UZGO1 STEVI1E

Stevija (Stevia rebaudiana BERTONI) je visegodisnji zeljasti grm iz porodice glavocika

(Asteraceae), koji moze narasti i do 1 m u visinu. Unutar roda Stevia poznato je oko 150 vrsta
Stevia ovata, Stevia eupatoria, Stevia serrata i, naravno, Stevia rebaudiana koja za razliku
od ostalih vrsta iz navedenog roda sadrzi znacajne kolicine slatkih glikozida.
Listovi stevije su dugi oko 5 cm, a siroki oko 2 cm. Svjeze lisce stevije ima ugodan slatki
okus
zbog glikozida steviozida, ciji je ekstrakt 200 do 300 puta sladi od secera.
Posuseno lisce stevije je oko 40 puta slade od secera. U listovima stevije nalazi se osam
razlicitih glukozida, a najznacajniji su steviozid, rebaudiozid A, rebaudiozid C i dulkozid, koji
se ovisno o nacinu uzgoja i sorti nalaze u liscu u razlicitim postocima i o tome ovisi koliko ce
biti 'slatki.
I:gled stevife u cvatnfi
Primjena stevije
!rema novijim svjetskim istrazivanjima stevija ima sirok spektar primjene i moze se koristiti
u:
O u proizvodnji sladoleda, keksa i kolaca jer stevija ostaje stabilna i na 200 C
O salatama, jelima od sira, tjesteninama, itd.
O juhama, umacima, raznim predjelima
O u konzerviranju povrca i voca umjesto secera, jer ne Iermentira.
Ljekovito djelovanje stevije
O odlicna je za dijabeticare jer redovito uzimanje stevije stimulira rad gusterace (stvara
se vise inzulina posuseno lisce stevije se moze koristiti kao zasladivac i dodatak u
razlicitim mjesavinama cajeva, kave, mlijeka, kakaa, vocnim sokovima i ostalim
picima
O osuseno lisce stevije kao dodatak hrani poboljsava probavu i ima vaznu ulogu u
odvijanju
O ostalih procesa u ljudskom organizmu
O redovitim koristenjem stevije pospjesuje se aktivacija enzima u cijelom organizmu,
smanjuje se razina 'loseg kolesterola (LDL-a) i razina glukoze u krvi
O stevija je bez kalorija, glikemijski indeks (GI) 0
O ucestalim koristenjem stevije smanjuje se visoki krvni tlak, pospjesuje se prokrvljenost
(mikrocirkulacija krvi) u cijelom tijelu
O poboljsava Iunkciju miokarda
O stevija ima antisepticko, antialergijsko i antimikrobno djelovanje (zbog anti-
mikrobnog djelovanja stevija se koristi kao dodatak pastama za zube, a proizvode se i
gume za zvakanje)
O jaca regeneracijske procese u organizmu
O neutralizira toksine i pospjesuje njihovo izlucivanje iz organizma (ukljucujuci i
radionukleide)
O uskladuje rad endokrinih zlijezda
O stimulira digestivne i urinarne procese u organizmu
O ekstrakt stevije povoljno djeluje na mnoge bolesti koze (kupke za 'ciscenje koze)
O koristenjem stevije reducira se ovisnost o alkoholu i pusenju, itd.
Generalna preporuka o doziranju pri koristenju stevije je od 3-5 mg/kg/tt (tjelesne tezine),
ovisno o tome radi li se o cistom ekstraktu stevije (doradeno) ili samo o prirodno
samljevenom suhom liscu. Kvalitetno uzgojena stevija bi mogla stvoriti novu vrijednost u
hrvatskom gospodarstvu. Teziste nasih istrazivanja bilo je tehnoloske prirode, odnosno
stvaranje preduvjeta za brze sirenje stevije, a to je proizvodnja sjemena, kvalitetnih reznica
i ispitivanje tehnologije uzgoja. !oznato je iz literaturnih navoda da je stevija visegodisnja
biljka, kada su klimatske prilike takve da se zimi temperatura ne spusta ispod nule. U
protivnom, potrebno je biljke zastititi od niskih temperatura ili unijeti u zasticeni prostor.
Biljka se moze kvalitetno uzgajati oko tri godine, nakon cega je potrebno obnoviti nasad.
!rvi preliminarni rezultati pokazuju da se biljka moze vrlo kvalitetno uzgajati i u
kontinentalnom dijelu sjeverozapadne Hrvatske, jer je dala mnogo kvalitetnog lisca po
stabljici, a organolepticka testiranja su pokazala visoki postotak steviozida u liscu. Susenjem i
mljevenjem lisca dobiven je zeleni prah izuzetnih sposobnosti i postojane zelene boje.
Steviju je moguce koristiti na taj nacin, kao i cisti ekstrakt, ali se moze napraviti i vodena
otopina.
Uzgoj stevije
Sjetva - sadnja
Stevija se moze uzgajati iz sjemena (sjeme - presadnica - sadnja) ili iz reznica. Koju od tih
dviju
mogucnosti izabrati, ovisi o Ii nancijskim mogucnostima, odnosno logistici (zasticeni prostori,
laboratoriji i sl.). Sjeme se sije u zasticeni prostor i nakon 50-ak dana mala biljka stevije se
moze presaditi u plasticni loncic promjera 10 cm. U nasim klimatskim uvjetima biljke stevije
se sade na otvoreno polovicom svibnja, kada prode opasnost od pojave kasnog mraza.
Razmaci sadnje ovise o klimatskim uvjetima, pokrivanju i nacinu sadnje, a krecu se od 70 cm
x 30 cm cime se postize sklop od 4-5 b/m2.

