Zapis podataka

Teme
Brojevni sustav Dekadski brojevni sustav Binarni brojevni sustav Oktalni brojevni sustav Heksadekadski brojevni sustav Pretvorba dekadskog u binarni Pretvorba dekadskog u oktalni
2

L. Blagojevi i D. Grundler, 2009

Teme
Pretvorba Pretvorba Pretvorba Pretvorba Pretvorba Pretvorba Pretvorba dekadskog u hekadekadski binarnog u oktalni binarnog u dekadski binarnog u hekadekadski oktalnog u binarni oktalnog u dekadski heksadekadskog u binarni
3

L. Blagojevi i D. Grundler, 2009

Teme
Pretvorba heksadekadskog u dekadski Zbrajanje binarnih brojeva Oduzimanje binarnih brojeva Dvojni komplement Mnoenje binarnih brojeva Rije Prikaz brojeva u raunalu
4

L. Blagojevi i D. Grundler, 2009

Teme
Prikaz brojeva s pominim zarezom IEEE Standard 754 Kd i kodiranje ASCII kd Unicode

L. Blagojevi i D. Grundler, 2009

Brojevni sustav
Nain zapisivanja brojeva i njihovo tumaenje zove se brojevni sustav. Poloajni brojevni sustav je sustav kod kojeg poloaj znamenke u zapisu odreuje njezinu vrijednost.

L. Blagojevi i D. Grundler, 2009

Brojevni sustav u opem obliku

Broj N se u brojevnom sustavu s bazom B moe napisati ovako:
N = z Bn + z Bn-1 + z Bn-2 + + z B2 + z B1 + z B0, z B-1 + z B-2 + + z B-(n-2) + z B-(n-1) + z B-n

N je broj prikazan u brojevnom sustavu s bazom (osnovom) B s pomou znamenki z (z moe biti bilo koja znamenka brojevnog sustava B). Znamenke z su cijeli brojevi u rasponu od 0 do B1. Broj n je cijeli broj.
L. Blagojevi i D. Grundler, 2009

Dekadski brojevni sustav

Baza (osnova) dekadskog brojevnog sustava je 10, a za zapis brojeva se rabe znamenke z = 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9.
N = z10n + z10n-1 + z10n-2 + + z102 + z101 + z100 z10-1 + z10-2 + + z10-(n-2) + z10-(n-1) + z10-n ,

Npr. 12,5 = 1101 + 2100 + 510-1

L. Blagojevi i D. Grundler, 2009

Binarni brojevni sustav

Baza (osnova) binarnog brojevnog sustava je 2, a za zapis se brojeva rabe znamenke z = 0 i 1.
N = z2n + z2n-1 + z2n-2 + + z22 + z21 + z20 2 + + z2-(n-2) + z2-(n-1) + z2-n , z2-1 + z2-

Npr. 101 = 122 + 021 + 120

L. Blagojevi i D. Grundler, 2009

Oktalni brojevni sustav

Baza (osnova) oktalnog brojevnog sustava je 8, a za zapis brojeva se rabe znamenke 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7.
N = z8n + z8n-1 + z8n-2 + + z82 + z81 + z80 2 + + z8-(n-2) + z8-(n-1) + z8-n , z8-1 + z8-

Npr. 217 = 282 + 181 + 780

L. Blagojevi i D. Grundler, 2009

10

Heksadekadski brojevni sustav

Baza (osnova) heksadekadskog brojevnog sustava je 16, pa je za zapis brojeva potrebno 16 znamenaka. U tu je svrhu uz 10 znamenaka dekadskog brojevnog sustava uvedeno i prvih 6 slova engleske abecede. Tako se rabe znamenke 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, A, B, C, D, E, F.
L. Blagojevi i D. Grundler, 2009

11

Heksadekadski brojevni sustav

N = z16n + z16n-1 + z16n-2 + + z162 + z161 + z160 z16-1 + z16-2 + + z16-(n-2) + z16-(n-1) + z16-n ,

Npr. 1AF = 1162 + 10161 + 15160

L. Blagojevi i D. Grundler, 2009

12

Heksadekadski brojevni sustav

L. Blagojevi i D. Grundler, 2009

13

Pretvorba dekadskog u binarni

Dekadski se broj u binarni pretvara uzastopnim cjelobrojnim dijeljenjem broja u dekadskom prikazu s bazom brojevnog sustava u kojem se broj eli prikazati (u ovome sluaju s 2) uz biljeenje ostatka svakog pojedinanog dijeljenja. Dijeljenje zavrava kad je rezultat dijeljenja nula. Ostaci itani odozdo, predstavljaju traeni binarni broj.

