Jutarnji list, 24.06.2011. str.

30

Jutarnji list, 24.06.2011. str. 31

RAZGOVOR S PREDSJEDNIKOM REPUBLIKE U POVODU 20 GODINA HRVATSKE NEOVISNOSTI

Referendum o EU bit e uspjean ako vie od 60% zaokrui da

Predsjednik Josipovi o datumu parlamentarnih izbora, neredima u Splitu, diskriminaciji hrvatskih antifaista, reformi visokog obrazovanja, borbi protiv korupcije i tekoj ekonomskoj situaciji. eka li Hrvatsku scenarij iz Grke? Razgovarao Mladen Plee
demokratinija, ljudska prava i slobode su na pristojnoj razi Posljednjih dana predsjednik Ivo ni, ostvareni su mnogi uspje razliitekoomentare.Najprije se sporio s si u razliitim podrujima i Vladom oko naina proslave vota, od znanosti, kulture, go Dana dravnosti, a na kraju se spodarstva, sporta. Ah, tije izborio i za sveani dravniki kom ovih 20 godina bilo je i koncert na kojemu e biti znaajnih slabosti. Poet u s brojni uzvanici te predsjedni ratom u kojemu su i s nae ci Maarske iSlovenije.Potom strane poinjeni zloini. Pre je uzrujao neke dragovoljake tvorba i privatizacija su u udruge jer je za sveanostiDamnogim aspektima svojevr na antifaistike borbe izjavio sni zloin protiv Hrvatske; kako se u Hrvatskoj nije donemoralna, esto kriminalna putalo obnavljanje partizanpljaka u kojoj je uniten do skih spomenika niti se poto bar dio gospodarstva, izgu vala saborska Deklaracija o bljena su radna mjesta, na antifaizmu. Unato tome ruene drutvene strukture. to ne podilazi veinskom ra Korupcija i nepravde razliite spoloenju niti se libi javno vrste nagrizale su drutvenu iznositi stajalita koja izazivakoheziju. Konano, danas nai ju kontroverze, predsjednik graani plaaju teak danak Ivo Josipovi u ovih je godinu gospodarskoj krizi koja dio i pol izrastao u jedinstven po korijena ima u globalnoj kri litiki fenomen. Sva istraivazi, ali i u kriminalnoj privati nja javnog mnijenja, naime, zaciji, nedostatku vizije nosi pokazuju da niti jedan politi telja ekonomske politike, te ar uHrvatskoj nikad nije uinedovoljnosti poduzetnike vao takvu potporu javnosti tradicije i inicijative. kao aktualni predsjednik: ak izmeu 70 i 80 posto graana Demokratski deficit neprekidno ocjenjuje Ivu JoVrijeme u kojemu ivimo sipovia kao politiara u koje nije lako. Ali, optimist sam. ga javnost ima najvie povje renja. U povodu Dana Mislim da ipak prevladavaju dravnosti,u razgovoru za Ju pozitivni elementi nae novi tarnji list predsjednik Josipo je povijesti i da imamo zna nja, sposobnosti i volje da se vi ocijenio je uspjehe,ali i sla bosti prvih dvadeset godina slabosti prevladaju. Mislim da neovisne i samostalne Hrvat e ulazak u Europsku Uniju biti vaan zamanjak refor ske. mama koje bi trebale rezulti rati da u narednih desetak go dina po drutvenom proizvo du i standardu postanemo Kako biste ocijenili prvih prosjena europska drava. Isdvadeset godina od pro glaenja nezavisnosti Hr vatske? - Hrvatska je u ovih dvade set godina bila na velikim iskuenjima. Kao prvo, treba lo je obraniti slobodu i neovi snost. Hrvatska je bila razore na, mnogi ljudi su ubijeni, ra njeni, nestali, raseljeni. Hrvat skim braniteljima najvie du gujemo nau slobodu. Nada lje, Hrvatska je ostvarila va ne vanjskopolitike ciljeve: postala je lanica mnogih va nih meunarodnih organi zacija: UN-a, Vijea Europe, NATO-a, pred samim je ula skom u Europsku Uniju. Na kon rata, provedene su brojne reforme i dananja Hrvatska se zaista razlikuje od one s po etka dravnosti. Znatno je to tako, nova regionalna poli prvih godinu i pol dana na tika koja polazi od elje da se funkciji predsjednika? Josipoviponovnoje izazvao - S jedne sam strane i opte dobro surauje sa svim susje dima, otvara nam dobru si reen podrkom koju uivam gurnosnu, gospodarsku i sva kod graana. U izravnim kon taktima graani me esto ku drugu perspektivu. Koliko je neiskustvo svo upoznaju s nepravdom pre ma pojedincima, ili zakon enjem vlastite drave pri skim ili drugim rjeenjima za donijelo promaajima i sla koja je oito da vode nepravdi, bostima? - Sigurno, bilo je i toga. e ih da su loa, a nemam usta sto su se donosili zakoni ili vne i zakonske mogunosti I