Potpisani Projekti I Realizacije Vladimira Šterka Od 1923. Do 1941.

Sl. 1.
Ugraena uglovna upravna, poslovna i stambena javna zgrada Radnike komore u Zagrebu, Trg kralja Petra Kreimira IV. 2, 1935.-38., suautor arh. Jovan Korka Fig. 1 Corner terraced apartment house administrative, office, and residential public building of the Workers Chamber in Zagreb, King Petar Kreimir IV square 2, 1935-38, co-author architect Jovan Korka
Znanstveni prilozi | Scientific Papers
16[2008] 2[36]
PROSTOR
193
Darko Kahle
Ured ovlatenog arhitekta Darka Kahlea HR 10000 Zagreb, Jurjevska 18 Izvorni znanstveni lanak UDK 72.011:72.036 (497.5 Zagreb) terk, Vladimir 1923/1941 Tehnike znanosti / Arhitektura i urbanizam 2.01.04 Povijest i teorija arhitekture i zatita graditeljskog naslijea lanak primljen / prihvaen: 19. 3. 2007. / 4. 12. 2008. Darko Kahle Architectural Practice, Licensed architect HR 10000 Zagreb, Jurjevska 18 Original Scientific Paper UDC 72.011:72.036 (497.5 Zagreb) terk, Vladimir 1923/1941 Technical Sciences / Architecture and Urban Planning 2.01.04 History and Theory of Architecture and Preservation of the Built Heritage Article Received / Accepted: 19. 3. 2007. / 4. 12. 2008.
Potpisani projekti i realizacije Vladimira terka u Zagrebu od 1923. do 1941. Projects and Realizations by Vladimir terk in Zagreb Between 1923 and 1941
eki kubizam Novo graenje terk, Vladimir Zagreb idovi

U lanku je katalogizirano i analizirano 40 projekata i realizacija od 1923. do 1941. koje je arhitekt Vladimir terk potpisao na podruju tadanjega Zagreba. Iz analize proizlazi jasnoa u slaganju tlocrta, spretnost u primjeni razliitih konstruktivnih sklopova i neprestana mijena u oblikovanju od uklapanja klasinih elemenata u oienu plohu proelja preko umetanja tekstura u plohe kubinog tijela do prekidanja kubinog tijela klasinim oblicima.
Czech Cubist architecture New Architecture terk, Vladimir Zagreb Jews

This paper presents a selection of 40 categorized and analyzed projects and realizations between 1923-1941 designed by the architect Vladimir terk in the Zagreb area. The analysis shows clarity in plan composition, skillful application of various structural systems and permanent changes in the design including the insertion of classical elements into a clean facade surface and the interruption of a cubic body with classical forms.
194
PROSTOR
2[36] 16[2008] 192-209 D. KAHLE Potpisani projekti i realizacije Vladimira terka u Zagrebu
UVOD INTRODUCTION
log 2.) i popis 36 publiciranih tekstova u kojima se spominje arhitekt Vladimir terk ili kue koje je projektirao (Prilog 3.), kao i popis 17 projekata i realizacija u razdoblju od 1923. do 1941. godine, koje se u izvorima pripisuju arhitektu Vladimiru terku (Prilog 4.).7 lanak je ilustriran fotografijama proelja analiziranih realizacija, osim onih koje su nestale8 ili do kojih nije bio mogu odnosno nije bio omoguen pristup.9
SKICA ZA IVOTOPIS BIOGRAPHY

Arhitekt Vladimir terk roen je 5. sijenja 1891. godine u Zagrebu10 od oca Vjekoslava-Aloisa i majke Line, ro. Jellinek.11 Zavrio je puku kolu, a zatim maturirao u realnoj gimnaziji u Zagrebu.12 Pohaao je eku visoku tehniku kolu u Pragu13 u razdoblju od 1911.
1 Htio bih se najljubaznije zahvaliti arhitektovu sinu Jehudi Vojku terku i njegovoj obitelji na strpljivo pruenoj pomoi, bez koje bi ovaj lanak bio siromaniji za mnoge dosad nepoznate injenice. 2 Pojam zagrebaki projekti i realizacije u daljnjem tekstu oznaava projekte i realizacije koji su smjeteni na suvremenom upravnom podruju grada Zagreba, dakle unutar granica grada Zagreba u promatranom razdoblju. 3 Dosad je analizom utvreno da se arhitektu Vladimiru terku moe pripisati (atribuirati) potpuno ili djelomino autorstvo vie od 60 zgrada samo na suvremenom upravnom podruju grada Zagreba, a koje su uglavnom potpisali i ovjerili izvoai. 4 Pojam zagrebaki tlocrt u daljnjem tekstu oznaava nain organizacije tlocrta ugraene najamne stambene zgrade kakav je bio primjenjivan u Zagrebu u razdoblju od potresa 1880. do 1945. godine. 5 Pojam eki kubizam u daljnjem tekstu oznaava stil u arhitekturi nastao u Pragu neposredno prije poetka Prvoga svjetskog rata pod utjecajem Picassa i Braquea. Karakteriziraju ga prizmatini i piramidalni oblici upotrijebljeni kao aplikacija na samom proelju zgrade. Usporedi: vacha, 1995: 100 i dalje. 6 Pojam Novo graenje u daljnjem tekstu oznaava () kole u arhitekturi u prvoj polovici 20. stoljea koje imaju za cilj arhitektonsko stvaranje temeljem tada suvremenih materijalnih i duhovnih uvjetovanosti. Kahle, 2003: 170 7 Za sve navode i lokacije navedene u ovom prilogu izvrit e se dodatna istraivanja do objave posljednjeg lanka. 8 Nije priloena fotografija onih realizacija koje su ve bile nestale u vrijeme fotografiranja. Ako je realizacija uklonjena naknadno, fotografija je ipak priloena. 9 Pristup nije bio mogu objektima koji su zarasli u zelenilo ili nije bio omoguen objektima u koje su smjetene dravne institucije. 10 Pleji, 2003: 68 11 Iz obiteljske ostavtine arhitekta Vladimira terka, ljubaznou njegova sina Jehude Vojka terka. 12 Esih, 1941: 29 13 Do 1918. godine eka visoka tehnika kola u Pragu (Austrougarska Monarhija), od 1919. godine eke visoke tehnike nauke (VUT) u Pragu (ehoslovaka Republika). 14 Pleji, 2003: 68 15 Premerl, 1996: 332 16 Esih, 1941: 29 17 Vidi biljeku 3.
vaj je lanak prvi u nizu lanaka koji e znanstveno valorizirati golem arhitektonski opus arhitekta Vladimira terka.1 U lanku je popisano i obraeno 40 zagrebakih projekata i realizacija2 koje je potpisao i ovjerio igom svoga arhitektonskog ureda (Prilog 1.). U sljedeem lanku bit e obraeni projekti i realizacije u Zagrebu od 1921. do 1941., koje temeljem iscrpne analize pripisujem arhitektu Vladimiru terku ili njegovu arhitektonskom uredu.3 U posljednjem lanku bit e analizirani tekstovi arhitekta Vladimira terka i procijenjeno znaenje njegova arhitektonskog djela u kontekstu povijesti arhitekture na podruju grada Zagreba izmeu dva svjetska rata. U lanku je skiciran ivotopis arhitekta Vladimira terka. Detaljno su analizirani njegovi dosad otkriveni, potpisani i ovjereni zagrebaki projekti te realizacije prema danim odrednicama arhitektonske analize. Implicirana je vanost potpisanih zagrebakih projekata i realizacija za Zagreb i hrvatsku arhitekturu izmeu dva svjetska rata, najprije za transformaciju zagrebakog tlocrta,4 a naroito za pojavu takozvanoga ekog kubizma,5 odnosno Novoga graenja6 u zagrebakoj i hrvatskoj arhitektonskoj svakodnevici, kao i za atribuciju nepotpisanih projekata i realizacija, a najavljena su i nova otkria. lanku je priloen popis bibliografije u dvije skupine: popis 10 lanaka i tekstova kojima je autor ili jedan od autora arhitekt Vladimir terk (Pri-
Potpisani projekti i realizacije Vladimira terka u Zagrebu D. KAHLE
192-209 16[2008] 2[36]
PROSTOR
195
do 1919. godine.14 Sudjelovao je u Prvome svjetskom ratu i bio zarobljen u Rusiji,15 gdje je prouavao rusku drvenu vernakularnu arhitekturu.16 Diplomirao je na ekim visokim tehnikim naukama u Pragu17 19. oujka 1921. godine.18 Nakon diplome bio je zaposlen od 25. oujka do 30. svibnja 1921. godine u Tehnikoj poslovnici Graevinskog poduzea piller, Juzbai i urina, a od 1. lipnja 1921. u Poslovnici Ignjat Fischer.19 Neko je vrijeme bio zaposlen u Gradskom graevnom uredu u Zagrebu.20 Bio je jedan od prvih asistenata na Tehnikom fakultetu Sveuilita u Zagrebu21 i lan osnivakog odbora drutva Narodni rad drutvo idovskih asimilanata i anticionista u Hrvatskoj koje je osnovano 1922. godine.22 A 22. oujka 1922. godine poloio je praktini ispit za arhitekta.23 Od 1923. godine bio je samostalni ovlateni arhitekt u Zagrebu.24 Od 11. veljae 1925. godine bio je ovlaten za obavljanje
18 Pleji, 2003: 68. U Pragu su, meu ostalima, diplomirali Ivan Zemljak (Njemaka visoka tehnika kola, 1920.), Gjuro Kastl (eke visoke tehnike nauke, 1921.) i Vjekoslav Murec (Likovna akademija u Pragu, 1928.). 19 Iz obiteljske ostavtine arhitekta Vladimira terka, ljubaznou njegova sina Jehude Vojka terka. Zasad nije poznato kada je zavrio zaposleniki odnos u Poslovnici Ignjat Fischer, ali je oito da je bio njen ravnopravni vanjski suradnik barem do 1929. godine. 20 *** 1939.a: 79. U DAZg nema ni osobnog dosjea, ni dosjea Vladimira terka kao zaposlenika gradske uprave. U daljnjem istraivanju bit e pregledan Urudbeni zapisnik Gradskog poglavarstva za razdoblje od 1918. do 1926. godine. 21 Esih, 1941: 29. Vladimir terk nije spomenut u kazalu nastavnika Arhitektonskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu; Obad-itaroci, 2000: 384-87. U daljnjem istraivanju bit e pregledana arhiva Arhitektonskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu s naglaskom na razdoblje Arhitektonskog odjela Tehnike visoke kole u Zagrebu. 22 Goldstein, 2004: 174 23 U smislu . 7. Zakona od 11. 10. 1914. o ureenju graevinske slube u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji; iz obiteljske ostavtine arhitekta Vladimira terka, ljubaznou njegova sina Jehude Vojka terka. 24 Godine 1923. potpisao je urudbene nacrte za trokatnicu u Ulici kralja Zvonimira 3 kao ovl.[ateni] civilni arhitekt. 25 Iz obiteljske ostavtine arhitekta Vladimira terka, ljubaznou njegova sina Jehude Vojka terka. 26 orak, 1981: 238, fusnota 71, Cf. Katalog Kraljevine SHS: 7 27 Ignjatovi, 2007: 76-77 28 Kuevi, 1930: (6) 29 Blagojevi, 2003: 97-99 30 Vukadin-Doronjga, H., usmeno priopenje 31 Haniar-Buljan, I., usmeno priopenje 32 Kara, Z., usmeno priopenje 33 Premerl, 1996: 332 34 Laslo, A., usmeno priopenje 35 Premerl, 1996: 332-33 36 Bjai-Klarin, 2007: 321 37 Premerl, 1996: 332-33 38 Pofuk, 2008: 3 39 Esih, 1941: 29 40 Pofuk, 2008: 3 41 Esih, 1941: 29 42 Milkovi, 2008.a: 2-3
javne prakse iz arhitektonske struke na cijelom podruju Kraljevine SHS, a 17. svibnja iste godine poloio je propisanu zakletvu kao ovlateni civilni inenjer.25 Projektirao je dio unutarnjeg ureenja jugoslavenskog paviljona u Parizu,26 koji je 1925. godine projektirao arhitekt Stjepan Hribar,27 te dio unutarnjeg ureenja jugoslavenskog paviljona u Barceloni,28 koji je 1929. godine projektirao arhitekt Dragia Braovan.29 Projektirao je i izveo mnogo vila, stambenih kua i drugih zgrada u Zagrebu, zagrebakoj okolici,30 Slavonskom Brodu,31 Poegi,32 Osijeku33 i Vinkovcima.34 Sudjelovao je na I. izlobi jugoslavenske suvremene arhitekture u Beogradu 1931. godine,35 izlobi Kluba arhitekata sekcije UJIA u Zagrebu 1932. godine36 te na izlobi Pola vijeka hrvatske umjetnosti u Zagrebu 1938. godine.37 Teko se razbolio 1936. godine,38 a umro je 6. oujka 1941. godine u Zagrebu39 od leukemije,40 ostavivi udovicu Aleksandrinu ro. Favalle te sinove Veljka i Vojka,41 koji su nastavili ivjeti u Zagrebu do 1949. godine, kada su se iselili u Izrael.42
Sl. 2. Ugraena stambena, poslovna i trgovaka najamna zgrada Prger, Gundulieva 3, 1926.-27. Fig. 2 Residential, office, and commercial terraced apartment house for rent Prger, Gundulieva 3, 1926-27 Sl. 3. Ugraena stambena najamna zgrada Omega d.d. za gradnju kua, Kralja Zvonimira 3, 1923.-24. Fig. 3 Residential terraced apartment house for rent Omega for housing construction, King Zvonimir st. 3, 1923-24
PRIMARNI IZVORI PRIMARY SOURCES

