Zakon o Formalnom Obrazovanju Odraslih

You might also like

Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 22

ZAKON

O OBRAZOVANJU ODRASLIH
I. UVODNE ODREDBE
Predmet Zakona lan 1. Ovim zakonom ureuje se obrazovanje i celoivotno uenje odraslih kao deo jedinstvenog sistema obrazovanja u Republici Srbiji i to: principi i ciljevi, kompetencije, kvalifikacije i standard kvalifikacija, aktivnosti u obrazovanju odraslih, pojam odraslog, upotreba jezika, obezbeivanje i unapreivanje kvaliteta obrazovanja odraslih, organizacija i ostvarivanje obrazovanja odraslih, evidencija i javne isprave, planovi i programi obrazovanja odraslih, polaznici i kandidati, zaposleni i radno angaovani u obrazovanju odraslih, godinji plan obrazovanja odraslih, nadzor, poveravanje poslova dravne uprave autonomnoj pokrajini, kaznene odredbe i druga pitanja od znaaja za obrazovanje odraslih. Termini izraeni u ovom zakonu u gramatikom mukom rodu podrazumevaju prirodni muki i enski rod lica na koja se odnose. Obrazovanje odraslih lan 2. Obrazovanje odraslih jeste deo jedinstvenog sistema obrazovanja Republike Srbije, koji obezbeuje odraslima tokom celog ivota sticanje kompetencija i kvalifikacija potrebnih za lini i profesionalni razvoj, rad i zapoljavanje, kao i drutveno odgovorno ponaanje. Obrazovanje odraslih ostvaruje se kao formalno obrazovanje, neformalno obrazovanje i informalno uenje. Formalno obrazovanje odraslih obuhvata osnovno i srednje obrazovanje. Formalno obrazovanje odraslih, u smislu ovog zakona, jesu organizovani procesi uenja koji se ostvaruju na osnovu nastavnih planova i programa osnovnog i srednjeg obrazovanja, i programa drugih oblika strunog obrazovanja prilagoenih potrebama i mogunostima odraslih i zahtevima trita rada, u skladu sa zakonom. Neformalno obrazovanje odraslih, u smislu ovog zakona, jesu organizovani procesi uenja odraslih na osnovu posebnih programa, radi sticanja znanja, vrednosti, stavova, sposobnosti i vetina usmerenih na lini razvoj odraslih, rad i zapoljavanje i socijalne aktivnosti. Informalno uenje odraslih, u smislu ovog zakona, jeste proces samostalnog sticanja znanja, vrednosti, stavova, sposobnosti i vetina, u svakodnevnom ivotnom, radnom i socijalnom okruenju. Principi obrazovanja odraslih lan 3. Obrazovanje odraslih zasniva se na sledeim principima: 1) celoivotnog uenja uvaavanja potreba i mogunosti odraslih za uenje i razvoj tokom celog ivota u svim oblastima ivota;

-22) osobenosti sticanja obrazovanja, u skladu sa iskustvima, potrebama, interesovanjima, drutvenim i ivotnim ulogama i razvojnim karakteristikama odraslih; 3) relevantnosti zasnovanosti obrazovanja i uenja na zahtevima i potrebama okruenja i pojedinca; 4) dostupnosti jednakih uslova sticanja opteg i strunog obrazovanja i ukljuivanja u sve nivoe, vrste i oblike obrazovanja i uenja; 5) celovitosti jednakih prava i mogunosti sticanja obrazovanja za razvoj linosti, socijalnih kapaciteta i uloga, zapoljivosti, profesionalnog razvoja i napredovanja; 6) raznovrsnosti ponude slobode i autonomije pri izboru naina, sadraja, oblika, sredstava i metoda obrazovanja odraslih; 7) jednakih mogunosti ukljuivanja i sticanja obrazovanja bez obzira na godine ivota, pol, tekoe i smetnje u razvoju, invaliditet, rasnu, nacionalnu, socijalnu, kulturnu, etniku i versku pripadnost, jezik, seksualnu orijentaciju, mesto boravka, materijalno ili zdravstveno stanje i druga lina svojstva; 8) saradnje u oblasti obrazovanja odraslih organa dravne uprave nadlenih za poslove obrazovanja, ekonomski razvoj, zapoljavanje, rad, socijalnu politiku, zdravstvo, omladinsku politiku i druge oblasti, ustanova i drugih organizacija nadlenih za razvoj, obezbeivanje i unapreivanje kvaliteta obrazovanja i zapoljavanja, naunoistraivakih organizacija, organa autonomnih pokrajina i jedinica lokalne samouprave, kao drugih i socijalnih partnera privrednih komora, reprezentativnih udruenja i jedinica lokalne samouprave i strukovnih udruenja poslodavaca, reprezentavnih sindikata, udruenja i pojedinaca; 9) profesionalnosti i etinosti strune i moralne odgovornosti izvoaa programa obrazovanja odraslih; 10) ravnopravnog vrednovanja i drutvenog prepoznavanja ishoda obrazovanja bez obzira na oblik, vrstu i nain uenja i sticanja obrazovanja; 11) garancije kvaliteta razvoja mehanizama za obezbeivanje standarda u razliitim aktivnostima obrazovanja odraslih; 12) odraslih. potovanja linosti i dostojanstva svakog uesnika u obrazovanju Ciljevi obrazovanja odraslih lan 4. Obrazovanjem odraslih obezbeuje se: 1) poboljanje obrazovne i kvalifikacione mogunosti zapoljavanja stanovnitva; 2) Srbije; 3) poveanje profesionalne mobilnosti i fleksibilnosti radno aktivnog stanovnitva; 4) smanjenje siromatva, ostvarivanje jednakosti, socijalne ukljuenosti i meugeneracijske solidarnosti; 5) unapreivanje kvaliteta ivota linog, porodinog, prirodnog i socijalnog okruenja; 6) razvoj demokratije, interkulturalnosti i tolerancije; strukture i unapreivanje