L. Blagojevi i D. Grundler, 2009

14

Pretvorba dekadskog u binarni

L. Blagojevi i D. Grundler, 2009

15

Pretvorba dekadskog u oktalni

Dekadski broj pretvara se u oktalni uzastopnim cjelobrojnim dijeljenjem broja u dekadskom prikazu s bazom brojevnog sustava, u ovome sluaju s 8, uz biljeenje ostatka svakog pojedinanog dijeljenja. Dijeljenje zavrava kad je rezultat dijeljenja nula. Ostaci itani odozdo, predstavljaju traeni oktalni broj.

L. Blagojevi i D. Grundler, 2009

16

Pretvorba dekadskog u oktalni

L. Blagojevi i D. Grundler, 2009

17

Pretvorba dekadskog u heksadekadski

Dekadski broj se pretvara u heksadekadski uzastopnim cjelobrojnim dijeljenjem broja u dekadskom prikazu s bazom brojevnog sustava, u ovome sluaju sa 16, uz biljeenje ostatka svakog pojedinanog dijeljenja. Dijeljenje zavrava kad je rezultat dijeljenja nula. Ostaci itani odozdo, predstavljaju traeni heksadekadski broj.

L. Blagojevi i D. Grundler, 2009

18

Pretvorba dekadskog u heksadekadski

L. Blagojevi i D. Grundler, 2009

19

Pretvorba binarnog u oktalni

Binarni broj u oktalni pretvara se tako da se, krenuvi s desna na lijevo, znamenke binarnog broja grupiraju u skupine po tri znamenke. Ako u posljednjoj (gledajui s desna na lijevo) skupini nedostaje znamenaka (da bi ih bilo tri), nadopunimo tu skupinu s nulama. Nakon toga za svaku skupinu iz gornje tablice proitamo oktalnu znamenku koju predstavlja.

L. Blagojevi i D. Grundler, 2009

20

Pretvorba binarnog u oktalni

1100001011
Grupiranje:

1 100 001 011

Dodavanje nula:

001 100 001 011

Pridjeljivanje oktalne vrijednosti skupinama:

Rezultat:

(1100001011)2 = (1413)8
21

L. Blagojevi i D. Grundler, 2009

Pretvorba binarnog u dekadski

Binarni broj u dekadski pretvara se rastavljanjem broja na teinske vrijednosti. Npr.: (1010)2 = (1 23 + 0 22 + 1 21 + 0 20)10 = (8 + 0 + 2 + 0)10 = (10)10

L. Blagojevi i D. Grundler, 2009

22

Pretvorba binarnog u heksadekadski

Binarni broj u heksadekadski pretvara se tako da se, krenuvi s desna na lijevo, znamenke binarnog broja grupiraju u skupine po etiri znamenke. Ako u posljednjoj (gledajui s desna na lijevo) skupini nedostaje znamenaka (da bi ih bilo etiri), nadopunimo tu skupinu s nulama. Nakon toga za svaku skupinu iz gornje tablice proitamo heksadekadsku znamenku koju predstavlja.
L. Blagojevi i D. Grundler, 2009

23

Pretvorba binarnog u heksadekadski

(1100001011)2
Grupiranje:

(11 0000 1011)2

Dodavanje nula:

(0011 0000 1011)2

Pridjeljivanje heksadekadske vrijednosti supinama:

(3 0 B)16 (1100001011)2 = (30B)16

L. Blagojevi i D. Grundler, 2009

24

Pretvorba oktalnog u binarni

Oktalni broj u binarni pretvara se tako da se svaka oktalna znamenka prikae binarnom trojkom (trijadom) koja se proita iz tablice. (1 5 2)8
001 101 010 (152)8 = (001101010)2
L. Blagojevi i D. Grundler, 2009

25

Pretvorba oktalnog u dekadski

Oktalni broj u dekadski pretvara se rastavljanjem broja na teinske vrijednosti. Npr.: (322)8 = (3 82 + 2 81 + 2 80)10 = (192 + 16 + 2)10 = (210)10

L. Blagojevi i D. Grundler, 2009

26

Pretvorba heksadekadskog u binarni

Heksadekadski broj u binarni pretvara se tako da se svaka heksadekadska znamenka prikae binarnom etvorkom (tetradom) koje se proita iz tablice.

