Praktikum Mikroracunariiii IV

Elektrotehnika kola Tuzla
PRAKTIKUM ZA MIKRORAUNARE (Interni)
III/IV RAZRED Zanimanje: Tehniar raunarstva/elektronike/mehatronike (2 asa nedeljno, 34 sedmice) (3 asa nedeljno, 34 sedmice)
Praktikum Mikroraunari -Arduino
PRAVILA ZA RAD U RADIONICI

Da bi uenici ispunili postavljene zadatke neophodno je, na poetku, upoznati se sa Pravilima za rad u radionici. 1. Praktine vjebe predviene su za samostalan rad uenika pojedinano i u grupi, ime je omogueno aktivno uee uenika u radu, 2. Za normalno odvijanje praktine nastave neophodno je odravanje odgovarajue discipline na asovima, 3. Po dolasku u radionicu uenik zauzima mjesto za svojim stolom, upoznaje se sa svim ureajima, instrumentima i priborom koji se koristi u vjebi, 4. Prije povezivanje ureaja, instrumenta i pribora spojnim vodovima napohodno je, na osnovu eme spoja, pregledno i funkcionalno izvriti njihov prostorni raspored, kako bi omoguili brza i tana oitavanja, 5. Prostorni raspored treba napraviti tako da se blie postave instrumenti na kojima se vri oitavanje, dalje, ureaje za regulaciju, a najdalje, pomoni ureaji kojima se u toku vjebe ne rukuje direktno, 6. Po dolasku za radno mjesto, uenik kontrolie ispravnost ureaja i mjernih instrumenata (npr. savijena kazaljke, neispravan osigura, slab spoj, potrebno izvriti nul-korekciju instrumenta i sl.), 7. U sluaju sumnje u ispravnost ureaja i instrumenta uenik se mora obratiti profesoru, a nikako da ga sam popravlja. U tom sluaju uenik se izlae opasnosti da ga pokvari, ime prouzrokuje jo veu tetu, 8. S obzirom na osjetljivost instrumenta, kako u elektrinom tako i u mehanikom pogledu, uenik mora imati na umu da svako grublje i nepaljivije postavljenje instrumenta na sto, ili grubo rukovanje s njim moe ga otetiti. Instrumenti se moraju izuzetno paljivo koristiti, 9. Na svim instrumenima sa veim brojem mjernih podruja mjerenje treba zapoeti na podruju za najvie vrijednosti, a zatim prema potrebi ukljuiti i osjetljivija mjerna podruja, 10. Povezivanje ureaja i mjernih instrumenata spojnim vodovima vri se u beznaponskom stanju, 11. Uenik spajanju treba prii sistematski, to znai ne smije se spajati mehaniki ve logiki na osnovu prethodno dobro prouene i shvaene eme spoja, 12. Najprije treba sve instrumente i ureaje spojiti u seriju (zatvoriti glavni strujni krug bez prikljuka na izvor), a zatim, spajati paralelne grane (voltmetre, naponske grane vatmetra i brojila itd.), 13. Spajanje ureaja i instrumenata treba obavljati uvijek samo s jedne strane (samo s lijeva na desno, ili samo s desna na lijevo), pazei na polaritet instrumenata, 14. Za spajanje upotrebljavati vodove odgovarajue duine i izbjegavajui nepotrebna preplitanja. Loe spajanje moe prouzrokovati razliite smetnje (kontaktni otpor, nepravilne otklone kazaljke, greke mjerenja, itd.), to utie na izvoenje ogleda i tanost mjerenja, 15. Profesor vri kontrolu veza prema emi spoja. Uenik ne smije izvriti prikljuenje na izvor napajanja, zapoeti sa mjerenjem i ogledom prije nego dobije dozvolu od profesora, 16. Uenik treba mjerenje obaviti paljivo i savjesno. Svako dotjerivanje rezultata predstavlja vlastitu obmanu, mjerenja i ogled ini bezvrijednim, a cilj dalek i neispunjen,
3
17. Ako uenik nije siguran u tanost dobijenih vrijednosti mjerenjem, treba da ponovi mjerenje, 18. Po zavretku mjerenja ili ispitivanja najprije iskljuiti radni sto prekidaem, zatim izvor napajanja elektrinom energijom. Sve spojeve otpojiti, a ureaje, instrumente i pribor uredno srediti. Radno mjesto uenika u radionici po zavretku ispitivanja mora uvijek biti sreeno kako bi uenici iz naredne grupe mogli isto tako valjano obaviti svoj zadatak.
STRUJNI UDAR
Nae tijelo, kada se nae u strujnom kolu, predstavlja jedan otpor. Vrijednost tog otpora zavisi od stanja vlanosti koe, veliine kontaktne povrine i duine strujnog toka kroz tijelo. Prema nekim autorima od znaaja moe biti i raspoloenje ovjeka. U svakom sluaju vrijednost otpora je individualna stvar, odnosno mjenja se od ovjeka do ovjeka. Visina napona u strujnom kolu direktno utie na vrijednost otpora. Pri viim naponima struja probija kou na vie mjesta, pa se tako poveava kontaktna povrina, odnosno smanjuje se otpor. Otpor kojim se ovjeije tijelo suprostavlja proticanju struje sastoji se u stvari od tri redna otpora: ulaznog otpora, otpora tijela i izlaznog otpora. Ulazni i izlazni otpori su kontaktni otpori koji zavise od veliine dodirne povrine, vlanosti koe na tom mjestu i visine napona. U proraunu se mogu uzeti sljedee vrijednosti otpora ovjeijeg tijela u funkciji napona: Napon Otpor izmeu ruke i noge Otpor izmeu ruku 220 V 2500 1300 380 V 1900 1000
Proticanje el. struje kroz nae tijelo izaziva reakciju miinog ivanog sistema. Prag osjeaja nalazi se izmeu 1mA i 3 mA. Struje vee od 10 mA izazivaju grenje miia koje je pri proticanju 25 mA ve tako veliko da ne moemo odvojiti ruku ako smo akom uhvatili provodnik pod naponom. U toku nekoliko minuta moe nastupiti smrt, iako se smatra da su tek struje od 50 mA smrtonosne. Proticanje struje odreene jaine u blizini srca izaziva treperenje sranih pretkomora. Broj otkucaja se toliko poveava da takav napor srce ne moe izdrati i prestaje da radi. To se deava ako je jaina struje 100 mA i ako protie bar 3 sekunde. Jae struje su smrtonosne i u kraem vremenskom intervalu npr. 1 A ve u toku 0,4 sekunde. Proticanje takvih struja odreene jaine trenutno izaziva gr srca koji traje do deset minuta i ovjek umire. Poslije odvajanja od strujnog kola srce jedno vrijeme nepravilno otkucava, ali ovjek ipak ostane iv. Meutim usljed Dulove toplote javljaju se opekotine. Pri duem proticanju jake struje tijelo se ugljenie i izgubi teinu. Znatan uticaj ima i frekvencija el. struje. Od frekvencija koje se primjenjuju najopasnija je ona koju svakodnevno koristimo 50 Hz.
PRUANJE PRVE POMOI KOD UDARA ELEKTRINE STRUJE