Tlo
Stevija je tolerantna prema tipu tla, ali najbolji rezultati se postizu na pjeskovito-ilovastim
tlima. Najvaznije je da tla budu ocjedita i da se voda ne zadrzava oko korijena jer moze doci
do truljenja. Na teskim tlima treba unijeti dosta organske mase cime ce se omoguciti dobar
vodozracni rezim
u zoni korijena. Stevija podnosi kiselost tla od 4,5 do 7,5 pH, ali ne raste dobro na
zaslanjenim tlima.

Gnojidba
Stevija ima relativno malu potrebu za hranjivima u odnosu na druge povrtne kulture.
!reporucuje
se gnojidba organskim gnojivima s malim postotkom dusika. !ozeljno je gnojiti i
kvalitetnim
kompostom, pogotovo ako se radi o tezem tlu.

Natapanje
Stevija ne podnosi konstantnu susu, pa je ovisno o klimatu potrebno povremeno natapanje.
U iznimno vrucim ljetima natapanje u razmacima 3-5 dana odrzava biljku u najboljem
stanju.

Kontrola korova
Stevija ne podnosi zakorovljeno tlo jer ima relativno plitak korijen, pa je pozeljno
pokrivanje (crnim !E Iolijama) ili povremeno mehanicko uklanjanje korova, ali treba paziti
da se pri obradi ne osteti korijen.

Stetnici i bolesti
Zbog njenog slatkog okusa stetnici ju nerado napadaju, pa se ona sadi cak i meduredno s
povrtnim biljkama jer repelentno djeluje na vecinu insekata. Moguca je pojava nekih
gljivicnih oboljenja, ali ako je biljka u dobroj kondiciji, vecih ostecenja nece biti.