L. Blagojevi i D. Grundler, 2009

27

Pretvorba heksadekadskog u binarni

(1A7)16 =

Pretvaranje znamenke heksadekadskog broja u binarnu vrijednost prema tablici: Odbacivanje poetnih nula:

(0001 1010 0111)2 =

(110100111)2 (1A7)16 = (110100111)2

L. Blagojevi i D. Grundler, 2009

28

Pretvorba heksadekadskog u dekadski

Heksadekadski broj u dekadski pretvara se rastavljanjem na teinske vrijednosti. Npr.: (D2)16 = (13 161 + 2 160)10 = (208 + 2)10 = (210)10 (D2)16 = (210)10
L. Blagojevi i D. Grundler, 2009

29

Zbrajanje binarnih brojeva

Binarnih brojevi se zbrajaju po pravilima za zbrajanje dvaju bitova

L. Blagojevi i D. Grundler, 2009

30

Zbrajanje binarnih brojeva

L. Blagojevi i D. Grundler, 2009

31

Zbrajanje binarnih brojeva

L. Blagojevi i D. Grundler, 2009

32

Oduzimanje binarnih brojeva

Oduzimanje brojeva moe se svesti na zbrajanje. Da bi to bilo mogue, umanjitelj treba pretvoriti u negativan broj. Primjerice, 5 3 = 5 + (3). Negativni se brojevi u binarnom brojevnom sustavu predouju s pomou dvojnoga komplementa.
L. Blagojevi i D. Grundler, 2009

33

Dvojni komplement
Dvojni komplement nekoga binarnog broja dobiva se ovako.
Umanjenik i umanjitelj treba svesti na jednak broj znamenaka tako da se umanjitelju doda s lijeve strane potreban broj nula. Svaku 0 umanjitelja treba pretvoriti u 1 i svaku 1 pretvoriti u 0. Tako dobiveni broj zove se komplement broja. Komplementu pribrojiti 1. Rezultat se zove dvojni komplement.

L. Blagojevi i D. Grundler, 2009

34

Oduzimanje binarnih brojeva

Nakon to se umanjeniku pribroji dvojni komplement umanjitelja, treba odbaciti krajnje lijevu jedinicu da bi rezultat bio ispravan.

L. Blagojevi i D. Grundler, 2009

35

Oduzimanje binarnih brojeva

L. Blagojevi i D. Grundler, 2009

36

Mnoenje binarnih brojeva

Mnoenje binarnih brojeva svodi se na zbrajanje. Pazite na potpisivanje znamenaka!

L. Blagojevi i D. Grundler, 2009

37

Rije

Binarni broj koji odjednom moe obraivati sredinja jedinica za obradu raunala naziva se rije. Kod suvremenih raunala rije je binarni broj s 32 ili 64 bitova (ovisno o ugraenoj sredinjoj jedinici za obradu).
L. Blagojevi i D. Grundler, 2009

38

Polurije

Binarni broj s pola manje bitova od rijei naziva se polurije. Kod 32 bitovnog raunala polurije ima 16 bitova, a kod 64 bitovnog raunala polurije ima 32 bitova.

L. Blagojevi i D. Grundler, 2009

39

Dvostruka rije

Binarni broj s dvostruko vie bitova od rijei naziva se dvostruka rije. Kod 32 bitovnog raunala dvostruka rije ima 64 bitova, a kod 64 bitovnog raunala dvostruka rije ima 128 bitova.

L. Blagojevi i D. Grundler, 2009

40

Prikaz brojeva u raunalu

Svaki podatak unutar raunala treba predoiti binarnim brojevima, odnosno odreenim rasporedom "0" i "1". Prirodni se brojevi mogu predoiti jednostavno nizom "0" i "1" koji predouju binarni broj. Na taj je nain mogue prikazati brojeve od 0 do (2n-1), gdje je n broj bitova na raspolaganju za prikaz prirodnog broja.

L. Blagojevi i D. Grundler, 2009

41

Prikaz brojeva u raunalu

Cijeli se brojevi (engl. integer) u raunalu obino predouju pomou dvojnog komplementa. Brojevi u rasponu od 1 do (2n -1 -1) su namijenjeni za prikaz pozitivnih brojeva i oni predouju pozitivne brojeve u binarnom brojevnom sustavu. Brojevi u rasponu od 2n -1 do (2n 1) su namijenjeni za prikaz negativnih brojeva.

L. Blagojevi i D. Grundler, 2009

42

Prikaz brojeva u raunalu

Binarni broj koji ima sve znamenke jednake jedan predouje negativni broj (2n 1) - 2n -1 +1 = 2n - 2n -1 = 2n -1. U sluaju predodbe broja s osam bitova broj (11111111)2 predouje broj -28 -1 = -27 = -(128)10. Nula se prikazuje binarnim brojem ije su sve znamenke jednake nuli (00000000)2 .