Kao radna podloga istraivanju posluila je digitalna popisna baza podataka Izgradnja
196
PROSTOR
ziv investitora prema konanom upravnom aktu (to je u pravilu odobrenje za uporabu45), nadnevak odobrenja za izgradnju, izvoa, nadnevak odobrenog poetka uporabe, tipologija,46 referentna literatura i napomene, kao i naziv primarnog izvora. U nastavku lanka dana je u opisu svake zgrade kratka okvirna analiza prema urbanistikom, funkcionalnom, konstruktivnom i oblikovnom kriteriju,47 nakon ega su zbirno prikazani statistiki rezultati prema zadanim kriterijima.
43 Graevna odnosno graevinska dozvola. 44 Za stratifikaciju golemoga projektantskog opusa arhitekta Vladimira terka u ovom i sljedeim lancima koristim ovaj sustav: Katalog je utemeljen na projektima zato to je rije o monografiji arhitekta. Sloen je kronoloki prema nadnevku prvoga upravnog akta i mjesno podijeljen prema gradu u kojem se nalazi te prema kriteriju autorstva. Prvo slovo oznaava grad: O osjeki, P poeki, S slavonskobrodski, V vinkovaki, Z Zagrebaki itd. Drugo slovo oznaava kriterij autorstva projekta: A atribuirani, P potpisani. Dvoznamenkasti broj na kraju popisnog broja jest redni broj projekta na odreenom podruju. Za budue kataloke jedinice, koje bi mogle nastati naknadnim otkriem nekog projekta, koristit e se mala slova a, b, itd. nakon rednog broja, i to prema kronolokom redu nadnevka upravnog akta. 45 Stambena dozvola odnosno dozvola za uporabu. 46 Za oznaavanje tipologije ovdje koristim jednoznani sustav primjeren modernom hrvatskom jeziku, i to tako da se u oznaci zgrade najprije dade 1. pridjev prema nainu izgradnje (ugraena, poluugraena, samostojea) te, po potrebi, 2. pridjev prema poloaju zgrade u ulici (uglovna), zatim 3. pridjev prema vrsti koritenja (stambena, trgovaka, poslovna, proizvodna ili upravna) i, po potrebi, 4. pridjev prema nainu koritenja (najamna, javna) ispred rijei zgrada (rije kua u sebi podrazumijeva stambeno pa zbog toga ne moe biti jednoznana odrednica). Ako je zgrada viefunkcionalna, tada su stavljeni pridjevi svih funkcija poredani prema veliini povrine pojedine funkcije od najvee prema najmanjoj. Ako se radi o vie zgrada, tada se ispred izraza dodaje imenica sklop. 1. pridjev 2. pridjev 3. pridjev 4. pridjev imenica ugraena, uglovna stambena, najamna, zgrada poluugraena, trgovaka, javna samostojea poslovna, proizvodna, upravna 47 Za oznaavanje oblikovne tipologije u odnosu na Novo graenje (vidi biljeku 5.) ovdje koristim poopeni sustav koji sam objavio u lanku Stambene kue Novoga graenja u sjevernim dijelovima Zagreba u razdoblju od 1928. do 1945. godine (Kahle, 2003: 167-73), a zatim primijenio u izradi doktorske disertacije (Kahle, 2007: 42). Definicija. Zgrade su prema oblikovanju proelja i krovita razvrstane u pet tipova. Prvi je tip tradicionalno oblikovana zgrada koja ima uspravne prozore i koso krovite koje je razvedeno prema obrisu tlocrta. Postoje tri prijelazna tipa: tradicionalno oblikovana zgrada s ravnim krovom koja ima uspravne prozore i ravni krov obloen pokrovom od drvocementa (Holzzementdach) nad cijelim obrisom tlocrta, odnosno kubino oblikovano graevno tijelo s tradicionalno oblikovanim proeljima, zatim zgrada s proeljima Novoga graenja i kosim krovitem, to jest s poloenim prozorima, te s kosim krovitem koje je razvedeno prema obrisu tlocrta, kao i zgrada s proeljima Novoga graenja i djelominim ravnim krovom, to jest s poloenim prozorima, te s ravnim krovom uz dijelove kosoga krovita. Dva posljednja tipa u pravilu se izvode prema zahtjevima graevinskih propisa. Posljednji je tip zgrada Novoga graenja, s poloenim prozorima i s ravnim krovom, dakle kubino oblikovano graevno tijelo.
Sl. 4. Samostojea stambena zgrada Schnbaum, Tukanac 25, 1926. Fig. 4 Residential detached house Schnbaum, Tukanac 25, 1926 Sl. 5. Ugraena uglovna stambena, trgovaka i poslovna najamna zgrada Gross, Britanski trg 12, 1927.-28. Fig. 5 Commercial and office corner terraced apartment house for rent Gross, Britanski trg 12, 1927-28
Sl. 6. Samostojea stambena zgrada Bogdanovi, Tukanac 90, 1927.-29. Fig. 6 Residential detached house Bogdanovi, Tukanac 90, 1927-29
Zagreba u razdoblju od 1928.-1945. godine, koju sam izradio 1996. godine, a sukcesivno dopunjavao do danas. U bazi podataka inventarno je obuhvaena praktino sva graevinska djelatnost privatnih kuevlasnika unutar tadanjih upravnih granica grada Zagreba na podruju sjeverno od eljeznike pruge Dugo Selo Zagreb Zaprei. Juno od navedene eljeznike pruge obuhvaena je praktino sva legalna graevinska djelatnost. Baza podataka nadalje je dopunjena inventarizacijom Bosanske ulice, Nazorove ulice, Voninine ulice, Tukanca te podruja omeenog Vlakom i Drakovievom ulicom, Ulicom kneza Branimira i Heinzelovom ulicom za razdoblje od 1918. do 1928. godine. Za adaptacije, dogradnje i ureenja lokala u gradskom sreditu baza podataka dopunjena je graom Inventarizacije graevne supstance Povijesne cjeline Gradec i Kaptol sa sjevernim dijelom Trga Bana Josipa Jelaia i Ilice do Demanova prolaza dijela zone A Povijesne urbane cjeline grada Zagreba, koju sam istraio u razdoblju od 16. 2. 2004. do 1. 3. 2006. godine. U razdoblju od 2. 1. do 25. 7. 2006. godine u Zbirci graevinske dokumentacije Dravnog arhiva u Zagrebu prema navedenim sam podacima detaljno istraio izvornu grau 40 zagrebakih projekata i realizacija arhitekta Vladimira terka u razdoblju od 1923. do 1941. godine.
NAELA ARHITEKTONSKE ANALIZE PRINCIPLES OF ARCHITECTURAL ANALYSIS

