podruju brani partneri imali posljednje zajedniko prebivalite. Osoba ovlatena za posredovanje duna je u roku od osam dana od podnoenja zahtjeva pokrenuti postupak posredovanja i pozvati oba brana partnera da osobno pristupe i sudjeluju u postupku posredovanja. U postupku posredovanja ovlatena osoba nastojat e ukloniti uzroke koji su doveli do poremeaja branih odnosa i izmiriti brane partnere. Ovlatena osoba upoznat e brane partnere s posljedicama razvoda braka, a posebno s onima koje se odnose na djecu. Ona e nastojati da se roditelji sporazume o tome s kim e ivjeti njihovo maloljetno dijete ili dijete nad kojim ostvaruju roditeljsko staranje nakon punoljetnosti, o njegovim osobnim odnosima s roditeljem s kojim nee ivjeti, o njegovom uzdravanju itd. Ako brani partneri ne postignu taj sporazum ili postignuti sporazum ne odgovara interesima djeteta, organ starateljstva e na zahtjev ovlatene osobe ili po slubenoj dunosti odluiti o tim pitanjima. Ovlatena osoba je duna u roku od dva mjeseca okonati postupak posredovanja. Ako se zahtjev za sporazumni razvod braka podnese prije okonanja postupka posredovanja, sud e taj zahtjev odbaciti. Sud e takoer odbaciti zahtjev za sporazumni razvod braka ako sporazum nije u interesu djeteta. Nasuprot naem zakonu, PZ Republike Srpske predvia mogunost sporazumnog razvoda braka samo u sluaju kada brani suprunici nemaju maloljetnu ili usvojenu djecu, ili djecu nad kojom je produeno roditeljsko staranje. Takoer, brani suprunici nisu duni navesti razloge za razvod braka, a ni sud nije duan da ih utvruje. Kao to moemo zakljuiti, sporazumni razvod braka ima brojne prednosti u odnosu na razvod braka po tubi. Usprkos tome, ipak je manje zastupljen od drugog naina razvoda braka. Postavlja se pitanje: to je uzrok tome? Na osnovi naeg dosadanjeg iskustva u radu sa strankama i razgovora s osobama koje su specijalizirane za tu oblast, zakljuili smo da je uzrok tomu nemogunost postizanja sporazuma izmeu branih partnera, jer razvodom braka brani partneri ele jedan drugoa nanijeti tetu, u veini sluajeva ne brinui se za dobrobit djece. Sudska praksa pokazuje da je sporazumni razvod braka mnogo manje zastupljen, te da se suprunici, bez obzira na mnoge njegove prednosti, odluuju na razvod braka po tubi,

180

posebno kad imaju djecu, ne uspijevajui da se dogovore o svim bitnim pitanjima, to smo potvrdili i u naem razgovoru sa sutkinjama Opinskog suda u Mostaru. Zahtjev za sporazumni razvod braka obavezno mora biti u pisanom obliku, razumljiv i mora sadravati oznaku suda, ime, zanimanje i prebivalite stranaka, predmet spora, sadraj izjave i potpis podnositelja zahtjeva. Budui da se sporazumnim zahtjevom trai da sud razvede brak, potrebno je navesti injenice na kojima se temelji takav zahtjev i dokaze o postojanju uslova za sporazumni razvod braka, normiranih u OZ FBiH. Ako zahtjev za sporazumni razvod braka nema te kvalitete sud moe vratiti sporazumni zahtjev radi ispravke. U zahtjevu za sporazumni razvod braka obavezno se navode slijedei prijedlozi: - prijedlogda se brak razvede; - prijedloge o tome s kojim od roditelja e nakon razvoda ivjeti djeca; - prijedlog o tome koliko roditelj koji nee ivjeti s djecom treba doprinositi za uzdravanje djece; - prijedlog kako i u kojem vremenu treba da se odvijaju susreti i druenja djece i roditelja s kojim po razvodu nee ivjeti. To su najbitnije toke o kojima se treba sporazumjeti, uz obostrano izraenu elju za razvodom. A ukoliko se razvod pokree tubom, pretpostavlja se da nema sporazuma po navedenom ili postoji samo djelomini sporazum. U brakorazvodnoj parnici sud e, nakon utvrenja da ne postoji mogunost da se brak odri, razvesti brak, bez obzira na to to bi se tome moda protivio jedan od suprunika. Ako tuenik do okonanja glavne rasprave prihvati razvod, sud e u presudi navesti da je brak sporazumno razveden, ukoliko su ispunjeni uvjeti za ovaj nain razvoda. Isprave koje se prilau zahtjevu za sporazumni razvod braka su originali izvoda iz matine knjige vjenanih i matine knjige roenih za maloljetnu djecu. Zahtjev za sporazumni razvod braka, s tim ispravama, prilae se u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu. Zakon ne zahtijeva da stranke u postupku radi razvoda braka nuno moraju imati advokata, pa stranke same mogu sastaviti zahtjev za sporazumni razvod i pristupiti roitu. Postupak za razvod braka Norme koje ureuju postupak u branim sporovima, nalaze se u sedmom dijelu Obiteljskog zakona F BiH. Meutim, taj je postupak, ako nije drukije odreeno, reguliran i odredbama Zakona o parninom postupku, Zakona o izvanparninom postupku i Zakona o izvrnom postupku. Postupak za razvod braka se vodi pred opinskim sudom i to u mjestu prebivalita (odnosno boravita) tuenog branog partnera, ili u mjestu posljednjeg zajednikog prebivalita branih partnera. Ovaj postupak mogu pokrenuti samo brani partneri i to tako to e podnijeti tubu jedan protiv drugog, ili e podnijeti zahtjev za sporazumni razvod braka. 8 Tubu mogu podnijeti osobno ili preko punomonika. Pravo na tubu ne zastarijeva i neprenosivo je. Meutim, moe se dogoditi da nasljednik tuitelja nastavi postupak radi utvrivanja postojanja osnove za razvod (ili ponitaj) braka. Nasljednicima tuenoga nije pruena ta mogunost, tako da e u sluaju njegove smrti sud obustaviti postupak. Ako tueni brani partner do zakljuenja glavne rasprave izjavi da ne osporava osnovanost tubenog zahtjeva za razvod braka, smatrat e se da su brani partneri podnijeli zahtjev za sporazumni razvod braka. Ovaj zahtjev se moe pretvoriti u tubu za razvod
_______________
8

Kod postupka za utvrivanje postojanja, odnosno nepostojanja braka, kao i za ponitenje braka, krug osoba koje mogu podnijeti tubu je iri.

181

braka, ako jedan brani partner odustane od zahtjeva za sporazumni razvod (l. 287. st. 2. i 4.). Za razliku od zahtjeva za sporazumni razvod braka, u tubi za razvod braka se moraju navesti uzroci i injenice koje su dovele do stanja u kakvom se nalaze brani partneri. Postupak za razvod braka ima niz specifinosti, po kojima se razlikuje od redovnog postupka normiranog Zakonom o parninom postupku. Taj se postupak rjeava u kraim rokovima, to znai da je hitniji od drugih. U njemu sude specijalizirani suci, iskljuena je javnost, ukljuen je organ starateljstva. Postupak za razvod braka e se okonati donoenjem presude o razvodu braka, ukoliko sud ocijeni da su ispunjeni uvjeti za njeno donoenje. Ova presuda e sadravati odluku o razvodu braka, te odluku o svim sadrajima roditeljske skrbi, ukoliko brani partneri imaju djecu o kojoj skrbe. Meutim, ako nisu ispunjeni uvjeti za sporazumni razvod braka ili pak nije utvrena teka i trajna poremeenost branih odnosa (ako se radi o tubi za razvod braka), sud e odbiti razvesti brak. Presuda o razvodu braka donesena po tubi moe se pobijati iz svih alidbenih razloga, tj. zbog povrede odredaba parninog postupka, zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja i zbog pogrene primjene materijalnog prava. No, ako je brak razveden na osnovi zahtjeva za sporazumni razvod, ta presuda se moe pobijati samo zbog povrede odredaba parninog postupka, zbog mane volje jednog od suprunika te zbog nepostojanja uvjeta za sporazumni razvod braka, navedenih u lanku 44. OZ F BiH. Pojam roditeljske skrbi Roditeljska skrb je skup odgovornosti, dunosti i prava roditelja koja imaju za cilj zatitu osobnih i imovinskih prava i interesa djeteta. Ova se skrb ostvaruje u najboljem interesu djeteta. 9 S obzirom na ovakav sadraj i cilj ove ustanove, u Obiteljskom zakonu je za nju uveden novi termin roditeljska skrb, umjesto termina roditeljsko pravo, koji je do sada bio koriten u naem pravu, praksi i teoriji. U suvremenom pravu se uglavnom koriste termini roditeljska skrb i roditeljska odgovornost 10. Koristili su se razliiti termini za ovu ustanovu kroz povijest, koji su pratili i oslikavali njen sadraj. Termin oinska vlast tek je u zakonodavstvu s kraja 19. stoljea, a u dijelu zakonodavstava tek 60-ih godina 20. stoljea, zamijenili nazivom roditeljska vlast, a ovaj je opet ustupio mjesto terminu roditeljska briga odnosno roditeljska odgovornost. U dosta suvremenih zakona jo se uvijek koristi naziv roditeljska vlast, mada teite vie nije samo na vlasti i pravima roditelja, ve i pravima djeteta, odnosno dobrim dijelom na roditeljskoj odgovornosti. U ovim pravima termin vie ne odgovara sadraju ove ustanove. U Konvenciji o pravima djeteta prihvaen je termin roditeljska odgovornost. 11 Reguliranju odnosa roditelja i djece sasvim novi pristup dala je Konvencija o pravima djeteta gdje stoji naelo da oba roditelja imaju zajedniku odgovornost u podizanju i razvoju djeteta. U istoj odredbi se navodi da roditelji imaju glavnu odgovornost za podizanje i razvoj djeteta, te da su interesi djeteta njihova osnovna briga 12. Roditelji su zajedniki odgovorni za
_______________
9 10 11 12

lanak. 129. Obiteljskog zakona FBiH Suzana Bubi, Nerimana Tralji, Roditeljsko i starateljsko pravo, Sarajevo, 2007., str. 145. Ibidem, str. 145. lanak 18. Konvencije o pravima djeteta