provodile promjene i reforme da neposredno utjeem na koje nisu bile racionalno pro njih. U takvim sluajevima filirane. Politika se petljala i nastojim potai nadlena dr gdje nije trebala. Posebno su avna tijela da poduzmu po intervencije u upravu i pravo trebne korake, ali tek ponekad sue esto bile nefunkcional uspjeno. U velikom broju mi ne i direktno su umanjivale se na mail ih potom javljaju operativnu sposobnost upra mladi ljudi eljni posla. Trae ve i pravosua, dovodile do da im naem posao, ele radi negativne kadrovske selekci ti. Umirovljenici se ale da ne je i opravdanog nezadovolj mogu ivjeti od mirovina. stva graana. U prvim godi Ima i lijepih trenutaka kada nama nae drave postojao je mi se ljudi jave da bi se po i odreeni demokratski defi hvalili nekim uspjehom. Ali cit. Ipak, najvie negativnog mnogo je toga za to bih volio utjecaja zadnjih godina na da je drukije. Radni dan mi na razvoj, i gospodarski i sva praktino traje cijeli dan i ki drugi, imala je vrlo rairena svakodnevno nastojim radi korupcija. Sreom, posebno u pokretanja odreenih pro mandatu premijera Raana, a mjena u drutvu uiniti ma i u reformama koje je provela ksimum. Mislim da sam u to ova Vlada gospoe Kosor u me smislu i na stratekom pripremama za Europsku planu dao doprinos i novoj re Uniju, otvoren je prostor za gionalnoj politici te europ kvalitetniji razvoj hrvatskog skim nastojanjima nae ze mlje. Drago mi je i da se pro drutva i nae drave. mjenom Ustava dokinula za Podrka graana stara za kaznena djela iz pre tvorbe i privatizacije te ra Jesu li politike i gospo tnog profiterstva. I to sam za darske elite koje su upra vljale Hrvatskom opravdale govarao godinama. Va su mandat u nekoj oekivanja graana? - Oito je da meu graani mjeri obiljeili sporovi s ma postoji ozbiljno nezado Vladom, premijerkom i ne voljstvo opom situacijom i kim ministrima? Drite li to elitama. Danas je to nezado normalnim s obzirom na voljstvo u prvom redu moti vau funkcije i na politike virano tekim gospodarskim razlike izmeu vas i stranke stanjem i osjeajem graana na vlasti? da je cijelo drutvo okovano - Bilo je sporova, ah ne mi korupcijom. Ali, siguran sam slim da su oni obiljeili moj da dolaze vremena u kojima odnos s Vladom, premijerkom e se graani uvjeriti da je Kosor i ministrima. tovie, borba protiv korupcije iskre moram rei kako s neldm mi na. Jaat e demokratski pro nistarstvima posebno dobro cesi i ve na narednim izbori suraujem. Prije bih rekao da ma doi e do ozbiljnih pro je na odnos obiljeila vrlo do mjena u politikoj strukturi bra suradnja u aktivnostima svih stranaka. Oni koji nisu vezanim za nae lanstvo u iskreni zagovaratelji borbe EU. Politike razlike, naravno, protiv korupcije i opih refor postoje. Ah, one ne utjeu na mi, nestat e s politike scene moju stranaku neutralnost. ili e pasti na marginu Predsjednik po Ustavu mora drutvenog utjecaja. biti stranaki neutralan, ali nikako apolitian. Uostalom, Kako ste doivjeli svojih graani su me i izabrali zbog politike platforme koju zago varam. obzirom na zavretak pre govora s EU,neke nove poli tike strateke ciljeve? - Mislim da dolazi trenu tak odlunih promjena u odnosima sa susjedima, pose bno s Bosnom i Hercegovi nom i Srbijom. Ne samo da e mo ulaskom u EU postati svo jevrsni ambasador EU za regi ju, ve je zaista vrijeme da 20 godina nakon rata razri jeimo, na dobrobit naih gra ana, sve te ozbiljne prijepore koji optereuju nae odnose. Dio politike scene i dravnih institucija kao da danas jo nema hrabrosti za odlune korake u tom pravcu. Uz to, valjat e se vie okrenuti i tre im zemljama. Uz tradicional no snano partnerstvo sa SAD-om koje treba nastaviti njegovati, tu su brojne zemlje s kojima moramo ojaati odnose. Tek primjerice, Rusi ja, Kina, Brazil, Argentina, In dija, Kanada, Australija, Ja pan, velike su zemlje s kojima nismo iscrpili mogunosti ra zvijanja gospodarskih i politi kih odnosa. Slino je s mno gim zemljama June Ameri ke, Afrike, arapskim zemlja ma, Izraelom, Novim Zelan dom.... Isto tako, kao da smo zaboravili dijasporu i mogu nosti koje nam pruaju sve strane veze s njom.