U Prilogu 1. popisani su dosad otkriveni potpisani projekti i realizacije arhitekta Vladimira terka na upravnom podruju grada Zagreba u razdoblju od 1923. do 1941. godine i poredani su prema kronolokom kriteriju nadnevka prvoga upravnog akta, to je u pravilu odobrenje za izgradnju.43 U prilogu su tablino navedeni popisni broj (zagrebaki potpisani: ZP1-ZP40),44 dananja adresa, na-
192-209 16[2008] 2[36]
PROSTOR
197
ZP01. (Sl. 2.) Ugraena stambena najamna zgrada Kralja Zvonimira 3, visine 7 etaa, sa srednjim dvorinim krilom i svjetlikom, te jednostrenim kosim krovitem i ravnim krovom. Karakteristian kat sadri po jedan trosobni i etverosobni stan na stubite sa sobama orijentiranim na ulicu i dvorite, koje su povezane halom, dok se pomone prostorije nalaze u dvorinom krilu, a kupaonica i zahod svakog stana orijentirani su na centralni svjetlik. Zidanica sa stropovima od drvenoga grednika, drvenim krovitem i masivnim stubama koje su oslonjene na eline traverze. Tradicionalno oblikovana zgrada, s proeljem od 5 prozorskih osi po uzoru na principe ekog kubizma s klasicistikom plitkom plastikom. ZP02. (Sl. 3.) Ugraena stambena, poslovna i trgovaka najamna zgrada Gundulieva 3, visine 7 etaa, sa srednjim dvorinim krilom i jednostrenim kosim krovitem te ravnim krovom. Karakteristian kat sadri po jedan etverosobni i peterosobni stan na stubite sa sobama orijentiranim na ulicu i dvorite, koje su povezane halom, dok se pomone prostorije nalaze u dvorinom krilu, a zbog duine fronte kupaonica i zahod svakog stana orijentirani su na dvorite. Zidanica sa stropovima od drvenoga grednika, drvenim krovitem, stropovima nad podrumom, prizemljem i stubinim krakovima te stupovima u prizemlju i mezaninu od armiranog betona, s masivnim stubama koje su oslonjene na eline traverze i dizalom. Zgrada s proeljem, koje konvergira Novom graenju, od 7 prozorskih osi na principima ekog kubizma s linijskom plitkom plastikom. ZP03. (Sl. 4.) Samostojea stambena zgrada Tukanac 25, visine 3 etae do krovnog vijenca, s potkrovljem i dvostrenim kosim krovom. Karakteristian kat sadri 1 etverosoban stan sa sobama orijentiranim na vrt, koje su povezane predsobom smjetenom u sredini, dok se pomone prostorije nalaze u sjeverozapadnom dijelu kue, a kupaonica je orijentirana na balkon. Zidanica sa stropovima od drvenoga grednika, drvenim krovitem, stupovima zidanim u cementnom mortu, stropovima nad podrumom od armiranog betona i masivnim stubama koje su oslonjene na eline traverze. Tradicionalno oblikovana zgrada, s proeljima koja klasicistikim ukrasima naglaavaju vertikalnost graevnog tijela i s polukrunim erkerom koji je izbaen na dvorino zabatno proelje. ZP04. Samostojea stambena zgrada Tukanac 27. Opis ove neizvedene zgrade tek se u detaljima razlikuje od opisa prethodne zgrade, Tukanac 25. ZP05. Pregradnja duana i izloga ugraene stambene i trgovake najamne zgrade Ilica 36. Postojei otvori izloga olakani su tako da je izlog ispupen na plonik i komponiran
simetrino kao lebdea cjelina sa dva staklena polja izmeu tankih metalnih prljaka. U lijevom dijelu desnog polja smjetena su vrata. ZP06. Pregradnja duana i izloga ugraene stambene i trgovake najamne zgrade Ilica 8. Postojei otvor izloga olakan je ispupenjem izloga na plonik koji je komponiran simetrino kao cjelina s jednim staklenim poljem izmeu tankih metalnih prljaka, koji su naglaeni stiliziranim vijencima i okvirom za reklamu. U desnom dijelu polja smjetena su vrata, koja sinkopiraju simetrinost kompozicije. ZP07. (Sl. 5.) Ugraena uglovna stambena, trgovaka i poslovna najamna zgrada Britanski trg 12, visine 7 etaa, s dvorinim svjetlikom te jednostrenim kosim krovitem i ravnim krovom. Karakteristian tlocrt sadri etiri trosobna i jedan etverosobni stan na dva stubita i dizalo. U donjim je etaama armiranobetonski kostur, iznad prvoga kata zidanica s armiranobetonskim stropovima i armiranobetonskim stubitima. Zgrada s tri proelja koja konvergiraju Novom graenju, s 3 prozorske osi na Ilicu, 6 osi na Britanski trg i 5 osi na Arnoldovu ulicu. Prvi se put pojavljuju motivi naglaene zone prizemlja koja je kaneliranom kamenom bukom razdvojena od ostatka plata proelja i prozorske osi na odrezanom uglu s plastino oblikovanim naglaenim balkonima. ZP08. (Sl. 6.) Samostojea stambena zgrada Tukanac 90, visine 3 etae do krovnog vijenca, s potkrovljem i etverostrenim kosim krovitem. Kua sadri 1 peterosobni dvoetani stan s dodatnim sobama na tavanu, dok se pomone prostorije nalaze u suterenu. Zidanica sa stropovima od drvenoga grednika, drvenim krovitem, stupovima zidanim u cementnom mortu, stropovima nad podrumom od armiranog betona i masivnim stubama koje su oslonjene na eline traverze. Tradicionalno oblikovana zgrada, s proeljima koja, oiena od ukrasa, naglaavaju plastinost graevnoga tijela.
Sl. 7. Ugraena uglovnica stambena najamna zgrada Draganec, Trg kralja Petra Kreimira IV. 17, 1927.-28. Fig. 7 Residential corner terraced apartment house for rent Draganec, King Petar Kreimir IV square 17, 1927-28 Sl. 8. Ugraena stambena i trgovaka najamna zgrada Jurea (Kolar), Deeliev prilaz 43, 1928.-31. Fig. 8 Residential and commercial terraced apartment house for rent Jurea (Kolar), Deeliev prilaz 43, 1928-31
Sl. 9. Samostojea stambena zgrada BedekoviSchindler, Grkovieva 15, 1928.-30. Fig. 9 Residential detached house BedekoviSchindler, Grkovieva 15, 1928-30
198
PROSTOR
Sl. 10. Ugraena stambena, poslovna i trgovaka najamna zgrada Ebenspanger, Ilica 15, 1929.-30. Fig. 10 Residential, office, and commercial terraced apartment house for rent Ebenspanger, Ilica 15, 1929-30
Sl. 11. Ugraena uglovna stambena i trgovaka najamna zgrada Eisenstdter, Deeliev prilaz 85, 1930.-31. Fig. 11 Residential and commercial corner terraced apartment house for rent Eisenstdter, Deeliev prilaz 85, 1930-31
ZP09. (Sl. 7.) Ugraena uglovna stambena najamna zgrada Trg kralja Petra Kreimira IV. 17, visine 7 etaa, sa srednjim dvorinim svjetlikom te jednostrenim kosim krovitem i ravnim krovom. Karakteristian tlocrt sadri tri trosobna stana na stubite. Zidanica sa stropovima od drvenoga grednika, drvenim krovitem, stupovima zidanim u cementnom mortu, stropovima nad podrumom od armiranog betona i masivnim stubama koje su oslonjene na eline traverze. Zgrada sa dva proelja koja konvergiraju Novom graenju, sa po 4 prozorske osi na svako proelje. Oblikovanje ugla rijeeno je izbaenim dijelovima proelja sa spojnim balkonom oko zaobljenog ugla u prvom katu, iznad kojeg su zaobljeni plastino oblikovani balkoni, te razdjelnim vijencima u svakom katu. ZP10. Ugraena stambena najamna zgrada Vodnikova 13, visine 6 etaa, s tranzitivnom tlocrtnom dispozicijom koja sadri svjetlik prema lijevom susjedu i dvorino krilo prema desnom susjedu te sa dvostrenim razvedenim kosim krovitem. Karakteristian tlocrt sadri dva dvosobna stana na stubite. Zidanica sa stropovima od drvenoga grednika, drvenim krovitem, stupovima zidanim u cementnom mortu, stropovima nad podrumom od armiranog betona i masivnim stubama koje su oslonjene na eline traverze. U prvoj verziji projekta zgrada s proeljem koje vodoravnim naglaavanjem tei principima ekoga kubizma, a u drugoj verziji s proeljem koje konvergira Novom graenju i gdje se prvi put javlja polukruni erker. Nije sagraeno. ZP11. (Sl. 8.) Pregradnja ugraene stambene najamne zgrade u ugraenu stambenu i trgovaku najamnu zgradu Deeliev prilaz 43 probijanjem kolnoga prolaza i ugradnjom armiranobetonskog stubita oslonjenog na dva stupa samca, s prenamjenom prizemnih stanova u lokale. Preoblikovanje tradicionalnoga proelja u proelje koje konvergira Novom graenju, s horizontalnim prozorskim i kordonskim vijencima te tradicionalno oblikovanim balkonom. ZP12. (Sl. 9.) Samostojea stambena zgrada Grkovieva 15, visine 3 etae, s ravnim krovom i krovnim terasama. Kua sadri 1 peterosobni dvoetani stan, dok se pomone prostorije nalaze u suterenu. Zidanica s betonskim stropovima, stupovima zidanim u cementnom mortu i masivnim stubama. Zgrada Novoga graenja, sa slobodno postavljenim prozorima razliitih oblika i veliina te s naglaenim krovnim vijencima i klasicistikim motivom ograde terasa. ZP13. Pregradnja duana i izloga Ilica 31. Zahvat se sastoji od umetanja elinih traverza i stupova umjesto punog zia te oblikovanja izloga velikim staklenim poljima koja su razdvojena irokim spojnim okvirima. ZP14. (Sl. 10.) Ugraena stambena, poslovna i trgovaka najamna zgrada Ilica 15, visine 8
etaa, sastavljena od po jedne uline i dvorine kue koje su povezane centralnim hodnikom u kojem se nalazi stubite i dizalo, s jednostrenim kosim krovitem te ravnim krovom. Karakteristian tlocrt sadri dva etverosobna stana na stubite. U donjim etaama armiranobetonski kostur, iznad prvoga kata zidanica s armiranobetonskim stropovima i drvenim grednikom te s armiranobetonskim stubitem. Zgrada s proeljem Novoga graenja i djelominim ravnim krovom, s 3 prozorske osi. ZP15. Pregradnja ponutrice samostojee stambene zgrade Nazorova 68, sagraene 1888./89. godine, s promjenom unutarnjeg rasporeda u visokom prizemlju, ime je klasina paladijanska dispozicija zamijenjena funkcionalno organskim rasporedom pojedinih prostorija. ZP16. (Sl. 11.) Ugraena uglovna stambena i trgovaka najamna zgrada Deeliev prilaz 85, visine 6 etaa, s dvorinim krilom u Deelievu prilazu, s jednostrenim kosim krovitem i ravnim krovom. Karakteristian tlocrt sadri tri trosobna stana na dva stubita. U donjim etaama armiranobetonski kostur, iznad prvoga kata zidanica s armiranobetonskim stropovima i drvenim grednikom te s armiranobetonskim stubitem. Zgrada s proeljima Novoga graenja i djelominim ravnim krovom, sa 2 proelja i karakteristinim tornjiem. Neizvedena varijanta s potpuno ravnim krovovima. ZP17. Pregradnja, prigradnja i dogradnja kata samostojee stambene zgrade Valdecova 8, s ponavljanjem rasporeda prostorija u prizemlju. ZP18. Pregradnja kavane s izlozima Trg Nikole ubia Zrinskog 17. Prostor je umetanjem elinih sastavljenih stupova i stropnih traverza dobio prolaznost i fluidnost. Nisu sauvani nacrti proelja. ZP19. (Sl. 12.) Samostojea stambena zgrada Pantovak 112, visine 3 etae, s ravnim krovom i krovnim terasama. Kua sadri 1 sedmerosobni dvoetani stan, dok se pomone prostorije nalaze u suterenu. Zidanica s betonskim stropovima, stupovima zidanim u cementnom mortu i masivnim stubama. Zgrada Novoga graenja. ZP20. (Sl. 13.) Ugraena uglovna stambena, trgovaka i poslovna najamna zgrada Drakovieva 30. Ugraena uglovnica visine 7 etaa, s dvorinim krilima u orievoj ulici, s ravnim krovom. Karakteristian tlocrt sadri etiri etverosobna stana na dva stubita, s dizalima. Armiranobetonski kostur s armiranobetonskim stubitem. Zgrada Novoga graenja, sa 2 proelja i karakteristinim
48 Dodatnim istraivanjem arhive MORH potrebno je pronai izvorne nacrte i potvrditi terkovo autorstvo.
192-209 16[2008] 2[36]
PROSTOR
199
tornjiem. Neizvedena varijanta sadri art deco tretman proelja u Drakovievoj ulici, kaneliranog romboidnim rasterom. ZP21. (Sl. 14.) Ugraena stambena, poslovna i trgovaka najamna zgrada Ilica 186, visine 6 etaa, s dvorinim krilom, s dvostrenim kosim krovitem i dijelovima ravnoga krova. Karakteristian tlocrt sadri jedan trosobni i jedan dvosobni stan na stubite. U donjim etaama armiranobetonski kostur, iznad prvoga kata zidanica s armiranobetonskim stropovima i drvenim grednikom, te s armiranobetonskim stubitem. Zgrada s proeljem Novoga graenja i kosim krovitem, s 5 prozorskih osi. ZP22. Sklop ugraenih stambenih i poslovnih javnih zgrada Kralja Zvonimira 12. Prema statikom raunu zidanica s armiranobetonskim stupovima, stropovima i stubitem. Zgrada Novoga graenja, s karakteristinim okomito postavljenim prozorima koji daju dojam tradicionalnosti.48 ZP23. (Sl. 15.) Samostojea stambena zgrada Jabukovac 39, visine 4 etae, s ravnim krovom i krovnim terasama. Sadri 1 sedmerosobni dvoetani stan, dok se pomone prostorije nalaze u suterenu. Zidanica s betonskim stropovima, stupovima zidanim u cementnom mortu i masivnim stubama. Zgrada Novoga graenja. ZP24. Pregradnja duana i izloga ugraene stambene i trgovake najamne zgrade Radieva 5. Adaptacija izloga i ulaza u lokal, koji su izvedeni kao jednostavno profilirani otvori s reklamnim natpisima na proelju. ZP25. Pregradnja stanova u drugom i treem katu ugraene uglovne stambene i trgovake zgrade Trg Nikole ubia Zrinskoga 17. U etverosobnom uglovnom stanu izmijenjen je raspored prostorija na nain da je jedna soba prenamijenjena u lijeniku ordinaciju s dodanim radnim prostorijama. ZP26. Ugraena stambena i trgovaka najamna zgrada Preradovieva 11. Ugraena kua visine 7 etaa, s dvorinim krilima, sredinjim svjetlikom i ravnim krovom. Karakteristian tlocrt sadri dva trosobna stana na stubite. Armiranobetonski kostur s armiranobetonskim stubitem. Zgrada Novoga graenja, s 5 prozorskih osi. Nije sagraeno. ZP27. (Sl. 16.) Pregradnja proelja ugraene stambene i trgovake zgrade49 Radieva 29 na nain da je kordonskim vijencem iznad prizemlja platno proelja podijeljeno u dvije cjeline. Ulaz je stiliziran postojeim polukrunim kamenim portalom. Otvori na prizemnom, poslovnom dijelu izvedeni su bez okvira, a prozorski otvori na gornjem, stambenom di49 Prema suvremenoj tipologiji radi se o graanskoj kui (Dreifensterhaus).