182

dijete, to znai da su obavezni poduzimati sve mjere i aktivnosti radi zadovoljenja potreba i interesa djeteta 13. Najvaniji element u roditeljskoj skrbi postaje interes djeteta 14. Posebno je izraeno i potovano naelo zatite djece. Ono se manifestira kroz obavezu drave da osigura zatitu djeteta i takoer obavezu roditelja da osiguraju zatitu interesa i dobrobit djeteta i njihovu odgovornost u podizanju, odgoju i obrazovanju djeteta. Vezano za sadraj roditeljske skrbi, stavljeno je teite na odgovornosti i dunosti roditelja prema djeci, dok su prava prema djetetu ograniena i priznata samo radi osiguranja bolje i potpunije zatite interesa djeteta. lanak 141. stavak 1. regulira ostvarivanje roditeljske skrbi, on navodi da je majka i otac, koji nositeljima roditeljske skrbi postaju roenjem djeteta, ostvaruju zajedniki, sporazumno i ravnopravno, osim ako je zakonom ureeno drugaije. U ostvarivanju roditeljske skrbi roditelji su samostalni; u odnose roditelja i djece nitko nema pravo mijeati se. Ova njihova autonomija se potuje sve dok se roditeljska skrb ostvaruje u interesu djeteta. Kada roditelji ugroze ili povrijede interes djeteta, sustav intervenira. Intervencijom koju ostvaruje uglavnom preko organa starateljstva i suda, drava izvrava obavezu normiranu l. 19. Konvencije o pravima djeteta, poduzimanje razliitih mjera radi zatite djeteta dok je ono na brizi roditelja. 15 Kako bi se zatitio interes djeteta, u Obiteljski zakon je uneseno novo rjeenje koje se odnosi na specijalizaciju sudaca koji rade u predmetima koji se tiu roditeljske skrbi. Tako, u postupcima u kojim se odluuje o roditeljskoj skrbi, normirano je da postupa sudac specijaliziran za ovu vrstu sporova (l. 275. stav 1.) Suci redovnog suda ovom specijalizacijom trebaju osigurati bolju zatitu interesa djeteta nego to je to bilo ranije: postii stupanj zatite djeteta koji je osiguran u pravima u kojim su predmeti koji se tiu maloljetne djece u nadlenosti posebnih tj. specijaliziranih sudova ili specijaliziranih sudaca. Prvostupanjski sudovi se strogo pridravaju l. 275. stav 1. to pokazuje praksa tih sudova te pokuavaju uzeti u rad i rijeiti predmete iz obiteljskih odnosa u to kraem vremenskom periodu. Roditeljska skrb je vezana za potrebu zatite djeteta koja postoji za vrijeme njegovog maloljetnitva. Zbog toga, ona prestaje kada dijete dostigne punoljetnost, odnosno kada postane sposobno skrbiti o sebi, svojim pravima i interesima. Punoljetnou dijete postaje sasvim nezavisno od roditelja, i prema njima mu ostaju samo neke dunosti. Od ovog pravila, o prestanku roditeljske skrbi punoljetnou djeteta, postoji odstupanje u zakonom posebno normiranima sluajevima: ona moe prestati i prije navrene 18. godine ivota djeteta, odnosno moe se ostvarivati i nakon punoljetnosti djeteta. 16 Pravo Republike Srpske je ostalo nepromijenjeno u ovoj oblasti. Zadran je termin roditeljsko pravo, a normirano je lankom 85. stavak 1. U tom lanku stoji da ovo pravo roditelji vre sporazumno. Sadraj roditeljske skrbi Odgovornosti, dunosti prava roditelja prema djeci sadrana u roditeljskoj skrbi dijele se na ona koja se odnose na osobnost i ona koja se tiu imovine djeteta. Obiteljski zakon je prihvatio ovu podjelu, u ijem su III i V dijelu regulirana prva a u VI dijelu druga grupa odgovornosti, dunosti i prava roditelja. Vea panja zakonodavca upuena je prema odgovornostima i obavezama roditelja iji je cilj zatita osobnih prava i interesa djeteta.
_______________
13 14

15 16

Supra note 10., str. 145. l. 3. stav 2. Konvencije govori i o dobrobiti djeteta. U ovoj se odredbi drave obavezuju da djetetu osiguraju takvu zatitu i brigu koja je nuna za njegovu dobrobit. Supra note 10., str. 147. ibidem. str. 148.

183

Uzdravanje djeteta Izvravanje dunosti i prava roditelja na uzdravanje djeteta je pretpostavka za vrenje svih ostalih dunosti i prava prema djetetu, pa zbog toga ono za dijete ima veliki znaaj. Na njegovu vanost ukazuje i to to ova obaveza ostaje i onda kada roditeljska skrb prestane punoljetnou djeteta ili bude oduzeta roditeljima. 17 Konvencija o pravima djeteta obavezuje dravu da svakom djetetu prizna pravo na ivotni standard primjeren fizikom, mentalnom, duhovnom, moralnom i drutvenom razvoju djeteta. Prvenstvena je odgovornost roditelja i drugih osoba, odgovornih za dijete da, u okviru svojih sposobnosti i financijskih mogunosti, osiguraju ivotne uvjete potrebne za razvoj djeteta. Drava poduzima odgovarajue mjere za pomo radi ostvarivanja ovog prava, a u sluaju potrebe osigurava materijalnu pomo i programe pomoi, posebno u vezi s prehranom, odjeom i stanovanjem, kao i mjere radi osiguranja dobivanja uzdravanja od roditelja i drugih osoba financijski odgovornih za dijete. 18 Obaveza uzdravanja djeteta postoji do punoljetnosti djeteta, a moe se produiti i nakon toga. Tako ona ostaje i nakon punoljetnosti djeteta ako se dijete nalazi na redovnom kolovanju. Roditelji su prema svojim mogunostima duni osigurati mu uzdravanje najdue do navrene 26. godine ivota to je regulirano l. 216. stavak 1. Razlog za ovu obavezu je potreba da se dijete produenim kolovanjem osposobi za odreeni poziv i djelatnost, kako bi moglo samo osigurati svoju, ali i egzistenciju drugih osoba. Zakonodavac je napustio ranije rjeenje koje je ostavljalo mogunost produenja ove obaveze i nakon 26. godine, ukoliko redovno kolovanje iz opravdanih razloga nije dotle zavreno. Zakonodavac je zauzeo stajalite da ne treba obvezivati roditelje na uzdravanje nakon navrenog predvienog uzrasta. Ako doe do uzdravanja punoljetnog djeteta, uzdravanje zavisi od mogunosti roditelja, tako da roditelji nee moi biti obavezani na njegovo uzdravanje ukoliko bi to ugrozilo njihovu egzistenciju, dok u uzdravanju maloljetne djece moraju iskoristiti sve svoje mogunosti i sposobnosti. Nakon punoljetnosti uzdravanje se produava i onda kada je dijete zbog bolesti, fizikih ili psihikih nedostataka nesposobno za rad, a nema dovoljno sredstava za ivot ili ih ne moe ostvariti iz svoje imovine. Dunost uzdravanja traje dok traje nesposobnost. 19 U ovom sluaju roditelji mogu nastaviti ostvarivati roditeljsku skrb, ali tome mora prethoditi oduzimanje ili ogranienje djetetove poslovne sposobnosti. Obaveza uzdravanja dijeli sudbinu roditeljske skrbi kao cjeline: zajedno sa svim ostalim dunostima i pravima roditelji nastavljaju izvravati i dunost uzdravanja. Meutim obaveza uzdravanja punoljetnog djeteta postoji i onda kada nije donesena odluka o ostvarivanju roditeljske skrbi nakon punoljetnosti djeteta. Znai, uzdravanje e se dosuditi i punoljetnom djetetu kojem nije oduzeta ili ograniena poslovna sposobnost, jer zakon normira kao uvjet nesposobnost za rad, a ne poslovnu nesposobnost. Uzdravanje u korist djeteta sud odreuje primjenom odredaba koje vae za sve oblike zakonske obveze uzdravanja (izmeu branih i vanbranih partnera, te izmeu srodnika). Zakonodavac je obvezao sud da utvrdi ukupan iznos sredstava potrebnih za uzdravanje, to je regulirano lankom 235. stavak 1. 20 Za odreenje visine uzdravanja relevantne su potrebe djeteta i mogunosti roditelja. Vezano za utvrivanje potreba djeteta, vai opa odredba koji normira potrebe osobe koja zahtijeva uzdravanje: sud prilikom utvrivanja ovih potreba uzima u obzir njeno imovinsko
_______________
17 18 19 20

ibidem, str. 158. lanak 27. Konvencije o pravima djeteta. lanak 216. stavak 2. Obiteljskog zakona FBiH. Supra note 10., str. 159.