Privatni ivot
Pada li vam teko dina mian ivot koji se, pretpo stavljam, ipak razlikuje od mirnijeg tempa sveui linog profesora? ostaje li vam dovoljno za privatni i vot? prije izbora na dunost predsjednika ivo sam sve, sa mo ne miran profesorski i vot. Sjetite se, bio sam zastu pnik, skladatelj, direktor Mu zikog biennala. Ipak, moram potvrditi da nikada nisam to liko radio kao sada dok sam predsjednik. Podrka obitelji mi je pri tome posebno vana. Naravno, volio bih da imam vie vremena za privatni i vot, iako se nisam odrekao druenja s obitelji, koncerata, dobre knjige. U kojoj su mjeri problemi i tekoe s kojima se susre ete bili oekivani? - Vie-manje, sve sam pro bleme oekivao. Jedino, u dim se da dio politike ne pre poznaje da sa mnom kao s predsjednikom drave moe puno vie i bolje suraivati i da joj nisam ja politiki ta kmac, ve stranice i politiari suprotne politike opcije. Uo stalom, i graani i veina po litike scene dobro prepozna ju moju stranaku neutral nost. Imate li pred sobom na vanjskopolitikom planu, s

Zadnji vlak za Europu

Kakav su dojam na vas ostavili dravnici s kojima ste se susreli? - Sreo sam doista sjajne dr avnike! Svi su oni nai par tneri i prijatelji; od nekih, mudrih i iskusnih, mogao sam skromno i s potova njem uiti, s nekima sam imao koristan i produktivan dijalog. Meu onima kojima se divim postoje dvije vrste dravnika: dravnici malih zemalja koji su mudrou i univerzalnim angamanom nadih vehinu svoje zemlje te dravnici koji u nastupu i komunikaciji odraavaju na gomilano politiko iskustvo i mo svojih drava. Oba feno mena izazivaju potovanje i divljenje. I jedni i drugi poma u mi da bolje nauim i shvam NASTAVAK NA STRANICI 32