jelu izvedeni su plitkim klupicama i ambranama. ZP28. (Sl. 17.) Ugraena upravna i stambena javna zgrada Kralja Zvonimira 15, suautor arhitekt Jovan Korka, visine 7 etaa, s dvorinim krilom u kojem je smjetena uredska dvorana i ravnim krovom. Karakteristian tlocrt sadri uredske prostorije, a tavanski kat stanove. Armiranobetonski kostur s armiranobetonskim stubitem. Zgrada Novoga graenja, s 10 prozorskih osi te s uvuenim prizemljem i zadnjim katom. ZP29. (Sl. 18.) Prigradnja, pregradnja i nadogradnja prvoga kata kue Ozaljska 8. Na postojeu prizemnicu nadograen je kat, a prizemlje je prenamijenjeno u poslovne prostorije. Dvostreni kosi krov s proeljem Novoga graenja. ZP30. (Sl. 19.) Ugraena stambena najamna zgrada Demanov prolaz 8, na uskoj parceli visine 6 etaa, s dvorinim krilom, svjetlikom prema junom susjedu i dvostrenim kosim krovitem. Karakteristian tlocrt sadri jedan trosobni stan na stubite i dizalo. Armiranobetonski kostur s armiranobetonskim stubitem. Zgrada s proeljem Novoga graenja i kosim krovitem, sa 2 prozorske osi. ZP31. (Sl. 1.) Ugraena uglovna upravna, poslovna i stambena javna zgrada Trg kralja Petra Kreimira IV. 2, suautor arhitekt Jovan Korka, visine 7 etaa, s dvorinim krilom u kojem je smjetena kinodvorana i ravnim krovom. Karakteristian tlocrt sadri uredske prostorije, a tavanski kat stanove. Armiranobetonski kostur s armiranobetonskim stubitem. Zgrada Novoga graenja, sa 2 proelja koja su zaobljenim uglovnim dijelom povezana u jedno proeljno platno, s uvuenim zadnjim katom. ZP32. Prigradnja kinematografske dvorane u dvoritu ugraene stambene i trgovake najamne zgrade Vlaka 70, s izvedenim ulazom na ulinom proelju postojee kue. ZP33. (Sl. 20.) Samostojea stambena zgrada Babonieva 35, visine 3 etae, s blago skoenim jednostrenim krovitem. Kua sadri dva jednosobna stana u visokom prizemlju i jedan trosobni na katu, dok se pomone prostorije nalaze u suterenu. Zidanica s betonskim stropovima i drvenim grednikom, stupovima zidanim u cementnom mortu i masivnim stubama. Zgrada Novoga graenja. ZP34. (Sl. 21.) Poluugraena stambena zgrada Gajdekova 16, visine 4 etae, s terasom i plitkim trostrenim kosim krovom. Karakteristian tlocrt sadri jedan etverosobni stan, dok se pomone prostorije nalaze u suterenu. Zidanica s betonskim stropovima i drvenim grednikom, stupovima zidanim u cementnom mortu i masivnim stubama. Zgrada s proeljem Novoga graenja i kosim krovitem.
Sl. 12. Samostojea stambena zgrada Mosinger, Pantovak 112, 1930.-31. Fig. 12 Residential detached house Mosinger, Pantovak 112, 1930-31
Sl. 13. Ugraena stambena, poslovna i trgovaka najamna zgrada Eisenstdter, Ilica 186, 1930.-31. Fig. 13 Residential, office, and commercial terraced apartment house for rent Eisenstdter, Ilica 186, 1930-31
200
PROSTOR
ZP35. Prigradnja poluugraene stambene najamne zgrade bez stubita, u dvoritu ugraene stambene najamne zgrade krleva 9, visine 3 etae. Karakteristian tlocrt sadri jedan dvosobni stan s balkonom. Zidanica sa stropovima od armiranog betona. Zgrada Novoga graenja. ZP36. (Sl. 22.) Ugraena stambena najamna zgrada Arnoldova 4, visine 6 etaa, s dvostrenim kosim krovitem. Karakteristian tlocrt sadri jedan trosobni i jedan dvosobni stan na stubite te dizalo. Armiranobetonski kostur s armiranobetonskim stubitem. Zgrada s proeljem Novoga graenja i kosim krovitem, s 5 prozorskih osi. ZP37. Prigradnja i pregradnja kinematografske dvorane u samostojeoj zgradi Tukanac 1. Vladimir terk bio je pozvan da procijeni prethodni zahvat50 i izradi statiki raun te dovri adaptaciju postojee dvorane. ZP38. (Sl. 23.) Samostojea stambena zgrada Pantovak 103 A, visine 3 etae do krovnog vijenca, s potkrovljem i dvostrenim kosim krovom. Karakteristian kat sadri jedan trosobni stan sa sobama orijentiranim na vrt. Zidanica sa stropovima od armiranog betona, drvenim krovitem, stupovima zidanim u cementnom mortu i masivnim stubama koje su oslonjene na eline traverze. Tradicionalno oblikovana zgrada s elementima koji podsjeaju na Novo graenje. ZP39. Ugraena stambena najamna zgrada Medvedgradska 64 A, visine 4 etae, s dvostrenim kosim krovitem. Karakteristian tlocrt sadri jedan dvosobni stan na stubite. Zidanica sa stropovima od armiranog betona i konzolnim stubitem sa stubama od armiranog betona. Zgrada s proeljem Novoga graenja i kosim krovitem, sa 2 prozorske osi. Nije sagraeno.
Sl. 15. Samostojea stambena zgrada Radan, Jabukovac 39, 1931.-32. Fig. 15 Residential detached house Radan, Jabukovac 39, 1931-32
svih prostorija i pravilne funkcionalne dispozicije sastavnih dijelova stana. Kod samostojeih stambenih zgrada koritena je prostorna dispozicija sa stubitem kao fokalnom tokom, koje je smjeteno u sredini zgrade ili u izbaenom prizmatinom ili polukrunom tijelu. Konstrukcija zgrade do maksimuma je prilagoena mogunostima zagrebake sredine te se u pravilu koriste materijali i sastavni dijelovi koji su lako dobavljivi i jeftini te koje
50 Koji se, na temelju usporedbe grafije nacrta, moe pripisati Milovanu Kovaeviu. 51 Te godine samostalno potpisuje projekt ugraene stambene najamne zgrade u Ulici kralja Zvonimira 3 (Prilog 1, ZP01). 52 Kovaiu, Ehrlichu (nakon Kovaieve smrti), Schnu, Gentzkowu, Ibleru, Bastlu, Marelji i Podhorskom egzistencijalno je pokrie bila nastavnika djelatnost na Tehnikoj visokoj koli (poslije: Tehnikom fakultetu), Arhitektonskom odjelu Likovne akademije, odnosno Graditeljskom odjelu Obrtne kole. Zemljak odmah, a i Hribar nakon kratkog intermeca kao ovlateni arhitekt, nalaze zaposlenje u Gradskom graevnom uredu, gdje ih slijede Antoli, Bahovec, Kavuri, Seissel i Ulrich. U takozvanim tandemima obino kreativniji partner projektira (Baranyai, Kauzlari), a poslovno potkovaniji partner (Benedik, Gombo) vodi gradnju, dok su ovlateni graditelj Aleksandar Freudenreich i doktor inenjer arhitekture Pavao Deutsch, kao nastavljai poslovnice Leo Hnigsberg i Julio Deutsch, i zajedniki i samostalni projektanti i graditelji koji posjeduju graevinsko poduzee. 53 Te godine otvaraju svoje urede arhitekti Stanko Kliska, Slavko Lwy i Zlatko Neumann. 54 Esih, 1941: 23 55 Ovo se ponajprije odnosi na slobodnostojeu stambenu zgradu u Grkovievoj 15 i Dom Hrvatskog radie u Ulici kralja Zvonimira 12, iako valja ispitati i ulogu koju su u uredu Vladimira terka imali arhitekti Osvald Schindler i Albert Planer. 56 Tako, na primjer, oblik kanelura na popravljenom proelju ugraene uglovne stambene, trgovake i poslovne najamne zgrade Deutsch u Preradovievoj ulici 5, a koja se pripisuje Milovanu Kovaeviu, vrlo je slian onome na portalu ugraene uglovne stambene, trgovake i poslovne najamne zgrade u Drakovievoj 30. 57 Ovdje treba samo napomenuti da je doktor inenjer graevine Petar Krajinovi autor patenta za takozvani Krajinovi strop. Prema dosad otkrivenom, samostalno je projektirao ugraene stambene najamne zgrade u Bosanskoj 4, Breenskoga 16, Drakovievoj 57 i Vodovodnoj 8, te neizvedenu dvorinu autogarau u Preradovievoj 20. Mogue je da je i te zgrade barem idejno osmislio arhitekt Vladimir terk. Otkriem angamana Vladimira terka na analizi i sanaciji konstrukcije samostojee zgrade kinematografa na Tukancu 1 moe se zakljuiti sljedee: 1. U dopisu od 12. sijenja 1938. godine Vladimir terk na dva mjesta spominje dr. ing. Petra Krajinovia [ suradjuje sa mnom Dr. ing. Petar Kranjinovi, dok je graditeljske radove povjerio gradilac Gradjevnom poduzeu ] kao suradnika koji s kuevlasnikom nema formaliziran odnos. 2. U DAZg, ZGD, signaturi 3126, Tukanac 1, pronaen je statiki raun koji supotpisuju dr. ing. Petar Krajinovi i ing. arh. Vladimir terk. Grafija je identina grafiji statikih rauna koje je izradio dr. ing. Petar Krajinovi za ugraene stambene najamne zgrade u Tomaievoj ulici. 3. U DAZg, ZGD, signaturi 476, Demanov prolaz 8, nije pronaen uredno ovjeren statiki raun, nego njegov fragment (posljednja stranica i ig upravnoga tijela na poleini), s datacijom 7. kolovoza 1935. godine i parafom ing. Vl. terk, ovl. arh. Grafija posljednje stranice potpuno odgovara grafiji statikih rauna koje je izradio dr. ing. Pe-
Sl. 14. Ugraena uglovna stambena, trgovaka i poslovna najamna zgrada Rosinger-Jungwirth, Drakovieva 30, 1930.-31. Fig. 14 Residential, commercial, and office corner terraced apartment house for rent Rosinger-Jungwirth, Drakovieva 30, 1930-31
ZP40. (Sl. 24.) Ugraena stambena i trgovaka najamna zgrada Kukuljevieva 6, visine 6 etaa, s dvorinim krilom i dvostrenim kosim krovitem koje je razvedeno prema obliku tlocrta. Karakteristian tlocrt sadri dva dvosobna stana na stubite i dizalo. Armiranobetonski kostur s armiranobetonskim stubitem. Zgrada s proeljem Novoga graenja i kosim krovitem, s 4 prozorske osi, od kojih su dvije balkonske.
OSNOVNI PRINCIPI KOMPOZICIJE I OBLIKOVANJA ANALIZIRANIH RADOVA BASIC PRINCIPLES OF COMPOSITION AND DESIGN OF THE ANALYSED WORKS
Karakteristian zagrebaki tlocrt ugraene odnosno poluugraene stambene zgrade deriviran je centralnim svjetlikom, odnosno svjetlicima prema susjednim kuama gdje je god to bilo mogue radi prirodnog osvjetljenja
192-209 16[2008] 2[36]
PROSTOR
201
bez problema moe ugraditi u zgradu relativno neobrazovana i jeftina radna snaga, s minimalnim brojem potrebnih nadzornih radnika, ovlatenih graditelja ili inenjera. U tome se sustavu novi materijali ili sklopovi koriste i ugrauju tek onda kad postoji ope uvjerenje da su kvalitetni i pouzdani. Zgrada se komponira i oblikuje kao plastino graevno tijelo izvedeno iz osnovnih prostornih tijela, dakle strukturalistiki, a ne aditivno. U takvom sustavu svi oblikovni elementi,
tar Krajinovi za ugraene stambene najamne zgrade u Tomaievoj ulici. Iz navedenoga slijedi (to treba verificirati grafikom analizom rukopisa statikih rauna zgrade u Demanovu prolazu 8 i Tomaievoj 1, 3, 5): 1. U razdoblju od kolovoza 1935. godine do sijenja 1938. godine dr. ing. Petar Krajinovi stalni je suradnik ing. arh. Vladimira terka na izradi statikih rauna (vidjeti statiki raun za zgradu u Arnoldovoj 4). 2. Moe se pretpostaviti da je u istom razdoblju, a vjerojatno i kasnije, svaki nepotpisani projekt, kojega je izvoa Zlatko Koica, a statiku potpisuje dr. ing. Petar Krajinovi autorsko djelo ing. arh. Vladimira terka ili nekoga iz njegova najblieg kruga. Iz iznesenoga proizlazi da se Vlatku terku ili nekomu iz njegove najblie projektantske okoline mogu atribuirati sljedee zgrade: Bauerova 18, Tomaieva 1, Tomaieva 3, Tomaieva 5, Tomaieva 9, Tomaieva 13. Sve navedeno treba potvrditi ili opovrgnuti analizom svake pojedine zgrade. 58 DAZg: ZGD: sign. 2097, Ul. Republike Austrije 15, dvorina; molbe i zapisnici 59 Ankica Neumann i Aleksandrina terk imaju isto djevojako prezime: Favalle 60 To terka i Neumanna nije sprjeavalo da im u samostalnom radu, odnosno zajednikoj suradnji, u vrijeme ekspanzije od 1926. do 1932. godine veina klijenata bude upravo idovske narodnosti. 61 Zgrade koje se s 90% sigurnosti mogu pripisati Vladimiru terku, a koje je izvelo Graevinsko poduzetnitvo ing. Stjepan Cernjak i ing. Josip Neumann jesu: 1. Ugraene stambene najamne zgrade Weinberger i Schrenger, Kneza Vieslava 3 i 5: tlocrtna dispozicija vrlo slina centralnom dijelu zgrade u Drakovievoj 30; 2. Ugraena stambena najamna zgrada Hubat, Kneza Vieslava 7: tlocrtna dispozicija vrlo slina centralnom dijelu zgrade u Drakovievoj 30; 3. Ugraena uglovna stambena najamna zgrada Fuchs, Krianieva 16: fasadna dispozicija proelja vrlo nalik zgradi na Britanskom trgu 12; 4. Ugraena stambena najamna zgrada Mirovinskog fonda Hrvatskog narodnog kazalita, Maruliev trg 17: 1. varijanta proelja s engleskim prozorima 2. varijanta proelja s klasicistikim balkonom 3. varijanta proelja s engleskim prozorima: eksperiment s Novim graenjem i uvoenje uputene horizontalne zone proelja u liniji prozora kao zamjena za kordonske vijence, ovdje se to u Zagrebu javlja prvi put. Tlocrt sa svjetlikom i dvorinim krilom. Treba provjeriti hipotezu da je ovo prva kua na kojoj su u tijeku projektiranja mijenjana proelja te da je to vjerojatno uzrokovalo konano formiranje Odbora za proelja. Postoji mogunost da je u sklopu neformalne suradnje situaciju nacrtao Zlatko Neumann, a da je dr. ing. Pavao Deutsch sudjelovao u oblikovanju 3. varijante proelja, iako je vjerojatnije da je to proelje bilo uzorom kui u Mesnikoj 7 (dr. Pavao Deutsch), odnosno u Ulici kralja Zvonimira 37 (Bogdan Petrovi). 5. Ugraena uglovna najamna stambena i trgovaka zgrada Gorjan (supotpisnik izjave o anticionizmu iz 1922. godine), Bokovieva 6; tlocrtna dispozicija vrlo slina tlocrtu zgrade na Trgu kralja Petra Kreimira IV. br. 17. Kao primjer valja napomenuti da nacrte samostojee stambene zgrade Klai Zlatka Neumanna u Hercegovakoj 76 potpisuje dr. ing. Pavao Deutsch.
primjerice dvostreno koso krovite, zatim odrezan odnosno poslije zaobljen ugao uglovnih zgrada, kao i ekspresivno plastino oblikovani balkoni slue plastinom isticanju graevnog tijela. Tu ulogu poslije preuzimaju izbaeni polukruni erkeri, konzole i okviri konstrukcije na zadnjem katu zgrade s ravnim krovom. U tom smislu, arhitekt Vladimir terk najprije oblikovne postulate ekog kubizma, a zatim i Novoga graenja, shvaa potpuno nekonvencionalno, kao naine izraavanja koji mu omoguuju potpunu arhitektonsku slobodu u granicama vitruvijanskih odnosno paladijanskih arhitektonskih naela.
DISKUSIJA DISCUSSION
Iz analize opusa arhitekta Vladimira terka slijedi da je on bio samostalan ovlateni arhitekt u Zagrebu u razdoblju od 1923. godine51 do smrti 1941. godine. Opus radova pokazuje da je on nakon stairanja u uredu Ignjata Fischera bio prvi arhitekt u Zagrebu koji je ivio od slobodnog zanimanja u struci,52 a po svoj prilici i jedini do kraja razdoblja ekspanzije 1932. godine.53 Dakle, on je projektantski i nadzorno suraivao s nekoliko razliitih arhitekata, projektantskih ureda i graevinskih tvrtki. Treba provjeriti njegov stvarni doprinos u uredu Ignjata Fischera jer Esih atribuira ravnopravno autorstvo terku i Fischeru za radove iz ranih dvadesetih godina, kada terk jo nije imao ovlatenja.54 Isto tako, mogue je da su neki radovi iz ovoga lanka, koje je signirao Vladimir terk, zajedniko djelo terka i Fischera55, iako se moe tvrditi da je u njihovoj zajednikoj suradnji spiritus movens bio upravo arhitekt Vladimir terk. Treba pretpostaviti i to da je terk bio konzultant mladih Fischerovih suradnika.56 Nadalje, vrlo je znaajna njegova suradnja s vrsnim statiarom izmeu dva svjetska rata dr. ing. Petrom Krajinoviem.57 to se pak graevinskih tvrtki tie, dokumentirana je suradnja s Graevinskim poduzetnitvom ing. Stjepan Cernjak ing. Josip Neumann eksplicitnim navodom zapisnika oevida prilikom traenja graevinske dozvole za izgradnju dvorine ugraene stambene najamne zgrade u Ulici Republike Austrije 15.58 Vladimir terk i Josip Neumann bili su urjaci,59 koji su jo 1922. godine zajedniki sudjelovali u radu Drutva idovskih asimilanata i anticionista.60 Stoga se moe pretpostaviti da je Vladimir terk autor veine neautoriziranih zgrada koje je sagradilo graevinsko poduzee Cernjak i Neumann. Bit e potrebno izvriti opsena dodatna istraivanja kako bi se potvrdila odnosno opovrgnula ova hipoteza, i to za svaku zgradu.61 Meutim, samo na taj nain dadu se tumaiti rijei suvremenika: Potonjakov navod dopriSl. 16. Ugraena upravna i stambena javna zgrada Javne burze rada, Kralja Zvonimira 15, 1935.-37., suautor arh. Jovan Korka Fig. 16 Administrative and residential apartment house of Public Employment Office, King Zvonimir st. 15, 1935-37, co-author architect Jovan Korka