184

stanje, sposobnost za rad, mogunost zaposlenja, zdravstveno stanje i druge okolnosti od kojih zavisi ocjena njenih potreba. 21 Pored ove, posebna odredba normira dodatne okolnosti koje sud uzima u obzir onda kada se uzdravanje dosuuje u korist djeteta. Naime u lanku 236. normira se da sud pored navedenih okolnosti uzima u obzir i uzrast djeteta, te potrebe za njegovo kolovanje. 22 Zakonodavac je posebnom odredbom osigurao i ravnopravnost roditelja u izvravanju obaveze uzdravanja djeteta. U situaciji kada roditelji ne ive u porodinoj zajednici, zbog ega dijete ivi sa jednim roditeljem, roditelji ne uestvuju na isti nain ni u daljem cjelokupnom staranju, ni u samom izdravanju djeteta. Roditelj s kojim dijete ivi je mnogo angairaniji, svakodnevno se neposredno brine o zadovoljavanju svih potreba djeteta i zatiti njegovog interesa, tako da je neophodno i o toj okolnosti voditi rauna pri odreivanju visine uzdravanja. 23 Zakon normira da e sud u postupku za uzdravanje djeteta posebno cijeniti, kao doprinos za uzdravanje djeteta, rad i brigu koju u odgoj i podizanje djeteta ulae roditelj sa kojim dijete ivi (l. 236. stav 2.). Uzimajui u vid ovu okolnost, sud e odrediti vii iznos uzdravanja roditelju s kojim dijete ne ivi. Praksa besplatne pravne pomoi pokazala je da je velikom broju djece potrebno uzdravanje i nakon punoljetnosti, najvie radi redovnog kolovanja, a takoer i zbog male mogunosti zapoljavanja. Praksa je pokazala da alimentacija, koju prima roditelj koji se brine o djetetu, u veini sluajeva nije dovoljna da zadovolji sve materijalne potrebe djeteta. U nekim se sluajevima ne potuje odluka suda i redovno se ne isplauje alimentacija, zbog ega su stranke primorane na daljnje korake, kao to je ovrni postupak, to znai dodatne trokove za ostvarivanje svojih prava. Odredbom koja obvezuje sud i organ starateljstva na intervenciju u sluaju kada roditelji i druge osobe koje su po zakonu obavezne uzdravati dijete nisu u mogunosti podmirivati potrebe njegovog uzdravanja dodatno se titi interesa djeteta. Mogue je, i pored stroge obaveze roditelja, da se na njihov teret ne moe dosuditi uzdravanje, zbog toga to nisu u mogunosti uzdravati dijete. U takvoj situaciji na uzdravanje djeteta se obavezuju ostali djetetovi srodnici (ouh ili maeha, brat i sestra, djed i baba), a ako ni oni nisu u mogunosti uzdravati ga, kako egzistencija djeteta ne bi bila ugroena, sud je o tome duan obavijestiti organ starateljstva. Ovaj je organ obvezan osigurati sredstva za njegovo uzdravanje iz budetskih sredstava Federacije. 24 Organ starateljstva titi prava i interese djeteta, on sudjeluje u postupku u kojem se odluuje o uzdravanju maloljetnog djeteta ili punoljetnog djeteta kojeg su roditelji obavezni uzdravati. 25 Njegovo sudjelovanje je obvezno, jer e se tako zatititi interes djeteta onda kada roditelj, zbog nestrunosti i nepoznavanja pravnih propisa, nije u stanju voditi uspjeno postupak. Sud je obavezan obavijestiti organ starateljstva o postupku, pozivati ga na sva roita i dostavljati mu sve odluke donesene u postupku. 26 Na zahtjev suda duan je pribaviti sve podatke znaajne za donoenje odluke o uzdravanju (lanak. 241). Time e se postii uspjenije i tonije utvrivanje injenica, a samim tim i bre okonanje postupka, iz razloga to organ starateljstva moe lake od suda doi do potrebnih podataka. Sudska praksa pokazuje da se organ starateljstva pridrava zakona i da u svakom sluaju usko surauje sa sudom i da specijalizirani suci u obiteljskim odnosima uvaavaju
_______________
21 22

23 24 25 26

lanak 235. stavak 2. Obiteljskog zakona FBiH. Zakonodavac nastoji u potpunosti osigurati interes djeteta i osigurati dosuenje uzdravanja koje e mu zaista moi, u svakom konkretnom sluaju, pokriti sve potrebe, koje su razliite i zavisne od ivotne dobi i stepena obrazovanja u toj dobi, odnosno odabranog smjera njegovog obrazovanja. Supra note 10., str. 162. lanak 237. OZ FBiH. Zbog nesposobnosti za rad i nedovoljno sredstava za ivot. lanak 240. stavak 1. OZ FBiH.

185

miljenje organa starateljstva u donoenju odgovarajue odluke suda koja uvijek mora biti u interesu djeteta. Organ starateljstva ima obvezu pratiti ispunjavanje obveza uzdravanja djeteta. Tek tada i na taj nain e se zatititi interes djeteta i osigurati zadovoljavanje njegovih potreba. PZ Republike Srpske propisuje da su roditelji prvenstveno obavezni uzdravati maloljetnu djecu i da u izvravanju te obveze moraju iskoristiti sve svoje mogunosti. 27 Nakon punoljetnosti su duni uzdravati djecu prema svojim mogunostima, ako se ona redovno koluju, najdalje do njihove navrene 26. godine ivota. Zadrano je rjeenje o mogunosti produljenja ove obveze i nakon toga, ukoliko redovno kolovanje, prema l. 233 stavak 1, nije zavreno u tom vremenu iz opravdanih razloga. Drugi sluaj produljenja obveze uzdravanja nakon punoljetnosti normiran je na isti nain kao u OZ F BiH. 28 Uzdravaju dijete je primarna i prioritetna obveza roditelja u odnosu na obavezu uzdravanja koju je zakonodavac predvidio za druge djetetove srodnike. Tek onda kada roditelji nisu u mogunosti podmirivati potrebe uzdravanja djeteta nastupa obveza uzdravanja djeteta od strane djetetovih drugih srodnika. U prvom redu su maloljetno dijete koje ne moe ostvariti uzdravanje od roditelja, duni izdravati maeha, odnosno ouh (l. 220. stavak 1.). 29 Nakon maehe ili ouha, obaveza uzdravanja djece tereti babu i djeda. Meutim, za njih ova dunost postoji, ne samo prema maloljetnoj, ve i prema punoljetnoj djeci, pod istim uvjetima pod kojim i roditelji moraju uzdravati punoljetnu djecu (l. 222. stavak 1. u vezi sa l. 216.). Znai iako obveza ovih srodnika dolazi po redoslijedu iza obveze srodnika po tazbini, ona je ipak stroa. Njeno postojanje, ne samo prema maloljetnim, ve i prema punoljetnim unucima je posljedica injenice da izmeu njih postoji krvno srodstvo, ija su djelovanja jaa od djelovanja srodstva po tazbini. Na uzdravanje maloljetnog djeteta koje nema roditelje ili koji nisu u mogunosti uzdravati ga, uz postojanje istih okolnosti i na strani navedenih srodnika, obvezat e se njegova braa i sestre. Pri tome se ne pravi razlika izmeu brae i sestara koji imaju ista oba roditelja i sestara i brae po ocu ili majci (l. 222. stavak 3.). 30 PZ RS na slian nain ureuje obvezu uzdravanja drugih srodnika prema djetetu kojeg ne uzdravaju roditelji. Razlika se tie samo obveze maehe i ouha na uzdravanje pastoraka. Ona ne dolazi odmah iza obaveze roditelja ve iza svih drugih srodnika koji su ih po zakonu duni uzdravati. 31 Ostvarivanje roditeljske skrbi lankom 141-149. Obiteljskog zakona F BiH normirano je ostvarivanje roditeljske skrbi: roditelji je ostvaruju zajedniki, sporazumno i ravnopravno, osim ako je drukije
_______________
27 28

29

30 31

lanak 232. stavak 2. Porodinog zakona Republike Srpske. U slovenskom pravu su roditelji takoer duni dijete uzdravati i nakon punoljetnosti, ukoliko se ono redovno koluje, a najdulje do navrene 26. godine. Karakteristino je rjeenje ovog zakona kojim se roditelji izriito obvezuju da uzdravaju dijete i nakon to ono zakljui brak ili zasnuje vanbranu zajednicu, ukoliko ga brani odnosno vanbrani partner ne moe uzdravati (lanak 123. ZZZDR). U hrvatskom pravu je obaveza roditelja na uzdravanje punoljetnog djeteta drukije normirana nije postavljeno ogranienje njenog trajanja uzrastom djeteta dok se ono redovno koluje, a nakon zavretka kolovanja, ako se ne moe zaposliti, obaveza uzdravanja se moe produiti za jo jednu godinu (lanak 210. Obiteljskog zakona Republike Hrvatske). Maeha i ouh su duni uzdravati samo maloljetne, a ne i punoljetne pastorke makar oni ispunjavaju uvjete za uzdravanje prema roditeljima. Ova odredba vrijedi za brau i sestre. Supra note 10., str. 165. i 166. lanak 237-240. i lanak 237. stavak 1. Porodinog zakona Republike Srpske.

186

ureeno Obiteljskim zakonom. Prihvaeno je naelo o zajednikoj odgovornosti roditelja, preuzeto iz lanka 18. Konvencije o pravima djeteta. Roditelji su ravnopravni u ostvarivanju roditeljske skrbi, to im je zagarantirano u Protokolu br. 7 Evropske konvencije o zatiti ljudskih prava i temeljnih sloboda: u odredbi lanka 5. se normira da e brani partneri meusobno uivati jednaka prava i obveze u svojim odnosima s djecom, u pogledu trajanja braka, tijekom trajanja braka i u sluaju njegova prestanka. U najveem broju sluajeva roditelji se, rukovodei se interesom djeteta, uspijevaju sporazumno skrbiti o njemu. Onda kada izostane sporazum, interes djeteta zahtjeva intervenciju u ostvarivanju roditeljske skrbi. U tom smislu zakon normira da, ukoliko izmeu roditelja nastane spor o ostvarivanju roditeljske skrbi, odluku donosi sud u izvanparninom postupku. 32 Kada se roditelji ne mogu sporazumjeti o ostvarivanju nekog od prava djeteta ili o izvravanja nekih od obveza i odgovornosti 33, interes djeteta se titi ovlaivanjem suda da o tome odlui. Ranije zakonsko rjeenje je odluivanje preputalo organu starateljstva, meutim, u sadanjem OZ ta je odluka u nadlenosti redovnih sudova. Sud odluku donosi u izvanparninom postupku, koji su ovlateni prijedlogom pokrenuti roditelji. Takoer, dijete koje je sposobno shvatiti znaenje i pravne posljedice svojih radnji moe pokrenuti ovu vrstu spora. To moe uiniti i organ starateljstva na ijem podruju dijete ima prebivalite. Dijete je izriito ovlateno na pokretanje postupka, mada bi to moglo uraditi i na osnovi posebno priznatog prava da trai zatitu svojih prava pred nadlenim organom 34. Ako dijete nije dovoljno zrelo i sposobno pokrenuti izvanparnini postupak, organ starateljstva bi ga trebao pokrenuti radi zatite interesa djeteta. Za voenje ovog, kao i ostalih sudskih postupaka, vai naelo hitnosti. Sud je duan prije zakazivanja roita voditi rauna o potrebi hitnosti rjeavanja radi zatite djeteta to je regulirano lankom 268. stavak 3.OZ. Roditeljska skrb se ostvaruje zajedniki, sporazumno i ravnopravno onda kada su oba roditelja iva i ive zajedno, odnosno kada dijete ivi u zajednici s njima. Ovaj nain ostvarivanja skrbi izostaje onda kada je samo jedan roditelj u stanju skrbiti za dijete i onda kada roditelji ne ive zajedno. 35 PZ RS je zadrao rjeenje iz ranijeg zakona i normira da roditeljsko pravo roditelji vre sporazumno. U sluaju neslaganja roditelja o vrenju roditeljskog prava, odluku donosi organ starateljstva 36. O djetetu e se skrbiti samo jedan roditelj ukoliko je drugi roditelj: 1. umro, 2. proglaen umrlim, 3. sprijeen da skrbi o djetetu, 4. nepoznatog boravita, 5. kada mu je oduzeta roditeljska skrb 6. kada mu je oduzeta ili ograniena poslovna sposobnost. 37 Roditelji mogu, u sluaju da ne ive zajedno, roditeljsku skrb ostvarivati na isti nain kao da ive u istoj zajednici. U sluaju razvoda, ponitenja ili utvrenja nepostojeim braka njihovih roditelja, ili faktikog prekida brane zajednice, ili raskida izvanbrane zajednice, ili
_______________
32 33 34 35 36 37

