Trine strukture

Potpuna konkurencija:
Analiza parcijalne ravnotee
Uvod
Poslije obraene teorije ponaanja
potroaa te proizvodnje i trokova,
objedinit emo svijet potranje i
ponude u konceptu ravnotee na
tritu potpune konkurencije
Uvod
Centralni problem u ekonomiji:
organizacija proizvodnje i alokacija
proizvedenih dobara meu potroaima
Dvije perspektive:
pozitivna
normativna
Uvod
Pozitivna analiza
bavi se istraivanjem proizvodnje i potronje u
raznim institucionalnim okvirima
Na interes
trina ekonomija privatnog vlasnitva
Trina ravnotea
ishod (alokacija resursa) trine ekonomije u
kojem svaki sudionik ini najbolje to moe uz
dato djelovanje drugih sudionika
Uvod
Normativna analiza
to odreuje plan proizvodnje i potronje
koji je optimalan sa stajalita
iskoristivosti u drutvu raspoloivih
resursa
Omoguuje direktnu usporedbu
efikasnosti razliitih institucionalnih
mehanizama
Uvod plan rada
Analizirat emo konkurentsku (Walrasovsku)
ravnoteu (pozitivna analiza)
Definirat emo koncept Pareto optimuma ili
Pareto efikasnosti (normativna analiza)
Ispitat emo kako mehanizmi trine
ekonomije doprinose njihovom ostvarenju u
uvjetima decentraliziranog sustava
odluivanja
Uvod - metodologija
Model parcijalne ravnotee u potpunoj
konkurenciji
Analitika simplifikacija
Analizira se jedno trite (ili grupa
povezanih trita) u izolaciji od ostalih
trita
Prepostavka ceteris paribus
Uvod - metodologija
Model ope (konkurentske) ravnotee
U njemu se analizira istovremena
meuzavisnost svih trita koja ine
neki ekonomski sustav
Potpuna konkurencija
Trina struktura u kojoj su ispunjene
dvije osnovne pretpostavke:
sva relevantna dobra razmjenjuju se na
tritu po javno poznatim cijenama
(complete markets hypothesis)
potroai i proizvoai uzimaju cijene kao
date (price takers)
Cijena = egzogena varijabla
(parametar)

Potpuna konkurencija
Glavno pitanje:
kako interakcija ponude i potranje
odreuje nain na koji trite alocira
resurse u nekom ekonomskom sustavu?
Moemo postaviti pitanje:
to je ekonomska alokacija?



Ekonomska alokacija
(uvodne napomene)
Neka ekonomski sustav ini:
potroaa
proizvoaa
dobara


( 1,..., ) i I =
I
J
( 1,..., ) j J =
L
( 1,... ) l L =
Ekonomska alokacija
(uvodne napomene)
Napomena:
Kada imamo dvostruke indekse, oznaku za
potroae i proizvoae pisat emo kao
gornji indeks, oznaku dobro (komponentu)
pisat emo kao donji indeks
Dakle, vektor pisat emo kao
a vektor kao
x
y
1
( ,..., )
i i i
L
x x = x
1
( ,..., )
j j j
L
y y = y
Ekonomska alokacija
(uvodne napomene)
Funkcija korisnosti predstavlja
preferencije potroaa i nad koarama
dobara u njegovom
skupu moguih potronji


i
u
1
( ,..., )
i i i
L
x x = x
i L
X
+
_
Ekonomska alokacija
(uvodne napomene)
Ukupnu koliinu nekog dobra
koja je raspoloiva u nekom sustavu
oznaimo sa za
Ne moraju se sva dobra konzumirati u
neposrednoj potronji
Mogue je koristei proizvodne tehnologije
proizvoaa neke koliine ovog dobra
transformirati u druga dobra
1,..., l L =
0
l
e >
1,..., l L =
Ekonomska alokacija
(uvodne napomene)
j-ti proizvoa ima na raspolaganju
skup proizvodnih mogunosti
Elementi skupa su proizvodni
vektori


j L
Y c
j
Y
1
( ,..., )
j j j L
L
y y = e y
Ekonomska alokacija
(uvodne napomene)
Koristei negativne elemente kada se
radi o inputima, ukupna (neto) koliina
dobra raspoloivog u sustavu je

Ekonomska alokacija predstavljat e
jedan od moguih ishoda iz skupa
moguih ishoda nekog ekonomskog
sustava
j
l l
j
y e +