Sl. 17. Ugraena stambena i trgovaka najamna zgrada Pali, Ozaljska 8, 1935.-36. Fig. 17 Residential and commercial apartment house for rent Pali, Ozaljska 8, 1935-36
202
PROSTOR
Sl. 18. Ugraena stambena najamna zgrada Pick, Demanov prolaz 8, 1935.-36. Fig. 18 Residential apartment house for rent Pick, Demanov prolaz 8, 1935-36 Sl. 19. Samostojea stambena zgrada Frst, Babonieva 35, 1936.-37. Fig. 19 Residential detached house Frst, Babonieva 35, 1936-37 Sl. 20. Poluugraena stambena zgrada Kranjec, Gajdekova 16, 1936.-37. Fig. 20 Residential semi-detached house Kranjec, Gajdekova 16, 1936-37
nosa hrvatskoj arhitekturi nakon Prvoga svjetskog rata:62 Vladimir terk se je posvetio slobodnoj, projektantskoj profesiji. Gradio je mnoge privatne vile i velike najamne kue;63 zatim Esihov nekrolog u Jutarnjem listu: Pok. terk projektirao je i nadzirao gradnju velikog broja impozantnih palaa i prekrasnih vila u Zagrebu;64 Planieve rijei na panel-diskusiji s protagonistima moderne: () Ali opet su to samo neposredne suradnje i moda jedan duh koji je onda vladao da su se ljudi pratili i svi su u isto vrijeme znali to tko radi i kako radi. Moda je najoitiji primjer za ovaj razvitak pok. terk ()65 Isto tako, injenica je da ga Hribar u slikovnom prikazu svrstava ravnopravno uz stare majstore hrvatske arhitekture u prikazu arhitekture najamnih palaa koje su graene u dvadesetim godinama 20. stoljea,66 gdje se i on reklamira, i to kao jedini samostalni arhitekt.67 injenicu da je samo oko jedne treine svoga projektantskoga rada i potpisao, mogue je tumaiti barem na dva naina: kao asimilant nastojao je biti nezapaen pa nije htio da se o njegovu radu puno pria. Na to se nadovezuje i drugi razlog, a to je injenica da je kao samostalni zaposlenik nastojao smanjiti trokove poslovanja, naroito porezne trokove, pa mu je u doba ekspanzije graevinske djelatnosti od 1927. do 1932. godine odgovaralo da te nacrte potpisuje izvoa. Znakovito je da se to razdoblje ekspanzije poklopilo s nastupanjem Novoga graenja u zagrebaku sredinu. Kada su pozicije Novoga graenja u Zagrebu bile osvojene, Vladimiru terku vie nije odgovaralo da se prikazuje kao autor kua koje su bile tranzitivne, iako su upravo one remek-djela zagrebake i europske arhitekture iz doba te ekspanzije. Upravo je njegova vila Radan na Jabukovcu publicirana u prvom
prikazu Novoga graenja na podruju Jugoslavije u asopisu s francuskoga govornog podruja. Arhitekt Vladimir terk nije bio voa u javnosti, iako je bio stvarateljem hrvatskoga Novoga graenja, a po kvaliteti i vrijednosti arhitektonskog opusa posve je sigurno u tucetu najveih hrvatskih arhitekata 20. stoljea.
ZAKLJUAK CONCLUSION
Dosadanjim spoznajama arhitektu Vladimiru terku pridavala se uloga jednoga od sustvaratelja takozvane moderne meuratne hrvatske arhitekture. Meutim, istraivanjem i analizom autoriziranih projekata i realizacija utvreno je da je njegova uloga bila daleko vea. Stoga je nastavno navedeno pet aspekata koji odreuju njegovu moe se tvrditi stoernu ulogu u arhitektonskim zbivanjima u zagrebakoj arhitekturi izmeu dva svjetska rata. Prvi aspekt predstavlja status arhitekta kao slobodnoga zanimanja. Uz suradnju s uredom Ignjata Fischera, a poslije s Graevnim poduzetnitvom ing. Stjepan Cernjak i ing. Josip Neumann, arhitekt Vladimir terk je prvi zagrebaki potpuno slobodni arhitekt koji nije bio zaposlenik ili vlasnik graevinske
62 terkov doprinos naveden je prije Iblerova, iji je opet naveden prije Zlatka Neumanna. 63 Potonjak, 1939: 54 64 Esih, 1941: 27 65 Premerl, 1976: 117 66 Uz Kovaia, Ehrlicha, Schna i Kaldu. Hribar, 1930: 242 67 Kuevi, 1930: 6
192-209 16[2008] 2[36]
PROSTOR
203
tvrke, odnosno gradski ili dravni namjetenik (upravni inovnik ili profesor). Drugi aspekt ini usporedna primjena razliitih konstruktivnih metoda na jednoj zgradi, odnosno adaptacija razliitih konstruktivnih sustava u jednu cjelinu, to je bilo uobiajeno u tadanjem Zagrebu. Arhitekt Vladimir terk bio je vrstan statiar, a u rjeavanju kompliciranih zadaa povezao se s tada vrhunskim strunjacima u Zagrebu (ing. Franjo Kolliba, dr. Petar Krajinovi). Trei aspekt jest modifikacija funkcionalne sheme zagrebake ugraene odnosno ugraene uglovne stambene najamne zgrade na nain da se, bilo u sredinu, bilo sa strane tlocrta, uvede svjetlik odnosno svjetlici, na koje se onda orijentiraju pomone prostorije stana, ime se omoguuje bolje provjetravanje i prirodno osvjetljenje. Ovakav nain prostorne dispozicije bio je u Zagrebu poznat i prije Prvoga svjetskog rata, ali mu je arhitekt Vladimir terk dao standardni oblik. Poetkom tridesetih godina tlocrtnu dispoziciju sa sredinjim svjetlikom primjenjivali su arhitekti Zlatko Neumann, Milan Delenardo, Mladen Kauzlari i Stjepan Plani. etvrti aspekt ukljuuje transfer takozvanog ekoga kubizma u zagrebaki prostor, iako valja spomenuti da je eki utjecaj bio zna-
ajno prisutan u radu splitskih arhitekata izmeu dva svjetska rata, naroito u dvadesetim i poetkom tridesetih godina 20. stoljea. Zahvaljujui utjecaju kolovanja, arhitekt Vladimir terk projektirao je nekoliko kua koje obrazac stila ekoga kubizma modificiraju zagrebakim formama (kasetirana polja ispod glavnog vijenca, uokvireni prozorski otvori i naglaeni kordonski vijenci u ranoj fazi, a oblikovanje fasadnog platna ili njegovih sastavnih dijelova kao ortogonalne ili kose mree, te horizontalizam uvlaenjem polja prozorskih otvora, odnosno oblikovanjem balkona na tornjiu u zreloj fazi). Oblikovna naela arhitekta Vladimira terka masovno su preuzimali i koristili zagrebaki ovlateni graditelji i zidarski majstori sve do kraja Drugoga svjetskog rata, a neki i nakon toga. Peti aspekt ini tada jaka idovska zajednica u Zagrebu, koje je projektantom arhitekt Vladimir terk bio od poetka dvadesetih godina do poetka krize u ranim tridesetim godinama. Poslije je projektirao i za naruioce drugih narodnosti, ali su njegovi klijenti uvijek dolazili iz viih srednjih i visokih krugova: veletrgovci i industrijalci, vii asnici i upravni inovnici. Takav krug naruilaca imao je preformulirane programe i estetske predodbe, ali u veini sluajeva i gotovo neogranien proraun.
Sl. 21. Ugraena stambena najamna zgrada Medved, Arnoldova 4, 1937. Fig. 21 Residential apartment house for rent Medved, Arnoldova 4, 1937 Sl. 22. Samostojea stambena zgrada Neumann, Pantovak 103A, 1939. Fig. 22 Residential detached house Neumann, Pantovak 103A, 1939 Sl. 23. Ugraena stambena i trgovaka najamna zgrada Peina, Kukuljevieva 6, 1940.-41. Fig. 23 Residential and commercial apartment house for rent Peina, Kukuljevieva 6, 1940-41
204
PROSTOR
Prilog 1. Katalog potpisanih projekata i realizacija arhitekta Vladimira terka u Zagrebu od 1923. do 1941. Supplement 1 Catalogue of Vladimir terks projects and realizations in Zagreb between 1923 and 1941
Popisni Dananja broj adresa ZP01. ZP02. Kralja Zvonimira 3 Gundulieva 3 Nadnevak odobrenja za izgradnju 27. 7. 1923. 29. 3. 1926. Nadnevak odobrenog poetka uporabe 30. 6. 1924. Literatura Napomene Arhivska oznaka DAZg: ZGD: sign. 2835
Investitor Omega d.d. za gradnju kua Prger, Ljudevit
Izvoa GP (ing.) Ivani i Wolkenfeld
Tipologija ugraena stambena najamna zgrada ugraena stambena, poslovna i trgovaka najamna zgrada
GP (ing.) Braa Carne- 13. 9. 1927. lutti d.d.
Hribar, 1930: 242 sign. 796 ***, 1931: 18 Premerl, 1996: 332 hr.wikipedia.org/wiki/Vladimir_terk sign. 3123 sign. 3123, Tukanac 21A sign. 945
ZP03. ZP04.
Tukanac 25 Tukanac 27
Schnbaum, Mavro i Elsa Tassotti, Josip
29. 4. 1926. 13. 8. 1926.
GP S. Florschtz i Braa Hintermayer nije izvedeno
27. 12. 1926.
samostojea stambena zgrada samostojea stambena zgrada
ZP05.
Ilica 36
tern, dr. Armin; najmoprimac: tt. Salamander d.d. Weiss, Milan; najmoprimac: trgovina srebrnoga posua, vlasnitvo tt. Armano Gross, Mavro, Hinko, Ilka i Berta Bogdanovi, Ljerka
2. 9. 1926.
nepoznat
nepoznato
pregradnja duana i izloga ugraene stambene i trgovake najamne zgrade pregradnja duana i izloga ugraene stambene i trgovake najamne zgrade ugraena uglovna stambena, trgovaka i poslovna najamna zgrada samostojea stambena zgrada
ZP06.
Ilica 8
18. 2. 1927.
GP Union d.d., ing. gra. F. Kolliba
nepoznato
sign. 926
ZP07.
Britanski trg 12 Tukanac 90 Trg kralja Petra Kreimira IV. 17 Vodnikova 13 Deeliev prilaz 43
30. 3. 1927.
GP Union d.d., ing. gra. F. Kolliba GP (ing.) piller i urina GP ing. S. Cernjak i ing. J. Neumann
22. 12. 1928.
Premerl, 1996: 332 sign. 955, hr.wikipedia.org/wiki/Vladimir_terk Ilica 84 Pofuk, 2008: 2 Premerl, 1983: 30 sign. 3125 Premerl, 1996: 332 hr.wikipedia.org/wiki/Vladimir_terk sign. 1579
ZP08.
23. 4. 1927.
23. 4. 1929.
ZP09.
Draganec, mr. Mirko i Ankica
30. 5. 1927.
25. 7. 1928.
ugraena uglovnica stambena najamna zgrada
ZP10. ZP11.
Schnbaum, Mavro i Julio Jurea, Julijana (u graevnoj dozvoli prezime Kolar) Bedekovi, ing. Dragutin i Lavoslava; Schindler, arh. Osvald Zagrebaka dionika pivovara i tvornica slada d.d.; najmoprimac: Schnbaum, Mavro, za duan Ivette Ebenspanger, Karlo
23. 8. 1927. 7. 5. 1928.
nije izvedeno nepoznat
8. 11. 1931.
ugraena stambena najamna zgrada pregradnja ugraene stambene najamne zgrade u ugraenu stambenu i trgovaku najamnu zgradu samostojea stambena zgrada
sign. 3264
Premerl, 1996: 332 sign. hr.wikipedia.org/wiki/Vladimir_terk 2319, Prilaz JNA 43 *** 1930: 548 sign. 791
ZP12.
Grkovieva 15 Ilica 31
6. 10. 1928.
vjerojatno OG B. Mili 17. 10. 1930.
ZP13.
14. 2. 1929., ponovna graevna dozvola: 11. 8. 1930. 18. 7. 1929.
GP Pollak i Bornstein
nepoznato
pregradnja duana i izloga ugraene stambene i trgovake najamne zgrade
Kuevi, 1930: (6)
sign. 943
ZP14.
Ilica 15
GP ing. J. Dubsky i drug
11. 11. 1930.
ugraena stambena, poslovna i trgovaka najamna zgrada
Mikac et.al., 1982: supl. 4 sign. 934 Laslo, 1983: 26 Laslo, 1987: 100, 112 Premerl, 1996: 332 hr.wikipedia.org/wiki/Vladimir_terk sign. 2002 sign. 2325 sign. 3163
ZP15. ZP16. ZP17.
Nazorova 68 Deeliev prilaz 85 Valdecova 8 Trg Nikole ubia Zrinskoga 17 Pantovak 112
Rado, Julijo Eisenstdter, Arnold i David Dumi, Mary
24. 9. 1929. 15. 4. 1930. 10. 6. 1930.
nepoznat GP ing. S. Cernjak, ing. J. Neumann OG M. Sterle
nepoznato 15. 1. 1931. 9. 6. 1931.
pregradnja ponutrice samostojee stambene zgrade ugraena uglovna stambena i trgovaka najamna zgrada pregradnja, prigradnja i dogradnja kata samostojee stambene zgrade pregradnja kavane s izlozima
ZP18.
Schwarz, ud. Marta; na 12. 9. 1930. ruke Gra. poduzea ing. S. Cernjak, ing. J. Neumann Mosinger, tefanija 18. 10. 1930. 21. 10. 1930.
GP ing. S. Cernjak, ing. J. Neumann
nepoznato
Premerl, 1996: 332; Kneevi, 1996: 447 (bez navoenja terka kao autora) -
sign. 3425
ZP19. ZP20.
GP (ing.) piller i urina GP (ing.) Ivani i Wolkenfeld
5. 10. 1931. 31. 12. 1931.
samostojea stambena zgrada ugraena uglovna stambena, trgovaka i poslovna najamna zgrada
sign. 2137
Drakovie- Rosinger, iga i Olga; va 30 Jungwirth, Zlata i dr. Gustav
Potonjak, 1939: 66 sign. 537 Mikac et.al., 1982: supl. 4 Laslo, 1987: 101, 107 Premerl, 1990: sl. 35 Premerl, 1996: 332 Kahle, 2004: 82 Krbler, 2007: 103-106 hr.wikipedia.org/wiki/Vladimir_terk sign. 970
ZP21.
Ilica 186
Eisenstdter, Emanuel i Regina
10. 11. 1930.
GP ing. S. Cernjak, ing. J. Neumann
7. 11. 1931.
ugraena stambena, poslovna i trgovaka najamna zgrada
192-209 16[2008] 2[36]
PROSTOR
205
Popisni Dananja broj adresa ZP22. Kralja Zvonimira 12
Investitor Hrvatski radia
Nadnevak odobrenja za izgradnju 2. 7. 1931.
Izvoa Hrvatski radia u vlastitoj reiji pod nadzorom ing. J. Aljinovia GP (ing.) Ivani i Wolkenfeld
Nadnevak odobrenog poetka uporabe 27. 11. 1934. zapadno krilo; 17. 3. 1945. ostali dio 17. 10. 1932.
Tipologija sklop ugraenih stambenih i poslovnih javnih zgrada
Literatura Napomene Napomena: cijeli sklop danas je sastavni dio bloka MORH-a.
Arhivska oznaka DAZg: ZGD: sign. 2836
ZP23.
Jabukovac 39
Radan, Vladimir i Draga
28. 8. 1931.
samostojea stambena zgrada
sign. 1026 ***, 1933: 312 terk, 1934: 33-36 Potonjak, 1939: 73 Premerl, 1976: 50-51 orak, 1981: 97-99 Premerl, 1983: 29-30 Laslo, 1983-84: 125, 131 Laslo, 1987: 99, 104 Premerl, 1990: 128-29 Premerl, 1996: 332 Radovi-Mahei, Krbler, 2007: 177-80 hr.wikipedia.org/wiki/Vladimir_terk Milkovi, 2008.a: 3 sign. 2423
ZP24.
Radieva 5
Rai, ud. Mila; najmoprimac: Kureevi, M.
4. 11. 1931.
GP (ing.) Ivani i Wolkenfeld GP Braa ing. Faltus
nepoznato
pregradnja duana i izloga ugraene stambene i trgovake najamne zgrade pregradnja stanova na drugom i treem katu ugraene uglovne stambene i trgovake zgrade ugraena stambena i trgovaka najamna zgrada pregradnja proelja ugraene stambene i trgovake zgrade ugraena upravna i stambena javna zgrada
ZP25.
Trg Nikole ubia Zrinskoga 17 Preradovieva 11 Radieva 29 Kralja Zvonimira 15; suautor arhitekt Jovan Korka Ozaljska 8