Sa zaprepatenjem sam proitao da jedna veli ka stranka u kampanji eli angairati o vjeka za koje ga se sumnja daje torbama prljavog novca kupo vao udjele u medijima

Mislim da je i politikom laiku jasno da je prvo potrebno odrati izbore, a onda ii na referendum. Nae budue lanstvo u Uniji nikako ne smije doi u pitanje

Jutarnji list, 24.06.2011. str. 32

Nakon nalaza Dravne revizije na Sveuilitu treba se zapitati gdje su bili nadleno ministarstvo i ministar
NASTAVAK SA STRANICE 31

tim svijet u kojemu ivi su vremena Hrvatska. Ipak, ra zumjet ete, ne elim nikoga izdvajati.... Kako ste osobno doivjeli uspone i padove u pregovo rima s EU? - Uvijek sam vjerovao da u dogledno vrijeme moemo postati lanicom EU. Istina, bio sam pomalo alostan kada je, tamo negdje u travnju, izgledalo da neemo uloviti vlak za dovretak pregovora u lipnju, moda ni do kraja go dine. Zapravo, osjeao sam to kao neku nepravdu. Ali, poka zalo se, visoki kriteriji koji su nam nametnuti, djelovali su motivirajue. Zadovoljan sam da je danas naa europska bu dunost potpuno jasna. Bilo je razliitih ocjena oko zavretka pregovora, neki taj dogaaj veliaju kao povijesni, a neki ga minoriziraju? Kako v i vidite znaaj kraja pregovora? - Znaaj zavretka prego vora je u politikom smislu povijesni. Ali, treba imati na umu da to nije jednokratni napor od godinu ili dvije. Za vretak pregovora, koji su bi li zahtjevniji nego i za jednu novoprimljenu lanicu EU, proces je s ishoditem u poli tikim reformama koje su za poele s Vladom Ivice Raana, dovrene za sadanje Vlade premijerke Kosor, koja je zai sta bila uporna i usmjerena na ispunjavanje postavljenih nam kriterija. Ipak,uvijek na glaavam, reforme nisu goto ve. Ne samo zato to se i la nice EU stalno prilagoavaju promjenama, ve i zato to re forme koje provodimo za EU nisu dovoljne da Hrvatska bu de uspjeno drutvo.Trebamo puno vie od reformi potre bnih za EU. S obzirom da nas eka jo pune dvije godine do prije ma u EU, koje e u tom ra zdoblju biti vae zadae? - U prvom redu, svojom za daom smatram stalno zago varanje EU radi uspjene pro vedbe referenduma, ali i ka snije, podravanja drutvenog optimizma nunog za refor me i pozitivnu transformaci ju drutva. S druge strane, tre bat e poticati lanice EU da to prije ratificiraju na Pri stupni sporazum.

Pravo lice Splita

Jo uvijek se ponegdje kalkulira o tome trebaju li izbori biti prije ili poslije re ferenduma o ulasku u EU? - Mislim da je i politikom laiku jasno da je potrebno naj prije obaviti izbore, a onda re ferendum. Bez obzira na soli dnu podrku koju danas u ja vnosti uiva nae budue lanstvo u EU, nikako ne smi jemo ui u rizik da graani, kako se to gotovo svugdje do gaa, glasajui negativno o EU, zapravo glasaju o vladi, oporbi ili kakvom treem pi tanju. Nova vlada, ma koje bo je ona bila, mora s novim legi timitetom, neoptereena predizbornim natezanjima i ra tom, zajedno s oporbom, ma tko to bio, zajednikim snaga