U svakoj radnoj i pomonoj prostoriji ili na radilitu gdje se nalaze elektrina postrojenja i instalacije, ili se upotrebljavaju elektrini ureaji i aparati prisutna je stalna opasnost od ozlijeda usljed udara stuje. Ako osoba doivi elektrini udar moe zadobiti laka ili tea zdravstvena oteenja: opekotine, grenje miia, prekid disanja i rada srca. Teina oteenja zavisi o jaini, naponu i otporu protiv proticanja struje, te o trajanju njenog djelovanja na ozlijeenog. Glavno pravilo pri pruanju prve pomoi kod udara elektrine struje jest brzina akcije. To znai da treba to prije osloboditi ozlijeenog od djelovanja struje, a nakon toga odmah zapoeti oivljavanje, ako ozlijeeni ne die ili mu ne radi srce. OSLOBAANJE OD DJELOVANJA ELEKTRINE STRUJE Postupak oslobaanja ozlijeenog od djelovanja elektrine struje zavisi od okolnosti u kojima se desila nesrea, te od toga da li je struja niskog ili visokog napona. Prije svega toga, pokuati iskljuiti napon u onom dijelu postrojenja ili instalacije koji je u dodiru sa ozlijeenim.
NISKI NAPON
Iskljuiti napon pomou prekidaa, sklopki ili vaenjem utikaa ili osiguraa, eventualno prerezati vod ilzolovanim klijetima. Ako ni to nije mogue, odvaja se unesreeni od dodira sa naponom pomou izolovane kuke ili motke. Tom prilikom spasilac stane na suhu dasku, hrpu odjee ili sloene novine, te izbjegava dodir zidova, konstrukcija ili drugog pomonika.
VISOKI NAPON
Struju smije isklopiti samo struno osposobljen radnik pomou prekidaa ili sklopke. Prije isklapanja unesreeni se ne smije dodirivati niti pomou izolovanih sredstava, niti mu se smije neko pribliavati. Nakon isklapanja treba iskljuene dijelove uzemljiti da se poniti kapacitivni napon. Za odvajanje unesreenog od dodira sa naponom slue kuke, motke ili klijeta izolovana za dotini napon, po mogunosti uz upotrebu gumenih izama i rukavica. Pri svim postupcima oslobaanja iz kruga struje potrebno je osigurati da ozlijeeni ne zadobije nove i jo tee ozlijede.
OIVLJAVANJE
Nakon oslobaanja od djelovanja struje treba utvrditi zdravstveno stanje ozlijeenog, a prije svega da li krvari, da li die i da li mu radi srce. Ako ozlijeeni krvari prvo treba zaustaviti krvarenje. Ako se utvrdi da je to potrebno, treba zapoeti na samom mijestu nesree s primjenom slijedeih metoda oivljavanja: umjetnog disanja u sluaju prestanka disanja,
5
Praktikum Mikroraunari -Arduino vanjske masae srca, kombinovane metode oivljavanja u sluaju prividne smrt.
U tim sluajevima treba obavezno obavjestiti zdravstvenu ustanovu. Oivljavanje e imati izgleda na uspjeh samo onda, ako stanje prividne smrti nije trajalo due od 10 do 15 minuta.
UMJETNO DISANJE
Od metoda umjetnog disanja najbolje je primjenjivati umjetno disanje uduvavanjem zraka pomou usta, jer je pokazala najvie uspjeha. Umjetno disanje treba izvoditi brzo i odreenim redoslijedom: 1. Ozlijeeni se poloi na lea i brzim manevrom srednjeg prsta provjeri se prohodnost usne upljine u drijelo. 2. Spasilac klekne pored glave ozlijeenog, jednom rukom potisne vilicu ozlijeenog naprijed i prema gore tako da donji zubi budu ispred gornjih, a usne stisnute da proputaju zrak, dok drugu ruku stavi na tjeme i glavu mu zabaci to vie unatrag. 3. Duboko udahnuvi spasilac ubuhvati nos ozlijeenog i snano uduva kroz nosnice udahnuti zrak. Istovremeno posmatra da li se grudni ko iri i kad to ustanovi, odmakne svoja usta da bi ozlijeeni izdahnuo zrak prirodnim istezanjem grudnog koa. Ponekad se prilikom uduvavanja zraka osjeti otpor, a grudni ko se ne iri. Tada treba pogledati disajne puteve i ako je u pitanju zaepljenost nosne upljine, treba uduvati zrak kroz poluotvorena usta ozlijeenog. 4. Prvih desetak uduvavanja izvede se brzo i uzastopno a zatim se uduvavanje nastavi ravnomijerno u ritmu normalnog disanja. 5. Umjetno disanje se mora provoditi tako dugo, dok se ne uspostavi prirodno disanje ili do dolaska lijenika.
VANJSKA MASAA SRCA

Vanjsku masau srca treba zapoeti odmah im prestane ili jako oslabi rad srca. To se moe ustanoviti po tome, to se ne moe napipati puls na arterijama vrata, ruke ili bedra, a ozlijeenom su proirene zjenice i poprimi mrtvaki izgled. Vanjska masaa izvodi se na slijedei nain: 1. Spasilac poloi ozlijeenog leima na tvrdu podlogu i klekne do njega s njegove desne strane. 2. Tada se preklopi dlan jedne ruke preko nadlakatnice druge ruke i poloi ih na donji dio grudne kosti. Svake sekunde pritisne se tolikom snagom da se grudni ko ulegne za 3-5 cm. Nakon pritiska treba ruke opustiti, ime se omoguuje irenje grudnog koa i punjenje srca krvlju. 3. Vanjska masaa izvodi se 5-10 minuta i ako se za to vrijeme ne uspostavi normalan rad srca, izgledi na uspjeh oivljavanja su minimalni.
KOMBINOVANA METODA OIVLJAVANJA

U sluaju da istovremeno prestane disanje i rad srca treba primjeniti kombinovanu metodu, to znai da se naizmjenino vri umjetno disanje i vanjska masaa srca. Poeljno je da oivljavanje izvode dvije osobe, od kojih jedna izvodi umjetno disanje a druga masau srca. Izvede se 3-4 uduvavanja vazduha, a potom 15-20 pritisaka na grudnu kost. Postupak se ponavlja dok se ne uspostavi normalan rad srca i plua ili dok ne stigne lijenik. Po zavrenom uspjenom oivljavanju ozlijeeni esto ostaje u nesvjesnon stanju, pa mu i dalje prijete smetnje pri disanju i radu srca. Od tih opasnosti titimo ga postavljanjem u poloaj na bok. Kada ozlijeeni doe k svijesti, prua mu se prva pomo i za eventualno druge ozlijede. Nakon toga ozlijeeni se prenese u mirnu prostoriju gdje se ostavi leei zatien od hladnoe a moe mu se dati o topli bezalkoholni napitak. Uz ozlijeenog trebaju ostati osobe koje e do dolaska lijenika moi ponovo pruiti prvu pomo, ako to bude potrebno. Iako izgleda da se ozlijeeni potpuno oporavio, treba ga ipak prevesti u zdravstvenu ustanovu radi pregleda i spreavanja mogueg oka.
LABORATORIJA ZA ELEKTRONIKU/MEHATRONIKU/RAUNARSTVO
LABORATORIJSKA VJEBA BR.1 ARDUINO UNO - UVOD
UENIK: ________________________ RAZRED: ________________________ DATUM: ________________________ VJEBU PREGLEDAO: ____________ DATUM: _________________________
- ELEKTROTEHNIKA KOLA TUZLA
Cilj vjebe: Upoznavanje sa Arduino Uno razvojnom platformom. Zadatak vjebe: Prepoznavanje osnovnih elemenata Arduino Uno razvojne platforme i Arduino IDE-a.
Potrebni elementi za vjebu: 1. Arduino Uno
1kom
ema spoja
Koraci za realizaciju vjebe: 1. U praktikumu na osnovu priloene eme spoja prepoznati i navesti osnovne karakteristike Arduino Uno razvojne platforme, IDE-a i mikrokontrolera.
1. Arduino UNO je baziran na mikrokontroleru Atmel a. b. c. d. e. Atmega328 Atmega123 Atmega007 SegaMega223 Atmega238
2. Mikrokontroler na Arduino Uno razvojnoj platform ima: a. 12 digitalnih ulaza/izlaza b. 14 digitalnih ulaza/izlaza c. 13 digitalnih ulaza/izlaza 3. Naponski nivo ulaza/izlaza je a. RTL naponskog nivoa (0 i 12V) b. DCL naponskog nivoa (0 i 1,5V) c. TTL naponskog nivoa (0 i 5V) 4. Mikrokontroler na Arduino Uno razvojnoj platform ima: a. b. c. d. e. 3 analognih ulaza 2 analognih ulaza 1 analognih ulaza 5 analognih ulaza 6 analognih ulaza
5. Mikrokontroler na Arduino Uno razvojnoj platform ima: _____ PWM izlaza? 6. Mikrokontroler na Arduino Uno razvojnoj platform ima: _____ serijski port? 7. Mikrokontroler na Arduino Uno razvojnoj platform ima: a. b. c. d. 8 KB 16KB 1024KB 32KB Flash memorije
10
8. Mikrokontroler na Arduino Uno razvojnoj platform ima: _____ SRAM? 9. Mikrokontroler na Arduino Uno razvojnoj platform ima: _____ EEPROM? 1. Arduino Uno IDE daje opciju programiranja u: a. pojednostavljenoj JAVI b. pojednostavljenom BASICU c. pojednostavljenom C-u 2. Navedi nazive i opii dvije osnovne funkcije:
____________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________
Zakljuak: ____________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________
11
LABORATORIJSKA VJEBA BR.2 ARDUINO UNO HELLO WORLD (pinMode-digitalWrite)
12
Praktikum Mikroraunari -Arduino Cilj vjebe: Upoznavanje sa pinMode() i digitalWrite() fukcijama. Zadatak vjebe: Kreirati Sketch za kontrolu rada LE diode.
Potrebni elementi za vjebu: 1. Arduino Uno 2. LE dioda 3. Otpornik 330
1kom 1kom 1kom
ema spoja:
Koraci za realizaciju vjebe: 1. Poveite Arduino sa LE diodom na osnovu priloene eme spoja. 2. Kreirajte Sketch kojim ete upravljati radom led diode (toggle state) Osnovne torijske postavke: pinMode( ) Opis Definie stanje pina kao ulazno ili izlazno. Sintaksa pinMode(pin, mode) ;
13
Parameteri pin: broj pina koji elite koristit mode: INPUT, OUTPUT, or INPUT_PULLUP
Praktikum Mikroraunari -Arduino Nita. Vraa digitalWrite( ) Opis Zapisuje HIGH ili LOW vrijednost na digitalnom pinu. Ako je pin definisan kao OUTPUT sa pinMode() funkcijom, njegov napon e biti podeen na 5V HIGH ili 0V LOW.
Sintaksa digitalWrite(pin, value); Parameteri pin: broj pina koji elite koristit value: HIGH or LOW Vraa Nita.
Rjeenje:
Zakljuak: ________________________________________________________________ ____________