Ekonomska alokacija: Definicija

Ekonomska alokacija
je specifikacija vektora potronje
za svakog potroaa
i vektora proizvodnje za
svakog proizvoaa
1 1
( ,... , ,..., )
I J
x x y y
i i
X e x
1,..., i I =
j j
Y e y
1,..., j J =
Ekonomska alokacija: Definicija
Alokacija
je mogua ako ukupna koliina svakog
dobra koje se troi nije vea od ukupne
koliine koja je dostupna iz izvora
poetnog bogatstva i proizvodnje


1 1
( ,... , ,..., )
I J
x x y y
1 1
1,...,
I J
i j
l l l
i j
x y l L e
= =
s + =

Pareto efikasnost
Pitanje: Da li neki ekonomski sustav
proizvodi ekonomsku alokaciju koja je
optimalna?
Ovo ocjenjujemo tako da na nju
primijenimo test da li zadovoljava
svojstva Pareto efikasnosti
Pareto efikasnost: Definicija
Kaemo da je neka mogua alokacija
Pareto efikasna
ako ne postoji neka druga mogua
alokacija za koju bi
vrijedilo za sve
i za barem jedan
1 1
( ,..., , ,... )
I J
x x y y
' ' ' '
1 1
( ,... , ,... )
I J
x x y y
1,..., i I =
'
( ) ( )
i i
u u > x x
'
( ) ( )
i i i i
u u > x x
i
Pareto efikasnost
Alokacija koja je Pareto efikasna
koristi resurse i tehnoloke mogunosti
drutva na nain da nema rasipanja
Dakle, ne postoji alternativni nain
organizacije proizvodnje i raspodjele
dobara koji bi za nekog potroaa bio
bolji a da pri tome nekom potroau ne
bude gori
Pareto efikasnost - grafiki
Skup moguih korisnosti u sluaju dva
potroaa definiran je kao


Skup Pareto efikasnih alokacija sadri one
alokacije koje daju parove korisnosti koji se
nalaze na sjeveroistonom rubu skupa
moguih korisnosti (Slika 5.1.)

{
}
2
1 2 1 2 1 2

( , ) : ( , , , ) . . ( ) 1, 2
i i i
U u u x x y y t d u u za i = e - s = x
Slika 5.1. Skup moguih korisnosti
Toke (vektori) na sjeveroistonom rubu skupa
moguih korisnosti su parovi korisnosti koji
odgovaraju Pareto efikasnim alokacijama
( )
1 2
, u u
1
u
2
u
U
Pareto efikasnost
Primijetimo da se u ovoj definiciji
Pareto efikasnosti eksplicitno ne
pojavljuju proizvoai
Pretpostavka je da e sva dobra ionako
zavriti u rukama potroaa
Proizvoa koji maksimizira profit
nikada nee koristiti neki input da bi
proizveo output koji se nee prodati

Pareto efikasnost
Takoer, poduzea su u vlasnitvu
potroaa pa profit postaje
potroaevo bogatstvo
Na taj nain korisnost potroaa
reflektira koncept efikasnosti
Pareto efikasnost
Takoer primijetimo da se koncept
Pareto efikasnosti odnosi samo na
efikasnost a ne i na pravednost ili
drutvenu jednakost u raspodjeli !
Konkurentska ravnotea
Da li su alokacije koje odreuje trite
Pareto efikasne?
Zanimaju nas konkuretska trita
Dakle, potpuna konkurencija i privatno
vlasnitvo
Poetna raspodjela bogatstva potroaa
(initial endowments) i tehnoloke
mogunosti (proizvoai) vlasnitvo su
potroaa

Konkurentska ravnotea
Potroai i proizvoai uzimaju cijene
kao date
Model je zatvoren jer kupci su vlasnici
poduzea i profit je dio njihovog
bogatstva

Konkurentska ravnotea
Premda je predmet nae analize
trenutno sustav parcijalne ravnotee,
definirat emo konkurentsku
ravnoteu za L dobara
Pretpostavka je da postoji trite za
svako od L dobara
Vektor cijena L dobara je
1
( ,..., )
L
p p = p
Konkurentska ravnotea
Prepostavimo da potroa poetno
ima dobra tako da vrijedi

Vektor bogatstva -tog potroaa je

Pored toga, potroa je vlasnik i udjela
u poduzeu j ( gdje )
i
i
l
e
l
i
l l
i
e e =

i
1
( ,..., )
i i i
L
e e e =
u 0 1
i
j
u s s
Konkurentska ravnotea: Definicija
Alokacija i vektor
cijena predstavljaju
konkurentsku (Walrasovsku) ravnoteu
ako su zadovoljeni uvjeti (i) (iii):
(i) Maksimizacija profita
(ii) Maksimizacija korisnosti
(iii) Trita su u ravnotei
* * * *
1 1
( ,..., , ,..., )
I J
x x y y
* L
e p
(i) Maksimizacija profita
Za svako poduzee j , je rjeenje
problema