ma dovesti do neupitnog i uvjerljivog pozitivnog rezul tata. Rekao sam, nije dovoljno tek pobijediti na referendu mu, ta pobjeda mora biti uvjerljiva. Prva brojka referendumskog rezultata mora biti barem est! To bi naem lanstvu dalo puni i neupitan legitimitet kao i nastavku re formi. Kada bi bilo najpovoljnije vrijeme za izbore? - U svakom sluaju, barem dva mjeseca prije referendu ma. Mora biti dovoljno vre mena da se konstituira nova vlada i da sve proeuropske po litike snage koordinirano da ju podrku naem lanstvu u EU. Na koja bi politika i eko nomska pitanja izbori tre bali dati odgovor? - Glavno pitanje narednih izbora bit e gospodarski ra zvoj, nastavak borbe protiv korupcije te sposobnost poli tikih opcija da doprinesu drutvenoj pravednosti. Hoe li kampanja i izbori produbiti ionako velike po djele u drutvu? - Sigurno, kampanja je vri jeme kad rastu drutvene tenzije i konflikti. Ali, vjeru jem da e stranice prepoznati da je graanima dosta jalovog pljuvanja suparnika, da ele viziju, da ele ljude koji su sposobni zemlju izvesti iz go spodarske krize, donijeti zna ajne novosti na mnogim po drujima. Kada ste u povodu nasilja u Splitu spominjali dvije Hrvatske, na koje ste podje le sve mislili? - U prvom redu, mislio sam na kulturne i civilizacijske. Mislio sam na sposobnost da prihvatimo drukije ljude, sposobnost da svima prizna mo elementarno demokrat sko pravo na mirno iskaziva nje svog identiteta, svojih sta vova. Ali, vjerujem da ono to smo vidjeli u Splitu nije pravo lice tog prelijepog grada. Split je do sada puno puta pokazao veliko srce, solidarnost i razu mijevanje za mnoge. Nadam se da su Spliani, kao i cijela Hrvatska iz tog dogaaja izvukli pouke. A pravna dra va mora biti tu da obrauna s nasilnicima i govorom mr

nje. Naravno, i stalni demo kratski dijalog i obrazovanje moraju biti katalizator prema pobjedi kulture demokracije, tolerancije i meusobnog uvaavanja.

Politiko licemjerje

Zbog ega je Hrvatska jo optereena ideolokim po djelama i podjelama iz blie i daljnje povijesti? - Oito, nedostaje demo kratskog dijaloga i tolerancije. A i objektivnost u utvrivanju povijesnih injenica nije uvi jek na zadovoljavajuoj razi ni. Postoji i neka vrsta, kako ga zovem, politikog licemje rja. S jedne strane, u Ustavu imamo antifaizam koji je uz Domovinski rat jedan od naj vanijih povijesnih temelja novita o svim drutvenim hrvatske drave. S druge stra pitanjima. Pravo na slobodu ne, ove je godine dokinuto i miljenja i izraavanja misli, minimalno financiranje anti tekovine su kojima se pono faistikoj udruzi iz hrvatsko simo. Nastupi ih pisanje ne ga prorauna, ve dugo su kih sveenika iz Katolike cr prava sudionika NOB-a ure kve znah su naljutiti dio ja ena na diskriminirajui na vnosti sklone sekularizmu i in, a dio politike i javne sce ateistikom svjetonazoru. Ah, ne partizane i njihovo znako tolerancija i razumijevanje vlje smatra skandalom. Nema moraju biti obostrani, u duhu antifaizma bez antifaista, a slobode izraavanja, slobode onaj tko to zagovara, zapravo da se vjeruje ih ne vjeruje. To fingira podrku vrijednosti no je, i predsjedniki izbori, ma antifaizma te zagovara zakonsko ureenje pobaaja, reviziju povijesti. Slino je i s a i rezultati znanstvenih regionalnom politikom. Ona istraivanja, pokazuju da hr je nekim naim politiarima vatski graani imaju autono sjajna perjanica kada idu u mnu politiku svijest i da ra Bruxelles, Berlin ili Washing zliiti zagovori, bez obzira ton. S druge strane, boje se i odakle dolazili, tek ogranie izbjegavaju razgovore i kon no utjeu na politika opre takte sa susjedstvom. djeljenja graana i funkcioni ranje demokratskih instituci Incidenti u Splitu te ocje ja. Osobno, imam vrlo dobru ne koje su iznosili visoki cr suradnju sa svim vjerskim za kveni dunosnici ponovno jednicama u Hrvatskoj, nara su u prvi plan stavili raspra vno, i s Katolikom crkvom. v u o ulozi Crkve u Hrvat skoj. Dok jedni smatraju da Kozmetike reforme je njen utjecaj prevelik i te tan,drugi.upravo na pri Koliko ekonomska kriza mjeru vaeg izbora za pred doprinosi produbljivanju sjednika drave, dokazuju drutvenih razlika? da utjecaj Crkve zapravo ni - Sigurno, ekonomska kri je od presudnog znaaja? za, posebno siromatvo ih ne - U hrvatskom Ustavu, kao mogunost velikog broja ljudi i u veini ustava razvijenih da ostvare svoja legitimna europskih zemalja, postulira- oekivanja, utjee i na druge na je odvojenost drave i vjer drutvene probleme. Primje skih zajednica. Vjerske zaje rice, problemi u kulturi, zna dnice imaju svoje poslanje, a nosti, visokom obrazovanju, drava svoju zadau. Demo zdravstvu, neposredno su pod kratsko drutvo podrazumije loim utjecajem gospodarske va da svatko, pa i vjerske zaje i financijske krize. esto poli dnice, ima pravo iznositi sta- tika ne eh priznati taj utje