Supra note 10., str. 173. Kao npr.: o izboru kole ili zanimanja djeteta, o njegovom odgoju ili lijeenju. lanak 125. stavak 2. OZ FBiH Supra note 10., str. 174. lanak 85. Porodinog zakona Republike Srpske lanak 141. stavak 2. OZ FBiH

187

ako izvanbrani roditelji nisu nikada ivjeli u izvanbranoj zajednici, mora se donijeti odluka o tome koji e roditelj ostvarivati roditeljsku skrb prema djetetu. 38 U usporednom pravu nadleni organ ima razliite mogunosti pri odluivanju o skrbi za djecu u ovakvim situacijama. Pri tome je najvaniji je interes djeteta i s tim usko povezan, pravilan razvoj djeteta, kako psihiki tako i fiziki. Suvremeno pravo u potpunosti pokuava, umjesto pojedinane skrbi jednog roditelja o djetetu, uvoditi njihovo zajedniku skrb. Zajednika skrb ne znai da oba roditelja zajedniki vre svakodnevnu fiziku kontrolu djeteta i brinu se o njemu. Ovo uvanje, koje se oznaava kao fiziko, ostaje samo jednom roditelju, tj. onom s kojim dijete ivi. Naprotiv, zajedniko ostaje samo zakonska skrb nad djetetom, pod kojim se podrazumijeva odluivanje o svim vanim pitanjima koja se tiu ivota, lijeenja, odgoja, kolovanja i zastupanja djeteta. 39 Praksa suda i praksa besplatne pravne pomoi pokazala je da prvostupanjski sudovi u sluaju razvoda braka, ee odreuju da dijete ivi s majkom zbog prirodno vee privrenosti djeteta prema majci, a samo u manjem broju sluajeva sud odluuje da dijete ivi s ocem. To e se dogoditi redovito onda kada majka ima problema s alkoholizmom, eksperimentiranjem s drogama itd. U odluci o ovome iskaz djeteta moe takoer imati veliko znaenje, ukoliko je dijete dovoljno zrelo da shvati date okolnosti i teinu svoga iskaza. Centar za socijalnu skrb Da bismo itateljima to zornije prikazali razvod braka, ostvarivanje roditeljske skrbi, te ponudili to bolje odgovore na njihova pitanja, bili smo u posjeti Centru za socijalnu skrb grada Mostara, koji u postupku razvoda braka ima savjetodavnu ulogu i ulogu medijatora. S obzirom da smo u prethodnom izlaganju, o razvodu braka po tubi i sporazumnom razvodu braka opirnije obradili sve potrebne pravne institute, ovdje donosimo samo kratke zakljuke iz nae posjete Centru. Tuba za razvod braka je ei oblik naina pokretanja postupka za razvod braka od zahtjeva za sporazumni razvod, zbog sukoba interesa suprunika. ak i u sluajevima kada suprunici dou u Centar sa zahtjevom za sporazumni razvod braka, u kasnijem se tijeku postupka pojavljuju potekoe, uoavaju neki nedostaci tog zahtjeva, te se on pretvara u razvod braka po tubi. Centar obavlja sljedee radnje: psiholoka opservacija, socijalna anamneza, kuni posjeti Ukoliko roditelji imaju zdravstvenih problema, Centar ih po slubenoj dunosti alje specijalisti. Dogaa se da nijedan roditelj nije podoban da ostvaruje roditeljsku skrb nad djetetom, pa se tada dijete alje u dom. Bitno je naglasiti da su sve odluke koje donosi Centar, o svim pravima i dunostima roditelja i djece, rezultat timskog rada i detaljne analize svi bitnih faktora. Za izdavanje putne dozvole djetetu, potrebna je suglasnost oba roditelja. Centar ipak moe dati suglasnost za vaenje putne dozvole djetetu bez obzira na drugog roditelja. Meutim, ta je praksa rjea otkako graanima Bosne i Hercegovine za putovanje vie nisu potrebne vize. Procjena Centra iz postupka posredovanja dostavlja se sudu prije samog pripremnog roita. Stranka se na pripremnom roitu treba izjasniti o svojim zahtjevima. Korisno je znati da u Mostaru postoje tri osobe koje su ovlatene za posredovanje, a to su svakako Centar za socijalnu skrb, Enver Pavlovi (agencija ENVA), te astimir Mandari.

_______________
38 39

Supra note 10., str. 176. ibidem, str. 176.

188

BILJEKA O AUTORIMA

Prof. dr. sc. Jozo izmi je redoviti profesor na predmetu Graansko procesno pravo na Pravnom fakultetu Sveuilita u Splitu. Roen 1. kolovoza 1958. godine u Splitu. Diplomirao na Pravnom fakultetu u Splitu 1983. Godine 1985/86. pripravnik-tajnik u Brodograevnoj industriji Split. Godine 1987. izabran za suca Osnovnog suda udruenog rada u Splitu. Godine 1988. zasnovao radni odnos na Pravnom fakultetu u Splitu. 2009. izabran u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora. Radi ili je radio kao gostujui profesor na: Pravnom fakultetu Sveuilita u Mostaru; Pravnom fakultetu Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru: Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Splitu; Graevinsko-arhitektonskom fakultetu Sveuilita u Splitu; Sveuilinom studijskom Centru za forenzine znanosti Sveuilita u Splitu, Medicinskom fakultetu Sveuilita u Splitu. Nositelj kolegija Graansko procesno pravo, Pravo industrijskog vlasnitva, Zemljinoknjino pravo, Pomorsko procesno i arbitrano pravo, Lijeniko pravo, Zdravstveno pravo, Pravo pacijenata, Nove tehnologije intelektualno vlasnitvo i informacijska sigurnost, Europsko graansko procesno pravo i dr. Autor ili koautor 12 knjiga i oko 250 znanstvenih i strunih radova objavljenih u domaim i meunarodnim znanstvenim i strunim asopisima. Sudjelovao kao referent, s priopenjima ili pozvanim predavanjima na vie od 60 domaih i meunarodnih znanstvenih i strunih skupova. Aktivno sudjelovao i sudjeluje u realizaciji vie domaih i meunarodnih znanstvenih projekata. lan vie inozemnih i domaih strukovnih (znanstvenih) udruga. lan i predsjednik Sveuilinog savjeta Sveuilita u Splitu. Od 2002. do 2006. prodekan Pravnoga fakulteta Sveuilita u Splitu. Ravnatelj poslijediplomskog specijalistikog studija Medicinsko pravo i ravnatelj Centra za medicinsko pravo na Pravnom fakultetu Sveuilita u Splitu. Proelnik Katedre za trgovako pravo i pravo drutava na Pravnom fakultetu Sveuilita u Splitu. Predstojnik Zavoda za istraivanje graanskih sudskih postupaka i suradnju s pravosuem i Zavoda za suradnju s gospodarstvom i ustanovama pri Pravnom fakultetu Sveuilita u Splitu. Sudac porotnik Visokog trgovakog suda Republike Hrvatske. Arbitrar na Listi arbitara Stalnog izbranog sudita pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Arbitar na Listi arbitara Arbitranog suda pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH. Arbitar Jadransko-jonskog meunarodnog arbitranog suda (A.I.C. Forum Adriatic and Ionian International Court). Izmiritelj Centra za mirenje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Arbitar Spoljnotrgovinske arbitrae pri Privrednoj komori Crne Gore. Sudac drugostupanjskog vijea Suda asti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Vie godina predava i supervizor na Pravnoj klinici i Pravnom savjetovalitu ive klinike Centar za ljudska prava u Mostaru. Redoviti lan Akademije pravnih znanosti Hrvatske. Godine 2000. dobio priznanje grada Rijeke, 2003. godine Zahvalnicu Hrvatskog saveza inovatora, 1995. godine Zahvalnicu Splitskog saveza portova za 20 godina uspjenog rada u portu, 2009. godine Zahvalnicu Dravnog zavoda za intelektualno vlasnitvo, za aktivno sudjelovanje u radu Radne skupine i vrijedan osobni doprinos uspjenom zatvaranju pregovora o poglavlju 7.