... (5.1)
*
j
y
*
j j
j
Y
Max
e

y
p y
(ii) Maksimizacija korisnosti
Za svakog potroaa ,
predstavlja rjeenje problema



... (5.2)
i
*
i
x
* * * *
1
( )
. . ( )
i i
i i
X
J
j
i i i j
j
u
t d
Max
e u
e
=
s +

x
x
p x p p y
Maksimizacija korisnosti
U odnosu na prikaz potroaevog
bogatstva iz ranijih predavanja, treba
primijetiti da je ovdje potroaevo
bogatstvo funkcija cijena:
Cijene odreuju vrijednost potroaevog
poetnog bogatstva
Ravnotene cijene utjeu na profite
poduzea i tim putem na vrijednost uea
potroaa u tim profitima




(iii) Trita su u ravnotei
(ienje trita)
Za svako dobro
agregatna potranja je jednaka
agregatnoj ponudi (ukupnom bogatstvu
uveanom za neto proizvodnju)


... (5.3)
(1,..., ) l L e
* *
1 1
I J
i j
l l l
i j
e
= =
= +

x y
Trita su u ravnotei
(ienje trita)
Uvjet (iii) osigurava uzajamnu
kompatibilnost uvjeta (i) i (ii)
Kada bi za bilo koje dobro u ekonomskom
sustavu postojao viak ponude ili
potranje, trite ne bi bilo u ravnotei
to bi se dogodilo kada bi, na primjer,
viak potranje bio pozitivan?
Koje su posljedice na pretpostavku
nemogunosti utjecaja na cijenu?
Trita su u ravnotei
(ienje trita)
Dakle, u potpunoj konkurenciji nema
institucionalne prepreke utjecaja na
cijenu
Ali, svako odstupanje potroaa ili
proizvoaa od ravnotene cijene
rezultira njihovom eliminacijom s trita
U ravnotei sudionici nemaju motiva
mijenjati cijenu
Vjeba 10.B.2 (MWG)
Znamo da alokacija
i vektor cijena odreuju
konkurentsku ravnoteu
Pokaimo da i alokacija
i vektor cijena
za bilo koji skalar odreuje
istu konkurentsku ravnoteu
* * * *
1 1
( ,..., , ,..., )
I J
x x y y
*
0 p
* * * *
1 1
( ,..., , ,..., )
I J
x x y y
*
1
( ,..., )
L
p p o o o = p
0 o >
Vjeba 10.B.2 (MWG)
Ispitajmo to preko uvjeta za
konkurentsku ravnoteu
(i)


(Koristimo svojstvo bilinearnosti skalarnog
produkta, odnosno linearnost u prvoj
varijabli)
* *
j j
j j
Y
Max
e

y
p y y
* *
j j
j j
Y
Max
Max
o o
e

y
p y p y
( )
max ( ) max
o o
o o
=
=
p x p x
p x p x
Vjeba 10.B.2 (MWG)
(ii) potroaevo novo budetsko ogranienje





jednako je kao i staro budetsko ogranienje
Dakle, je rjeenje i za novo i za staro
budetsko ogranienje.

* * * *
1
* * * *
1
( )
( )
J
j
i i i j
j
J
j
i i i j
j
o o e u o
e u
=
=
s +
s +

p x p p y
p x p p y
i
x
Vjeba 10.B.2 (MWG)
Do ovih rezultata mogli smo doi i koristei
svojstvo homogenosti nultog stupnja u
cijenama funkcija ponude i potranje
Prema tom svojstvu znamo da ako p* dovodi
do konkurentske ravnotee, tada e i
uiniti isto za svaki
*
op
0 o >
Vjeba 10.B.2 (MWG)
(iii) Svako trite je u ravnotei jer izraz za
ienje trita



uope ne ovisi o cijenama.
* *
1 1
I J
i j
l l l
i j
e
= =
= +

x y
Normalizacija cijena
Znaajna implikacija ove vjebe je da
smo pokazali da, bez smanjenja
openitosti, cijene moemo
normalizirati tako da jednu od njih
izjednaimo sa 1 (rjeenje se nee
mijenjati)
Ovo e biti jedan od elemenata
potrebnih kasnije za identifikaciju
konkurentske ravnotee
ienje trita
Drugi element tie se uvjeta (iii)
Ako alokacija
i vektor cijena zadovoljavaju uvjet
ienja trita za sva dobra
, i ako je budetsko ogranienje
svakog potroaa zadovoljeno kao jednakost
tako da vrijedi