Prava sudionika NOB-a ureena su na diskriminira jui nain. Nema antifa izma bez an tifaista, a onaj tko to zagova ra zapravo zagovara reviziju povijesti

caj, pa i sanacija problema ne ide dobrim smjerom. Neprepoznavanje korijena proble ma u nekom podruju, pa i onih ekonomskih, dovodi do tzv. kozmetikih reformi koji ma se ne rjeavaju problemi nego samo produbljuju kriza i nezadovoljstvo. To je kao da bolesniku propisujete tetan lijek. Na alost, takvom mi se ini i planirana reforma viso kog obrazovanja. Nalaz Dra vne revizije koji ukazuje na brojne nepravilnosti u poslo vanju visokokolskih institu cija trebao bi biti povod da se realno sagleda irina proble ma u sustavu, ne da se koristi kao artiljerijska potpora zako nima koji nemaju podrku sveuilita. U tim zakonima vidim vrlo malo elemenata koji e naa sveuilita uini ti boljima. Nakon nalaza Re vizije, koji se mora ozbiljno shvatiti, u prvom se redu tre ba upitati kako je mogue da postoji velik broj nepravilno sti, treba se upitati gdje je bi lo nadleno ministarstvo i ministar znanosti i visokog obrazovanja. Naime, u prvom su redu ministarstvo i mini star odgovorni za stanje u su stavu visokog obrazovanja. Naredni je korak vidjeti i ka kva je odgovornost sveui lita i upravljakih struktura u njima i jesu U uoeni nedo staci iroko zastupljeni ih su iznimke. Pogreno je zloina kom proglaavati cijelu sve uilinu zajednicu, koja je, htjeli-ne htjeli,u sve ove godi ne svog postojanja ipak bila jedan od najvanijih oslona ca razvoja naeg drutva. Ne dostaje strateki pogled na ulogu znanosti i visokog obra zovanja te zakonska operaci onalizacija prihvaene strate gije. A upravo bi znanost i obrazovanje trebali biti motor naeg razvoja. Nije malo onih koji pre dviaju da bi Hrvatska, ako se hitno neto radikalno ne poduzme, mogla doivjeti sudbinu Grke i Portugala? - Gospodarsko stanje nije dobro i oekujem da Vlada, u ijoj je ono nadlenosti, uini sve da Hrvatska izbjegne dra matinu gospodarsku i drutvenu krizu. Imate li dojam da se u nas veina politiara i graana zapravo opire reformama? Ima li u Hrvatskoj uope do voljno kritine mase za pro mjene? - Graani e prihvatiti re forme ako im budu jasne i transparentne, ako budu da vale rezultat. Ne treba podcjenjivati graane. Kritina ma sa za promjene dobiva se odlunou i kvalitetom re formi. Dobra e reforma ima ti podrku graana. Moda e biti i nezadovoljnih, moda e prosvjedovati. I to je dio de mokracije. Problem nastaje onda ako reforme propadnu i iznevjere povjerenje graana. Na alost, neke od vanih re formi, poput one dravne uprave i lokalne i regionalne samouprave, stalno se odlau, oito iz predizbomih, kalku lantskih razloga. to mislite hoe li najve e parlamentarne stranke imati hrabrosti zatraiti