8. 6. 1932. Schwarz, ud. Marta; na ruke Gra. poduzea ing. S. Cernjak, ing. J. Neumann Arnstein, Lavoslav i Jelka; Ackermann, Hermina Mai, uro Javna burza rada 16. 8. 1932. 21. 7. 1934. 12. 4. 1935.
29. 3. 1933.
sign. 3425
ZP26. ZP27. ZP28.
nije izvedeno G. Mecnar, zidarski majstor GP Braa ing. Faltus
nepoznato 4. 2. 1937.
Potonjak, 1939: (69) Laslo, 1983: 29 Laslo, 1987: 101 Premerl, 1996: 332 Krbler, 2007: 293-94
sign. 2290 sign. 2425 sign. 2836
ZP29.
Pali, Ivo
18. 4. 1935.
nepoznat, vjerojatno sagraeno u vlastitoj reiji GP ing. S. Cernjak, ing. J. Neumann
17. 8. 1936.
prigradnja, pregradnja i nadogradnja ugraene stambene i trgovake najamne zgrade ugraena stambena najamna zgrada ugraena uglovna upravna, poslovna i stambena javna zgrada
sign. 1242
ZP30.
Demanov prolaz 8
Pick, Rudolf i Ida
17. 9. 1935.
29. 7. 1936.
sign. 476 Laslo, 1987: 100 Premerl, 1996: 332 hr.wikipedia.org/wiki/Vladimir_terk Potonjak, 1939: (68) Laslo, 1983: 29 Koevi, 1987: 25 Laslo, 1987: 102 Premerl, 1996: 332 Barii-Mareni, 2007: 289-92 Milkovi, 2008.a: 2 Milkovi, 2008.b: 17 Pofuk, 2008: 4 sign. 1577
ZP31.
Radnika komora Trg kralja u Zagrebu Petra Kreimira IV. 2; suautor arhitekt Jovan Korka
11. 11. 1935.
28. 4. 1938. GP ing. J. orko; Splona stavbena druba Maribor (elina konstrukcija); Bai d.d., ing. H. Korpori i ing. L. Temkin (centralno grijanje i ventilacija); R. Jakovina (elektrina instalacija) OZM D. Miklec 29. 11. 1936.
ZP32.
Vlaka 70
Gjurekovi, Ella
23. 1. 1936.
prigradnja kinematografske dvorane u dvoritu ugraene stambene i trgovake najamne zgrade samostojea stambena zgrada poluugraena stambena zgrada prigradnja poluugraene stambene najamne zgrade bez stubita u dvoritu ugraene stambene najamne zgrade ugraena stambena najamna zgrada prigradnja i pregradnja kinematografske dvorane u samostojeoj zgradi samostojea stambena zgrada ugraena stambena najamna zgrada ugraena stambena i trgovaka najamna zgrada
sign. 3231
ZP33. ZP34. ZP35.
Babonieva Frst, Oskar i Ilka 35 Gajdekova 16 krleva 9 Kranjec, ing. Viktor i Ljerka Grnwald, Bela
30. 6. 1936. 28. 12. 1936. 22. 3. 1937.
OZM F. Durlen GP ing. I. Kurtovi, ovl. gra. inenjer OZM F. Durlen
24. 5. 1937. 15. 12. 1937. 22. 9. 1937.
sign. 35 sign. 678 sign. 2974
ZP36. ZP37.
Arnoldova 4 Tukanac 1 Pantovak 103A
Medved, dr. Josip i Branka
30. 4. 1937.
GP ing. V. Pettaj, ovl. gra. inenjer OG D. vab
30. 12. 1937. 12. 5. 1938.
Pofuk, 2008: 6 -
sign. 1310 sign. 3126
Zaklada Prehrane; najmo- 31. 3. 1938. primac: Pelossy, Gita Neumann, Ankica 18. 4. 1939. 24. 6. 1939. 31. 5. 1940.
ZP38. ZP39. ZP40.
GP ing. S. Cernjak, ing. J. Neumann nije izvedeno GP Presiek i Levi
13. 11. 1939. 18. 2. 1941.
Pofuk, 2008: 3 -
sign. 2135 sign. 1824 sign. 2492
MedvedHursa, Franjo gradska 64A Kukuljevieva 6 Peina, Ante i Jelka
206
PROSTOR
Prilog 2. Popis pronaenih tekstova kojima je autor ili jedan od autora Vladimir terk Supplement 2 List of the texts signed by Vladimir terk (or as one of the co-authors)
Redni broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Naziv bibliografske jedinice Oglas Gradnja Rosinger-Jungwirth: obrazloenje promjenbenih nacrta, strojopis Umjetnika akademija i savremeni arhitekt Umjetnika akademija i savremeni arhitekt Staleka pitanja arhitekata-projektanata na I. kongresu u SR Vila Radan u Zagrebu Obrazloenje skice za novogradnju Javne burze rada u Zagrebu, Zvonimirova ulica, potpisali ing. arch. Jovan Korka, ing. arch. Vlad. terk, strojopis Obrazloenje osnove etverokatnice za gdju i g Idu i Rudolfa Picka u Zagrebu u Demanovom prolazu br. 8, strojopis Prilog molbi ge Gite Pelossy, strojopis Dom Hrv. drutva planinara Runolist na Sljemenu Mjesto publikacije bibliografske jedinice Jugoslavija na tehnikom polju 1919-1929, monografija, Zagreb Prilog molbi za izdavanje upravnog akta Arhitektura, 3 (1-2): 26, Ljubljana Tehniki list, 15 (1): 2, Zagreb Tehniki list, 15, (3-4): 34-35, Zagreb Arhitektura, 4 (3): 33-36, Ljubljana Prilog molbi za izdavanje upravnog akta Datacija 1930. 17. 4. 1931. 1933. 1933. 1933. 1934. 23. 10. 1934. Izvor Kuevi, 1930: 6 DAZg: ZGD: Drakovieva 30, sign. 537 terk, 1933.a: 26 terk, 1933.b: 2 terk, 1933.c: 34-35 terk, 1934: 33-36 DAZg: ZGD: Kralja Zvonimira 15, sign. 2836 DAZg: ZGD: Demanov prolaz 8, sign. 476 DAZg: ZGD: Tukanac 1, sign. 3126 terk, 1939: 146
8. 9. 10.
Prilog molbi za izdavanje upravnog akta Prilog molbi za izdavanje upravnog akta Tehniki list, 21 (11-12): 146, Zagreb
24. 7. 1935. 12. 1. 1938. 1939.
Prilog 3. Popis projekata i realizacija u razdoblju od 1923. do 1941. godine koje se u izvorima pripisuju arhitektu Vladimiru terku Supplement 3 List of the projects and realizations between 1923 and 1941 attributed to the architect Vladimir terk
Redni broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Dananja adresa Savska 23, Zagreb Trg bana Josipa Jelaia 10, Zagreb Martieva 16, Zagreb Pariz Barcelona Brod n./S. [Slavonski Brod] Brod n./S. [Slavonski Brod] Trg bana Josipa Jelaia 10, Zagreb Preradovievo etalite 7, Osijek Park kralja Petra Kreimira IV. 5, Osijek Sljeme ugao Ilice i Kustoijanske, Kustoija, danas u Zagrebu Vinkovci Trg rtava faizma bb, Zagreb Poega Nazorova 56, Zagreb Investitor (i/ili naziv) Slavonija d.d. Gradska tedionica Zagrebaki zbor Jugoslavenski paviljon Jugoslavenski paviljon C. Benevia sinovi Tipologija ugraena poslovna zgrada ugraena poslovna i stambena zgrada samostojei paviljon dio unutranjosti samostojeeg paviljona dio unutranjosti samostojeeg paviljona ugraena uglovna stambena, poslovna i trgovaka najamna zgrada Datacija 9. 1923. 1924. 1924. 1925. 1929. prije 1930. prije 1930. 1930. Izvor Premerl, 1976: 117 Primjedba navod arhitekta Stjepana Plania, na nacrtima potpis GP Dubsky i drug
Mikac et.al., 1982: autori natjeajnog rada Ignjat Fischer i supl. 4; Laslo, 1983: 28 Vladimir terk Premerl, 1996: 332 orak, 1981: 238, fusnota 71 Kuevi, 1930: 6 Kuevi, 1930: 6 Kuevi, 1930: 6 Pofuk, 2008: 5 projekt za ured Ignjata Fischera, uklonjeno autor zgrade paviljona Stjepan Hribar, uklonjeno autor zgrade paviljona Dragia Braovan, uklonjeno samostalni projekt i realizacija samostalni projekt i realizacija navod Jehude (Vojka) terka; prema drugim izvorima autori su Slavko Lwy i Frane Cota za ured Ignjata Fischera samostalni projekt i realizacija navod arhitekta Miroslava Pavlinia u literaturi tlocrti prizemlja i prvoga kata te recentne fotografije proelja slino tornjiu u Deelievoj 85 samostalni projekt i realizacija prema navodu Jehude (Vojka) terka: arhitekt-savjetnik [Ivana Metrovia] i suautor Na nacrtima potpisan izvoa ing. Ladislav Holub, Slavonski Brod potpisan uz arhitekte Korku, Krekia i Kiverova; na nacrtima nije pronaen ig i paraf Vladimira terka navod Jehude (Vojka) terka, izvelo GP Braa Kaui i Gyiketta
Podrum Brodske unutranjost vinogradarske zadruge stambene i trgovake najamne zgrade Gradska kavana kavana u prizemlju ugraene uglovne poslovne i stambene zgrade ugraena uglovna stambena najamna zgrada ugraena uglovna stambena najamna zgrada samostojea ugostiteljska zgrada
9. 10. 11. 12. 13. 14.
Pilpel Fulla Planinarski dom Runolist nepoznat nepoznat Dom likovnih umjetnosti Gruji, dr. G. i V. Rodani
1932. 1932.-33. 1932.-35.
Sudi, 2006: 133 Sudi, 2006: 133 Paveli, 2003: 126-33 A. Laslo, usmeno priopenje A. Laslo, usmeno priopenje Pofuk, 2008: 3
poluugraena uglovna stambena i trgovaka 1933. najamna zgrada (?) samostojea stambena zgrada samostojei paviljon 1933. (?) 1934.-38.
15. 16.
poluugraena stambena zgrada samostojea stambena zgrada
1938. 1937.
Z. Kara, usmeno priopenje *** 1938: 143-44; invent. Laslo, 1987: 99 Pofuk, 2008: 3
17.
Vinogradska 51, Zagreb
Vragovi, dr. J.
poluugraena stambena zgrada
1939.-40.
192-209 16[2008] 2[36]
PROSTOR
207
Prilog 4. Popis publiciranih tekstova u kojima se spominje arhitekt Vladimir terk ili kue koje je projektirao Supplement 4 List of the published texts mentioning the architect Vladimir terk or his projects
Redni broj 1. 2. Naziv bibliografske jedinice Razvitak grada Zagreba: 1919. 1929.: Privatne kue u Zagrebu Nova etvrt Zagreba: Karvenjak i vabin brijeg [ U lanku je reproducirana suvremena fotografija proelja atribuirane vile Mari u Gajdekovoj 1] Gradnja palae Prger u Zagrebu Novi Zagreb: Jabukovac u Tukancu Larchitecture en Yougoslavie Pola vijeka hrvatske umjetnosti Prikaz nekoliko projekata i izvedenih graevina Arhitektura u Hrvatskoj 1888.-1938. A rhi tek ti iji su radovi reproducirani u ovom dvobroju. Umro ing. arh. Vladimir terk Pobjeda moderne Razgovor s protagonistima moderne U funkciji znaka Arhitektonski vodi I, Zagreb: Donji grad, 19. i 20. stoljee Izgradnja javnih objekata u Zagrebu do 1940.: jedan od moguih izbora Mogunost slobodnog ostvarivanja modernih arhitektonskih naela: individualna stambena izgradnja izmeu dva rata Arhitektonski vodi: individualno stanovanje u Zagrebu od 1900. do 1940. godine Arhitektura 20. stoljea u Hrvatskoj Zagreb kamerom Toe Dapca Arhitektonski vodi: individualno stanovanje u Zagrebu od 1900. do 1940. godine Hrvatska moderna arhitektura izmeu dva rata: nova tradicija, drugo izdanje TERK: Vladimir: arhitekt Vladimir terk: planinarski dom Runolist na Medvednici Utjecaj prake kole na arhitekturu moderne u Splitu idovi u Zagrebu 1918.-1941. Zagrebaka uglovnica u razdoblju od 1928. do 1944. godine Mjesto publikacije bibliografske jedinice Jugoslavija na tehnikom polju 1919.-1929., monografija, Zagreb Svijet, 5 (21): 548, Zagreb Datacija 1930. 1930. Izvor Hribar, 1930: 242-43 ***, 1930: 548
3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30.
Arhitektura, 1 (1): 18, Ljubljana Svijet, 8 (16): 312, Zagreb Architecture dAujourdhui, 5 (6), Paris Katalog izlobe, Zagreb Tehniki list, 21 (11-12): 139-54, Zagreb Graevinski vjesnik, 8 (4-5): 49-55, reprodukcije: (56-77), Zagreb Graevinski vjesnik, 8 (4-5): 78-79, Zagreb Jutarnji list, 30 (10462): 29, Zagreb Arhitektura, 30 (-) [1976 (156-157)]: 41-54, Zagreb Arhitektura, 30 (-) [1976 (156-157)]: 116-28, Zagreb
1931. 1933. 1933. 1938. 1939. 1939. 1939. 1941. 1976. 1976.
***, 1931: 18 ***, 1933: 312 Ilitch, 1933: 55 ***, 1938 ***, 1939.A: 139-54 Potonjak, 1939: 49-55 (56-77) ***, 1939.b: 78-79 Esih, 1941: 29 Premerl, 1976.a: 41-54 Premerl, 1976.b: 116-28 orak, 1981. Mikac, Laslo, 1982: 19 (1-4) Laslo, 1983: 25-29 Premerl, 1983: 27-30 Laslo, 1983-84: 120-31 Domljan, 1986: 37-42, 110 Koevi, 1987: 24-29 Laslo, 1987: 97-112 Premerl, 1990. Premerl, 1996: 332-33 Paveli, 2003: 126-33 Pleji, 2003. Goldstein, 2004. Kahle, 2004: 77-86 Radovi-Mahei, 2007: 16-32 Krbler, 2007.a: 103-106 Radovi-Mahei, Krbler, 2007: 103-106 Barii-Mareni, 2007: 285-92
Centar za povijesne znanosti, odjel za povijest umjetnosti, Zagreb 1981. ovjek i prostor, 29 (9) [1982 (354)]: 19 + suplement 1-4, Zagreb ovjek i prostor, 30 (3) [1983 (360)]: 25-29, Zagreb ovjek i prostor, 30 (4) [1983 (361)]: 27-30, Zagreb Arhitektura, 36-37 (-) [1983-84 (186-187-188)]: 120-31, Zagreb Arhitektura 20. vijeka, Beograd-Zagreb-Mostar Arhitektura, 40 (1-4) [1987 (200-203)]: 24-29, Zagreb Arhitektura, 40 (1-4) [1987 (200-203)]: 97-112, Zagreb Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb Enciklopedija hrvatske likovne umjetnosti, II., Leksikografski zavod Miroslav Krlea: 332-33, Zagreb Oris, 5 (-) [2003 (19)]: 126-33 doktorska disertacija, Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb Novi Liber, Zagreb Prostor, 12 (1): 77-86, Zagreb 1982. 1983. 1983. 1984. 1986. 1987. 1987. 1990. 1996. 2003. 2003. 2004. 2004.
Moderna arhitektura u Hrvatskoj 30-ih godina / Croatian Modern Moderna arhitektura u Hrvatskoj 1930-ih / Modern Architecture in 2007. Architecture in the 1930s Croatia 1930s, monografija 9. Trgovako-stambena zgrada Rosinger-Jungwirth / Commercial Ibid. and residential building Rosinger-Jungwirth 28. Vila Radan / Villa Radan 56. Urbanistiko-arhitektonsko-hortikulturno oblikovanje [Trg kralja Petra Kreimira IV.] / Urbanist-architectural-horticultural design [King Petar Kreimir IV Square] 57. Javna burza rada / Public Labour Market Vladimir terk Internacionalni stil izlobe meuratnog Zagreba (1928.-1941.) Bez domovnice jer sam idov Vojko terk hitno dobiva hrvatsko dravljanstvo idov kojemu drava ne da da bude Hrvat Ibid. Ibid. 2007. 2007. 2007.
31. 32. 33. 34. 35. 36.
Ibid. lanak u: Wikipedija, slobodna enciklopedija, hrvatsko izdanje Radovi IPU, 31: 313-26, Zagreb Jutarnji list, 26. 4. 2008: 2-3, Zagreb Jutarnji list, 14. 6. 2008: 16-17, Zagreb Jutarnji list, 21. 9. 2008: internet izdanje 1-7, Zagreb
2007. 2007. 2007. 2008. 2008. 2008.
Krbler, 2007.b: 293-94 ***, 2007. Bjai-Klarin, 2007: 313-26 Milkovi, 2008.a: 2-3 Milkovi, 2008.b: 16-17 Pofuk, 2008: 1-7
208
PROSTOR
Literatura Bibliography