189

Mr. sc. Rebeka Kotlo (1977., Mostar) je via asistentica na Pravnom fakultetu Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru na nastavnim predmetima Uvod u nauku o dravi i pravu I i II, Pravo ljudskih prava, Teorija prava, Filozofija prava, Savremeni pravno-politiki sistemi Opi i Posebni dio i Politiki sistemi. Takoer je i doktorantica na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i izvrna direktorica Centra za ljudska prava u Mostaru nevladine organizacije fokusirane na proces pravosudne, zakonodavne, obrazovne i reforme javnog sektora i zatitu ljudskih prava. Radi i kao pravna savjetnica i edukatorica u oblasti ljudskih prava i demokratizacije, projekt menaderica/ koordinatorica, te nezavisna istraivaica za domae i meunarodne vladine i nevladine organizacije. Pravnica je sa poloenim strunim upravnim ispitom za slubenike visoke strune spreme i pravosudnim ispitom. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru, kao Student generacije, a magistrirala na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. U proteklih deset godina angaovana je kao projekt menaderica/koordinatorica, struna saradnica, konsultantica, predavaica, pravna savjetnica, urednica, autorica, koautorica i redaktorica u dvadeset edukativnih i nauno-istraivakih projekata za Vijee Evrope, Evropsku komisiju, WUS Austria, Svjetski univerzitetski servis Bosne i Hercegovine, Fond otvoreno drutvo Bosne i Hercegovine-Soros fondaciju, Nezavisni biro za humanitarna pitanja Bosne i Hercegovine (IBHI-BiH), Centar za ljudska prava u Mostaru, Agenciju lokalne demokratije u Mostaru, Centar za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu, Mreu Centara za ljudska prava u jugoistonoj Evropi, Transparency International Bosne i Hercegovine, USAID, UNICEF, Humanity in Action, Biro za ljudska prava Tuzla, ACIPS, u ijem izdanju je i autorica, koautorica, urednica i redaktorica brojnih radova, studija, praktikuma i knjiga. Jasminka Brati je diplomirana pravnica. Roena je u Mostaru 26.6.1956. godine, gdje je zavrila Gimnaziju i Pravni fakultet Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru 1979. godine. Dravni struno upravni ispit poloila je 2005. godine (Ministarstvo pravde F BiH, Sarajevo). Obavljala je poslove pravnog referenta (1981-1988) u firmi Maloprodaja Mostar, efa pravne slube (1988-1992) u firmi Merkur Mostar, te Sekretara Fakulteta za poslovni menadment Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru (1999-2008). Od 2008. godine je pomonica ministra za pravosue Ministarstvo pravosua Hercegovako-neretvanskog kantona. lanica je Upravnog odbora Gimnazije Mostar, predsjednica Upravnog odbora Srednje ekonomske kole, lanica Upravnog odbora Fondacije Obrazovanje u akciji, lanica Zakonodavno-pravne komisije Parlamenta Federacije BiH (2006-2010), lanica Funkcionalne radne grupe I (Sektor pravosue) za provedbu Strategije reforme sektora pravde u BiH i predsjednica kolskog odbora Koleda ujedinjenog svijeta u Mostaru. Nina ulani je sutkinja Opinskog suda u Mostaru. Roena je 1970. godine u Mostaru. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveuilita u Mostaru. Po zavretku studija i nakon poloenog pravosudnog ispita radila je u Opinskom javnom pravobraniteljstvu Mostar Jugozapad. Od 2.2.2004. godine radi kao sutkinja Opinskog suda u Mostaru. Ivana Stipanovi (1982., Sarajevo), dipl. iur., je mlaa asistentica na Pravnom fakultetu Sveuilita u Mostaru na nastavnim predmetima Kazneno procesno pravo i Transnacionalno i meunarodno kazneno pravo, te je polaznica Poslijediplomskog znanstvenog studija Bosna i Hercegovina i europsko pravo na Pravnom fakultetu Sveuilita u Mostaru. Radi i kao struna suradnica u Centru za ljudska prava u Mostaru, nevladine organizacije fokusirane na proces pravosudne, zakonodavne, obrazovne i reforme javnog sektora i zatitu ljudskih prava. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveuilita u Mostaru, te je dobitnica Rektorove nagrade

190

za najbolje studente tijekom sve etiri godine studija. U proteklih pet godina angairana je i kao projekt koordinatorica, mentorica i predavaica u projektima nevladinih organizacija: Nezavisni biro za humanitarna pitanja Bosne i Hercegovine (IBHI-BiH), Centar za ljudska prava u Mostaru, Agencija lokalne demokratije u Mostaru, Centar za promociju civilnog drutva. Autorica i koautorica je niza znanstvenih radova. Mr. sc. Senad Hasanagi je roen 19.12.1960. godine u apljini, gdje je zavrio osnovnu kolu i gimnaziju. Na Pravnom fakultetu Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru diplomirao je 1989.godine. U Ministarstvu pravosua i uprave Hercegovako-neretvanskog kantona poeo je raditi 1998. godine. Na mjesto efa kabineta guvernera Hercegovako-neretvanskog kantona postavljen je 1999. godine. Nakon te dunosti 2002. godine imenovan je na mjesto koordinatora u Uredu za zakonodavstvo Vlade Hercegovako-neretvanskog kantona. U Skuptini Hercegovako-neretvanskog kantonu poeo je raditi 2003. godine kao struni savjetnik za normativno-pravne poslove. Magistrirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici na odsjeku Historija drave i prava sa temom Pojam, osnove i manifestacije osmanske tolerancije. Mladen Jurii predsjednik je upanijskog/Kantonalnog suda Mostar. Roen je 5.4.1952. godine u Konjicu. Gimnaziju je zavrio u Konjicu. Pravni fakultet u Sarajevu zavrio je 1976. godine. Kao zamjenik tuitelja radio je u Opinskom javnom tuiteljstvu Konjic od 1.1.1977. godine do 1.3.1983. godine . Od 1.3.1983. godine do 1.11.1992. godine bio je na funkciji opinskog javnog tuitelja u Konjicu. Od 1.11.1992. do 31.8.1995. godine bio je na funkciji glavnog tuitelja Okrunog vojnog tuiteljstva Mostar, a od 31.8.1995. do 1.9.1999. godine na funkciji predsjednika Opinskog suda Mostar. Od 1.9.1999. do 1.11.2003. godine bio je sudac upanijskog/Kantonalnog suda Mostar i predsjednik kaznenog odjela istog suda. Od 1.11.2003. do danas obavlja funkciju predsjednika upanijskog/Kantonalnog suda Mostar. Od 1.6.2004. do 1.6.2008. godine bio je lan i potpredsjednik Visokog sudbenog i tuiteljskog vijea BiH . Od 1.6.2008. godine lan je Stalne komisije VSTV BiH za sudsku upravu. Prof. dr. sc. Suzana Bubi je redovna profesorica na Pravnom fakultetu Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru na predmetu Porodino pravo, odnosno Brano pravo te Roditeljsko i starateljsko pravo, od 2007. godine. Od 1999. do 2005. te od 2005. do 2007. (reizbor) bila je u zvanju vanredne profesorice na predmetu Porodino pravo, a od 1981. do 1999. u zvanju docentice. Kao asistentica na predmetima Porodino pravo i Graansko procesno pravo radila je na Pravnom fakultetu Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru od 1976. do 1981. godine. Doktorski studij zavrila je na Pravnom fakultetu u Beogradu 1986. godine. Na Pravnom fakultetu u Beogradu zavrila je i postdiplomski studij 1981., a dodiplomski studij na Pravnom fakultetu u Sarajevu, Odjeljenje u Mostaru 1976. godine.

191

Prof. dr. sc. Suzana Bubi objavila je knjige: 1. Tralji, Nerimana, Bubi, Suzana, Porodino pravo, Sarajevo, 1998. i 2001. (I i II izdanje) 2. Tralji Nerimana, Bubi, Suzana, Brano pravo, Pravni fakultet u Sarajevu, 2007., Sarajevo 3. Bubi, Suzana, Tralji, Nerimana, Roditeljsko i starateljsko pravo, Pravni fakultet u Sarajevu, 2007., Sarajevo Prof. dr. sc. Vesna Kazazi je redovna profesorica na Pravnom fakultetu Sveuilita u Mostaru na predmetu Meunarodno-javno pravo, od 2008. godine. Od 2001. bila je u zvanju vanredne profesorice na predmetu Meunarodno-javno pravo, a od 1984. u zvanju docentice. Kao asistentica na Dravno-pravnoj katedri radila je na Pravnom fakultetu Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru od 1976. godine. Doktorski studij zavrila je na Pravnom fakultetu u Beogradu 1988. godine. Na Pravnom fakultetu u Beogradu zavrila je i postdiplomski studij 1984. godine, a dodiplomski studij na Pravnom fakultetu u Sarajevu, Odjeljenje u Mostaru 1976. godine. Prof. dr. sc. Vesna Kazazi objavila je knjige: 1. Dno i podzemlje mora izvan granica nacionalne jurisdikcije, Sarajevo, 2002. 2. Meunarodni nadzor nad primjenom ljudskih prava, Mostar, 2008. 3. Meunarodno-humanitarno pravo, difuzija i primjena, Mostar, 2008. Prof. dr. sc. Nurko Pobri je sudija u Kantonalnom sudu Mostar, na referatu upravnih sporova. Magistarski rad i doktorsku tezu odbranio je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Napisao je dvije knjige, i to Ustavno pravo 2000. godine i Pravosnanost upravnih akata 2002. godine. Objavio je vie desetina naunih i strunih radova u asopisima: Pravna misao, Ljudska prava, Pravo i pravda, Pregled, Dijalog, Most i dr. Na Pravnom fakultetu Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru angairan je kao spoljni saradnik od 1998. godine, u zvanju docenta, a zatim u zvanju vanrednog profesora. Predavao je Ustavno pravo, a povremeno i druge predmete: Upravno pravo, Izborno pravo, Lokalnu samoupravu. Trenutno predaje Federalizam (izborni predmet). Doc. dr. sc. Snjeana Pehar je roena 4. rujna 1969. godine u Mostaru. Diplomirala je 14. srpnja 1995. godine na Pravnom fakultetu Sveuilita u Mostaru. U mjesecu prosincu iste godine zapoljava se kao mlai asistent na predmetu Upravno pravo. Stupanj magistra drutvenih znanosti znanstveno polje pravne znanosti stjee 16. lipnja 1998. godine, uspjenom obranom magistarske radnje pod naslovom Javne ovlasti zapovjednika broda. 2001. godine se bira u zvanje asistenta na Katedri dravnopravnih znanosti. Doktorsku disertaciju pod nazivom Upravno sudovanje i upravni spor obranila je 24. sijenja 2007. godine na Pravnom fakultetu Sveuilita u Mostaru i stekla akademski stupanj doktora znanosti iz podruja drutvenih znanosti, polja pravnih znanosti, znanstvene grane upravno pravo. U znanstveno-nastavno zvanje docenta na predmetu Upravno pravo na Pravnom fakultetu Sveuilita u Mostaru izabrana je 29. 11. 2007. godine. Angairana je i u znanstveno-istraivakom projektu Kliniko obrazovanje studenata Pravnog fakulteta Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru i Pravnog fakulteta Sveuilita u Mostaru kao akademski mentor i predava u pravnoj klinici Upravnog prava. Sudionik je brojnih meunarodnih znanstvenih skupova i autor vie znanstvenih i strunih radova, poglavito iz podruja upravnog procesnog prava.