14
Praktikum Mikroraunari -Arduino ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________
15
LABORATORIJSKA VJEBA BR.3 ARDUINO UNO TREE SVJETLO
Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad
17
Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad Cilj vjebe: Koristei znanje steeno u prethodnoj vjebi kreirati sketch koji simulira trcece svjetlo i efekat novogodinjih lampica. Zadatak vjebe: Kreirati Sketch za kontrolu rada LE diode.
1kom 5kom 5kom
ema spoja:
Koraci za realizaciju vjebe: 1. Kreirajte emu spoja koristei Fritzing skicu 2. Kreirajte Sketch kojim ete upravljati radom led dioda (tree svjetlo)
18
Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad Osnovne torijske postavke: pinMode( ) Opis Definie stanje pina kao ulazno ili izlazno. Sintaksa pinMode(pin, mode)
Parameteri pin: broj pina koji elite koristit mode: INPUT, OUTPUT, or INPUT_PULLUP Vraa Nita.
digitalWrite( ) Opis Zapisuje HIGH ili LOW vrijednost na digitalnom pinu. Ako je pin definisan kao OUTPUT sa pinMode() funkcijom, njegov napon e biti podeen na 5V HIGH ili 0V LOW.
Sintaksa digitalWrite(pin, value) Parameteri pin: broj pina koji elite koristit value: HIGH or LOW Vraa Nita.
Rjeenje:
Zakljuak: ________________________________________________________________ ____________

19
Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________
20
LABORATORIJSKA VJEBA BR.4 ARDUINO UNO BINARNI BROJA
22
Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad Cilj vjebe: Koristei znanje steeno u prethodnoj vjebi kreirati sketch koji simulira binarni broja. Zadatak vjebe: Kreirati Sketch za kontrolu rada LE diode.
1kom 5kom 5kom
ema spoja:
Koraci za realizaciju vjebe: 1. Kreirajte emu spoja koristei Fritzing skicu 2. Kreirajte Sketch kojim ete upravljati radom led dioda (binarni broja)
23
Rjeenje:
Zakljuak: ________________________________________________________________ ____________

24
25
LABORATORIJSKA VJEBA BR.5 ARDUINO UNO SEMAFOR
27
Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad Cilj vjebe: Koristei znanje steeno u prethodnim vjebama kreirati sketch koji simulira rad semafora. Zadatak vjebe: Kreirati Sketch za kontrolu rada LE diode.
1kom 3kom 3kom
ema spoja:
Koraci za realizaciju vjebe: 1. Kreirajte emu spoja koristei Fritzing skicu. 2. Kreirajte Sketch kojim ete upravljati radom led dioda (semafor)
28
Rjeenje:
Zakljuak: ________________________________________________________________ ____________

29
30
LABORATORIJSKA VJEBA BR.6 ARDUINO UNO 7 SEGMENT DISPLAY
32
Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad Cilj vjebe: Koristei znanje steeno u prethodnoj vjebi kreirati sketch koji simulira trcece svjetlo i efekat novogodinjih lampica. Zadatak vjebe: Kreirati Sketch za kontrolu rada LE diode.
Potrebni elementi za vjebu: 1. Arduino Uno 2. LE dioda 3. Otpornik 1K
1kom 5kom 1kom
ema spoja:
Koraci za realizaciju vjebe: 1. Kreirajte emu spoja koristei Fritzing skicu. 2. Kreirajte Sketch kojim ete upravljati radom 7 segmentnog displeja. Osnovne torijske postavke:
33
Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad pinMode( ) Opis Definie stanje pina kao ulazno ili izlazno. Sintaksa pinMode(pin, mode)
Rjeenje:
Zakljuak: ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________

34
Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad ________________________________________________________________ ____________
35
LABORATORIJSKA VJEBA BR.7 ARDUINO UNO DEBOUNCING (digitalRead)
37
Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad Cilj vjebe: Upoznavanje sa digitalRead() funkcijom. Zadatak vjebe: Kreirati Sketch za kontrolu rada LE diode.
Potrebni elementi za vjebu: 1. Arduino Uno 2. Otpornik 10K 3. Taster
1kom 1kom 1kom
ema spoja:
Koraci za realizaciju vjebe: 1. Kreirajte sklop sa koristei emu spoja. 2. Kreirajte Sketch kojim ete upravljati radom LE diode na pinu 13 na nain da se svakim pritiskom taster mjenja stanje na pinu 13. 3. Korisititi pomone Boolean varijable za za provjeru predhodnog stanja tastera i LE diode! Osnovne torijske postavke: digitalRead() Opis Prati vrijednost odgovarajueg digitalnog pina, HIGH ili LOW. Sintaksa digitalRead(pin) Parameteri pin: broj digitalnog pina koji elimo pratiti (int) Vraa (return) HIGH ili LOW
38
Rjeenje:
int switchPin = 8; int ledPin = 13; boolean lastButton=LOW; boolean currentButton=LOW; boolean ledOn=false; void setup() { pinMode(switchPin, INPUT); pinMode(ledPin, OUTPUT); } boolean debounce(boolean lastButton) { boolean current =digitalRead(switchPin); if (lastButton !=current) { delay(5); current =digitalRead(switchPin); } return current; } void loop() { currentButton = debounce(lastButton); if(currentButton==HIGH && lastButton == LOW) { ledOn=!ledOn; } lastButton=currentButton; digitalWrite(ledPin, ledOn); }
Zakljuak: ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________

39
LABORATORIJSKA VJEBA BR.8 ARDUINO UNO KONTROLA 7 SEDGMENTNOG DISPLEJA
40
41
Cilj vjebe: Upotreba digitalRead() funkcije. Zadatak vjebe: Kreirati Sketch za kontrolu rada 7 segmentnog displeja.
Potrebni elementi za vjebu: 1. Arduino Uno 2. 7 segmentni displej 3. Otpornik 10K 4. Kondenzator 100nF 5. Taster
1kom 1kom 1kom 1kom 1kom
ema spoja:
Koraci za realizaciju vjebe: 1. Kreirajte sklop sa koristei Fritzing skicu. 2. Kreirajte Sketch kojim ete upravljati radom 7 segmentim displeja na nain da se svakim pritiskom taster mjenja prikaz na istom od 0-9. Osnovne torijske postavke: digitalRead() Opis Prati vrijednost odgovarajueg digitalnog pina, HIGH ili LOW. Sintaksa digitalRead(pin)
Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad Parameteri pin: broj digitalnog pina koji elimo pratiti (int)
Vraa (return) HIGH ili LOW
Rjeenje:
Zakljuak:
43
Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________
44
LABORATORIJSKA VJEBA BR.9 ARDUINO UNO PWM (analogWrite)
- ELEKTROTEHNIKA KOLA TUZLA Cilj vjebe: Upotreba analogWrite() funkcije. Zadatak vjebe: Kreirati Sketch za upravljane radom LE diode sa fade in i fade out efektom.
Potrebni elementi za vjebu: 1. Arduino Uno 2. LE diode 3. Otpornik 220
1kom 1kom 1kom
ema spoja:
Koraci za realizaciju vjebe: 1. Kreirajte emu spoja koristei Fritzing skicu. 2. Kreirajte Sketch kojim ete upravljati radom LE didode na nain da se u jednakim vremenskim intervalima pojacavati intezitet svjetlosti LE diode do maksimalne vrijednsoti (255) i vice versa do (0). Osnovne torijske postavke:
46
Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad analogWrite() Opis Zapisuje analognu vrijednost (PWM signal) na pin. Sintaksa analogWrite(pin, value)
Parameteri pin: pin na koji emo poslati PWM signal value: radni ciklus: izmeu 0 (uvjek iskljueno) i 255 (uvjek ukljueno) Vraa (return) nita
Rjeenje:
47
Zakljuak: ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________
48
LABORATORIJSKA VJEBA BR.10 ARDUINO UNO RGB LE dioda
- ELEKTROTEHNIKA KOLA TUZLA Cilj vjebe: Upotreba analogWrite() funkcije. Zadatak vjebe: Kreirati Sketch za upravljane radom RGB LE diode sa fade in i fade out efektom.
Potrebni elementi za vjebu: 1. Arduino Uno 2. RGB LE diode 3. Otpornik 150 4. Otpornik 100
1kom 1kom 1kom 2kom
ema spoja:
Koraci za realizaciju vjebe: 1. Kreirajte testni sistem koristei Fritzing emu spoja. 2. Kreirajte Sketch kojim ete upravljati radom LE didode na nain da se u jednakim vremenskim intervalima pojacavati intezitet svjetlosti RGB LE diode do maksimalne vrijednsoti (255) i vice versa do (0). Osnovne torijske postavke:
50
Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad analogWrite() Opis Zapisuje analognu vrijednost (PWM signal) na pin. Sintaksa analogWrite(pin, value)
Parameteri pin: pin na koji emo poslati PWM signal value: radni ciklus: izmeu 0 (uvjek iskljueno) i 255 (uvjek ukljueno) Vraa (return) nita
Rjeenje:
51
Zakljuak: ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________
52
LABORATORIJSKA VJEBA BR.11 ARDUINO UNO RGB LE diode i digital input
- ELEKTROTEHNIKA KOLA TUZLA Cilj vjebe: Upotreba analogWrite() i digitalRead() funkcije. Zadatak vjebe: Kreirati Sketch za upravljane radom RGB LE diode sa gdje se intenzitet svjetlosti svake ponaosob odreuje na osnovu podeenja tastera .
Potrebni elementi za vjebu: 1. Arduino Uno 2. RGB LE diode 3. Taster 4. Otpornik 10K 5. Kondenzator 100nF 6. Otpornik 150 7. Otpornik 100
1kom 1kom 2kom 2kom 2kom 1kom 2kom
ema spoja:
Koraci za realizaciju vjebe: 1. Dovrite emu spoja koristei djelimino zavrenu Fritzing skicu.
54
Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad 2. Kreirajte Sketch kojim ete upravljati radom RGB LE diode na nain da se tasterom 1 ukljuuje jedna od LE diode a tasterom dva podeava intezitet svjetlosti iste. Osnovne torijske postavke: analogWrite() Opis Zapisuje analognu vrijednost (PWM signal) na pin. Sintaksa analogWrite(pin, value) Parameteri pin: pin na koji emo poslati PWM signal value: radni ciklus: izmeu 0 (uvjek iskljueno) i 255 (uvjek ukljueno) Vraa (return) nita
Rjeenje:
55
Zakljuak: ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________
56
LABORATORIJSKA VJEBA BR.12 ARDUINO UNO POTENCIOMETAR (analogRead, serialBegin, serialPrintln)
58
Cilj vjebe: Upotreba analogRead() , serialBegin() i serialPrintln() funkcije. Zadatak vjebe: Kreirati Sketch pomou koje ete pratiti analognu vrjednost ulaza na Serial Monitoru.
Potrebni elementi za vjebu: 1. Arduino Uno 2. Potenciomentar 10K
1kom 1kom
ema spoja:
Koraci za realizaciju vjebe: 1. Kreirajte testni sistema koristei Fritzing skicu. 2. Kreirajte Sketch kojim ete itati analognu vrijednost sa analognog pina 0 te vrijednost prikazati u Serial Monitoru. Osnovne torijske postavke: analogRead() Opis ita vrijednost sa definsanog analognog pina (10-bitni A/D konverter). Ulazni napon od 0 do 5 V se mapira u integer vrijednost od 0 do 1023. Sintaksa analogRead(pin) Parameteri pin: broj analognog pina (0 do 5) Vraa (return) int (0 do 1023)
Primjer:
59
Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad int val =0; int pin = 3; val = analogRead(Pin); serialBegin() Opis Podeava brzinu protoka podataka za srijsku komunikaciju.(2400, 9600 itd) Sintaksa Serial.begin(speed)
Parameteri speed: biti po sekundi (baud) - long Vraa (return) nita
Primjer:
void setup() { Serial.begin(9600); // otvara serijski port i postavlja brzinu protoka podataka na 9600 bps } void loop() { } serialPrintln() Opis Prikazuje podatke u teksutlanom obliku na serijskom portu u ASCII format sa carriage return karakterom (ASCII 13, '\r') i karakterom za novu liniju (ASCII 10, '\n') Sintaksa Serial.println(val) Serial.println(val, format) Parameteri val: vrijednost koja se prikazuje format: definise bazu broja (int) ili broj decimalnih mjesta (float) Vraa (return) size_t (long): println() vraa broj poslanih bajta, s tima da je ovo opciono
Primjer:
void setup(){ Serial.begin(9600); Serial.println("Zdravo svjete");// alje na serijski port Zdravo svjete u ASCII formatu } void loop() { }
Rjeenje:
60
Zakljuak: ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________
61
LABORATORIJSKA VJEBA BR.13 ARDUINO UNO POTENCIOMETAR LE dioda
- ELEKTROTEHNIKA KOLA TUZLA Cilj vjebe: Upotreba analogRead(), analogWrite() , serialBegin() i serialPrintln() funkcije. Zadatak vjebe: Kreirati Sketch za upravljenje intezitetom svjetlosti LE diode.
Potrebni elementi za vjebu: 1. Arduino Uno 2. K164NK047-10 3. LE diode 4. Otpornik 330
1kom 1kom 1kom 1kom
ema spoja:
Koraci za realizaciju vjebe: 1. Kreirajte testni sistema koristei Fritzing skicu. 2. Kreirajte Sketch kojim ete itati analognu vrijednost sa analognog pina 0 te vrijednost prikazati u Serial Monitoru i regulirati intenzitet svjetlosti LE diode na osnovu te vrijednosti. Osnovne torijske postavke:
63
analogRead() Opis ita vrijednost sa definsanog analognog pina (10-bitni A/D konverter). Ulazni napon od 0 do 5 V se mapira u integer vrijednost od 0 do 1023.
Sintaksa analogRead(pin) Parameteri pin: broj analognog pina (0 do 5) Vraa (return) int (0 do 1023)
Rjeenje:
Zakljuak: ________________________________________________________________ ____________