na izborima mandat za re forme i hoe li i m veina dati glas za tednju? - Siguran sam da e graa ni dati povjerenje onima koji budu spremni na ozbiljne re forme nudei razvoj, ali i pra vednost. Mogu li sporovi pa i sve otvoreniji sukobi izmeu Ministarstva unutarnjih poslova i DORH-a i USKOK-a stvoriti probleme u borbi protiv kriminala? - Sigurno. Ali, sporovi su nepotrebni. Zakon jasno odre uje to je nadlenost policije, to DORH-a, a to sudova. Odreuje i kakav je njihov odnos. I toga se treba drati. Uz to, vaan je i demokratski nadzor da ne doe do zlouporabe zaista velikih i osjetljivih ovlasti koja imaju dravna ti jela nadlena za sigurnost i kazneni progon. Koji su po vama uzroci tolike impregniranosti dr ave korupcijom i krimina lom? - Oito, od samog nastanka nae drave, posebno u ratu, neki su zlouporabili demo kratske institucije i fokusiranost graana na obranu. A kad se jednom ue u koruptivni lanac, kada se formira iroka svijest sldona korupci ji i zlouporabama javne vlasti, teko je izai iz zaarana kru ga. Kako je krug korumpira nih iri, to su i vei otpori raiavanju korupcije. Sva kako, zlouporabe u pretvorbi i privatizaciji te ratno profiter stvo, zameci su kasnijih afe ra. Ali, borba protiv korupcije danas je dobila zamah, mije nja se svijest graana. Proces je nepovratan i nema tog po litiara ih politiarke koji e tomu moi promijeniti smjer. Uostalom, to je prepoznala i Europa.

Represija nije dovoljna

Kako se razina korupcije moe smanjiti? Jasno je da nije dovoljno da se time ba v i samo represivni aparat. - Tono, represija nije do voljna. Zapravo, ona je tek manji dio posla. Treba mije njati sustav vrijednosti. Od malih nogu treba usaivati svijest o tetnosti i nedopusti vosti korupcije svih oblika i svih razina. Obrazovanje, jo vie odgoj, kljuni su. Rodite lji, kola, vjerske institucije, organizacija posla u dravnim tijelima, preventivni mehani zmi, sve to, i vie od represije, utjee na suzbijanje korupci je. Vlastiti primjer je vrlo va an. Za zaprepatenjem sam proitao da jedna velika stranka u svojim redovima ima, te da ga eh angairati u kampanji, ovjeka za kojega postoji sumnja da je torbama prljavog novca kupovao vla snike udjele u medijima za raun politike. Nadam se da to nije istina i oekujem da e se javno demantirati! Nije mogue zagovarati borbu pro tiv korupcije, borbu protiv utjecaja prljavog novca i kri minala na medije, a u isto vri jeme koketirati s korupcijom i kriminalom. Na takvim stvarima prolazi ili pada vje rodostojnost politike i politi ara.*