192

Doc. dr. sc. Ivo Rozi roen je u Mostaru, 22. 02. 1973. godine. Pravni fakultet u Mostaru upisao je akademske 1992/93, a diplomirao 2. 10. 1996. godine, s prosjekom ocjena 4,5. Tijekom studiranja utemeljitelj je i predsjednik Studentske udruge Sveuilita u Mostaru. (predstavnik studenata u Senatu Sveuilita u Mostaru). Nakon zavretka dodiplomskog studija upisao se na poslijediplomski studij Pravnog fakulteta Sveuilita u Splitu gdje je i na istom magistrirao na temu Poloaj pomoraca u radnom odnosu 19.06. 2001. god. s prosjekom ocjena 4,8. Na Pravnom fakultetu Sveuilita u Mostaru 27.06. 2007. godine obranio je doktorsku disertaciju na temu Kolektivni radni odnosi, ugovori i sporovi, te stekao status doktora pravnih znanosti. U akademskoj 2007/08 izabran za docenta. Od 1996. godine radi na Pravnom fakultetu Sveuilita u Mostaru na predmetima: Radno i socijalno pravo; Europsko radno pravo i Sindikalno pravo. Na Sveuilitu u Splitu za akademske 2005/06, 2006/07, 2007/2008 angairan za predmete Osnove radnog i socijalnog prava i Sindikalno pravo. Na Univerzitetu u Tuzli u akademskoj 2007/2008, 2008/2009, 2009/2010, 2010/2011 angairan za predmete Radno pravo i Socijalno pravo. Obavljao je etiri godine dunost tajnika ZBORNIKA- Pravnog fakulteta znanstvenog asopisa, gdje je ujedno i objavljivao svoje znanstvene radove. Svoje radove objavljivao je i u: Pravnoj misli, Sarajevo, Zborniku radova, Split, Zborniku radova Veleuilita u ibeniku, Motrita, Mostar, asopis za radno pravo, Beograd, kao i nekim slinim asopisima. Objavio je preko pedeset znanstvenih i strunih radova iz podruja radnog i socijalnog prava. Sudjelovao je na brojnim domicilnim i inozemnim konferencijama. lan je upravnog odbora nevladinog Fonda SUS-a BiH (Svjetski Univerzitetski servis BiH) u Sarajevu. Zamjenik je predsjedavajueg upravnog odbora dravne agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete (HEA BH). Generalni je tajnik Bosanskohercegovakog udruenja eksperata za radno pravo i socijalnu sigurnost URPIS BiH, te lan izvrnog odbora Svjetske organizacije udruge za radno pravo i socijalnu sigurnost. Zavrio je diplomatsku kolu u sklopu Tempus programa u Dubrovniku, kao i specijalistiki kurs na Diplomatskoj akademiji u Beu. Semir Guzin je advokat u Zajednikoj advokatskoj kancelariji KEBO & GUZIN, iji je i suosniva. Roen je 13.05.1964. godine u Mostaru. Osnovnu kolu i klasinu gimnaziju (Aleksa anti) zavrio je u Mostaru. Diplomirao je 1988. godine na Pravnom fakultetu Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru. Pripravniki sta proveo je u advokatskoj kancelariji gospodina Semira Puzia, advokata iz Mostara, u periodu 1988. 1992. Zbog ratnih sukoba u BIH i izbjeglitva u SR Njemakoj, vlastitu advokatsku kancelariju otvorio je ponovo 1998. godine u Mostaru. Zajedniku advokatsku kancelariju KEBO & GUZIN, kao suosniva iste, osnovao je zajedno sa kolegom Mirom Kebom, 2003. godine u Mostaru. Aktivno govori engleski i njemaki jezik. Dragan Glibo roen je 14.4.1985. godine u Konjicu. Osnovnu kolu i Gimnaziju zavrio je u Mostaru. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveuilita u Mostaru 2009. godine. Studirao je i na Karl-Franzes Universitt, Graz 2005-2006. godine. 14.2.2011. godine poloio je ispit za stalnog sudskog tumaa za njemaki jezik. Pohaao je treninge i seminare iz oblasti ljudskih prava i pisanja projektne dokumentacije. Kao pravnik pripravnik bio je angairanj u tvrtki Pro Vita Mostar. Od 2011. godine jestruni suradnik za imovinsko pravne poslove, JP Hrvatske Telekomunikacije d.d. Mostar. Od 2009. godine prualac je besplatne pravne

193

pomoi u Pravnom savjetovalitu Centru za besplatnu pravnu pomo u Centru za ljudska prava u Mostaru. Marin imunovi roen je 24.12.1984. godine u Sarajevu. Osnovnu i srednju kolu zavrio je u Mostaru, a maturirao je 2003. godine u Ekonomskoj koli Jozo Martinovi Mostar. Iste godine upisao je Pravni fakultet na Sveuilitu u Mostaru. Diplomirao je 29.6.2009. godine. Nakon toga je volontirao godinu dana u Federalnoj direkciji za izgradnju, upravljanje i odravanje autocesta pri Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija. Poslije zavrenog volonterskog staa zaposlio se 1.2.2011. godine u JP Autoceste Federacije BiH d.o.o. Mostar na radnom mjestu mlai struni suradnik za pravne i ugovorne poslove gdje i sada radi. Od 2009. godine prualac je besplatne pravne pomoi u Pravnom savjetovalitu Centru za besplatnu pravnu pomo u Centru za ljudska prava u Mostaru. Goran Jurko roen je 27.7.1982. godine u Mostaru. Osnovnu kolu zavrio je u itluku, a Gimnaziju u Mostaru. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveuilita u Mostaru 2009. godine. Od 1.12.2009. radi kao pripravnik-volonter u Opinskom sudu Mostar i kao diplomirani pravnik angairan na sreivanju zemljoknjinog stanja u Mostaru i itluku. Od 2009. godine prualac je besplatne pravne pomoi u Pravnom savjetovalitu Centru za besplatnu pravnu pomo u Centru za ljudska prava u Mostaru. eljko Rezo roen je u Mostaru 7.10.1984. godine. Osnovnu kolu i Gimnaziju zavrio je u Mostaru. 2009. godine je diplomirao na Pravnom fakultetu Sveuilita u Mostaru. Uspjeno je zavrio Pravnu kliniku iz ljudskih prava u okviru projekta Kliniko obrazovanje pravnika za studente Pravnog fakulteta Univerziteta Demal Bijedi u Mostaru i Sveuulita u Mostaru implementiranog od Centra za ljudska prava u Mostaru i sponzoriranog od Fonda otvoreno drutvo Bosna i Hercegovina Soros fondacije. Obavljao je volonterski rad kod poslodavca Raiffeisen Bank d.d. BiH, Upravljanje rizikom i kreditima, Naplata potraivanja i restruktuiranje, Pravno zastupanje, od 22.2.2010. do 21.2.2011. godine. Od 2009. godine prualac je besplatne pravne pomoi u Pravnom savjetovalitu Centru za besplatnu pravnu pomo u Centru za ljudska prava u Mostaru. Zoran Zovko roen je 8.8.1984. godine u Mostaru. Osnovnu kolu i Gimnaziju zavrio je u Mostaru. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveuilita u Mostaru. 2003. Stipendista je organizacije SHALOM Riva del Garda tijekom trajanja studija. Pripravniki sta kao diplomirani pravnik obavio je u Federalnom ministarstvu obrazovanja i nauke. Od 1994. do 2004. viestruki je dobitnik nagrada i odlija tijekom karate karijere. Od 2010. godine prualac je besplatne pravne pomoi u Pravnom savjetovalitu Centru za besplatnu pravnu pomo u Centru za ljudska prava u Mostaru. Amra Mace i Amela Rudan su diplomirane pravnice. Pravni fakultet zavrile su u Mostaru, na Univerzitetu Demal Bijedi, sa visokom prosjenom ocjenom. Asistentice su pruaoca besplatne pravne pomoi u Pravnom savjetovalitu Centru za besplatnu pravnu pomo u Centru za ljudska prava u Mostaru. Antonija Kolak, Nives Vidovi i Iva kobi studentice su Pravnog fakulteta Sveuilita u Mostaru i asistentice pruaoca besplatne pravne pomoi u Pravnom savjetovalitu Centru za besplatnu pravnu pomo u Centru za ljudska prava u Mostaru.

194

POPIS RELEVANTNIH IZVORA

BIBLIOGRAFIJA
1. Uloga organizacija civilnog drutva u praenju provedbe Strategije za reformu sektora pravde u Bosni i Hercegovini, Asocijacija za demokratske inicijative Sarajevo, 2010. 2. Adamovi, A., Sistem besplatne pravne pomoi u Sloveniji, tematski zbornik radova Pristup pravosuu instrumenti za implementaciju evropskih standarda u pravni sistem Republike Srbije, Ni, 2008. 3. Alini, M., Bakari Abramovi, A., Hrabar, D., Jakovac-Lozi, D., Kora, A., Obiteljsko pravo, Zagreb, 2001. 4. Bari, S., Pravna pomo i neprofitne organizacije u RH s posebnim osvrtom na iskustva RICentra i Klinike Pravnog fakulteta u Rijeci, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, v. 25, 1991., br. 2 5. Borkovi, I. (1997.), Upravno pravo, Zagreb, Informator 6. Borkovi, I. (1999), Slubeniko pravo, Informator, Zagreb 7. Borkovi, I., Upravno pravo, Zagreb, 2002. 8. Bubi, S. i Tralji, N., Roditeljsko i starateljsko pravo, Sarajevo 2007. 9. Butorac, J., Primjena Zakona o besplatnoj pravnoj pomoi, Informator broj 5699. od 18. listopada 2008. 10. Cappelletti, M.: Who watsches the Watchmen, in Shetreet & Dechenes, Judicial Independence, M. Nijhoff Publishers, 1985. 11. izmi, J., Komentar Zakona o parninom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2010. 12. izmi, J., Naknada parninih trokova u postupku pred hrvatskim sudovima, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, vol. 23, 2002., br. 1 13. izmi, J., Neka zapaanja o pruanju pravne pomoi od strane nastavnika pravnih fakulteta u Republici Hrvatskoj, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 38., 2001., br. 1 (61) 14. izmi, J., O pruanju besplatne pravne pomoi, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, v. 31, 2010., br. 1, Supplement 15. izmi, J., O tzv. siromakom pravu u parninom postupku I. dio, Informator, br. 5030. od 22. svibnja 2002. 16. izmi, J., O tzv. siromakom pravu u parninom postupku II. dio, Informator, br. 5032.5033. od 29. svibnja i 1. lipnja 2002. god. 17. Crni, I.: Dravno sudbeno vijee, Informator, Zagreb, broj 4070-4071, god. XLI 18. Crni, J., U povodu Konanog prijedloga Zakona o ostvarivanju prava na pravnu pomo Kako (ne)pisati zakon, Informator broj 5589. od 29. rujna 2007. 19. ulibrk, R., Najee povrede Zakona o optem upravnom postupku Republike Srpske iz ugla drugostepenog upravnog organa, Pravni savjetnik, Sarajevo, br. 10, 2005. 20. Dedi, S., Gradaevi Sijeri, J. (2005), Radno pravo, 2. novelirano i proireno izdanje, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo 21. era, D.: Upravni spor u Hrvatskoj: Sadanje stanje i pravci reforme, Zbornik Pravnog fakulteta u Rijeci, br. 1/2008 22. Dika, M., Revizibilnost rjeenja o trokovima postupka, ZPFZG, 32, 1982., br. 1-2. 23. Dika, M.: Organizacijska i funkcionalna nezavisnost sudbene vlasti u Republici Hrvatskoj, Privreda i pravo, 1-2, 1994.