stvaranje osnove za odrivi drutveno-ekonomski razvoj Republike

-37) integracija u evropski drutveni i ekonomski prostor uvaavanjem evropskih okvira obrazovanja. Kompetencije i kvalifikacija lan 5. Kompetencije, u smislu ovog zakona, jesu sposobnost upotrebe steenih znanja, vetina i stavova u razliitim ivotnim situacijama. Kljune kompetencije, u smislu ovog zakona, jesu sposobnost upotrebe steenih znanja, vetina i stavova, neophodnih za lini, socijalni i profesionalni razvoj i dalje uenje. Strune kompetencije, u smislu ovog zakona, jesu sposobnost upotrebe steenih znanja, vetina i stavova, neophodnih za obavljanje radnih aktivnosti. Kvalifikacija, u smislu ovog zakona, jeste formalno priznanje steenih kljunih i strunih kompetencija utvrenih standardima, u skladu sa ovim zakonom. Kompetencije i kvalifikacije mogu da se stiu formalnim i neformalnim obrazovanjem i informalnim uenjem. Standard kvalifikacije lan 6. Standard kvalifikacije, u smislu ovog zakona, obuhvata standard kljunih i standard strunih kompetencija i uslove za njihovo dostizanje. Standard kljunih kompetencija, u smislu ovog zakona, obuhvata opte standarde postignua i posebne standarde postignua u osnovnom i u optem srednjem i umetnikom obrazovanju odraslih. Standard strunih kompetencija, u smislu ovog zakona, obuhvata posebne standarde postignua (ishode uenja) utvrenih za struno obrazovanje i obuavanje. Uslovi iz stava 1. ovog lana odnose se na: odrasle koji se ukljuuju u obrazovnu aktivnost, prostor, opremu i kadrove organizacije kod kojih se stiu, odnosno priznaju kompetencije i kvalifikacije i postupke za priznavanje prethodnog uenja. Aktivnosti u obrazovanju odraslih lan 7. Aktivnosti u obrazovanju odraslih u smislu ovog zakona, jesu: 1) obrazovanje odraslih koje omoguava sticanje osnovnog i srednjeg obrazovanja (formalno obrazovanje); 2) sticanje kompetencija i kvalifikacija za obavljanje, usavravanje ili promenu zanimanja, posla, radne funkcije ili radne operacije (formalnim ili neformalnim obrazovanjem); 3) obrazovanje odraslih kojim se unapreuju znanja, vetine i sposobnosti, radi linog i profesionalnog razvoja i drutveno odgovornog ponaanja, unapreivanja kvaliteta ivota, opteg obrazovanja i kulture (neformalnim obrazovanjem i informalnim uenjem);

-44) priznavanje prethodnog uenja koje se ostvaruje procenom znanja, vetina i sposobnosti steenih obrazovanjem, ivotnim ili radnim iskustvom i koje omoguava dalje uenje i poveanje konkurentnosti na tritu rada; 5) karijerno voenje i savetovanje pruanjem strune podrke odraslima za lini i profesionalni razvoj i zapoljavanje. Odrasli lan 8. Odrasli koji stiu osnovno obrazovanje u skladu sa zakonom kojim se ureuje osnovno obrazovanje, a prema programu za obrazovanje odraslih jesu lica starija od 15 godina. Odrasli koji stiu srednje obrazovanje u skladu sa zakonom kojim se ureuje srednje obrazovanje, jesu lica starija od 17 godina. Odrasli, u smislu ovog zakona, jesu lica obuhvaena aktivnostima obrazovanja odraslih, iz lana 7. ta. 2)-5), a stariji su od 18 godina. Upotreba jezika lan 9. Obrazovanje odraslih ostvaruje se na srpskom jeziku. Za pripadnike nacionalne manjine obrazovanje odraslih ostvaruje se i na maternjem jeziku, odnosno dvojezino, ako se za to opredeli prilikom upisa u program najmanje 50% polaznika ili kandidata. Pripadnik nacionalne manjine, prilikom ukljuivanja u postupak priznavanja prethodnog uenja, bira da li e se postupak sprovesti na maternjem ili srpskom jeziku. Obrazovanje kandidata i polaznika koji koriste znakovni jezik, odnosno posebno pismo ili druga tehnika reenja ostvaruje se u skladu sa Zakonom.

II. OBEZBEIVANJE I UNAPREIVANJE KVALITETA OBRAZOVANJA ODRASLIH


Uesnici u obezbeivanju i unapreivanju kvaliteta obrazovanja odraslih lan 10. U obezbeivanju, praenju i unapreivanju kvaliteta obrazovanja odraslih uestvuju: Nacionalni prosvetni savet, Savet za struno obrazovanje i obrazovanje odraslih, ministarstva nadlena za poslove obrazovanja, privrede, zapoljavanja, rada, socijalne i omladinske politike, regionalnog razvoja i druga ministarstva, Zavod za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja, Zavod za unapreivanje obrazovanja i vaspitanja, organizacija nadlena za poslove zapoljavanja, drugi organi i organizacije, u skladu sa zakonom. U obezbeivanju, praenju i unapreivanju kvaliteta obrazovanja odraslih ako se ostvaruje na jeziku nacionalne manjine, uestvuje odgovarajui nacionalni savet nacionalne manjine na ijem jeziku se ostvaruje obrazovanje odraslih.

-5Nacionalni prosvetni savet lan 11. Nacionalni prosvetni savet utvruje opte standarde postignua i posebne standarde postignua u osnovnom obrazovanju i u optem srednjem i umetnikom obrazovanju odraslih (u daljem tekstu: standarde kljunih kompetencija). Savet za struno obrazovanje i obrazovanje odraslih lan 12. Savet za struno obrazovanje i obrazovanje odraslih predlae ministru nadlenom za poslove obrazovanja (u daljem tekstu: ministar) posebne standarde postignua za srednje struno obrazovanje odraslih (standarde strunih kompetencija), standarde kvalifikacija za nivo srednjeg strunog obrazovanja, strunog usavravanja i drugih oblika strunog obrazovanja odraslih. Savet za struno obrazovanje i obrazovanje odraslih, obrazuje sektorska vea kao svoje stalne komisije. Sektorska vea su struna tela obrazovana za sektore rada, prema Jedinstvenoj klasifikaciji delatnosti. lanove sektorskih vea ine predstavnici privrednih subjekata iz oblasti za koju je formirano sektorsko vee, predstavnici privredne komore, strukovnih komora, udruenja poslodavaca, strunjaka iz oblasti strunog obrazovanja i obrazovanja odraslih, organizacije nadlene za poslove zapoljavanja, predstavnici ministarstava nadlenih za poslove: obrazovanja, privrede, zapoljavanja, rada, socijalne i omladinske politike, predstavnici zajednice strunih kola, reprezentativnih granskih sindikata i predstavnici visokokolskih institicija za koje je osnovano sektorsko vee. Sektorska vea: 1) analiziraju postojee i odreuju potrebne kvalifikacije u odreenoj oblasti rada (u daljem tekstu: sektor); 2) 3) 4) 5) identifikuju kvalifikacije koje treba osavremeniti; identifikuju kvalifikacije koje vie ne odgovaraju potrebama sektora; utvruju predlog standarda kvalifikacija u okviru sektora; daju miljenja o oekivanim ishodima znanja i vetina unutar sektora;

6) promoviu dijalog i neposrednu saradnju izmeu sveta rada i obrazovanja; 7) sektora; 8) promoviu mogunosti za obrazovanje, obuku i zapoljavanje unutar identifikuju mogunosti za obuavanje odraslih unutar sektora;

9) razmatraju implikacije nacionalnog okvira kvalifikacija na kvalifikacije unutar sektora; 10) utvruju standarde rada za poslove u okviru sektora; 11) predlau listu kvalifikacija po nivoima i vrstama koje mogu da se stiu priznavanjem prethodnog uenja.