64
65
LABORATORIJSKA VJEBA BR.14 ARDUINO UNO TERMISTOR (Pojednostavljena Steinhart-Hart B jednaina)
Cilj vjebe: Upotreba analogRead(), analogWrite() , serialBegin() i serialPrintln() funkcije. Zadatak vjebe: Kreirati Sketch za proraun temperature pomou B-jednaine.
Potrebni elementi za vjebu: 1. Arduino Uno 2. Termistor NTC 10K 3. Termistor NTC 47K 4. Otpornik 4.7K
1kom 1kom 1kom 1kom
ema spoja:
Koraci za realizaciju vjebe: 1. Kreirajte testni sistem koristei Fritzing skicu. 2. Kreirajte Sketch kojim ete itati analognu vrijednost sa analognog pina 0 te vrijednost prikazati u Serial Monitoru. Koristei pojednostavljenu Steinhart-Hart B jednainu izraunati temperature u Kelvinima i C iste prikazati u Serial Monitoru. Osnovne torijske postavke:
67
Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad NTC termistori se mogu definisati i B () parametrom, na nain da se temperatura moe dobiti iz izraza:
, gdje je: B - 4450 za NTC K164NK047 T0 - 25 C = 298.15 K R0 47K A R se rauna na osnovu izraza: R = (1024 * BalanceResistor/ADC) - BalanceResistor analogRead() Opis ita vrijednost sa definsanog analognog pina (10-bitni A/D konverter). Ulazni napon od 0 do 5 V se mapira u integer vrijednost od 0 do 1023.
Sintaksa analogRead(pin) Parameteri pin: broj analognog pina (0 do 5) Vraa (return) int (0 do 1023)
Rjeenje:
68
Zakljuak: ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________
69
LABORATORIJSKA VJEBA BR.15 ARDUINO UNO LM35
Cilj vjebe: Upotreba analogRead(), analogWrite() , serialBegin() i serialPrintln() funkcije. Zadatak vjebe: Kreirati Sketch za proraun temperature pomou B-jednaine.
Potrebni elementi za vjebu: 1. Arduino Uno 2. LM35
1kom 1kom
ema spoja:
Koraci za realizaciju vjebe: 1. Kreirajte testni sistem koristei Fritzing skicu. 2. Kreirajte Sketch kojim ete itati analognu vrijednost sa analognog pina 0 te vrijednost prikazati u Serial Monitoru. Koristei jednainu za proraun temperature izraunati temperature u C, K i F te iste prikazati u Serial Monitoru. Osnovne torijske postavke:
71
Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad Temperatura temepraturnog senzora LM35 se moe izraunati prema sledeem izrazu: T = (Vcc * ADC * 100.0) / 1024; Celsius = Kelvin - 273.15 Celsius = 5/9 x (Fahrenheit -32) analogRead() Opis ita vrijednost sa definsanog analognog pina (10-bitni A/D konverter). Ulazni napon od 0 do 5 V se mapira u integer vrijednost od 0 do 1023. Sintaksa analogRead(pin) Parameteri pin: broj analognog pina (0 do 5) Vraa (return) int (0 do 1023)
Rjeenje:
72
Zakljuak: ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________
73
LABORATORIJSKA VJEBA BR.16 ARDUINO UNO RELEJ
Cilj vjebe: Upoznavanje sa relejima njihovm primjenom i nainom spajanja. Zadatak vjebe: Kreirati Sketch za kontrolu rada releja.
Potrebni elementi za vjebu: 1. Arduino Uno 2. SPDT relej 3. NPN tranzistor 4. Otpornik 1K 5. Dioda 1N4004 6. Potroa DC motor-ventilator
1kom 1kom 1kom 1kom 1kom 1kom
ema spoja:
Koraci za realizaciju vjebe: 1. Kreirajte testni sistem koristei Fritzing skicu. 2. Kreirajte Sketch kojim ete digitalnim izlazom ukljuiti neki vei potroa. Osnovne torijske postavke:
75
Rjeenje:
Zakljuak: ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________
76
77
LABORATORIJSKA VJEBA BR.17 ARDUINO UNO REGULACIJA TEMPERATURE
78
Cilj vjebe: Upoznavanje sa relejima njihovm primjenom, nainom spajanja monitoring temperature. Zadatak vjebe: Kreirati Sketch za proraun temperature pomou B-jednaine. Potrebni elementi za vjebu: 1. Arduino Uno 1kom 2. SPDT relej 1kom 3. NPN tranzistor 1kom 4. Otpornik 1K 1kom 5. Dioda 1N4004 1kom 6. Potroa DC motor-ventilator 1kom 7. LM35 1kom ema spoja:
Koraci za realizaciju vjebe: 1. Kreirajte testni sistem koristei Fritzing skicu. 2. Kreirajte Sketch kojim ete digitalnim izlazom ukljuiti ventilator na odreenoj temperature ten a taj nain kontrolirati istu . Osnovne torijske postavke:
79
Rjeenje:
80
Zakljuak: ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________
81
LABORATORIJSKA VJEBA BR.18 ARDUINO UNO REGULACIJA BRZINE VRTNJE DC MOTORA
82
Cilj vjebe: Upotreba MOSFET-a, nain spajanja. Zadatak vjebe: Kreirati Sketch za regulaciju brzine vrtnje ventilatora ili DC motora.
Potrebni elementi za vjebu: 1. Arduino Uno 2. IRF520 3. Otpornik 330 4. Otpornik 2,2 K 5. Dioda 1N4004 6. Potroa DC motor-ventilator
ema spoja:
83
Koraci za realizaciju vjebe: 1. Kreirajte testni sistem koristei Fritzing skicu. 2. Kreirajte Sketch kojim ete digitalnim izlazom kontrolirati brzinu vrtnje DC motora. Osnovne torijske postavke:
Rjeenje:
Zakljuak: ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________

84
85
LABORATORIJSKA VJEBA BR.19 ARDUINO UNO KONTROLA TEMPERATURE
86
Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad - ELEKTROTEHNIKA KOLA TUZLA
Cilj vjebe: Upotreba MOSFET-a, nain spajanja. Zadatak vjebe: Kreirati Sketch za regulaciju brzine vrtnje ventilatora ili DC motora u zavisnosti od promjene temperature.
Potrebni elementi za vjebu: 1. Arduino Uno 2. IRF520 3. Otpornik 330 4. Otpornik 2,2 K 5. Dioda 1N4004 6. Temperaturni sensor LM35 7. Potroa DC motor-ventilator
1kom 1kom 1kom 1kom 1kom 1kom 1kom
ema spoja:
Koraci za realizaciju vjebe: 1. Kreirajte testni sistem koristei Fritzing skicu.