tada se trite za dobro k takoer isti
* * * *
1 1
( ,..., , ,..., )
I J
x x y y
0 p
l k =
j
i i i j
j
i e u = +

p x p p y
ienje trita
Dakle, ako znamo da se pri cijenama p*
isti L 1 trite, tada znamo da se
isti i trite za dobro L
Ovo vrijedi uz pretpostavke da
potroai zadovoljavaju Walrasov
zakon i da su sve cijene strogo
pozitivne
ienje trita
Ako budetsko ogranienje vrijedi kao
jednakost, novana vrijednost planiranih
kupnji jednaka je novanoj vrijednosti onoga
to se misli prodati i uea u profitima
Ukupna vrijednost planiranih kupnji
ukupna vrijednost planiranih prodaja
Walrasov zakon
Vrijedi pri svim cijenama

ienje trita
To je direktna posljedica ideje o ouvanju
ukupnog bogatstva unutar ekonomskog
sustava
Praktina primjena ovih rezultata sastoji se
u tome da kada promatramo samo dva
trita, kao to je to sluaj u analizi
parcijalne ravnotee, tada znamo da ako je
jedno u ravnotei (isti se) tada je to
sluaj i sa drugim tritem
ienje trita
Na taj nain prouavanje dva trita
svodi se na prouavanje samo jednoga
To krajnje simplificira analizu ali ne
umanjuje vrijednost spoznaja o
ponaanju trita u promatranim
uvjetima
Parcijalna ravnotena analiza:
uvod
Promatramo trite jednog dobra (ili
grupe dobara) koje ini sasvim mali dio
ukupnog sustava
Potroa na to dobro troi sasvim mali
dio svog dohotka
Slijedi da je efekt dohotka na tom
tritu zanemariv
Parcijalna ravnotena analiza:
uvod
Druga posljedica ovako malog trita:
promjene na njemu ne odraavaju se na
druga trita (cijene drugih dobara ne
mijenjaju se kada se mijenja cijena na
malom tritu)
To trite, dakle, moemo promatrati u
izolaciji od ostalih trita
Time se opravdava pretpostavka
ceteris paribus
Parcijalna ravnotena analiza:
uvod
Budui da su ostale cijene fiksne,
izdatke na ostala dobra moemo
tretirati kao izdatke na jednu
(sloenu) robu koju nazivamo
numraire
Parcijalna ravnotena analiza:
Kvazilinearni model
U modelu su dva dobra: dobro i
numraire
Sa oznait emo potroaevu
potronju dobra a sa njegovu
potronju svih ostalih dobara, to jest,
numraire-a
Svaki potroa, , ima funkciju
korisnosti koja ima kvazilinearni oblik


l
i
x
l
i
m
1,..., i I e
( , ) ( )
i i i i i i
u m x m x | = +
Parcijalna ravnotena analiza:
Kvazilinearni model
Kvazilinearna korisnost znai
djelomino linearna korisnost
(linearna u jednoj varijabli dok u
drugoj ne mora biti linearna)
Uzmimo primjer 2 dobra
Ilustrirat emo odsutnost efekta
bogatstva (dohotka) za dobro koje nije
numraire


Parcijalna ravnotena analiza:
Kvazilinearni model
Za ovu ilustraciju bit e nam pogodna
funkcija oblika

U ovom sluaju svaka krivulja
indiferencije predstavlja vertikalni
pomak jedne te iste krivulje
indiferencije (Slika 5.2)