-6Zavod za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja lan 13. Zavod za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja obavlja strune poslove koji se odnose na pripremu optih standarda postignua obrazovanja i posebnih standarda postignua u osnovnom i optem srednjem i umetnikom obrazovanju odraslih i vrednovanje ogleda u obrazovanju odraslih. Zavod za unapreivanje obrazovanja i vaspitanja lan 14. Zavod za unapreivanje obrazovanja i vaspitanja, u saradnji sa organizacijom nadlenom za poslove zapoljavanja, obavlja i sledee poslove: 1) priprema standarde iz lana 12. stav 1. ovog zakona; 2) utvruje listu kvalifikacija po nivoima i vrstama koje mogu da se stiu priznavanjem; 3) vodi evidenciju pravnih lica i preduzetnika koji nisu organizatori aktivnosti obrazovanja odraslih, a kod kojih se obavlja praktian rad; 4) priprema instrumente i standarde za priznavanje prethodnog uenja; 5) uestvuje u pripremi predloga godinjeg plana obrazovanja odraslih na zahtev ministarstva nadlenog za poslove obrazovanja (u daljem tekstu: Ministarstvo). Poslove iz stava 1. ta. 2. i 3. ovog lana Zavod za unapreivanje obrazovanja i vaspitanja obavlja kao poverene poslove. Radi pruanja strune pomoi u obavljanju poslova iz stava 1. ovog lana, Zavod za unapreivanje obrazovanja i vaspitanja moe da obrazuje posebne komisije i timove iz reda strunjaka u oblasti obrazovanja i zapoljavanja ili da angauje naunoistraivake ustanove uz saglasnost Ministarstva. Saveti za obrazovanje odraslih lan 15. Radi efikasnijeg praenja i ostvarivanja obrazovanja odraslih, jedinice lokalne samouprave mogu osnivati savete za obrazovanje odraslih (u daljem tekstu: Savet), za iji rad obezbeuju i finansijska sredstva ili ih mogu formirati kao deo postojeih lokalnih socijalno ekonomskih saveta, odnosno lokalnih saveta za zapoljavanje. Vie jedinica lokalne samouprave mogu osnovati zajedniki savet za obrazovanje odraslih (regionalni savet) radi praenja i ostvarivanja ciljeva i aktivnosti od znaaja za obrazovanje odraslih. Savet ine predstavnici jedinice lokalne samouprave, organizacije nadlene za poslove zapoljavanja u lokalnoj samoupravi, poslodavaca, sindikata i udruenja. Savet: 1) analizira i prati stanje u podruju razvoja ljudskih resursa, zapoljavanja i obuke odraslih na svom podruju; 2) identifikuje potrebe trita rada i prioritete u obrazovanju odraslih na svom podruju u saradnji sa kolskom upravom;

-73) dostavlja predloge za razvoj programa za obrazovanje odraslih nadlenom ministarstvu; 4) predlae nadlenom ministarstvu i nadlenom organu jedinice lokalne samouprave prioritetne programe obrazovanja odraslih koji se finansiraju iz budeta Republike Srbije, odnosno iz budeta jedinice lokalne samouprave.

III. ORGANIZACIJA I OSTVARIVANJE AKTIVNOSTI OBRAZOVANJA ODRASLIH


Organizator aktivnosti obrazovanja odraslih lan 16. Organizator aktivnosti obrazovanja odraslih (u daljem tekstu: organizator aktivnosti) u smislu ovog zakona je: 1) osnovna i srednja kola; 2) druga ustanova, javna agencija, javno preduzee, organizacija nadlena za poslove zapoljavanja, agencija za zapoljavanje, privredno drutvo, nosioci poslova profesionalne rehabilitacije, preduzetnik, sindikalna organizacija, udruenje, struno drutvo, organizacije za obrazovanje odraslih (narodni, radniki, otvoreni univerzitet, univerzitet za tree doba i dr.), centri i organizacije za struno usavravanje, za uenje stranih jezika, informaciono-komunikacione tehnologije, za obuku i razvoj ljudskih resursa, za obuku vozaa, privredna komora, centar za karijerno voenje i savetovanje, udruenje poslodavaca, kulturno-obrazovni centar, dom kulture, kao i drugi subjekti registrovani za obrazovnu delatnost u skladu sa propisima kojima se ureuje klasifikacija delatnosti (u daljem tekstu: druga organizacija). Javno priznati organizator aktivnosti lan 17. Osnovna i srednja kola jeste javno priznati organizator aktivnosti, ako ispunjava propisane uslove za tu aktivnost i ima reenje o verifikaciji koje izdaje Ministarstvo, u skladu sa zakonom kojim se ureuju osnovi sistema obrazovanja i vaspitanja (u daljem tekstu: Zakon) i ovim zakonom. Druga organizacija moe stei status javno priznatog organizatora aktivnosti, za aktivnosti neformalnog obrazovanja odraslih iz lana 7. taka 2) ovog zakona i aktivnosti iz ta. 3) i 5) istog lana, ako je registrovana za obrazovne delatnosti, zadovoljava utvrene standarde i na osnovu odobrenja Ministarstva u skladu sa ovim zakonom. Izuzetno od stava 2. ovog lana, status javno priznatog organizatora aktivnosti imaju dravni organi i ustanove koje u skladu sa posebnim zakonom obavljaju struno usavravanje i druge aktivnosti obrazovanja odraslih. Odobrenje iz stava 2. ovog lana izdaje se drugoj organizaciji koja ispunjava propisane uslove za organizovanje aktivnosti obrazovanja odraslih u pogledu programa, kadra, prostora, opreme i nastavnih sredstava. Blie uslove u pogledu programa, kadra, prostora, opreme i nastavnih sredstava ukljuujui i uslove za obezbeivanje pristupanosti nastave i programa za osobe sa invaliditetom propisuje ministar.