87
Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad 2. Kreirajte Sketch kojim ete digitalnim izlazom kontrolirati brzinu vrtnje DC motora, na nain da se definie minimalna i maksimalan temperatura system u slucaju prekoracena temperature ukljuciti ventilator koji ce hladiti senzor do predefinisane temperature. to je temepratura senzora blie predefinisanoj vrijednosti intezitet puhanja zraka treba da bude sve slabiji.
Rjeenje:
88
Zakljuak: ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________
89
LABORATORIJSKA VJEBA BR.20 ARDUINO UNO 2x16 LCD display
90
Cilj vjebe: Upotreba 2x16 LCD displeja, nain spajanja. Zadatak vjebe: Kreirati Sketch za prikaz teksta .
Potrebni elementi za vjebu: 1. Arduino Uno 2. 2x16 LCD display 3. Potenciometar 10K
1kom 1kom 1kom
ema spoja:
Koraci za realizaciju vjebe: 1. Kreirajte testni sistem koristei Fritzing skicu. 2. Kreirajte Sketch u kojem cete pozvati biblioteku LiquidCrystal.h naredbom include.h i koristeci HELP upoznati se sa funkcijama potrebnim za ispis teksta na lcd display, u prvom redu, ako je moguce napisati svoje ime a u drugom
91
Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad razred i odjeljenje. Koristei funkciju scroll(), kreirati efekat skrolanja tekst lijevo i desno u drugom redu po 5 mjesta.
92
Rjeenje:
Zakljuak: ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________
93
94
LABORATORIJSKA VJEBA BR.21 ARDUINO UNO 2x16 LCD display i LM35
95
Cilj vjebe: Upotreba 2x16 LCD displeja, nain spajanja. Zadatak vjebe: Kreirati Sketch za prikaz temperature.
Potrebni elementi za vjebu: 1. Arduino Uno 2. 2x16 LCD display 3. Potenciometar 10K 4. LM35
1kom 1kom 1kom 1kom
ema spoja:
Koraci za realizaciju vjebe: 1. Kreirajte testni sistem koristei Fritzing skicu. 2. Kreirajte Sketch u kojem cete pozvati biblioteku LiquidCrystal.h naredbom include.h i prikazati temperature u C u prvom redu, a u drugom vrijednost napona na analognom izlazu A0. Kreirati tabelu vrjednosti napona i odgovarajue temperature.
96
Rjeenje:
Zakljuak: ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________
97
98
LABORATORIJSKA VJEBA BR.22 ARDUINO UNO RS 232
99
Cilj vjebe: Upotreba RS 232 komunikacije. Zadatak vjebe: Kreirati Sketch za prikaz zaprimljenog texta sa PC.
Potrebni elementi za vjebu: 1. Arduino Uno
1kom
ema spoja:
Koraci za realizaciju vjebe: 1. Kreirajte testni sistem koristei Fritzing skicu. 2. Kreirajte Sketch u kojem ete zaprimljene podatke poslane na serijski port sa hyperterminala ponovno vratiti ka PC! .
100
Osnovne teorijske postavke: U daljem je slikovito prikazan put za otvaranje konecije prema odabranom serijskom portu u ovom sluaju COM8, kao i osnovne postavke HyperTerminala. Ne zaboravite u sketch-u u Setup funkciji inicijalizirati funkciju Serial.begin(9600).
Nova konekcija
Odabir COM porta
Osnovne postavke za COM port Ukljuite prve dvije opcije u ASCII Sending
101
Posaljite sledei string!
102
Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad Primjer int incomingByte = 0; // for incoming serial data void setup() { Serial.begin(9600); } void loop() { // send data only when you receive data: if (Serial.available() > 0) { // read the incoming byte: incomingByte = Serial.read(); // say what you got: Serial.print("I received: "); Serial.println(incomingByte, DEC); } } // opens serial port, sets data rate to 9600 bps
Rjeenje:
Zakljuak: ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________
103
104
LABORATORIJSKA VJEBA BR.23 ARDUINO UNO RS232 kontrola Ureaja
105
Cilj vjebe: Kontrola ureaja upotrebom serijske komunikacije. Zadatak vjebe: Kreirati Sketch za kontrolu rada releja.
Potrebni elementi za vjebu: 1. Arduino Uno 2. SPDT relej 3. NPN tranzistor 4. Otpornik 1K 5. Dioda 1N4004 6. Potroa DC motor-ventilator
ema spoja:
Koraci za realizaciju vjebe: 1. Kreirajte testni sistem koristei Fritzing skicu. 2. Kreirajte Sketch kojim ete na osnovu zaprimljenih podatak sa serijskog porta ukljuiti ili iskljuiti neki vei potroa. Osnovne torijske postavke:
106
Napomena: Ukoliko se na serijskom portu pojavi karakter U ukljui ureaja a ukoliko se pojavi I iskljui ureaj, sve druge karaktere i znakove zanemarite.
Rjeenje:
107
Zakljuak: ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________
108
LABORATORIJSKA VJEBA BR.24 ARDUINO UNO RS 232 REGULACIJA BRZINE VRTNJE DC MOTORA
109
Cilj vjebe: RS232 komunikacija i upravljanje aktuatoroma. Zadatak vjebe: Kreirati Sketch za regulaciju brzine vrtnje ventilatora ili DC motora.
Potrebni elementi za vjebu: 1. Arduino Uno 2. IRF520 3. Otpornik 330 4. Otpornik 2,2 K 5. Dioda 1N4004 6. Potroa DC motor-ventilator
ema spoja:
110
Koraci za realizaciju vjebe: 1. Kreirajte testni sistem koristei Fritzing skicu. 2. Kreirajte Sketch kojim ete na osnovu podatak sa serijskog porta definisati brzinu vrtnje DC motora. Osnovne torijske postavke:
Rjeenje:
Zakljuak: ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________

111
112
LABORATORIJSKA VJEBA BR.25 ARDUINO UNO SERVO MOTOR
113
Cilj vjebe: Servo motor, pricip rada, upravljanje. Zadatak vjebe: Kreirati Sketch za pozicionoranje servo motora.
Potrebni elementi za vjebu: 1. Arduino Uno 2. RC Servo motor
1kom 1kom
ema spoja:
Koraci za realizaciju vjebe: 1. Kreirajte testni sistem koristei Fritzing skicu. 2. Kreirajte Sketch koji e ciklino ponavljati tri radnje, postavljanje u krajnji lijevi, krajnji desni i srednji poloaj. Osnovne torijske postavke:
114
Primjer
#include <Servo.h> Servo myservo; // create servo object to control a servo a maximum of eight servo objects can be created int pos = 0; // variable to store the servo position void setup() { myservo.attach(9); // attaches the servo on pin 9 to the servo object } void loop() { for(pos = 0; pos < 180; pos += 1) // goes from 0 degrees to 180 degrees { // in steps of 1 degree myservo.write(pos); // tell servo to go to position in variable 'pos' delay(15); // waits 15ms for the servo to reach the position } for(pos = 180; pos>=1; pos-=1) // goes from 180 degrees to 0 degrees { myservo.write(pos); // tell servo to go to position in variable 'pos' delay(15); // waits 15ms for the servo to reach the position } }
Rjeenje:
115
Zakljuak: ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________
116
LABORATORIJSKA VJEBA BR.26 ARDUINO UNO SERVO MOTOR I POTENCIOMEATAR
117
- ELEKTROTEHNIKA KOLA TUZLA Cilj vjebe: Servo motor, pricip rada, upravljanje. Zadatak vjebe: Kreirati Sketch za pozicionoranje servo motora.
Potrebni elementi za vjebu: 1. Arduino Uno 2. RC Servo motor 3. Potenciometar 10K
1kom 1kom 1kom
ema spoja:
Koraci za realizaciju vjebe: 1. Kreirajte testni sistem koristei Fritzing skicu. 2. Kreirajte Sketch koji e korisit map funkciju. Osnovne torijske postavke:
118
Rjeenje:
119
Zakljuak: ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________
120
LABORATORIJSKA VJEBA BR.27 ARDUINO UNO SERVO MOTOR I RS232
121
- ELEKTROTEHNIKA KOLA TUZLA Cilj vjebe: Servo motor, pricip rada, upravljanje. Zadatak vjebe: Kreirati Sketch za pozicionoranje servo motora.
Potrebni elementi za vjebu: 1. Arduino Uno 2. RC Servo motor
1kom 1kom
ema spoja:
Koraci za realizaciju vjebe: 1. Kreirajte testni sistem koristei Fritzing skicu. 2. Kreirajte Sketch koji e pozicionirati servo motor . Osnovne torijske postavke:
122
123
Rjeenje:
Zakljuak: ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________