1 2 1 2
( , ) ( ) u x x v x x = +
Parcijalna ravnotena analiza:
Kvazilinearni model
Slika 5.2. Kvazilinearne preferencije
1
x
2
x
0
Parcijalna ravnotena analiza:
Kvazilinearni model
Poveanje dohotka ne mijenja potranju za
dobrom 1 i sav dodatni dohodak ide na
potranju za dobrom 2 (kaemo da za dobro
1 vrijedi nulti efekt dohotka)
Engelova krivulja je u tom sluaju vertikalna
linija (potranja za dobrom 1 ostaje
konstantna)
Parcijalna ravnotena analiza:
Kvazilinearni model
Slika 5.3. Promjena dohotka i Engelova krivulja u sluaju
kvazilinearnih preferencija
1
x
2
x
0
1
x
m
0
Budetski
pravci
a) Koliina x1 se ne mijenja s promjenom
dohotka
b) Engelova krivulja za kvazilinearne
preferencije
Parcijalna ravnotena analiza:
Kvazilinearni model
Dakle, kod kvazilinearnih preferencija sva
promjena u potranji zbiva se uslijed
supstitucijskog efekta i to bez ozira da li
supstituciju mjerili po Hicksu ili po Slutskom
Ovo je prikazano na Slici 5.4.
Parcijalna ravnotena analiza:
Kvazilinearni model
Slika 5.4. Efekt supstiticije i efekt dohotka kod
kvazilinearnih preferencija
1
x
2
x
0
Krajnji budetski pravac
Efekt supstitucije = totalni efekt
Originalni
budetski
pravac
Parcijalna ravnotena analiza:
Kvazilinearni model
Primjer kvazilinearnih preferencija:
dobro 1 su olovke; dobro 2 sva ostala
dobra
Dakle, u modelu u kojem imamo nulti
efekt dohotka za dobro koje nije
numraire moemo proslijediti sa
traenjem konkurentske ravnotee na
sljedei nain
Kvazilinearni model
Potroaeva funkcija korisnosti je
oblika

Uzimamo da je skup potronje
jer potronja numraire-a moe biti
negativna

( , ) ( )
i i i i i i
u m x m x | = +
+

Kvazilinearni model
Za funkciju pretpostavljamo da
je ograniena odozgo i da je dva puta
derivabilna,

(rastua)

(konkavna),

za svakog potroaa



( )
i
|
'
( ) 0
i i
x | >
''
( ) 0
i i
x | <
1,..., i I =
Kvazilinearni model
Kao i ranije, ako cijene pomnoimo sa
nekom konstantom, alokacija se nee
promijeniti
To nam omoguuje da normaliziramo
cijene tako da cijenu numraire-a
izjednaimo sa 1
Cijena dobra
l
l p =
Kvazilinearni model
Uvodimo proizvoae
Svaki proizvoa u ovoj ekonomiji sa
samo dva dobra proizvodi beznaajno
dobro iz numraira-a
Koliina numraira-a koja je
proizvoau potrebna da proizvede
nenegativnu koliinu dobra l,
data je pomou funkcije trokova
1,... j J =
l
0
j
q >
( )
j j
c q
Kvazilinearni model
Inae je funkcija trokova

pri emu je w cijena faktora
Kako je cijena numraire-a = 1, ovaj se
lan isputa

( , )
j
c w q
Kvazilinearni model
Ako koliinu numraire-a koju e
proizvoa upotrijebiti kao input
oznaimo kao , proizvoaev skup
proizvodnje postaje

j
z
{ }
( , ) : 0 ( )
j j j j j j j
Y z q q i z c q = > >
Kvazilinearni model
Takoer pretpostavljamo da je
funkcija trokova dva puta
derivabilna,
(granini trokovi rastui)

(granini trokovi linearni
ili strogo konveksni)
za sve
( )
j
c
'
( ) 0
j j
c q >
''
( ) 0
j j
c q >
0
j
q >
Kvazilinearni model
Pretpostavit emo da e sve koliine
dobra biti proizvedene iz numraire-
a to jest da nema
to se tie poetnog bogatstva u
numraire-u, za potroaa i ono je
dano sa
Dakle, ukupni iznos numraire-a u
modelu bit e
0
mi
e >
m mi
i
e e =

l
l
e
Parcijalna ravnotena analiza
U prvom koraku izvrit e se
maksimizacija profita i korisnosti
Time emo dobiti ravnotene koliine u
proizvodnji i u potronji
U drugom koraku ispitat e se da li se
trita iste, to jest da li su
proizvedene i potroene koliine u
ravnotei
Parcijalna ravnotena analiza
Za proizvoaa j ravnoteno rjeenje koje
traimo je (cijena p* je data)
treba biti rjeenje problema


= broj jedinica dobra kojeg
proizvodi poduzee j
= funkcija trokova
Ovo je klasini primjer: max Pf=TR-TC


*
j
q
*
0
( )
j
j j j
q
p q c q
Max
>

j
q
( )
j j
c q
l
*
j
q
Parcijalna ravnotena analiza
Nuni i dovoljni uvjet prvog reda za
ovaj problem je


Za sve gornji izraz vrijedi
kao jednakost ... (5.4)
(Sa dodiplomskog studija ovaj nam je
uvjet poznat kao p = MC)



* ' *
( )
j j
p c q s
*
0
j
q >
Parcijalna ravnotena analiza
Za potroaa i , ravnoteni vektor
potronje imat e komponente


Njega dobijemo kao rezultat
maksimizacije funkcije kvazilinearne
korisnosti uz budetsko ogranienje
( )
* *
,
i i
m x
Parcijalna ravnotena analiza
Rjeavamo

t.d.