-8Postupak za izdavanje odobrenja drugoj organizaciji lan 18. Postupak za izdavanje odobrenja drugoj organizaciji radi sticanja statusa javno priznatog organizatora aktivnosti pokree se zahtevom koji se podnosi Ministarstvu. Zahtev sadri: naziv, delatnost, sedite organizatora aktivnosti kao i predlog programa aktivnosti obrazovanja odraslih. Predlog programa aktivnosti obrazovanja odraslih sadri plan i program obrazovanja odraslih i nain njegovog ostvarivanja, uslove predviene za izvoenje aktivnosti obrazovanja odraslih koji se odnose na prostor u kome e se ta aktivnost izvoditi, potrebnu opremu i sredstva, kao i broj potrebnih strunih lica koja e biti angaovana za izvoenje aktivnosti obrazovanja odraslih. Uz zahtev se prilau dokazi o ispunjenosti uslova i dokaz o uplati administrativne takse. Ministarstvo upuuje Zavodu za unapreivanje obrazovanja i vaspitanja deo zahteva koji se odnosi na plan i program obrazovanja odraslih i nain ostvarivanja, na miljenje. Po dobijanju pozitivnog miljenja Zavoda za unapreivanje obrazovanja i vaspitanja, zahtev se dostavlja prosvetnom inspektoru Ministarstva radi utvrivanja ispunjenosti ostalih uslova za izdavanje odobrenja. O zahtevu za izdavanje odobrenja, na osnovu nalaza prosvetnog inspektora, odluuje ministar u roku od tri meseca od dana podnoenja zahteva. Reenje o zahtevu za izdavanje odobrenja radi sticanja statusa javno priznatog organizatora aktivnosti konano je u upravnom postupku. Odobrenje se izdaje na pet godina. Druga organizacija podnosi zahtev za izmenu odobrenja i kada vri statusnu promenu, menja sedite, odnosno objekat ili uvodi novu aktivnost obrazovanja odraslih. Oduzimanje odobrenja lan 19. Odobrenje se oduzima ako druga organizacija kao javno priznati organizator aktivnosti prestane da ispunjava uslove za izdavanje odobrenja ili ako aktivnosti obrazovanja odraslih obavlja u suprotnosti sa ovim zakonom, na osnovu zapisnika prosvetnog inspektora Ministarstva ili izvetaja prosvetnog savetnika. Odobrenje se oduzima i ako druga organizacija u toku izvoenja aktivnosti uini prekraj ili krivino delo u vezi sa izvoenjem aktivnosti obrazovanja odraslih. Reenje o oduzimanju odobrenja drugoj organizaciji kao javno priznatom organizatoru aktivnosti donosi ministar. Reenje iz stava 3. ovog lana konano je. Javno priznati organizator aktivnosti kome je oduzeto odobrenje iz razloga navedenih u st. 1. i 2. moe tek po isteku dve godine od dana oduzimanja odobrenja za rad, ponovo pokrenuti postupak za izdavanje odobrenja radi sticanja statusa javno priznatog organizatora aktivnosti.

-9Ostvarivanje obrazovanja odraslih lan 20. Obrazovanje odraslih ostvaruje se putem predavanja, obuka, kurseva, seminara, radionica, tribina, savetovanja i drugih oblika uenja i obrazovanja. Obrazovanje odraslih moe se izvoditi: redovnom nastavom, konsultativnoinstruktivnim radom, dopisno-konsultativnom nastavom, praktinim radom, nastavom na daljinu i na drugi primeren nain. Obrazovanje odraslih ostvaruju: 1) izvoai programa obrazovanja odraslih (nastavnik, predava, trener, voditelj, instruktor i dr.); 2) 3) 4) struni saradnici; saradnici; pedagoki i andragoki asistent. Sprovoenje programa obrazovanja odraslih lan 21. Sprovoenje programa obrazovanja odraslih, redosled nastave pojedinih predmeta, modula ili predmetnih oblasti, nain i oblici proveravanja znanja, napredovanje i drugo prilagoava se specifinostima, potrebama i mogunostima polaznika i kandidata. Osobama sa invaliditetom koje pohaaju programe obrazovanja odraslih obezbeuje se pristupanost programa i neophodna individualizovana razumna prilagoavanja. Vreme organizovanja aktivnosti obrazovanja odraslih u toku godine i obrazovni rad u toku dana i radne nedelje rasporeuju se na nain predvien aktom organizatora aktivnosti. Objavljivanje i predstavljanje programa lan 22. Program formalnog obrazovanja odraslih objavljuje se u Prosvetnom glasniku, u skladu sa Zakonom. Javno priznati organizator aktivnosti predstavlja programe aktivnosti obrazovanja odraslih koje izvodi, kao i svoju organizaciju rada i prilikom upisa u obavezi je da sa njima upozna polaznike i kandidate. Javno priznati organizator aktivnosti objavljuje program obrazovanja na nain da je dostupan svim zainteresovanim graanima i medijima (publikacije, veb sajt i dr.), najkasnije mesec dana pre poetka upisa polaznika i kandidata. Javno priznati organizator aktivnosti mora, najmanje dva puta godinje, objaviti rokove za ispite iz obrazovnih programa obrazovanja odraslih koje izvodi. Ocenjivanje i ispiti lan 23. Ocenjivanje za sticanje osnovnog i srednjeg obrazovanja odraslih vri se u skladu sa propisima koji ureuju te oblasti obrazovanja i u skladu sa ovim zakonom.

- 10 Polaznik formalnog programa obrazovanja odraslih polae ispit na zavretku upisanog programa u skladu sa Zakonom. Naini sticanja kvalifikacija lan 24. Odrasli moe da stekne kvalifikaciju ili njen deo, kljune ili strune kompetencije, u skladu sa utvrenim standardom kod javno priznatog organizatora aktivnosti. Odrasli moe da stekne kvalifikaciju ili njen deo, kljune ili strune kompetencije, u skladu sa utvrenim standardom i u postupku za priznavanje prethodnog uenja kod javno priznatog organizatora aktivnosti koji ima reenje za obavljanje aktivnosti iz lana 17. stav 1. ovog zakona. Postupak za priznavanje prethodnog uenja lan 25. Na zahtev odraslog, poslodavca ili organizacije nadlene za poslove zapoljavanja, javno priznati organizator aktivnosti koji ima reenje za obavljanje aktivnosti iz lana 17. stav 1. ovog zakona, u posebnom postupku procenjuje znanja, vetine i stavove steene obrazovanjem, ivotnim ili radnim iskustvom, u skladu sa standardom kvalifikacije i propisima donetim na osnovu ovog zakona. Zahtev iz stava 1. ovog lana moe da se odnosi na priznavanje prethodnog uenja koje odgovara standardu kljunih kompetencija ili standardu strunih kompetencija, odnosno standardu kvalifikacija. Kandidat moe uloiti prigovor na sprovoenje postupka za priznavanje prethodnog uenja Ministarstvu u roku od osam dana od dana dobijanja rezultata sprovoenja postupka priznavanja prethodnog uenja. Standarde i nain sprovoenja postupka za priznavanje prethodnog uenja propisuje ministar. Saradnja javno priznatih organizatora aktivnosti lan 26. Javno priznati organizator aktivnosti moe izvoditi pojedinani odobreni program samostalno, u saradnji sa drugim javno priznatim organizatorima aktivnosti ili sa pravnim licima i preduzetnicima kod kojih se obavlja praktian rad, a koji se nalazi u evidenciji koju vodi Zavod za unapreivanje obrazovanja i vaspitanja. Model centar lan 27. Javno priznati organizator aktivnosti moe stei status model centra ako: 1) je kao ogledni centar uestvovao u naunoistraivakom projektu kojim su uvedene inovacije u ostvarivanju prakse obrazovanja odraslih ili je razvijen novi model plana i programa obrazovanja odraslih; 2) ispunjava uslove u pogledu kadra i prostora. Izuzetno od stava 1. ovog lana, srednja struna kola koja kroz proirenu delatnost u kontinuitetu ostvaruje obrazovne aktivnosti kojima se poveava kvalitet i dostupnost obrazovanja odraslih, moe da organizuje centar za kontinuirano