1. Barii-Mareni, Z. (2007.), 56. Urbanistiko-arhitektonsko-hortikulturno oblikovanje [Trg Kralja Petra Kreimira IV.] / Urbanist-architectural-horticultural design [King Petar Kreimir IV Square], u: Moderna arhitektura u Hrvatskoj 1930-ih / Modern Architecture in Croatia 1930s, [Radovi-Mahei, D. ur.], Institut za povijest umjetnosti & kolska knjiga: 285-92, Zagreb 2. Bjai-Klarin, T. (2007.), Internacionalni stil izlobe meuratnog Zagreba (1928.-1941.), u: Radovi IPU 31, Institut za povijest umjetnosti: 313-26, Zagreb 3. Blagojevi, Lj. (2003.), Modernism in Serbia: The elusive margins of Belgrade architecture 1919-1941, MIT Press, Cambridge Mass. 4. orak, . (1981.), U funkciji znaka, Centar za povijesne znanosti, odjel za povijest umjetnosti, Zagreb 5. Domljan, . (1986.), Arhitektura 20. stoljea u Hrvatskoj, u: Arhitektura 20. vijeka: 37-42, 110, Beograd-Zagreb-Mostar 6. Esih, I. (1941.), Umro ing. arh. Vladimir terk, Jutarnji list, 30 (10462): 29, Zagreb 7. Goldstein, I. (2004.), idovi u Zagrebu 19181941., Novi Liber, Zagreb 8. Hribar, S. (1930.), Razvitak grada Zagreba: 1919 1929: Privatne kue u Zagrebu, u: Jugoslavija na tehnikom polju 1919-1929 [Kuevi, R. ur.], Udruenje jugoslavenskih inenjera i arhitekata: 242-43, Zagreb 9. Ignjatovi, A. (2007.), Jugoslovenstvo u arhitekturi 1904-1941, Graevinska knjiga, Beograd 10. Ilitch, Lj. (1933.), Larchitecture en Yougoslavie, LArchitecture daujourdhui, 5 (6): 55, Paris 11. Kahle, D. (2003.), Stambene kue Novoga graenja u sjevernim dijelovima Zagreba u razdoblju od 1928. do 1944. godine, Prostor, 11 (2): 167-73, Zagreb 12. Kahle, D. (2004.), Zagrebaka uglovnica u razdoblju od 1928. do 1945. godine, Prostor, 12 (1): 77-86, Zagreb 13. Kahle, D. (2007.), Stambene kue Novoga graenja u sjevernim dijelovima Zagreba u razdoblju od 1928. do 1944. godine, doktorska disertacija, Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu 14. Kneevi, S. (1996.), Zagrebaka zelena potkova, kolska knjiga, Zagreb 15. Krbler, I. (2007.a), 9. Trgovako-stambena zgrada Rosinger-Jungwirth / Commercial and residential building Rosinger-Jungwirth, u: Moderna arhitektura u Hrvatskoj 1930-ih / Modern Architecture in Croatia 1930s, [Radovi-Mahei, D. ur.], Institut za povijest umjetnosti & kolska knjiga: 103-106, Zagreb 16. Krbler, I. (2007.b), 57. Javna burza rada / Public Labour Market, u: Moderna arhitektura u Hrvatskoj 1930-ih / Modern Architecture in Croatia 1930s, [Radovi-Mahei, D. ur.], Institut za povijest umjetnosti & kolska knjiga: 293-94, Zagreb
17. Koevi, . (1987.), Zagreb kamerom Toe Dapca, Arhitektura, 40 (1-4) [1987 (200-203)]: 24-29, Zagreb 18. Kuevi, R. [ur.] (1930.), Jugoslavija na tehnikom polju 1919-1929, Udruenje jugoslavenskih inenjera i arhitekata, Zagreb 19. Laslo, A. (1983.), Izgradnja javnih objekata u Zagrebu do 1940.: jedan od moguih izbora, ovjek i prostor, 30 (3) [1983 (360)]: 25-29, Zagreb 20. Laslo, A. (1983.-84.), Arhitektonski vodi: individualno stanovanje u Zagrebu od 1900. do 1940. godine, Arhitektura, 36-37 (-) [1983-84 (186-187-188)]: 120-31, Zagreb 21. Laslo, A. (1987.), Arhitektonski vodi: individualno stanovanje u Zagrebu od 1900. do 1940. godine, Arhitektura, 40 (1-4) [1987 (200-203)]: 97-112, Zagreb 22. Mikac, N.; Laslo, A. (1982.), Arhitektonski vodi I, Zagreb: Donji grad, 19. i 20. stoljee, ovjek i prostor, 29 (9) [1982 (354)]: 19 + suplement 14, Zagreb 23. Milkovi, S. (2008.a), Bez domovnice jer sam idov: Vojko terk i cijela njegova obitelj ivjeli su u Zagrebu, Jutarnji list, 26. 4. 2008: 2-3, Zagreb 24. Milkovi, S. (2008.b), Vojko terk hitno dobiva hrvatsko dravljanstvo, Jutarnji list, 14. 6. 2008: 16-17, Zagreb 25. Obad itaroci, M. [gl. ur.] (2000.), Sveuilite u Zagrebu Arhitektonski fakultet, 1919./1920. 1999./2000.: osamdeset godina izobrazbe arhitekata u Hrvatskoj, Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb 26. Paveli, T. (2003.), Vladimir terk: planinarski dom Runolist na Medvednici, Oris, 5 (-) [2003 (19)]: 126-33, Zagreb 27. Pleji, R. (2003.), Utjecaj prake kole na arhitekturu moderne u Splitu, doktorska disertacija, Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb 28. Pofuk, B. (2008.), idov kojemu drava ne da da bude Hrvat: Vojko terk je 1949., kao i svi idovi koji su odlazili u Izrael, bio prisiljen odrei se jugoslavenskog i hrvatskog dravljanstva, Jutarnji list, 14. 6. 2008: internet izdanje 1-7, Zagreb 29. Potonjak, V. (1939.), Arhitektura u Hrvatskoj 1888 - 1938, Graevinski vjesnik, 8 (4-5): 4955, reprodukcije: (56-77), Zagreb 30. Premerl, T. (1976.a), Pobjeda moderne, Arhitektura, 30 (-) [1976 (156-157)]: 41-54, Zagreb 31. Premerl, T. [mod.] (1976.b), Razgovor s protagonistima moderne, Arhitektura, 30 (-) [1976 (156-157)]: 116-28, Zagreb 32. Premerl, T. (1983.), Mogunost slobodnog ostvarivanja modernih arhitektonskih naela: individualna stambena izgradnja izmeu dva rata, ovjek i prostor, 30 (4) [1983 (361)]: 2730, Zagreb 33. Premerl, T. (1990.), Hrvatska moderna arhitektura izmeu dva rata: nova tradicija2, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 34. Premerl, T. [T. Pl.] (1996.), TERK: Vladimir: arhitekt, u: Enciklopedija hrvatske likovne umjetnosti, II. [Domljan, . ur.], Leksikografski zavod Miroslav Krlea: 332-33, Zagreb 35. Radovi-Mahei, D. (2007.), Moderna arhitektura u Hrvatskoj 30-ih godina / Croatian Modern Architecture in the 1930s, u: Moderna arhitektura u Hrvatskoj 1930-ih / Modern Architecture in Croatia 1930s, [Radovi-Mahei, D. ur.], Institut za povijest umjetnosti & kolska knjiga: 16-32, Zagreb
36. Radovi-Mahei, D.; Krbler, I. (2007.), 28. Vila Radan / Villa Radan, u: Moderna arhitektura u Hrvatskoj 1930-ih / Modern Architecture in Croatia 1930s, [Radovi-Mahei, D. ur.], Institut za povijest umjetnosti & kolska knjiga: 103106, Zagreb 37. Sudi, I. (2006.), Stambena arhitektura izmeu 1931. i 1945., u: Osjeka arhitektura 1918. 1945., [Martini, J, Hackenberger, D., ur.], Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstveni i umjetniki rad u Osijeku:123-42, Zagreb Osijek 38. terk, V. (1933.a), Umjetnika akademija i savremeni arhitekt, Arhitektura, 3 (1-2): 26, Ljubljana 39. terk, V. (1933.b), Umjetnika akademija i savremeni arhitekt, Tehniki list, 15 (1): 2, Zagreb 40. terk, V. (1933.c), Staleka pitanja arhitekata-projektanata na I. kongresu u SR, Tehniki list, 15, (3-4): 34-35, Zagreb 41. terk, V. (1934.), Vila Radan u Zagrebu, Arhitektura, 4 (3): 33-36, Ljubljana 42. terk, V. (1939.), Dom Hrv. drutva planinara Runolist na Sljemenu, Tehniki list, 21 (1112): 146, Zagreb 43. vacha, R. (1995.), The Arhitecture of New Prague 18951945, MIT Press, Cambridge, Massachusetts 44. *** (1930.), Nova etvrt Zagreba: Karvenjak i vabin brijeg, Svijet, 5 (21): 548, Zagreb 45. *** (1931.), Gradnja palae Prger u Zagrebu, Arhitektura, 1 (1): 18, Ljubljana 46. *** (1933.), Novi Zagreb: Jabukovac u Tukancu, Svijet, 8 (16): 312, Zagreb 47. *** (1938.), Pola vijeka hrvatske umjetnosti, katalog izlobe, Zagreb 48. *** (1939.a), Prikaz nekoliko projekata i izvedenih graevina, Tehniki list, 21 (11-12, Specijalni broj Kluba arhitekta Sekcije Zagreb U.J.I.A.): 139-154, Zagreb 49. *** (1939.b), Arhitekti iji su radovi reproducirani u ovom dvobroju., Graevinski vjesnik, 8 (4-5): 78-79, Zagreb 50. *** (2007.), Vladimir terk, Wikipedija, Slobodna enciklopedija, hr.wikipedia.org/wiki/Vladimir_terk
Izvori Sources
Dokumentacijski izvori Document sources 1. DAZg: ZGD: sign. 1-3849, sign. mf. 1-636
Izvori ilustracija Illustration Sources Sl. 1., 17. Sl. 2. Sl. 3., 4.-8., 10.-14., 16.-23. Sl. 9. Sl. 15. Suvremena razglednica, detalj *** 1931: 18 Fotografija: D. Kahle *** 1930: 548 *** 1933: 312
192-209 16[2008] 2[36]
PROSTOR
209
Saetak Summary
Projects and Realizations by Vladimir terk in Zagreb Between 1923 and 1941
Recent Croatian historiography usually presents the architect Vladimir terk as one of the cretors of the so-called modern Croatian architecture between the two World Wars. However, no comprehensive evaluation of his architectural oeuvre has been made so far. This paper, therefore, is the first in a series of future papers dedicated to the architects works. It presents the analyzed projects and realizations in Zagreb between 1923 and 1941; the next paper will cover the period between 1921 and 1941 and the final paper will present his projects and realizations for the areas out of Zagreb together with a comprehensive theoretical analysis of his entire oeuvre. The architect Vladimir terk was born in Zagreb on the 5th of January 1891 in a Jewish family. After his high-school graduation in 1909, he graduated from the Czech Polytechnic in Prague on the 19th of March, 1921. Upon his return to Zagreb he started his professional career in the consruction company Engineers piller, Juzbai, urina and later in Ignjat Fischers architectural practice. On the 22nd of March, 1922 he passed his licensing exam and in the early 1923 together with the architect Fischer he won the first award at the architectural competition for the public building of City Savings-bank on Ban Jelai square in Zagreb. He started his own architectural practice and collaborated with Jovan Korka, ore Kreki, Georgije Kiveroff, Osvald Schindler and Albert Planer. Initially he collaborated with Ignjat Fischers architectural practice but later he established a long and fruitful collaboration with the Construction Enterprise headed by the engineers Stjepan Cernjak and Josip Neumann. He died in Zagreb on the 6th of March, 1941. The present research is based on the results of a series of previous researches on the residential apartment houses for rent in Zagreb between 1928 and 1945, the residential buildings in north Zagreb from the same period and the inventory-making of the Zagreb historic nucleus between 1919 and 1945, supplemented with the preliminary research on residential buildings in Sajmite area and northern parts of the town between 1919 and 1927. The data provided the basis for a list of 40 projects and realizations of the architect Vladimir terk in the Zagreb area between 1923 and 1941 listed chronologically according to the date of the first administrative document which is actually the approval for construction. Between the 2nd of January and the 25th of July, 2006, the documents were thoroughly researched in the Collection of the construction documentation of the State Archive in Zagreb. The projects were analyzed according to the urban, functional, structural and design criteria followed by a photographic documentation of each accessible realization. The analysis of 40 projects and realizations confirms that the architect Vladimir terk used his own principles of composition and design in his work. A typical plan of the Zagreb-style residential apartment house or a semi-detached house was derived from a central lightwell or lightwells facing the neighbouring buildings wherever possible in order to provide daylight in all rooms and ensure a correct functional disposition of the apartment areas. The focal point of the spatial disposition of the residential detached houses consisted of a staircase which was either centrally placed or projected in a prismatic or semi-circular part of the building. The building was structurally adapted as much as possible to its Zagreb environment. Consequently, the materials used were easily available and cheap and could be worked by relatively uneducated workers in the presence of as few supervisors or registered engineers as possible. New materials were used only when their quality and reliability had been thoroughly tested. The building was composed and designed as a plastic body derived from the basic spatial bodies, i.e. in a structural and not additive way. In such a system all design elements emphasize the plasticity of the buidling. Vladimir terks concept of the design principles of Czech cubism and Modern architecture was unconventional in this respect. These principles were actually his ways of expression which allowed him a complete architectural freedom within the constraints of the Vitruvian and Palladian architectural principles. This research shows that Vladimir terk had a crucial role in the history of Zagreb architecture between the two World Wars as confirmed by the analysis of the rest of his work. His work in collaboration with the Ignjat Fischers architectural practice and later with the eng. Stjepan Cernjak & eng. Josip Neumann company shows that he was the first true free-lance architect in Zagreb. He was not employed in any company, he did not own a construction company, he was not employed in any city or administrative office or school. He was a first-class structural engineer. When dealing with complicated tasks he collaborated with the best experts in Zagreb at the time: the engineer Franjo Kolliba and the engineer Petar Krajinovi. His design principles were widely copied by other Zagrebbased registered engineers and masonry workers until the end of the Second World War and afterwards. Vladimir terk used to work for the powerful Jewish community in Zagreb from the early 1920s until the early 1930s. Later he was commissioned by the clients of other nationalities who used to be, as a rule, wealthy middle and upper class wholesalers and industrialists, high-ranking officers and civil servants. Such clients had their own aesthetic ideas and almost unlimited budgets. DARKO KAHLE
Biografija Biography
Dr. sc. DARKO KAHLE, dipl.ing.arh. Godine 1989. diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu, gdje je i magistrirao 2002. godine s temom Zagrebaka ugraena najamna kua od 2. sijenja 1928. do 14. veljae 1935. godine. Doktorirao je 2007. s disertacijom Stambene kue Novoga graenja u sjevernim dijelovima Zagreba u razdoblju od 1928. do 1945. godine. Od 2006. je honorarni nastavnik na Tehnikom veleuilitu u Zagrebu na predmetu Javne i industrijske zgrade. Od 2008. je istraiva na znanstvenom projektu Atlas hrvatske arhitekture XX. stoljea. Bavi se projektiranjem svih vrsta zgrada te prouavanjem arhitekture u Hrvatskoj u drugoj polovici 19. i prvoj polovici 20. stoljea, a napose istraivanjem zagrebake stambene arhitekture izmeu dva svjetska rata. DARKO KAHLE, Dipl.Eng.Arch., Ph.D. In 1989 he graduated from the Faculty of Architecture of the University of Zagreb where he received his Master of Science Degree in 2002 with his thesis on Zagrebstyle Apartment House for Rent Between 2 January 1928 and 14 February 1935. He received his Ph.D. in 2007 with his dissertation on Modern Residential Buildings in North Zagreb between 1928 and 1945. Since 2006 he has been a lecturer on a parttime basis at the Technical College in Zagreb teaching a course in Public and Industrial Buildings. Since 2008 he has participated in a scientific research project Atlas of Croatian 20th Century Architecture. He designs all types of buildings. His interests are focused on Croatian architecture of the second half of the 19th and the first half of the 20th Centuries.