U rjeenju ovog problema budetsko
ogranienje vrijedi kao jednakost

,
( )
i i
i i i
m x
m x
Max
|
+
e e
+
* * * *
1
( ( ))
J
j
i i mi i j j j
j
m p x p q c q e u
=
+ s +

Parcijalna ravnotena analiza

Ako budetsko ogranienje uvrstimo
umjesto , problem i-tog potroaa
moemo napisati kao njegov problem
pronalaenja optimalne koliine
potronje dobra
i
m
l
* * * *
0 1
( ) ( ( ))
i
J
j
i i i mi i j j j
x j
x p x p q c q
Max
| e u
> =
(
+ +
(

Parcijalna ravnotena analiza

Nuni i dovoljni uvjet prvog reda je

Za ovaj izraz vrijedi kao
jednakost ... (5.5)
Iz analize ponaanja potroaa na
dodiplomskom studiju ovo moemo
povezati sa uvjetom MU = p
' * *
( )
i i
x p | s
*
0
i
x >
Parcijalna ravnotena analiza
Ovim postupcima dobili smo ravnotenu
alokaciju izraenu uz pomo potroenih
i proizvedenih koliina dobra


l
( )
* * * *
1 1
,..., , ,...,
I J
x x q q
Parcijalna ravnotena analiza
Pri tome je potronja numraire a od
strane potroaa data sa



a proizvoa koristi numraire kao input u
ravnotenoj koliini


* * * * * *
1
( ( ))
J
i mi ij j j j i
j
m p q c q p x e u
=
(
= +
(

* *
( )
j j j
z c q =
Parcijalna ravnotena analiza
Preostaje da ispitamo da li je
zadovoljen uvjet ienja trita
Alokacija je ravnotena ako vrijedi

... (5.6)
* *
1 1
I J
i j
i j
x q
= =
=

Parcijalna ravnotena analiza
Zajedno, (I+J+1) uvjet daje (I+J+1)
ravnotenih vrijednosti

( )
* * * * *
1 1
,..., , ,...,
I J
x x q q i p
Parcijalna ravnotena analiza
Vano je svojstvo uvjeta (5.1) (5.3) da
bogatstvo ni raspodjela profita meu
potroaima ni na koji nain ne ulaze u
odreenje ravnotene alokacije ni cijene
Ovo je svojstvo znaajno sa stajalita
normativne analize i Pareto optimuma
U kontekstu analize parcijalne ravnotee
ovaj nalaz omoguila nam je pretpostavka
kvazilinearnih preferencija
Parcijalna ravnotena analiza
Model parcijalne ravnotee moe se
prikazati uz pomo tradicionalnih
Marshallovih krivulja agregatne
potranje i ponude
Ravnotena cijena tada se nalazi u
presjecitu ovih dvaju krivulja
Slika 5.5. Odreenje ravnotene cijene u
modelu parcijalne ravnotee

, x q
( )
q p
*
p
( ) ( )
* *
x p q p =
p
( )
'
0
j j
Min c
( )
x p
( )
'
0
i i
Max|
Odreenje ravnotene cijene u modelu
parcijalne ravnotee

Za rjeenje ovog problema potrebno je
nai cijenu p* tako da vrijedi

Ova cijena je jedinstveno odreena
Individualne ravnotene koliine u
potronji i u proizvodnji date su kao
i

* *
( ) ( ) x p q p =
* *
( ) 1,...,
i i
x x p za i I = =
* *
( ) 1,...,
j j
q q p za j J = =
Agregatna krivulja potranje
Za svaku razinu cijene veu od nule,
, mogue je odrediti jedinstvenu
koliinu za koju vrijedi uvjet
(5.5)
Funkcija je Marshallova
funkcija potranje za dobrom koja,
zbog kvazilinearnosti preferencija, ne
ovisi o potroaevom bogatstvu
0 p >
( )
i
x p
( )
i
x p
l
Agregatna krivulja potranje

Agregatna krivulja potranje za
dobrom je funkcija

Agregatna (granska) krivulja ponude
dobra je funkcija
l
( ) ( )
i
i
x p x p =

l
( ) ( )
j
j
q p q p =

Slika 5.6. Agregatna krivulja potranje

i
x
( )
'
i i
x |
p
( )
i
x p
( )
'
0
i
|
x
( )
1
x p
p
( )
1
x p
p
( )
2
x p
( ) ( )
2
1
i
i
x p x p
=
=