- 11 obrazovanje odraslih model centar. Centar za kontinuirano obrazovanje odraslih iz stava 2. ovog lana je organizaciona jedinica i nema svojstvo pravnog lica. Reenje o utvrivanju statusa model centra iz st. 1. i 2. ovog lana donosi ministar. Blie uslove za sticanje statusa model centra, nain rada, finansiranja i druga pitanja od znaaja za model centar propisuje ministar.

IV. EVIDENCIJE I JAVNE ISPRAVE


Evidencije lan 28. U obrazovanju odraslih vode se evidencije o: 1) 2) 3) 4) 5) polaznicima i kandidatima; uspehu polaznika i kandidata; ispitima; ostvarivanju programa; licima radno angaovanim u obrazovanju odraslih.

Evidencije koje se odnose na formalno osnovno i srednje obrazovanje odraslih vode se u skladu sa propisima kojima se ureuje taj nivo obrazovanja. Evidencija o polazniku i kandidatu lan 29. Evidenciju o polazniku i kandidatu ine podaci o njihovom identitetu (lini podaci), obrazovnom, socijalnom i zdravstvenom statusu, kao i podaci o preporuenoj i pruenoj dodatnoj obrazovnoj, zdravstvenoj i socijalnoj podrci. Lini podaci o polazniku i kandidatu su: ime i prezime i ime i prezime roditelja, odnosno staratelja, jedinstveni matini broj graana, pol, datum roenja, mesto, optina i drava roenja, adresa, mesto, optina i drava stanovanja, kontakt telefon, adresa elektronske pote, matini broj, nacionalna pripadnost, dravljanstvo, podaci o zdravstvenom stanju koji mogu biti od uticaja na ostvarivanje obrazovanja odraslih. Izjanjenje o nacionalnoj pripadnosti nije obavezno. Podaci o obrazovnom statusu polaznika i kandidata su: podaci o sticanju svojstva polaznika i kandidata, podaci o priznavanju prethodnog uenja, jeziku na kome se ostvaruje obrazovanje odraslih, podaci o sticanju kompetencija i kvalifikacija, podaci o ispisivanju, iskljuenju iz aktivnosti i naputanju obrazovne aktivnosti i podaci o ispunjavanju obaveza. Podaci o socijalnom statusu polaznika i kandidata su podaci o uslovima stanovanja (stanovanje u stanu, kui, porodinoj kui, podstanarstvo, stanovanje u domu i drugi oblici stanovanja) i porodici (broj lanova, obrazovni nivo i zaposlenje lanova porodinog domainstva i primanje socijalne pomoi). Ovi podaci se prikupljaju samo za obrazovanje po programima odraslih koji se finansiraju iz budeta Republike Srbije. Podatak o zdravstvenom statusu polaznika i kandidata je podatak o tome da li je odrasli obuhvaen primarnom zdravstvenom zatitom.

- 12 Podaci o preporuenoj i pruenoj dodatnoj obrazovnoj, zdravstvenoj i socijalnoj podrci su podaci koje dostavlja interresorna komisija koja vri procenu potreba i podaci o njihovoj ostvarenosti. Evidencija o uspehu polaznika i kandidata lan 30. Evidenciju o uspehu polaznika i kandidata ine podaci kojima se odreuje stepen ostvarenosti kompetencija i kvalifikacija i datim javnim ispravama i ispravama. Evidencija o ispitima lan 31. Evidenciju o ispitima ine podaci o ispitu kojim se dokazuje sticanje kvalifikacije, kljune ili strune kompetencije. Evidencija o ostvarivanju programa lan 32. Evidenciju o ostvarivanju programa ine podaci o ostvarivanju programa obrazovanja odraslih. Evidencija o licima radno angaovanim u obrazovanju odraslih lan 33. Evidenciju o licima radno angaovanim u obrazovanju odraslih ine sledei podaci: ime i prezime, jedinstveni matini broj graana, pol, datum roenja, mesto, optina i drava roenja, adresa, mesto, optina i drava stanovanja, kontakt telefon, adresa elektronske pote, nivo i vrsta obrazovanja, podaci o strunom usavravanju i steenim zvanjima, podaci o dravljanstvu, sposobnosti za rad, podatak o poznavanju jezika nacionalne manjine, podatak o vrsti radnog odnosa, nainu i duini radnog angaovanja, istovremenim angaovanjima u drugim ustanovama, podaci o zaduenjima po posebnom planu i programu, a u svrhu ostvarivanja programa obrazovanja odraslih, u skladu sa zakonom. Nain prikupljanja podataka u evidencijama lan 34. Podaci u evidencijama prikupljaju se na osnovu dokumentacije izdate od strane nadlenih organa koje dostavljaju punoletni polaznici i kandidati i roditelji, odnosno staratelji i izjava punoletnih polaznika i kandidata i roditelja, odnosno staratelja. Naroito osetljivi podaci obrauju se uz pristanak punoletnog polaznika i kandidata i roditelja, odnosno staratelja, koji se daje u pismenom obliku, u skladu sa zakonom kojim se ureuje zatita podataka o linosti. Voenje evidencija lan 35. Prikupljeni podaci ine osnov za voenje evidencija.

- 13 Javno priznati organizator aktivnosti vodi evidencije elektronski, u okviru jedinstvenog informacionog sistema prosvete i u papirnoj formi na propisanim obrascima. Vrstu, naziv i sadraj obrazaca i nain voenja evidencija propisuje ministar i odobrava njihovo izdavanje. Evidencija se vodi na srpskom jeziku irilikim pismom, a latinikim pismom u skladu sa zakonom. Kada se obrazovno-vaspitni rad ostvaruje i na jeziku nacionalne manjine, evidencija se vodi i na jeziku i pismu te nacionalne manjine. Evidencija se moe voditi i samo na jeziku i pismu nacionalne manjine na obrascu koji propisuje ministar, kao deo podzakonskog akta iz stava 3. ovog lana. Obrada podataka lan 36. Podatke u evidencijama prikuplja javno priznati organizator aktivnosti. Odgovorno lice javno priznatog organizatora aktivnosti stara se i odgovorno je za blagovremen i taan unos podataka i odravanje aurnosti evidencija i bezbednost podataka, bez obzira na nain njihovog voenja. Rokovi uvanja podataka u evidencijama lan 37. Lini podaci iz evidencije o polaznicima i kandidatima i podaci iz evidencije o uspehu polaznika i kandidata kojima se odreuje stepen ostvarenosti standarda kljunih i strunih kompetencija i kvalifikacija i podaci o izdatim javnim ispravama i uverenjima, uvaju se trajno. Ostali podaci iz l. 29-33. uvaju se deset godina. Podaci iz evidencije o licima radno angaovanim u obrazovanju odraslih uvaju se deset godina. Javna isprava lan 38. Javno priznati organizator aktivnosti izdaje polazniku odnosno kandidatu javnu ispravu na propisnom obrascu. Javna isprava u smislu ovog zakona izdaje se za: 1) odraslih; ostvaren standard kljunih kompetencija za nivo osnovnog obrazovanja