124
125
LABORATORIJSKA VJEBA BR.28 ARDUINO UNO STEPPER MOTOR
126
- ELEKTROTEHNIKA KOLA TUZLA Cilj vjebe: Stepper motor, pricip rada, upravljanje. Zadatak vjebe: Kreirati Sketch za upravljanje stepper motorom.
Potrebni elementi za vjebu: 1. Arduino Uno 2. ULN2003 driver board 3. Unipolarni step motor
1kom 1kom 1kom
ema spoja:
Koraci za realizaciju vjebe: 1. Kreirajte testni sistem koristei Fritzing skicu. 2. Kreirajte Sketch koji e pozicionirati stepper motor . Osnovne torijske postavke:
127
128
Rjeenje:
129
Zakljuak: ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________
130
LABORATORIJSKA VJEBA BR.29 ARDUINO UNO HC-SR04 (ULTRASONINI SENZOR)
131
- ELEKTROTEHNIKA KOLA TUZLA Cilj vjebe: UltraSonini senzor, princip rada, upravljanje. Zadatak vjebe: Kreirati Sketch za proraun udaljenosti predmeta od senzora.
Potrebni elementi za vjebu: 1. Arduino Uno 2. HC-SR04
1kom 1kom
ema spoja:
Koraci za realizaciju vjebe: 1. Kreirajte testni sistem koristei Fritzing skicu. 2. Kreirajte Sketch koji e pomou ultrasoninog senzora izaraunati udaljenost od predmeta. Osnovne torijske postavke: HC-SR04 ima 4 pina na modulu: VCC , Trig, Echo, GND . Te je zbog toga vrlo jednostavno korisiti ga za proraun udaljenosti predmeta od istog.
132
Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad Potrebno je Trig pin podii u stanje logike jedinice na period od 10us u vidu impulsa, da bi modul mogao otpoeti proraun udaljenosti; Ako se ispred senzora nalazi objekat, Echo pin e otii u stanje logike jedinice, i u zavisnosti od udaljenosti predmeta trajanje stanja logike jedinice e varirati. Ukoliko se ispred senzora ne nalazi prepreka, na ECHO pinu e se generisati impuls trajanja 38mS, u suprotnom imat emo impulse trajanja (125uS 25mS) u zavisnosti od udaljenosti. Formula za izraunavavanje udaljenosti Udaljenost u cm = (Trajanje HIGH stanja ECHO pina)/58 Za proraun duine trajanja impulsa korisiti pulsIn funkciju:
Primjer:
int pin = 7; unsigned long duration; void setup() { pinMode(pin, INPUT); } void loop() { duration = pulseIn(pin, HIGH); //Returns the length of the pulse in microseconds }
Rjeenje:
133
Zakljuak: ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________
134
LABORATORIJSKA VJEBA BR.30 ARDUINO UNO GP2Y0A21 (IR SENZOR)
135
- ELEKTROTEHNIKA KOLA TUZLA Cilj vjebe: IR Sharp senzor, princip rada, upravljanje. Zadatak vjebe: Kreirati Sketch za proraun udaljenosti predmeta od senzora.
Potrebni elementi za vjebu: 1. Arduino Uno 2. HC-SR04
1kom 1kom
ema spoja:
Koraci za realizaciju vjebe: 1. Kreirajte testni sistem koristei Fritzing skicu. 2. Kreirajte Sketch koji e pomou IR senzora izaraunati udaljenost od predmeta. Osnovne torijske postavke: IR sensor blizine je sensor kompanije Sharp, za razliku od senzora iz prethodne vjebe koji korisiti princp rada sonara ovaj sensor koristi IR svjetlost za detekciju predmeta, po cijeni je znatno skuplji od soninog senzora i spada u grupu analognih senzora. Na analognom izlazu senzora napon e varirati u granicama od 2.6 V za 10cm do 0.4V za 80 cm. Formula za proraun udaljenosti od predmeta je jednostavna i glasi:
136
Distance (cm) = 4800/(SensorValue - 20)
137
Rjeenje:
138
Zakljuak: ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________
139
LABORATORIJSKA VJEBA BR.31 ARDUINO UNO A3144 HALL EFFECT SWITCH INTERRUPT
140
- ELEKTROTEHNIKA KOLA TUZLA Cilj vjebe: A3144 hall effect prekida, princip rada, upravljanje. Zadatak vjebe: Kreirati Sketch za proraun broja obrtaja motora.
Potrebni elementi za vjebu: 1. Arduino Uno 2. A3144 hall effect 3. DC motor 4. Magnet
1kom 1kom 1kom 1kom
ema spoja:
Koraci za realizaciju vjebe: 1. Kreirajte testni sistem koristei Fritzing skicu. 2. Kreirajte Sketch kojim ete pomou hall efekt senzora izaraunati broj obrtaja DC motora, broj prolaza maneta pored senzora registrovati kroz interrupt. Osnovne torijske postavke: attachInterrupt(interrupt, function, mode)
141
Opis Definie funkciju koja e se pozvati kakda nastupi interupt. Arduino Uno ima dva izvora za ekseterne interupte: 0 (digitali pin 2) i 1 (digitali pin 3). Sintaksa attachInterrupt(interrupt, function, mode) Parameteri interrupt: izvor i nterapta (int broj pina) function: funkcija koja se izvrsava kada nastupi interrupt mode: nain okidanja interupta
Primjer
int pin = 13; volatile int state = LOW; void setup() { pinMode(pin, OUTPUT); attachInterrupt(0, blink, CHANGE); } void loop() { digitalWrite(pin, state); } void blink() { state = !state; }
LOW okidanje svaki put kad je pin u stanju low, CHANGE okidanje kad god pin promijeni stanje RISING okidanje kada stanje na pinu prelazi sa low na high, FALLING okidanje kada stanje na pinu prelazi sa high na low,
Vraa (return) nita
RPM raunati prema pojednostavljenoj formuli: rpm = 60*1000/(millis() timeold)*rpmcount; Napomena: Karakteristike funkcije millis() potraite u HELP -> Referece.
Rjeenje:
142
Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad Zakljuak: ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________
143
LABORATORIJSKA VJEBA BR.32 ARDUINO UNO RS232 - PROCESSING
- ELEKTROTEHNIKA KOLA TUZLA Cilj vjebe: Upoznati se Processing IDE i mogunostima komunikacije arduino skice i processing aplikacije. Zadatak vjebe: Kreirati Sketch za oitavanje 10 bitne analogne vrijednosti potenciometra njeno mapiranje u 8 bitnu vrijednosti i slanje na serijski port. Kreirati Processing skicu koja e mjenjati pozadinu aplikacije u zavisnosti od vrijednosti zaprimljenje varijable sa serisjkog porta.
Potrebni elementi za vjebu:
1. Arduino Uno 2. Potenciometar 10K ema spoja:
1kom 1kom
Koraci za realizaciju vjebe: 1. Kreirajte testni sistem koristei Fritzing skicu. 2. Kreirajte Arduino Sketch za oitavanje 10 bitne analogne vrijednosti potenciometra njeno mapiranje u 8 bitnu vrijednosti i slanje na serijski port.
145
Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad 3. Testirajte Processing Sketch priloen u osnovnim teorijskim postavkama. 4. Kreirajte Processing Sketch u kojem ete koristei rect() i fill () funkcije na aplikaciji. Kreirati pravougaonik ija e se pozadina mijenjati u zavisnosti od vrijednosti oitane sa serijskog porta. Kreirajte novi font Tolls Create Font, te upotrebom text() funkcije prikaite pored pravougaonika numeriku vrijednost zaprimljenu sa serijskog porta.
146
Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad Osnovne torijske postavke:
Rjeenje:
Zakljuak: ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________

147
148
LABORATORIJSKA VJEBA BR.33 ARDUINO UNO RS232 Microsoft Visual C# 2010 Express
- ELEKTROTEHNIKA KOLA TUZLA Cilj vjebe: Uptorebom Visual Studio C# Express IDE-a uraditi prethodnu vjebu. Zadatak vjebe: Kreirati Sketch za oitavanje 10 bitne analogne vrijednosti potenciometra njeno mapiranje u 8 bitnu vrijednosti i slanje na serijski port. Kreirati Windows aplikaciju koja e mjenjati pozadinu aplikacije u zavisnosti od vrijednosti zaprimljenje varijable sa serisjkog porta.
1. Arduino Uno 2. Potenciometar 10K ema spoja:
1kom 1kom
Koraci za realizaciju vjebe: 1. Kreirajte testni sistem koristei Fritzing skicu. 2. Kreirajte Arduino Sketch za oitavanje 10 bitne analogne vrijednosti potenciometra njeno mapiranje u 8 bitnu vrijednosti i slanje na serijski port.
150
Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad 3. Kreirajte windows app za prikaz zaprimljene analogne vrijednosti sa serijskog porta u textbox kontroli.
151
Rjeenje:
Zakljuak: ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________