( )
2
x p
( ) x p
i
p
( )
'
2
0 |
( )
'
1
0 |
Slika 5.7. Agregatna krivulja ponude

j
q
( )
'
j j
c q
p
( )
j
q p
q
( )
1
q p
p
( )
1
q p
p
( )
2
q p ( ) ( )
2
1
j
j
q p q p
=
=

( )
2
q p
( ) q p
j
p
( )
'
2
0 c
( )
'
1
0 c
( )
'
0
j
c
Inverzne funkcije agregatne ponude i
potranje
Kako su funkcije agregatne ponude i
potranje monotone, dakle bijekcije,
postoje njihove inverzne funkcije
Ove funkcije imat e zanimljivu i
korisnu ekonomsku interpretaciju
Inverzna funkcija agregatne ponude
Za svaku datu razinu agregatne ponude
moemo pronai inverznu funkciju
agregatne ponude
Kada svako poduzee odreuje svoju
koliinu ponude prema uvjetu
tada agregatna ponuena
koliina bude upravo
q
1
( ) q q

q
1
( ) p q q

=
Inverzna funkcija agregatne ponude
Dakle, za svaku datu agregatnu koliinu
, inverzna funkcija ponude daje
cijenu koja dovodi do agregatne
ponuene koliine
q
q
Inverzna funkcija agregatne ponude
Kako svako poduzee u donoenju
odluke o ponuenoj koliini u ravnotei
izjednauje cijenu i granini troak
(uvjet 5.4), inverznu funkciju
agregatne ponude moemo
interpretrati kao funkciju granskog
(agregatnog) graninog troka
Slika 5.8 Inverzna funkcija agregatne
ponude
Slika 5.8. Funkcija granskog graninog troka
q
( )
1
q p
( ) ( ) ( ) ( )
' ' 1
1 1 2 2
' C q c q c q q q

= = =
p
( )
2
q p
( ) ( )
1
' C q

=
( )
'
2
0 c
( )
'
1
0 c
q
1 2
q q +
2
q
1
q
Inverzna funkcija agregatne potranje
Inverznu funkciju potranje moemo
definirati kao
Dakle, za svaku datu agregatnu koliinu
, inverzna funkcija potranje daje
cijenu koja dovodi do agregatne
potraivane koliine
1
( ) ( ) P x x x

=
x
x
( ) P x
Inverzna funkcija agregatne potranje
To znai da kada potroa suoen sa
cijenom (koju uzima kao datu)
bira optimalnu koliinu koju potrauje,
ukupna potranja na tritu bude
Vrijednost inverzne funkcije potranje
pri koliini koju daje moe
se interpretirati kao granina
drutvena korist od dobra
( ) P x
x
x
( ) P x
l
Konkurentska ravnotea
Iz prethodne analize proizlazi da
konkurentska ravnotea ukljuuje
agregatnu koliinu proizvodnje pri
kojoj je granina drutvena korist od
dobra jednaka graninom troku
proizvodnje tog dobra !
Ovo je bitna komponenta definicije
optimalnosti konkurentske ravnotee
l
Teoremi blagostanja u kontekstu
parcijalne ravnotee
I dalje promatramo kvazilinearnu
ekonomiju koja se sastoji od dva dobra
Kada su preferencije kvazilinearne, rub
skupa moguih korisnosti je linearan i
sve toke u njemu razlikuju se samo
prema raspodjeli numraire-a meu
potroaima
Slika 5.9. Skup moguih korisnosti u
kvazilinearnoj ekonomiji
( )
( ) ( )
* *
1 2
1 1 1
, :
I I J
i i i m j j
i i j
u u u x c q | e
= = =

s +
`
)

Parovi korisnosti povezani sa
Pareto efikasnim alokacijama
1
u
2
u
Teoremi blagostanja u kontekstu
parcijalne ravnotee
Za razliite raspodjele numraire-a
meu potroaima optimalne razine
potronje i proizvodnje dobra
mogu se dobiti kao rjeenje problema



tako da ... (5.7)

l
1
1
( ,..., ) 0
( ,..., ) 0
I
J
x x
q q
Max
>
>
1 1
( ) ( )
I J
i i i i m
i j
x c q | e
= =
+

1 1
0
I J
i j
i j
x q
= =
=

Mjera drutvenog blagostanja
Izraz nazivamo

Marshallov agregatni viak
On iskazuje ukupnu korisnost koju
generira potronja dobra umanjena
za svoje trokove proizvodnje izraene
u numraire-u
Za optimalne razine potronje i
proizvodnje ova mjera drutvenog
blagostanja je maksimalna