2) ostvaren standard kljunih kompetencija za opteobrazovni deo srednjeg strunog obrazovanja odraslih; 3) 4) ostvaren standard strunih kompetencija; ostvareni standard kvalifikacije u celini.

Podaci iz javne isprave upisuju se u radnu knjiicu. Naziv, sadraj i izgled obrasca javne isprave iz stava 1. ovog lana propisuje ministar.

- 14 Uverenje lan 39. Za delimino ostvaren standard strunih kompetencija ili kvalifikacije javno priznati izvoa aktivnosti, izdaje polazniku, odnosno kandidatu uverenje na propisanom obrascu, u skladu sa ovim zakonom. Podaci iz uverenja iz stava 1. ovog lana upisuju se u radnu knjiicu. Naziv, sadraj i izgled obrasca uverenja iz stava 1. ovog lana propisuje ministar. Izdavanje javne isprave i uverenja lan 40. Javna isprava, odnosno uverenje izdaje se na srpskom jeziku irilikim pismom, a latinikim pismom u skladu sa zakonom. Kada se obrazovna aktivnost ostvaruje ili postupak priznavanja prethodnog uenja sprovodi na jeziku nacionalne manjine, javna isprava, odnosno uverenje izdaje se i na tom jeziku, u skladu sa zakonom. Verodostojnost javne isprave overava se peatom, u skladu sa zakonom. Optim aktom javno priznatog organizatora aktivnosti odreuje se lice odgovorno za upotrebu i uvanje peata. Baza podataka i jedinstveni informacioni sistem prosvete lan 41. Javno priznati organizator aktivnosti vodi bazu podataka. Baza podataka predstavlja skup svih evidencija propisanih zakonom koje javno priznati organizator aktivnosti vodi u elektronskom obliku i dostavlja Ministarstvu. Jedinstveni informacioni sistem prosvete objedinjuje podatke iz evidencija svih javno priznatih organizatora aktivnosti koji se vode kao baza podataka. Jedinstveni informacioni sistem prosvete uspostavlja i njime upravlja Ministarstvo, u skladu sa Zakonom. Registar lan 42. Ministarstvo vodi registar aktivnosti obrazovanja odraslih i javno priznatih organizatora aktivnosti kojima su data ili oduzeta odobrenja. Sadraj i nain voenja registra propisuje ministar. Registar aktivnosti obrazovanja odraslih i javno priznatih organizatora aktivnosti kojima su data ili oduzeta odobrenja je javan i objavljuje se na zvaninoj web stranici Ministarstva.

- 15 -

V. PLANOVI I PROGRAMI OBRAZOVANJA ODRASLIH


Planovi i programi obrazovanja odraslih lan 43. Obrazovanje odraslih zasniva se na planovima i programima obrazovanja odraslih ili delovima odgovarajuih programa za uenike kojima odrasli stiu kljune i strune kompetencije i kvalifikacije potrebne za lini i profesionalni razvoj, rad i zapoljavanje, kao i drutveno odgovorno ponaanje, odnosno dopunjuju znanja, vetine, sposobnosti i stavove: 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) jezike i matematike pismenosti; vladanja maternjim i stranim jezicima; naune pismenosti u prirodnim i drutvenim naukama; vladanja informacijsko-komunikacionom tehnologijom; medijske pismenosti; za rad u struci; za preduzetnitvo i rukovoenje;

8) kreativnog izraavanja i uestvovanja u kulturnim, umetnikim i sportskim dogaanjima; 9) za odgovorno obavljanje uloge aktivnog graanina i potovanje ljudskih i graanskih prava; 10) socijalne vetine, sposobnosti za reavanje problema, komunikaciju i timski rad; 11) za ouvanje i zatitu okoline; 12) za obezbeivanje bezbednih i zdravih uslova na radu radi ostvarivanja fizikog, psihikog i socijalnog blagostanja zaposlenih; 13) druga znanja, vetine, sposobnosti i stavovi. Program moe imati modularnu strukturu i moe biti organizovan po ciklusima. Programi obrazovanja odraslih prilagoeni su uzrastu, prethodnom obrazovanju, znanju, vetinama i sposobnostima odraslih u skladu sa utvrenim ishodima, a namenjeni su: 1) obrazovanju i osposobljavanju odraslih kojima je prestalo pravo na redovno obrazovanje; 2) 3) prekvalifikaciji, dokvalifikaciji ili specijalistikom obrazovanju; obrazovanju i osposobljavanju nezaposlenih za potrebe trita rada;

4) usavravanju radi postizanja vieg stepena znanja u profesiji i podizanja produktivnosti rada; 5) 6) manjina; obrazovanju za prihvatanje vrednosti demokratije i graanskog drutva; obrazovanju za ostvarivanje posebnih prava pripadnika nacionalnih

7) obrazovanje odraslih lica sa smetnjama u razvoju, sa invaliditetom i posebno nadarenih lica;

- 16 8) obrazovanju posebnih grupa (socijalno iskljuenih grupa). Programi formalnog i neformalnog obrazovanja lan 44. Programi obrazovanja odraslih su programi formalnog i neformalnog obrazovanja. Programi formalnog obrazovanja odraslih obuhvataju: 1) 2) 3) 4) 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) stavova; 10) programe za sticanje osnovnog i srednjeg obrazovanja odraslih; programe za sticanje kvalifikacija; programe specijalistikog i majstorskog obrazovanja; programe usavravanja, za obavljanje zanimanja ili posla. programe rada u struci; programe preduzetnitva i rukovoenja; programe iz poznavanja nauke i tehnologije; programe obuke za rad na raunaru; programe stranih jezika; programe zatite okoline i ekologije; programe razvoja i ouvanja bezbednih i zdravih uslova rada; programe kreativnog i umetnikog izraavanja; programe sticanja ili dopunjavanja drugih znanja, vetina, sposobnosti i programe koji nastaju u skladu sa zahtevima i potrebama trita rada.