195

24. Dika,M: O razvitku instituta sudske (sudake) nezavisnosti u zapodnoevropskom civilizacijskom krugu, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 42(suppl. 4), 1992. 25. urkovi, .: Spor pune jurisdikcije i njegova primena, Arhiv za pravne i drutvene nauke, Beograd, 1-2/1969. 26. Duterte Gilles, Kljuni izvodi iz izbora presuda Europskog suda za ljudska prava, Savjet Europe, 1998. 27. Freiberger, S., U oekivanju poetka primjene Zakona o besplatnoj pravnoj pomoi, Informator, br. 5322/5323. od 28. rujna 2008. 28. Garai, J.: O upravnom sporu pred Upravnim sudom Republike Hrvatske u svjetlu l. 6. Europske konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, vol. 19., Supp., 1998. 29. Godinji izvjetaj o rezultatima aktivnosti ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine za 2010. godinu, Banja Luka, mart 2011. 30. Gomien, D., Kratak vodi kroz Europsku konvenciju o ljudskim pravima, Vijee Europe, Organizator, Zagreb, 1996. 31. Gomien, Dona, Kratki vodi kroz Europsku konvenciju o ljudskim pravima, Press Vijea Europe, Savjet Europe, 1998. 32. Haris, D. J., O'Boyle, M., Warbrick, C, Law of the European Convention on Human Rights, Butterworths, London, Dublin, Edinburgh, 1995. 33. Harland, Christopher, Komentar Europske konvencije o zatiti ljudskih prava i osobnih sloboda, Sarajevo, 2003. 34. Izvod iz sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava 1, Sarajevo, Savjet/Vijee Evrope 2001. 35. Jelini, Z., O Prijedlogu Zakona o besplatnoj pravnoj pomoi, Informator, broj 5560. od 20. lipnja 2007. 36. Kamari, M.,-Festi, I., (2004.), Upravno pravo, Sarajevo, Magistrat 37. Kauzlari, ., Besplatna pravna pomo, Pravo u gospodarstvu, vol. 45., 2006., br. 4 38. Kauzlari, ., Naelo pruanja pravne pomoi neukoj stranci, Pravo i porezi, 2007., br. 9. 39. Krapac, D., Neovisnost sudaca kao postulat pravne drave: njemaka iskustva, hrvatski problemi, Politika misao, 34 (1), 1997. 40. Krapac, D., Pojam neovisnosti sudstva u judikaturi Suda za ljudska prava Vijea Europe, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 42 (suppl. 4), 1992. 41. Krbek, I., O upravnom sporu, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 3-4/1954. 42. Krijan, P., Komentar Zakona o upravnim sporovima Federacije Bosne i Hercegovine sa sudskom praksom, Sarajevo, 2001. 43. Krileti, M., Odluivanje u razumnom roku u upravnim stvarima prema praksi Europskog suda za ljudska prava, Upravno pravo-aktualnosti upravnog sudovanja i upravne prakse, Zagreb, 2007. 44. Lazi, M., Uspostavljanje sistema besplatne pravne pomoi u Republici Srbiji, tematski zbornik radova Pristup pravosuu instrumenti za implementaciju evropskih standarda u pravni sistem Republike Srbije, Ni, 2008. 45. Lili, S. (2008.), Upravno pravo-Upravno procesno pravo, Beograd, Slubeni glasnik 46. Lili, S. -Kuni, P. -Dimitrijevi, P. - Markovi, M.: Upravno pravo, Savremena administracija, Beograd, 1999. 47. Ljudska prava u Evropi, Pravni bilten, br. 51, 2004. godina 48. Luki, Radomir D. Uvod u pravo, Beograd, 1971. 49. Magerl, M.: Upravni spor zbog utnje administracije, Privredno pravni prirunik, 20/1982 Festi, I.: Pravna zatita u sluaju utnje uprave, Godinjak Pravnog Fakulteta u Sarajevu, 1984. 50. Mari, D., Postupci radi naknade tete i povreda prava na pristup sudu, Informator, godina LI, broj 5194. od 17. prosinca 2003.

196

51. Mari, M., Pravo na besplatnu pravnu pomo u graanskim postupcima (de lege lata i de lege ferenda), Pravnik, vol. 40, 2006., br. 1. 52. Miljko, Z. Jurkovi, C.: Zatita prava na poteno suenje i praksa Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Zbornik radova Pravnog fakulteta Sveuilita u Mostaru, br. XXI, 2010. 53. Milkov, D. (2003.), Upravno pravo III, Novi Sad, Pravni fakultet 54. Milkovi, D. (2005) Odgovornost slubenika za povrede slubene dunosti, Radno pravo broj 06/05, Zagreb 55. Pehar, S.: Razlozi zbog kojih se upravni akt moe pobijati u upravnom sporu, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, br. 1/2008 56. aula, V., Evropski ombudsman Zatitnik prava graana Evrope na dobru administraciju u Moderna uprava, asopis za upravno-pravnu teoriju i praksu, godina 2008. broj 1, Agencija za dravnu upravu Republike Srpske, Laktai 57. eparovi, M., Primjena zakona o sudskim pristojbama, Odvjetnik, 68, 1995., br. 11-12. 58. Tomi R. Zoran (1998.), Upravno pravo, Beograd, Slubeni list SRJ 59. Tomi, Z.: Upravni spor I upravno sudovanje u savremenoj Srbiji-Neki reformski problemi I pravci noveliranja, Zbornik Pravnog fakulteta u Splitu,br. 1/2010 60. Tralji Nerimana i Bubi Suzana, Brano pravo, Sarajevo, 2007. 61. Triva, S. Fika, M., Graansko parnino procesno pravo, Zagreb, 2004. 62. Uzelac, A., Osvrt na konani prijedlog Zakona o ostvarivanju prava na pravnu pomo, podatak na stranici http://www.humanrights.hr. 63. Uzelac, A.: Evropsko sudstvo: izmeu birokratske organizacije i korporativne svijesti, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 43 (5), 1993. 64. Uzelac, A.: Zavisnost i nezavisnost: neka komparativna iskustva i prijedlozi uz poloaj sudstva u Hrvatskoj, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 42 (suppl. 4), 1992. 65. Uzelac, Alan, Vladavina prava i pravosudni sustav: sporost pravosua kao prepreka pridruivanju, u: Ott, K., Pridruivanje Hrvatske Europskoj Uniji: Izazovi institucionalnih prilagodbi, Zagreb (IJF), 2004, str. 100, preuzeto 20.1.2011. sa http://alanuzelac.from.hr/justitia/C-1.5_Prilagodjavanje_EU-Uzelac.pdf, 66. Uzelac, Alan, Pravo na pravino suenje u graanskim predmetima: Nova praksa Europskoga suda za ljudska prava i njen utjecaj na hrvatsko pravo i praksu, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 60, (1) 101-148 (2010) 67. Viskovi, N. Drava i pravo, Sarajevo, 1996. 68. epi, B., Radno i socijalno pravo, Split, 2001.

197

PRAVNI AKTI, JURISPRUDENCIJA, OSTALI IZVORI I IZVORI SA INTERNETA

1. Annual Report 2010 of the European Court of Human Rights, Council of Europe, http://www.echr.coe.int/ECHR/EN/Header/Reports+and+Statistics/Reports/Annual+Reports/, preuzeto12.2.2011. 2. Evropska konvencija o ljudskim pravima i osnovnim slobodama: lan 19. Uredba o ratifikaciji Konvencije o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, izmjene i dopune protokolima 3., 5. i 8. i dopunjene Protokolom broj 2, te protokola 1, 4, 6, 7, 9, 10 i 11., Sluben list RBiH, Posebno izdanje Meunarodni ugovori -2, broj 5/96. 3. http://conventions.coe.int/Treaty/EN/Treaties/Html/092.htm 4. http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:32003L0008:EN:NOT 5. http://www.hcch.net/upload/conventions/txt29en.pdf 6. http://www.mpr-centar.org/ 7. Izvjetaj OSCE-a o primjeni ZKP u sudovima u Bosni i Hercegovini, 2004. godina 8. Jedinstvena pravila za izradu pravnih propisa u institucijama Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH, br.: 11/05, 2005. 9. Kodeks sudake etike ("Slubeni glasnik BiH, broj 13/06.) 10. Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima, usvojen Rezolucijom UN-a 2200A (xxi) Generalne skuptine 16. 12. 1966. godine, stupio na snagu 23. 03. 1976. godine 11. Obiteljski zakon FBiH, Slubene novine Federacije BiH, broj 35/05 i 41/05. 12. Obiteljski zakon RH, Narodne novine, 116/03, 17/04, 136/04. i 107/07. 13. Nacrt Zakona o zavodu za pravnu pomo Hercegovako-neretvanske upanije/kantona, sa obrazloenjem, u skuptinskoj proceduri 14. Okvirni zakon o besplatnoj pravnoj pomoi u fazi prijedloga, u parlamentarnoj proceduri, Zapisnik 48. sjednice Doma naroda Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine, odrane 13.7.2010. 15. Platforma za saradnju Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH sa nevladinim sektorom, Sarajevo, oktobar 2010. 16. Porodini zakon FBiH, Sl. Novine FBiH, br. 35/05 i 41/05 17. Poslovnik Skuptine Hercegovako-neretvanskog kantona Prijedlog Zakona o kantonalnom zavodu za pravnu pomo (koji je Vlada Hercegovako- neretvanskog kantona uputila Skuptini Hercegovako-neretvanskog kantona 2010. godine) 18. Practical guide on admissibility criteria, Council of Europe, December 2010. 19. Pravila za konsultacije u izradi pravnih propisa (Slubeni glasnik BiH, br.: 81/06, 2006.) 20. Pravilnik o disciplinskoj odgovornosti dravnih slubenika u institucijama Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH broj 20/03, 94/10) 21. Pravilnik o nainu i uslovima pruanja pravne pomoi, Slubene novine Zeniko-dobojskog kantona br. 9/09 22. Pravilnik o utvrivanju kriterija za postavljanje branitelja po slubenoj dunosti zbog slabog imovnog stanja u opinskim, kantonalnim i Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine, (Slubene novine Federacije BiH broj 58/09), 23. Preporuke koje su pripremili, predstavili i diskutirali eksperti Vijea Evrope David gladwell (Ujedinjeno Kraljevstvo) i Merja Muli (Finska) tokom seminara Vijea Evrope organiziranog u saradnji sa Ministarstvom pravosua Bosne i Hercegovine, 24. http://www.coe.ba/web2/en/dokumenti/cat_view/56-judicial-system--sudstvo-pravosue/123-jptcand-hjpc.html, 25.4.2011.