Potpisani Projekti I Realizacije Vladimira Šterka Od 1923. Do 1941.

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Potpisani Projekti I Realizacije Vladimira Šterka Od 1923. Do 1941.

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Potpisani Projekti I Realizacije Vladimira Šterka Od 1923. Do 1941.

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sl. 1.

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

eki kubizam Novo graenje terk, Vladimir Zagreb idovi

Czech Cubist architecture New Architecture terk, Vladimir Zagreb Jews

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

SKICA ZA IVOTOPIS BIOGRAPHY

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Potpisani projekti i realizacije Vladimira terka u Zagrebu D. KAHLE

192-209 16[2008] 2[36]

PRIMARNI IZVORI PRIMARY SOURCES

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

NAELA ARHITEKTONSKE ANALIZE PRINCIPLES OF ARCHITECTURAL ANALYSIS

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Potpisani projekti i realizacije Vladimira terka u Zagrebu D. KAHLE

192-209 16[2008] 2[36]

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Potpisani projekti i realizacije Vladimira terka u Zagrebu D. KAHLE

192-209 16[2008] 2[36]

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Potpisani projekti i realizacije Vladimira terka u Zagrebu D. KAHLE

192-209 16[2008] 2[36]

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Potpisani projekti i realizacije Vladimira terka u Zagrebu D. KAHLE

192-209 16[2008] 2[36]

Znanstveni prilozi | Scientific Papers

Investitor Omega d.d. za gradnju kua Prger, Ljudevit

Izvoa GP (ing.) Ivani i Wolkenfeld

GP (ing.) Braa Carne- 13. 9. 1927. lutti d.d.

Schnbaum, Mavro i Elsa Tassotti, Josip

29. 4. 1926. 13. 8. 1926.

GP S. Florschtz i Braa Hintermayer nije izvedeno

27. 12. 1926.

samostojea stambena zgrada samostojea stambena zgrada

GP Union d.d., ing. gra. F. Kolliba

22. 12. 1928.

Draganec, mr. Mirko i Ankica

ugraena uglovnica stambena najamna zgrada

23. 8. 1927. 7. 5. 1928.

nije izvedeno nepoznat

vjerojatno OG B. Mili 17. 10. 1930.

14. 2. 1929., ponovna graevna dozvola: 11. 8. 1930. 18. 7. 1929.

pregradnja duana i izloga ugraene stambene i trgovake najamne zgrade

Kuevi, 1930: (6)

GP ing. J. Dubsky i drug

11. 11. 1930.

ugraena stambena, poslovna i trgovaka najamna zgrada

ZP15. ZP16. ZP17.

Rado, Julijo Eisenstdter, Arnold i David Dumi, Mary

24. 9. 1929. 15. 4. 1930. 10. 6. 1930.

nepoznat GP ing. S. Cernjak, ing. J. Neumann OG M. Sterle

nepoznato 15. 1. 1931. 9. 6. 1931.

GP ing. S. Cernjak, ing. J. Neumann

GP (ing.) piller i urina GP (ing.) Ivani i Wolkenfeld

5. 10. 1931. 31. 12. 1931.

Drakovie- Rosinger, iga i Olga; va 30 Jungwirth, Zlata i dr. Gustav