Programi neformalnog obrazovanja obuhvataju:

Nastavnim planom i programom za odrasle blie se utvruju: cilj, zadaci i sadraj obrazovanja, nedeljni i godinji broj asova nastave i drugih oblika obrazovno-vaspitnog rada, nain i oblici ostvarivanja tog rada. Programi formalnog osnovnog obrazovanja odraslih lan 45. Osnovno obrazovanje odraslih organizuje se po razredima od prvog do osmog razreda i traje od tri do pet godina, u skladu sa kolskim programom. Obrazovanje iz stava 1. ovog lana moe biti organizovano i po ciklusima, a trajanje ciklusa i razredi koji su ukljueni u ciklus utvreni su programom obrazovanja odraslih, u skladu sa zakonom kojim se ureuje osnovno obrazovanje i vaspitanje. Nastavni predmeti koji se izuavaju prema nastavnom planu i programu osnovnog obrazovanja odraslih, jesu: 1) 2) obavezni predmeti; obavezni moduli.

Odrasli iz stava 1. ovog lana mogu stei osnovno obrazovanje pohaanjem nastave ili polaganjem ispita.

- 17 Broj odraslih u odeljenju, odnosno grupi ne moe biti manji od 15 ni vei od 20. Vreme upisa, odnosno prijavljivanja ispita ureuje se statutom kole koja obavlja osnovno obrazovanje i vaspitanje odraslih. Odrasli je zavrio razred ako ima pozitivne brojane ocene iz svih predmeta. Odrasli se ocenjuje iz predmeta i modula opisnom i brojanom ocenom . Vrednovanje postignua odraslih iz predmeta i modula vri se za svaku zavrenu godinu obrazovanja. Odrasli je zavrio godinu obrazovanja ako ima pozitivne brojane ocene iz svih predmeta i modula, a ako ima nedovoljne ocene polae ispite iz tih predmeta i modula. Odrasli koji imaju nedovoljne ocene iz pojedinih predmeta polau ispite iz tih predmeta. Vladanje odraslih ne ocenjuje se. Donoenje programa obrazovanja odraslih lan 46. Programi formalnog obrazovanja odraslih donose se u skladu sa Zakonom i posebnom zakonom. Programi neformalnog obrazovanja odraslih donose se u postupku odobravanja u skladu sa zakonom.

VI. POLAZNICI I KANDIDATI


Polaznici i kandidati lan 47. Status polaznika odrasli stie upisom u aktivnost obrazovanja odraslih kod javno priznatog organizatora aktivnosti, a status kandidata ukljuivanjem u postupak priznavanja prethodnog uenja. Odrasli moe da stekne kvalifikaciju ako ima steeno osnovno obrazovanje ili ima javnu ispravu o kljunim kompetencijama na nivou osnovnog obrazovanja. Posebni uslovi i starosna granica za sticanje statusa polaznika, odnosno kandidata utvruju se standardom kvalifikacije. Status polaznika, odnosno kandidata, prestaje: 1) 2) sticanjem kompetencije ili kvalifikacije; ispisivanjem;

3) iskljuenjem iz aktivnosti obrazovanja odraslih zbog uinjene povrede zabrana propisanih Zakonom; 4) naputanjem obrazovne aktivnosti i zbog neopravdanog neispunjavanja obaveza utvrenih za odreene aktivnosti obrazovanja odraslih. Ugovorom izmeu javno priznatog organizatora aktivnosti i polaznika, odnosno kandidata, utvruju se meusobna prava, obaveze i odgovornosti.

- 18 Trokovi obrazovanja lan 48. Za sticanje osnovnog obrazovanja i prvog zanimanja odrasli ne plaa trokove. Za ostale aktivnosti obrazovanja odraslih trokove snose polaznici i kandidati programa, poslodavci kod kojih su zaposleni, organizacija nadlena za poslove zapoljavanja ili druga zainteresovana pravna i fizika lica.

VII. ZAPOSLENI I RADNO ANGAOVANI U OBRAZOVANJU ODRASLIH


Izvoai programa obrazovanja odraslih lan 49. Zadatak izvoaa programa obrazovanja odraslih je da osiguraju uvaavanje optih principa i ciljeva obrazovanja odraslih, ostvarivanje i unapreivanje programa obrazovanja odraslih. Nastavnik je lice koje ostvaruje nastavu i druge oblike obrazovnog rada u osnovnoj i srednjoj koli u skladu sa Zakonom, posebnim zakonom i ovim zakonom. Predava, trener, voditelj, instruktor i drugi su lica koja, osim odgovarajueg obrazovanja utvrenog standardom kvalifikacije, imaju kompetencije utvrene programom aktivnosti obrazovanja odraslih. Struni saradnik lan 50. Zadatak strunog saradnika jeste da savetodavnim radom i drugim oblicima rada unapreuje obrazovanje odraslih i prua strunu pomo polaznicima, kandidatima i izvoaima aktivnosti obrazovanja odraslih po pitanjima od znaaja za ostvarivanje aktivnosti obrazovanja odraslih. Strune poslove u okviru aktivnosti obrazovanja odraslih obavljaju andragog, psiholog i bibliotekar, u skladu sa Zakonom. Ako organizator aktivnosti nema sve strune saradnike predviene ovim zakonom, u postupku verifikacije, odnosno odobravanja procenjuje se opravdanost odstupanja. Saradnik lan 51. Zadatak saradnika jeste da svojim znanjem, savetodavnim i strunim radom obezbedi kvalitetnije ostvarivanje aktivnosti obrazovanja odraslih. Saradnik ima kvalifikacije i kompetencije utvrene programom aktivnosti obrazovanja odraslih. Pedagoki i andragoki asistent lan 52. Pedagoki i andragoki asistent prua pomo i dodatnu podrku polaznicima i kandidatima, u skladu sa njihovim potrebama, sarauje sa izvoaima aktivnosti

- 19 obrazovanja odraslih i strunim saradnicima, saradnicima, organizacijama i udruenjima i jedinicom lokalne samouprave, u cilju kvalitetnijeg ostvarivanja aktivnosti obrazovanja odraslih. Pedagoki i andragoki asistent ima kvalifikacije i kompetencije utvrene programom aktivnosti obrazovanja odraslih. Radni odnos lan 53. Lice radno angaovano u obrazovanju odraslih zasniva radni odnos, odnosno radno se angauje po drugom osnovu kod javno priznatog organizatora aktivnosti saglasno Zakonu i optim propisima o radu. Struno usavravanje lan 54. Lice radno angaovano u obrazovanju odraslih ima pravo i obavezu stalnog strunog usavravanja, u skladu sa zakonom.