Berba
S berbom se zapocinje u kolovozu neposredno prije cvatnje i zavrsava prije prvih mrazeva.
Moze se brati visekratno u razmaku od 7-10 dana, ili odjednom (rucno ili strojno). !rinosi se,
ovisno o tehnologiji uzgoja, krecu od 30-40 g/biljci suhog lisca. Nakon berbe glavnu stabljiku
stevije treba odrezati na 20 cm, iskopati biljku, staviti je u plasticnu posudu da prezimi na
temperaturi iznad nule. U mediteranskom dijelu moze prezimiti vani ako se temperatura ne
spusta na duze vrijeme ispod -5 C.
Broj pregleda clanka: 4090
Izvor: Gospodarski list
Tagovi: Stevija, Uzgoj, Sjetva, Berba, Ljekovito bilje, Gnojidba, Zastita bilja
Kljucne rijeci clanka: stevifa, stevife, stevifa, stevia, bilfka, ovisno, organi:mu, lisce, :asticeni,
potrebno, temperatura, u:gafati, lisca, natapanfe, podnosi, tlima, kvalitetno, koristiti, liscu,
u:gofa, dodatak, ekstrakt, pospfesufe, koristenfem, secera, lisce stevife, koristenfem stevife,
posuseno lisce stevife


3jere rora o|l| crro, re sr|je o|l| o|je|o , ze|ero ||| s|vo-zulo.
Voze o|l| la|v|r razr|r ooja a|| lada se |||javosl sjerera rap|dro srarjuje.
3|||a r|ze govor| o poslol|u |||javosl| s ooz|ror ra ooje, le da || je sjerer|a pre|r|vera zer|jor ||| r|je.

Za dooru |||javosl zgodro je |or|sl|l| supslral doore vododrzrosl|, povo|jrog odrosa pora za vodu | zra| le sadrzaja osrovr|r rrarj|v|r lvar|
dovo|jr|r za resrelar rasl | razvoj presadr|ca. 3upslral| |oj| se |or|sle za |orlejrers|| uzgoj presadr|ca su sler|||z|rar| pregr|jaror
voderor paror la|o da re sadrze slelre r||roorgar|zre |oj| o| rog|| uvjeloval| po||jegarje presadr|ca, reraju u seo| sjerer|e |orova
sposoore da pro|||ju |ao r| jaja odrosro ||c|r|e slelr||a |oj| o| rog|| raprav|l| slele ra r|ad|r o||j|ara. Na raser se lrz|slu ra|aze
ug|avror supslral| rjerac|og por|je||a lrgovac||r rar|| K|asrarr, 8r||| | 3lerder, re|al|vro ujedracerog saslava | v|so|e |va||lele.
lsporucuju se u pa||rarj|ra od 80 ||lara slo je dovo|jro za purjerje 15 |orlejrera sa 101 sjelver|r rjesla vo|urera 50 r|.


lrale supslral, |rale sjere | sad lo lreoa spoj|l|.

Va|| lr|ov| |oj| z|vol zrace :
- lerperalura - vazar la|lor, slev|j| lreoa dosla da pro|||je, cca 21-29 C | lo odrzaval| |orslarlro do| re pro|||je.
- slav|le sjere ra par sal| u vodu |sle lerperalure da ra|o raouor| (ra|o poraze a|| re prev|se)
- r|je ruzro, a|| lreoa|o o| raprav|l|: sjere pr|prer|l| za s|jarje. 0raj gorrj| d|o sjerera (pa|us) odslrar|le, ravodro oduz|ra ererg|ju
sjereru da pro|||je. (To su ove s|lre d|ac|ce rag|asere cveror oojor ra s||c|.)

Kad sle sjere pr|prer|||, rozele ga s|jal| ra v|se rac|ra.
Jedar rac|r je da rec|ro u odrederu posudu ||| sardu| jedroslavro slav|le 2-3 cerl|relra supslrala, | sjere pos|jele u ra|e |ara||ce |oje
sle raprav||| re||r poraga|or, lar|or grarc|cor ||| ra|or |elv|cor. l ra |raju po sjereru saro ra|o poso||le supslrala le| lo|||o da
pre|r|je sjere, le l|ro |agaro sve za||jele vodor.