152
153
LABORATORIJSKA VJEBA BR.34 ARDUINO UNO I2C TC74 MICROCHIP TEMPERATURNI SENZOR
- ELEKTROTEHNIKA KOLA TUZLA Cilj vjebe: Upoznavanjem sa I2C komunikacijom. Zadatak vjebe: Kreirati Sketch za proraun udaljenosti predmeta od senzora.
Potrebni elementi za vjebu: 1. Arduino Uno 2. TC74 3. Otpornici 10K
1kom 1kom 1kom
ema spoja:
Koraci za realizaciju vjebe: 1. Kreirajte testni sistem koristei sliku iznad. 2. Kreirajte Sketch koji e pomou IR senzora izaraunati udaljenost od predmeta. Osnovne torijske postavke: I2C ("Inter-Integrated Circuit"), omoguuje dobru podrku za komunikaciju sa razliitim sporijim periferijskim jedinicama u sistemima gde se potreba za
155
Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad njihovom upotrebom javlja povremeno. Razvila ga je evropska firma Philips a zatim su ga i drugi proizvoai integrisanih kola podrali, a dana se vrlo esto sree naruito kod mikrokontrolerskih sistema. Glavne osobine ovog standarda su sledee: 1. 2. 3. 4. 5. Za komunikacija su potrebne dve linije Brzina prenosa do 100 kbita i vie Mogunost adresiranja do 128 ureaja u sistemu Relativno prosta podrka u programiranju "Master" ureaja Vreme predaje je vremenski neovisno Fiziki I2C bas sadri samo dve linije signala i to: SLC(Serial CLock) koja se koristi za prenos taktnog signala i liniju SDA (Serial DAta) za prenos podataka. Za upravljanje ovim linijama najee se koriste kola sa otvorenim kolektorom pa se ove linije napaju sa naponom od +5V preko otpornika reda od 1 - 10 k, zavisno od duine linije i brzine prenosa. U standardnom reimu rada duina ovih linija je do 2 m uz brzine prenosa do 100 kbita. Ureaji prikljueni na I2C bas dele su u dve grupe: "Master" i "Slave". "Master" ureaji generie taktni signal SLC i on je upravljaki. On moe adresirati bilo koji prikljueni "Slave" ureaj u cilju predaje ili prijema informacija. Svi "Slave" ureaji su zavisni od I 2C basa i njegovih zahteva postavljenih od strane "Master" ureaja to je prikazano na donjoj slici.
Na poetku u reimu ekanja obe linije: SLC i SDA nalaze se na logikoj jedinici. Za sinhronizaciju paketa koriste se dva uslova "Start" i "Stop" koji odreuju poetak i kraj. "Start" (S) uslov prikazan je na donjoj slici i njime se vri inicijalizacija I2C basa a nastaje silaskom SDA linije na niski nivo dok je SCL linija na visokom nivou. Ovaj signal upozori sve "Slave" jedinice da e slediti zahtevi od master-a.
156
Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad "Stop" (P) uslov nastaje kada je SCL na visokom nivou a linija SDA prelazi sa niskog na visoki nivo to je dato na donjoj slici, i on oslobaa I2C bus
157
TC74 pinout
TC74 je digitalni temperaturni senzor primjeren za jeftine aplikacije. Podrava komunikaciju preko I2C sabirnice, a podatak o temperature se konvertuje u 8 bitnu digitalnu vrjednost. Detaljan opis funkcija za I2C komunikaciju se moe pronai u Help Reference, a ovdje emo ih samo navesti: begin() requestFrom() beginTransmission() endTransmission() write() available() read() onReceive() onRequest() Primjer
#include <Wire.h> void setup() { Wire.begin(); Serial.begin(9600); }
// join i2c bus (address optional for master) // start serial for output
void loop() { Wire.requestFrom(2, 6); while(Wire.available()) { char c = Wire.read(); Serial.print(c); } } delay(500);
// request 6 bytes from slave device #2 // slave may send less than requested // receive a byte as character // print the character
158
Rjeenje:
#include <wire.h> int adresa_tc74=72;//adresa temeperaturnog senzora void setup() { Serial.begin(9600);// inicijaliziraj serijsku komunikaciju Wire.begin(); //ukljui se na I2C sabirnicu } void loop() { //pocni komunnikaciju Wire.beginTransmission(adresa_tc74); //Trazi informaciju o tome sta je zapisano u registar 0 TC-a Wire.send(0); //zavri komunikaciju //trai sa adrese 72 jedan byte
//saekaj odgovor i ako je //neto dostupno pokupi temperaturu kao int }
Zakljuak: ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________

159
160
LABORATORIJSKA VJEBA BR.35 ARDUINO UNO PROCESSING Microsoft Visual C# 2010 Express
161
- ELEKTROTEHNIKA KOLA TUZLA Cilj vjebe: Koristei Procesing i Visual Studio C# Express IDE-a uraditi prethodnu vjebu na nain da se siti iskoriste za prikaz temepreature. Zadatak vjebe: Kreirati Windows aplikaciju koja e prikazati vrijednost temerature u C i K. Kreirati Processing aplikaciju koja e prikazati vrijednost temerature u C i K.
1. Arduino Uno 2. Otpornik 10K 3. TC74 ema spoja:
1kom 2kom 1kom
Koraci za realizaciju vjebe: 1. Kreirajte testni sistem koristei Fritzing skicu. 2. Kreirati Windows aplikaciju koja e prikazati vrijednost temerature u C i K. 3. Kreirati Processing aplikaciju koja e prikazati vrijednost temerature u C i K.
162
Rjeenje:
Zakljuak: ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________

163
164
LABORATORIJSKA VJEBA BR.36 ARDUINO UNO AD5206 DIGITALNI POTENCIOMETAR SPI SABIRNICA
- ELEKTROTEHNIKA KOLA TUZLA Cilj vjebe: AD5206 digitalni potenciometar, princip rada, upravljanje. Zadatak vjebe: Kreirati Sketch za upravljane digitalnim potenciometrom AD5206 upotrebom SPI sabirnice.
Potrebni elementi za vjebu: 1. Arduino Uno 2. AD5026 3. Otpornici 330
1kom 1kom 1kom
ema spoja:
Koraci za realizaciju vjebe: 1. Kreirajte testni sistem koristei Fritzing skicu. 2. Kreirajte Sketch za upravljane digitalnim potenciometrom AD5206 upotrebom SPI sabirnice. Osnovne torijske postavke:
Pri SPI prenosu, podaci se alju preko pomerakog registra sa serijskim izlazom, a primaju preko pomerakog registra sa serijskim ulazom. U bilo kom trenutku moe da postoji jedan master, kako bi se osigurala ispravna komunikacija. Kao to je prikazano na Slici ispod potrebne su 4 linije, odnosno za SPI komunikaciju koriste se 4 pina:
166

MOSI (Master Output Slave Input). Kada mikrokontroler radi kao master, onda je ovo linija za slanje podataka, a kada radi kao slave ovo je linija za primanje podataka. MISO (Master Input Slave Output). Kada mikrokontroler radi kao master, onda je ovo linija za primanje podataka, a kada radi kao slave ovo je linija za slanje podataka. U sluaju da je komunikacija iskljuivo jednosmerna, svakako da se moe ostvariti sa tri linije (bez MOSI ili MISO, zavisno od sluaja). SCK (SPI Clock). Ovo je linija za takt pod kojim se izvodi komunikacija. Takt daje master, a pomeraki registar slave-a prima podatke, odnosno oitava ulaz na promenu ovog takta. SS (Slave Select). Ovaj pin mikrokontrolera se vee na liniju za selektovanje slave-a. Kada mikrokontroler radi kao slave, i kada je ovaj (u sluaju ulazni) pin na visokom nivou, onda se takt sa SCK linije i podaci sa MOSI linije se ignoriu. Tek kada se dovede SS na nizak nivo, SPI sistem slave-a prati promene na pinovima koji su vezani za ovaj tip komunikacije i moe da primi i poalje informaciju. Kada mikrokontroler radi kao master, SS pin ima dve opcije. Moe da se konfigurie kao ulazni pin i da setuje odreeni fleg (f lag), tj. da inicira prekid u sluaju da mu bude doveden nizak nivo. To je dobra opcija za meuprocesorsku komunikaciju. Na ovaj nain moe uspeno da se eliminie mogunost da vie mikrokontrolera u datom trenutku pokuaju da budu masteri. Ovo se reava soft-verski. SS pin takoe moe da se konfigurie kao izlazni, i da selektuje neki slave, ili da obavlja bilo kakvu funkciju nezavisnu od SPI podsistema mikrokontrolera.
Povezivanje jednog mastera i tri slave-a u SPI komunikaciju U sluaju povezivanja vie mikrokontrolera preko SPI kanala, svi MISO pinovi se vezuju zajedno na jednu liniju, MOSI pinovi se vezuju na drugu liniju, a SCK pinovi se vezuju na tre-u liniju, kao sto je prikazano na Slici iznad. Slika iznad je primer vezivanja kada samo jedan mikrokontroler moe da bude master. Ako uloga mastera treba da bude promenljiva, onda svaki mikrokontroler treba da ima pojedinanu vezu sa SS pinovima ostalih mikrokontrolera. Zamislimo strukturu sa dva pomjeraka registra povezana kao na Slici ispod. Neka sa strane sa koje su povezani medusobno, registri imaju serijske ulaze i izlaze. Sa stanovita programera, kakvi su ulazi i kakva je logika nije bitno. Pinovi za podatke ( DATA1) su povezani zajedno, i to predstavlja jednosmernu liniju sa koje pomjeraki registar 1 predaje podatke pomjerakom registru 2. Pinovi za podatke (DATA2) su povezani zajedno, i to je jednosmerna linija sa koje pomjeraki registar 2 predaje podatke pomjerakom registru 1. Pinovi za takt (CLOCK) su zajedniki (to je jednosmerna linija sa koje pomjeraki registar 1 alje takt, bez razlike u kojem smeru se prenose podaci). Pinovi za omoguavanje komunikacije (ENABLE) su vezani zajedno to je jednosmerna linija preko koje pomjeraki registar 1 omoguava (dozvoljava) rad pomjerakom registru 2. Kada prvi pomeraki registar alje poruku drugom, redosled operacija je sledei:
167