VIII. GODINJI PLAN OBRAZOVANJA ODRASLIH


Godinji plan obrazovanja odraslih lan 55. Godinjim planom obrazovanja odraslih u Republici Srbiji: 1) odraslih; utvruju se prioritetne obrazovne i radne oblasti i aktivnosti obrazovanja

2) odreuje se rasporeivanje obrazovnih i radnih oblasti i aktivnosti obrazovanja odraslih na jedinice lokalne samouprave pri emu se vodi rauna o potrebama trita rada, racionalnom korienju postojeih obrazovnih kapaciteta, broju kandidata, odnosno polaznika obrazovanja, razvojnim specifinostima pojedinih podruja, ciljevima i principima obrazovanja odraslih; 3) odreuje se okvirni obim i izvori sredstava koja su potrebna za realizaciju godinjeg plana; 4) odraslih; 5) odreuje se dinamika ostvarivanja planiranih aktivnosti obrazovanja odreuju se kriterijumi za raspodelu sredstava. Donoenje godinjeg plana obrazovanja odraslih lan 56. Godinji plan obrazovanja odraslih donosi Vlada, na predlog Ministarstva, do poetka kolske godine. Godinji plan obrazovanja odraslih usklaivae se sa opredeljenim zakonom u budetu Republike Srbije za narednu godinu. sredstvima

U pripremi godinjeg plana obrazovanja odraslih Ministarstvo pribavlja podatke o potrebama za aktivnostima obrazovanja odraslih od autonomne pokrajine, jedinica lokalne samouprave, privrednih komora, udruenja poslodavaca, reprezentativnih sindikata i drugih subjekata preko kolskih uprava.

- 20 Podaci o potrebi za aktivnostima obrazovanja odraslih pribavljaju se od organizacije nadlene za poslove zapoljavanja, drugih ministarstava i drugih dravnih organa. Na predlog godinjeg plana obrazovanja odraslih Ministarstvo pribavlja miljenje Saveta za struno obrazovanje i obrazovanje odraslih i saglasnost ministarstva nadlenog za poslove zapoljavanja. Sprovoenje godinjeg plana obrazovanja odraslih lan 57. U sprovoenju godinjeg plana obrazovanja odraslih Ministarstvo objavljuje konkurse za izvoenje planiranih aktivnosti obrazovanja odraslih. Pravo uea na konkursu imaju javno priznati organizatori aktivnosti. Na osnovu raspisanog konkursa, ministar donosi reenje o izboru javno priznatog organizatora aktivnosti i odluuje o raspodeli sredstava za realizaciju planiranih aktivnosti obrazovanja odraslih. Ministarstvo prati sprovoenje godinjeg plana obrazovanja odraslih i preduzima mere koje su potrebne za izvoenje planiranih programa aktivnosti obrazovanja odraslih.

IX. PLANIRANJE I FINANSIRANJE OBRAZOVANJA ODRASLIH


Izvori sredstava lan 58. Sredstva za finansiranje obrazovanja odraslih obezbeuju se u budetu Republike Srbije, budetu autonomne pokrajine i budetima jedinica lokalne samouprave u skladu sa godinjim planom obrazovanja odraslih, neposredno od polaznika i kandidata i poslodavaca, kao i iz drugih izvora. Sredstva iz budeta Republike Srbije lan 59. U budetu Republike Srbije obezbeuju se sredstva za: 1) finansiranje programa osnovnog obrazovanja odraslih i prvog zanimanja; 2) druge aktivnosti obrazovanja odraslih predviene godinjim planom obrazovanja odraslih; 3) finansijske podsticaje za opremanje nastavnim i drugim materijalnim sredstvima i razvojne programe i projekte u skladu sa godinjim planom obrazovanja odraslih. Sredstva iz budeta autonomne pokrajine lan 60. U budetu autonomne pokrajine obezbeuju se sredstva za: 1) odraslih; finansiranje programa predvienih pokrajinskim planom obrazovanja

- 21 2) finansijske podsticaje za opremanje nastavnim i drugim materijalnim sredstvima i razvojne programe i projekte u oblasti obrazovanja odraslih na pokrajinskom nivou. Sredstva iz budeta jedinice lokalne samouprave lan 61. U budetu jedinice lokalne samouprave obezbeuju se sredstva za: 1) javno priznate organizatore aktivnosti kojima je jedinica lokalne samouprave osniva, za investicije i investiciono odravanje, kao i za stalne trokove; 2) finansiranje programa predvienih lokalnim planom obrazovanja odraslih; 3) finansijske podsticaje za opremanje nastavnim i drugim materijalnim sredstvima i razvojne programe i projekte u oblasti obrazovanja odraslih na lokalnom nivou; 4) rad saveta.

X. NADZOR
Inspekcijski i struno - pedagoki nadzor lan 62. Inspekcijski i struno-pedagoki nadzor nad radom organizatora aktivnosti vri Ministarstvo, u skladu sa Zakonom. Osiguranje kvaliteta rada u obrazovanju odraslih lan 63. Spoljanje vrednovanje kvaliteta rada javno priznatih organizatora aktivnosti koji realizuju programe obrazovanja odraslih vre Ministarstvo i Zavod za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja, u skladu sa Zakonom. javno priznatih

XI. KAZNENE ODREDBE


lan 64. Novanom kaznom od 100.000,00 do 1.000.000,00 dinara kaznie se za prekraj pravno lice javno priznati organizator aktivnosti, a od 10.000,00 do 250.000,00 preduzetnik javno priznati organizator aktivnosti koji: 1) 37); 2) izda javnu ispravu, odnosno uverenje suprotno odredbama ovog zakona (l. 38-40); 3) ne zakljui ugovor sa polaznikom, odnosno kandidatom ili ukljui u aktivnosti obrazovanja odraslih polaznika ili kandidata suprotno lanu 47. ovog zakona; 4) od polaznika ili kandidata naplati trokove koji se finansiraju iz budeta Republike Srbije (lan 48. stav 1); 5) angauje izvoae programa obrazovanja odraslih i druge saradnike suprotno l. 49-53. ne vodi evidenciju ili je vodi suprotno odredbama ovog zakona (l. 28-

- 22 Novanom kaznom od 5.000,00 do 100.000,00 dinara za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se i odgovorno lice javno priznatog organizatora aktivnosti.

XII. POVERAVANJE POSLOVA DRAVNE UPRAVE AUTONOMNOJ POKRAJINI


lan 65. Poslove utvrene lanom 18. stav 1. (postupak za izdavanje odobrenja drugoj organizaciji koja obavlja delatnost i ima sedite na teritoriji autonomne pokrajine); lanom 19. (oduzimanje odobrenja) i lanom 62. (inspekcijski nadzor), kao poverene obavlja nadleni organ autonomne pokrajine.

XIII. PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE


lan 66. Propisi potrebni za sprovoenje ovog zakona donee se u roku od est meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona. lan 67. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom glasniku Republike Srbije, a primenjuje se od 1. januara 2014. godine.

You might also like