Kad sardu| po|r|jele lo||or, lerperalura rag|o rasle a|o surce |ra d|re|lar pr|slup. 0ooro p|paz|le ra laj dela|j. Na s||c| je v|d|j|va
lerperalura 30 C, slo je rav|sa grar|ca. Jedroslavro sardu| slav|le u r|ad | r|jeser proo|er.



0rug| od rac|ra je da u ra|e leg||ce slav|le supslral, le sjere saro ra|o pop||ale u supslral |oj| sle pr|je loga ru|or ra|o ral|sru||,
za||jele vodor, le leg||cu pre|r|jele lo||jor da zadrzava lop||ru | v|agu.


Paz|le da sjere re za||jevale prev|se jer o| rog|o |slrurul|, pojav|l| se p|jesar.
l raravro, ra lo||j| raprav|le rup|ce za zra| :-)
Ja|o dooro o| o||o da rozele |orlro||ral| lerperaluru l|a porocu gr|jar|r slo|ova :-)


$rev|a e amo reo ma|o zeznura za k||ane. Poslupa| je s||car |ao | |od sjerer|| rajc|ce.
A|o se re ze||le zezal| sa supslral|ra, posloj| | ovaj rac|r:
u dec| vode razr|jed|le re|o|||o |ap|j|ca hydrogen peroxida :-)
Na dro sa||ce slav|le loa|elr| pap|r | |agaro ga rav|az|le olop|ror, zal|r slav|le re|o|||o sjerer|| | jos jedar pap|r sa |oj|r po|r|jele
sjere.
Zrac|, |zredu dva loa|elra pap|ra |oj| zadrzavaju v|agu ra|az| se sjere slev|e.
Terperalura za |||jarje je pozrala.
Jos rar la|| svjel|o. usrjer|le jedru zaru|ju prera sjereru, paz|le ra razra| la|o da odrzavale dooru lerperaluru za |||javosl.
3vjel|o odrzavajle 21 sala | la|o 3 ljedra ra|or s|jarja. Tada pre|az|le ra s|sler 11 sal| svjel|o, a osla|o rra|.

urjeslo loa|el pap|ra rozele |or|sl|l| | l||ler za |avu. Prvo ga raroc|le u loj olop|r|, zal|r ga |sl|srele da r|je prev|se ro|ar, vec da je
saro v|azar.
Poarla c|je|e ove pr|ce je da sjere |ra dovo|jru v|azrosl, a re sr|je p||val| u loj le|uc|r|.

3jere 3lev|a Reoaud|ara 8erlor|


3jere slev|e rora uv|je| o|l| svjeze, | re lrel|raro |er||a||jara |oje rap|dro srarjuju |||javosl.
1 grar sadrz| cca 2800 do 3000 sjerera.
lde|ar| uvjel| za |||javosl su lerperalura od 21-29 C;
Pr zer|je .5-Z.5. ;
0ooro pr|prer|jera zer|ja. 0p|s u Kalegor|j| 3lev|a uzgoj.
ldea|ra zer|ja je CRvENlCA, sa ra||r dodal|or p|jes|a,
| oro slo slev|a dooro pr|rvaca je pr|rodro dorace groj|vo.
Po prav|||ra sjere se re sr|je po|r|val| zer|jor, jer sjereru lreoa surceva svjel|osl za |||jarje.

Tr||:
3lav|le sjere 2-3 sala u vodu, da ra|o raouor|, povecavale poslola| |||javosl| | |a|se ga je preoral| :-)

lz rog |s|uslva doora |||javosl je | u oo|croj crroj zer|j| za cv|jece ca| | po|r|vero sjere sa zer|jor.
0oavezro sjereru dal| surcevu svjel|osl, rozele exper|rel|ral| sa |arpara a|| re gararl|raro za |||javosl.

Poslola| ||javosl| ov|s| o sv|r raveder uvjel|ra.

!: 3jere ooavezru cuval| u r|adrja|u ra lerperalur| od cca 1 C