198

25. Preporuke za modificiranje i unaprjeenje predloenog Prijedloga Zakona o besplatnoj pravnoj pomoi, Istraivaki sektor Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine, Broj: 03/10-50-3-969/10, Istraivanje broj 083, Sarajevo, 25.6.2010 26. Provoenje pravila za konsultacije sa javnou u izradi pravnih propisa, Ministarstvo pravde BiH, www.mpr.gov.ba 27. Sporazum o Europskoj uniji 28. Strategija za reformu sektora pravde u Bosni i Hercegovini za period od 2008. do 2012. godine, Ministarstvo pravde BiH, Sarajevo, juna 2006. 29. Tarifa o nagradama i naknadama trokova za rad odvjetnika u Federaciji Bosne i Hercegovine, (Slubene novine Federacije BiH broj 22/04 i 24/04) 30. The improvement of domestic remedies with particular emphasis on cases of unreasonable length of proceedings, Workshop held at the initiative of the Polish Chairmanship of the Council of Europes Committee of Ministers, Applying and supervising the ECHR, Directorate General of Human Rights, Council of Europe 2006, 31. http://www.echr.coe.int/NR/rdonlyres/82597AB6124F48D58BBB792899EB0C6A/0/Amelioratio nsRecours_EN.pdf, preuzeto 12.2.2011. 32. UNDP projekat: Pristup pravdi suoavanje sa prolou i izgradnja povjerenja za budunost. Klaster: Pravda i sigurnost. Sistem besplatne pravne pomoi u Bosni i Hercegovini, septembar 2010. godine 33. Ustav Federacije Bosne i Hercegovine ("Slubene novine F BiH, broj 1/94, 13/97, 16/02, 22/02, 52/02) 34. Ustav Republike Srpske (Sluben glasnik RS, broj 3/92, 6/92, 8/92, 15/92 i 19/92.) 35. www.fzmiopio.ba 36. Zakon o besplatnoj pravnoj pomoi Republike Hrvatske ("Narodne novine, br. 62/08.). 37. Zakon o besplatnoj pravnoj pomoi, (Slubeni glasnik RS br. 120/08, 2008). 38. Zakon o dravnoj slubi u institucijama Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH broj 12/02, 19/02, 8/03, 35/03, 4/04,17/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07, 43/09, 08/10) 39. Zakon o graevinskom zemljitu FBiH, ("Slubene novine FBiH, br. 67/05) 40. Zakon o kancelariji za pravnu pomo, (Slubeni glasnik Brko Distrikta br. 18/07, 2007.) 41. Zakon o kantonalnim ministarstvima i drugim tijelima kantonalne uprave, Slubene novine Zenikodobojskog kantona 13/08; 42. Zakon o kaznenom postupku BD BiH, (Slubeni glasnik BD BiH br 44/10, 2010.) 43. Zakon o kaznenom postupku BiH, (Slubeni glasnik BiH br. 3/03, 32/03, 36/03, 26/04, 63/04, 13/05, 48/05, 46/06, 76/06, 29/07, 32/07, 53/07, 76/07, 15/08, 58/08, 12/09, 16/09, 93/09) 44. Zakon o krivinom postupku Republike Srpske, (Slubeni glasnik RS br. broj: 50/03, 111/04 115/04, 29/07, 68/07, 119/08, 55/09, 80/09, 88/09 i 92/09 i 100/09, 2009. (preieni tekst)) 45. Zakon o kaznenom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, (Slubene novine Federacije BiH broj 36/03, 37/03, 21/04, 69/04, 18/05 i 42/ 10) , 46. Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju, (Slubene novine Federacije BiH broj 29/98, 49/00, 32/01, 73/05, 59/06 i 4/09) 47. Zakon o obligacionim odnosima FBiH, (Slubeni list SFRJ, br. 29/78, 39/85, 45/89, 57/89; Slubeni list RBiH, br. 2/92 i 13/94; Slubene novine FBiH, br. 29/03) 48. Zakon o Ombudsmanu za ljudska prava BiH. (Slubeni glasnik BiH, br. 32/00, 19/02 i 32/06). 49. Zakon o parninom postupku (Slubene novine F BiH, br. 53/03.) 50. Zakon o parninom postupku FBiH, (Slubene novine F BiH broj 53/03, 73/05 i 19/06) 51. Zakon o parninom postupku FBiH, (Slubeni list F BiH, broj 42/98) 52. Zakon o parninom postupku Federacije BiH (Sl. novine F BiH, br. 53/03, 73/05 i 19/06)

199

53. Zakon o pravima branitelja i lanova njihovih obitelji, (Slubene novine Federacije BiH, br. 33/04 i 56/05, 9/10 54. Zakon o pruanju pravne pomoi, (Narodne novine upanije Posavske br. 3/10, 2010.) 55. Zakon o pruanju pravne pomoi, (Slubene novine TK br. 10/08, 2008.) 56. Zakon o radu FBiH(Sl. novine FBiHbr.43/99,32/00 i 29/03) 57. Zakon o radu RS Sl. glasnik RS br. 38/00.) 58. Zakon o radu u institucijama Bosne i Hercegovine (SG BiH broj 26/04, 7/05, 48/05, 60/10). 59. Zakon o stambenim odnosima FBiH, (Slubene novine FBiH, br. 11/98) 60. Zakon o Sudu Bosne i Hercegovine,(Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine, br. 29/00, 16/02, 24/02, 3/03, 37/03, 42/03, 4/04, 9/04, 35/04, 61/04, 32/07) 61. Zakon o upravi (SG BiH broj 32/02, 102/09) 62. Zakon o upravnim sporovima (Slubeni glasnik BiH, broj 19/02) 63. Zakon o upravnim sporovima Brko Distrikta Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BD BiH, broj 4/00 i 1/01) 64. Zakon o upravnim sporovima Federacije BiH (Sl. novine F BiH, br. 9/05) 65. Zakon o upravnim sporovima Republike Srpske koji je objavljen u Slubenim glasniku RS, broj 109/05 od 16. 11. 2005. godine. 66. Zakon o upravnom postupku BiH (Sl. glasnik BiH, br. 29/02, 12/04, 88/07 i 93/09) 67. Zakon o upravnom postupku Federacije BiH (Sl. novine Federacije BiH, br. 2/98 i 48/99) 68. Zakon o Visokom sudbenom i tuiteljskom vijeu Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH, br. 15/02; 77/02; 25/04 i 93/05) 69. Zakon o Visokom sudbenom i tuiteljskom vijeu Federacije Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, br. 22/02; 42/02) 70. Zakon o Visokom sudbenom i tuiteljskom vijeu Republike Srpske (Slubeni glasnik BiH, br. 15/02). 71. Zakon o vlasniko-pravnim odnosima FBiH, (Slubene novine FBiH, br. 06/98) 72. Zakon o upanijskom Zavodu za pravnu pomo, (Narodne novine ZH br. 14/08, 2008.) 73. Zakon o Kantonalnom Zavodu za pravnu pomo, u parlamentarnoj proceduri Skuptine HNK 74. Direktiva za pravnu pomo, usvojena od Vijea Evrope u januaru 2003., na prijedlog Evropske komisije 75. Evropski sporazum o dostavljanju molbi za pravnu pomo (iz 1977.) 76. Ustav BiH, Aneks IV Opteg okvirnog sporazuma. 77. Preporuke Vijea Evrope o uspostavi sistema pravne pomoi u Bosni i Hercegovini. 78. Ustav FBiH, US F BiH broj 1/94, 30. marta, 1994. godine, Sarajevo. 79. Ustav RS, Slubeni glasnik RS br. 3/92, 6/92, 8/92, 15/92, 19/92, 1992. 80. Okvirni zakon o besplatnoj pravnoj pomoi u fazi prijedloga, 2010. Preporuke i Rezolucije Komiteta ministara: 82. Preporuka (2000) 21 o slobodi obavljanja odvjetnitva 83. Preporuka (93) 1 o djelotvornom pristupu pravdi na osnovu zakona i pravosuu vrlo siromanih 84. Preporuka br. (81) 7 o mjerama olakavanja pristupa pravosuu 85. Rezolucija (78) 8 o pravnoj pomoi i savjetovanju

200

Presude Evropskog suda za ljudska prava preuzete sa stranica: 86. 107/1995/613/701,http://cmiskp.echr.coe.int/tkp197/view.asp?action=html&documentId= 695897&portal=hbkm&source=externalbydocnumber&table=F69A27FD8FB86142BF01C1166D EA398649, preuzeto 12.2.2011. 87. http://cmiskp.echr.coe.int/tkp197/view.asp?action=html&documentId=840956&portal=hbkm &source=externalbydocnumber&table=F69A27FD8FB86142BF01C1166DEA398649, preuzeto 12.2.2011. 88. http://cmiskp.echr.coe.int/tkp197/view.asp?action=html&documentId=697466&portal= hbkm&source=externalbydocnumber&table=F69A27FD8FB86142BF01C1166DEA398649), ( [GC], 26), preuzeto 12.2.2011. 89. http://cmiskp.echr.coe.int/tkp197/view.asp?action=html&documentId=695297&portal= hbkm&source=externalbydocnumber&table=F69A27FD8FB86142BF01C1166DEA398649, preuzeto 12.2.2011. 90. http://www.echr.coe.int/NR/rdonlyres/82597AB6124F48D58BBB792899EB0C6A/0/ AmeliorationsRecours_EN.pdf, preuzeto 12.2.2011. 91. http://cmiskp.echr.coe.int/tkp197/view.asp?action=html&documentId=698326&portal= hbkm&source=externalbydocnumber&table=F69A27FD8FB86142BF01C1166DEA398649, preuzeto 12.2.2011. 92. http://www.pravnadatoteka.hr/pdf/aktualno/hrv/20021104/Mikulic_protiv_Hrvatske.pdf, preuzeto 12.2.2011. 93. http://cmiskp.echr.coe.int/tkp197/view.asp?action=html&documentId=696086&portal= hbkm&source=externalbydocnumber&table=F69A27FD8FB86142BF01C1166DEA398649, preuzeto 12.2.2011.

201

202