L. Blagojevi i D. Grundler, 2009

43

Prikaz brojeva u raunalu

L. Blagojevi i D. Grundler, 2009

44

Prikaz brojeva s pominim zarezom

Zapis realnog broja s pominim zarezom sastoji se od tri dijela:
mantise ili argumenta (u primjeru 1,2); mantisa se uobiajeno uvijek tvori tako da ima lijevo od odjelne toke samo jednu znamenku, i to razliitu od nitice osnove (u primjeru 10) eksponenta (u primjeru 34); eksponent je uvijek cijeli broj.

1,2 1034
L. Blagojevi i D. Grundler, 2009

45

IEEE Standard 754

Prema toj normi za prikaz brojeva jednostruke tonosti (engl. single precision) na raspolaganju su 32 bita Predznak broja zauzima jedan bit (trideset i prvi bit, krajnje lijevi). Ako je taj bit "0", broj je pozitivan, a ako je "1", broj je negativan. Eksponent zauzima sljedeih osam bitova (od bita 23 do 30). Od eksponenta se dogovorno oduzima uvijek broj (127)10 kako bi eksponent mogao biti pozitivan i negativan. Mantisa ima na raspolaganju 23 bita (od bita 0 do 22), a zapisuje se tako da je lijevo od decimalnog zareza samo jedna znamenka i da ta znamenka
mora biti razliita od nitice (mantisa se sastoji od 24 bita - prvi bit je uvijek jedan i podrazumijeva se).

L. Blagojevi i D. Grundler, 2009

46

IEEE Standard 754

01000010001011000000000000000000 Gledajui slijeva nadesno, prvi je bit "0" pa je rije o pozitivnom broju. Sljedeih osam bitova su eksponent: (10000100)2 = (132)10 Kako je prethodno navedeno, eksponent se dobije tako da se od tog broja oduzme broj (127)10, pa je eksponent jednak (132)10 (127)10 = (5)10. Sljedea 23 bita (01011000000000000000000) su mantisa. Kako je dogovoreno da se kao prvi broj mantise podrazumijeva "1", to je mantisa: 1,01011000000000000000000. Pretvori li se broj +1,01011000000000000000000 2+5 u dekadski broj pravilima koja su prije navedena, dobije se broj (43)10.
L. Blagojevi i D. Grundler, 2009

47

Kd i kodiranje

Postupak u kome se skupu znakova pridjeljuje neko znaenje naziva se kodiranje. Normiranje koda je tono definiran nain na koji se slova, brojevi i posebni znakovi pretvaraju u binarni oblik prihvatljiv raunalu.
L. Blagojevi i D. Grundler, 2009

48

ASCII kd
ASCII kd (engl. American Standard Code For Information Interchange) jest kd za prikaz znakova u raunalu propisan amerikom normom. Prema tom se kodu za prikaz svakog znaka rabi 7 bitova (sedmeroznamenkasti binarni broj). Binarnim se brojem sa 7 znamenaka moe prikazati 128 (27 = 128) razliitih stanja (znakova u raunalu).

L. Blagojevi i D. Grundler, 2009

49

ASCII kd

L. Blagojevi i D. Grundler, 2009

50

ASCII kd

L. Blagojevi i D. Grundler, 2009

51

Unicode
Unicode je meunarodna norma iji je krajnji cilj kodirati svaki znak svakog postojeeg ljudskog jezika (ukljuujui i one jezike koji se vie ne rabe) jedinstvenim binarnim brojem. Unicode za kodiranje svakog znaka rabi 16-bitni binarni broj. Na taj je nain mogue kodirati ukupno 216 = 65.536 znakova. Poetnih 128 kodova Unicode koda je sukladno postojeem ASCII kodu.
L. Blagojevi i D. Grundler, 2009

52

Pitanja za provjeru znanja

1. to je poloajni brojevni sustav? 2. O emu ovisi teinska vrijednost pojedine znamenke u nizu? 3. to je baza (osnova) brojevnog sustava? 4. Koje se naelo rabi da bi se broj iz bilo kojeg brojevnog sustava pretvorio u dekadsku protuvrijednost? 5. Koji se brojevni sustavi rabe za skraeno zapisivanje binarnih brojeva?

L. Blagojevi i D. Grundler, 2009

53

Pitanja za provjeru znanja

6. Kako se tvori komplement binarnog broja, a kako dvojni komplement? 7. S koliko se binarnih znamenaka moe prikazati svaka heksadekadska znamenka, a s koliko oktalna? 8. to je i emu slui ASCII? 9. to je i emu slui Unicode? 10.Kolika je vrijednost prefiksa K u binarnom brojevnom sustavu?

L. Blagojevi i D. Grundler, 2009

54