1 1
0
I J
i j
i j
x q
= =
=

l
Uvjeti prvog reda problema 5.7.
Daju nam nune i potrebne uvjete koji
karakteriziraju optimalne koliine
Primijenimo metodu Lagrange-a samo
umjesto piemo , I+J optimalnih
vrijednosti i daju
I+J+1 uvjeta:
, jednakost ako (5.8)
, jednakost ako (5.9)
... (5.10)

* * * *
1 1
( ,..., , ,..., )
I J
x x q q
' *
( )
j j
c q s
*
0 1,...,
j
q j J > =
' *
( )
i i
x | s
*
0 1,...,
i
x i I > =
* *
1 1
i J
i j
i j
x q
= =
=

Uvjeti prvog reda problema 5.7.
Uoimo da su ovi uvjeti identini
uvjetima koji su opisivali konkurentsku
ravnoteu (uvjeti 5.4, 5.5, i 5.6.) (samo
je tamo bio jednak p*
Dakle, kada je , moemo rei
daje svaka konkurentska ravnotea
Pareto optimalna

*
p =
Svaka konkurentska ravnotea je
Pareto optimalna
Ovaj zakljuak slijedi iz injenice da
svaka konkurentska ravnotena
alokacija sadri
razine potronje i proizvodnje dobra
koje zadovoljavaju uvjete (5.8), (5.9) i
(5.10)
Dakle, istovremeno su zadovoljeni
uvjeti konkurentske ravnotee i Pareto
optimuma
* * * *
1
( ,..., , ,..., )
I j J
x x q q
l
Prvi Teorem Ekonomije
Blagostanja
Ako cijena p* i alokacija
ine
konkurentsku ravnoteu, tada je ta
alokacija Pareto optimalna
Ovo je formalni izraz za Adam Smith-
ovu nevidljivu ruku trita

* * * *
1 1
,..., , ,..., )
I j
x x q q
Prvi Teorem Ekonomije
Blagostanja
Vana napomena: ovaj Teorem vrijedi
samo u odreenim uvjetima (kada su
trita kompletna i sudionici uzimaju
cijenu kao datu)
Zanimljiva su istraivanja to se
dogaa kada neki ili oba uvjeta ne
vrijede (trini ishodi tada nisu Pareto
optimalni)
Drugi Teorem Ekonomije
Blagostanja
Iz ranije analize vidjeli smo da se u
kvazilinearnoj ekonomiji ravnotena
cijena p* dobra , razine njegove
ravnotene potronje i proizvodnje kao
ni profiti poduzea ne mijenjaju sa
promjenama u razini bogatstva
Transferi numraire-a meu
potroaima izazvat e samo promjenu
potronje numraire-a

l
Drugi Teorem Ekonomije
Blagostanja
Dakle, transferirajui numraire na
odreeni nain meu potroaima, i
putanjem trita da samo alocira dobra na
Pareto optimalni nain, mogue je postii
alokacije koje e proizvesti vektor
korisnosti lociran na rubu skupa moguih
korisnosti
Ovo precizno definira Drugi Fundamentalni
Teorem ekonomije blagostanja
Drugi Teorem Ekonomije
Blagostanja
Ovaj Teorem tvrdi sljedee:
Za sve Pareto optimalne razine
korisnosti postoje
transferi dobra numraire-a
koji zadovoljavaju , takvi da
konkurentska ravnotea postignuta iz
bogatstva daje
korisnosti

* *
1
( ,..., )
I
u u
1
( ,..., )
i
T T
0
i
i
T =

1 1
( ,..., )
m mI i
T T e e + +
* *
1
( ,..., )
I
u u
Drugi Teorem Ekonomije
Blagostanja
Zato se ova ravnotea naziva
equilibrium with transfers
Za razliku od Prvog Teorema koji
vrijedi uz standardne dvije
pretpostavke kompletnosti rita i
parametarske funkcije cijena, za drugi
Teorem neophodan je jo i uvjet
konveksnosti preferencija i
proizvodnih skupova
Zakljuna razmatranja
Ovom smo analizom dotaknuli dva
pitanja vezana za ekonomske ishode u
decentraliziranom sustavu odluivanja:
Kada trite alocira resurse efikasno?
(Prvi Teorem ekonomije blagostanja)
Kada se djelovanje trita moe staviti u
funkciju postizanja ravnotene alokacije?
(Drugi Teorem ekonomije blagostanja)

Sretno dalje !