1. 2. 3. Preko linije ENABLE, prvi registar omoguava rad drugom, odnosno omoguava da drugi na svakom prelazu na liniji CLOCK iz visokog na nisko nivo (ili obrnuto, zavisno od logike), proita stanje na liniji DATA1. Preko linije CLOCK prvi registar alje takt pod kojim drugi ita promjene na liniji za podatke DATA1. Kada prvi registar zavri sa prenosom, postavlja linije CLOCK i ENABLE u stanje mirovanja (idle state).
Hardverska ema SPI komunikacije Kada prvi registar eli da dobije informaciju od drugog, preduslov koji treba da se ispuni je da drugi registar ve ima spremnu informaciju koju treba da poalje. Poslednja pretpostavka u analogiji meumikrokontrolerske SPI komunikacije podrazumeva da je u registar za slanje slave-a programski ve postavljena informaciju koja se trai. Redosled operacija je: 1. 2. 3. Preko linije ENABLE, prvi pomjeraki registar omoguava rad drugom ili, preciz-nije, omoguava da drugi pri svakom prelazu iz visokog na nisko nivo na liniji CLOCK (ili obrnuto, zavisno od logike), promeni stanje na liniji DATA2. Preko linije CLOCK prvi alje takt sa kojim e itati promene stanja koje alje drugi na liniju za podatke DATA2. Obrnuto reeno, drugi pomeraki registar preko linije CLOCK dobija takt pod kojim e slati signale. Kada drugi zavri sa prenosom, onda prvi postavlja linije CLOCK i ENABLE u sta-nje mirovanja. Prvi zna da je prenos zavren kada se na liniji CLOCK zavri n-ti ciklus (n je broj bitova koji ini informaciju, na primer: 8, 16 itd.)
Ovo je primjer koji opisuje SPI logiku, a pri tome ne ulazi u pojedinosti interne periferije samog mikrokontrolera. Relativno je lako da se poalje poruka preko SPI kanala od mastera ka slave-u. Ono to elimo da naglasimo jeste nain slanja podataka slave-master. U kom trenutku treba slave da poalje poruku, odluuje master. On tada alje takt na liniju CLOCK. Da bi poslao takt, zbog automatizovane SPI kontrolne i upravljake logike, master, u stvari, mora da poalje poruku na magistralu i normalno da selektuje slave-a. Sve to je navedeno opisuje sutinu SPI komunikacije. Svakako da ima mnogo detalja koji variraju u zavisnosti od mikrokontrolera i perifernog ureaja, ali to se mnogo lake usvaja kada se poznaju osnovni principi.
AD5204/AD5206 nudi 4 odnosno 6 kanalni, digitalno kontrolisani promjenivi otpor sa 256 pozicija. Ovaj ureja ima istu funkciju ako potnciometar ili varijabilni otpor. Svaki izlaz na AD5204/ AD5206 ima fiksni otpornik za kliznim kontaktom contains a fixed resistor with a wiper contact that taps the fixed resistor value at a point determined by a digital code loaded into the SPI-compatible serial-input register.
168
Detaljan opis funkcija za SPI komunikaciju se moe pronai u Help Reference Libraries, a ovdje emo ih samo navesti: Functions begin() end() setBitOrder() setClockDivider() setDataMode() transfer()
Rjeenje:
169
Zakljuak: ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________
170
PROJEKAT BR.1
MAX2719 LED DRIVER
171
- ELEKTROTEHNIKA KOLA TUZLA Cilj vjebe: Upotreba MAX 2719 LED drajvera za kontrolu 5x7 matrinog displeja. Zadatak vjebe: Kreirati Sketch za upravljane 5x7 matricom pomou LED drajvera MAX7219.
1. 2. 3. 4.
Arduino Uno Otpornik 10K MAX7219 LED MATRIX
1kom 2kom 1kom 1kom
ema spoja:
Koraci za realizaciju vjebe: 1. Kreirajte testni sistem koristei skicu. 2. Kreirati Sketch koji e na matrici 5x7 ispisati ARDUINO, a potom Ime Prezime kao i odjeljenje uenika koji uestvuju u projektu.
172
Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad 3. Eventulano dodati u Sketch dio u kojem emo prikupiti informaciju o temperaturi i istu prikazati na matrici u scroll modu.
173
Uputstvo za realizaciju projekta:
Na slici gore je navedeno kako bi treblao da izgledaju karakteri ispisani na 5x7 Led matrici. U LedControl.h bibilioteci postoji 3 naina da se ukljue i iskljue LE diode u matrici, pojasnit emo sva tri. Kontrola pojedinanih LE dioda u matrici Metoda koja kontrolie jednu LE diodu u matrici je predstavljenja je ispod: /* * Set the status of a single Led. * Parametri: * addr: adresa displeja * row: red u matrici (0..7) * col: kolona u matrici (0..7) * state: ako je tano ukljui LED, * ako nije iskljui */ void setLed(int addr, int row, int col, boolean state);
U LedControl-biblioteci je default-no oienje kao na emi ispod:
Kao to se vidi imamo 8 redova (indeksiranih od 0..7) i 8 kolona (indeksiranih od 0..7). ako elimo ukljuiti LE diodu u 3 redu i 8 koloni, dovoljno je da u funkciji setLled iskoristite odgovarajue indekse.
//ukljui LE diodu u 3 redu i 8 koloni lc.setLed(0,2,7,true); //Ukljui LE didou u redu prvom redu i drugoj koloni lc.setLed(0,0,1,true);
174

delay(500);
setLed() je dobra samo ako elimo kontrolirati par Le dioda za sluaj da je potrebna kontrola vie Le dioda broj linija koda bi se znatno poveao. Zbog toga je preporuljivo za takve sluajeve korisiti druge dvije funkcije koje kontroliraju stanje LE diode u itavom redu ili koloni. Kontrola reda u LED matrici setRow(addr,row,value)-metoda ima tri argument. Prvi argument je adresa ureaja, drugi je red u matrici kojem emo mijenajti stanja LE dioda a trei je stanje LE dioda tog reda. Postavlja se pitanje kako emo znati stanje LE dioda odabranog reda, stanje reda je u stvari byte, pri emu se koristi jednostavno kodiranje gdje je svaki bit koji je u stanju 1 predstavlja ukljuenu LE diodu a u stanju 0 iskljuenu, npr: Ako elimo ukljuiti LED obiljeene na slici ispod,
Indeks reda je 2, a vrijednost byte se moe dobiti na jednostavan nain uradite dodajte standardni header-file <binary.h> u arduino skicu. Sad je mogue zapisati stanje reda u binarnom obliku na sledei nain:
//include ovaj header fajl tako da moete zapisati byte u binarnom obliku #include <binary.h> //te za stanje LED-a iz iskljuene pridruite 0 lc.setRow(0,2,B10110000); reda koje trebaju biti ukljuene pridruite 1 a
Ako zbog nekog razloga niste u mogunosti primjeniti binarno kodiranje, sledea tabela vam moe pomoi da odredite decimalnu vrijednost stanja reda LED matrice. Led 2.0 Led 2.1 Led 2.2 Led 2.3 Led 2.4 Led 2.5 Led 2.6 Led 2.7 Bit-Value On 128 Yes 64 No 0 32 Yes 32 16 Yes 16 8 No 0 4 No 0 2 No 2 1 No 0 =176 (128+32+16)
Row-Value 128
Te bi za gornji primjer mogli zapisati: lc.setRow(0,2,176) setRow()-funkcija je bra od setLed() te je poeljno istu korisiti gdje god je to mogue.
175
Opis metode : /* * Postavi svih 8 LED-a u redu na novo stanje * Parametri: * addr adresa displeja * row red (od 0 do 7) * stanje svakog bita u redu (1 on, 0 off) */ void setRow(int addr, int row, byte value); Kontrola kolone u LED matrici setColumn()-metoda obnavlja stanje svih 8 LED-a u koloni, npr
//include ovaj header fajl tako da moete zapisati byte u binarnom obliku #include <binary.h> //te za stanje LED-a iz reda koje trebaju biti ukljuene pridruite 1 a iskljuene pridruite 0 lc.setColumn(0,5,B00001111);
Opis metode: /* * Postavi svih 8 LED-a u koloni na novo stanje * Parametri: * addr adresa displeja * col kolona (od 0 do 7) * stanje svakog bita u koloni (1 on, 0 off). */ void setColumn(int addr, int col, byte value);
Rjeenje:
#include "LedControl.h" /* pin 12 DataIn pin 11 CLK pin 10 LOAD 1 zato to imamo samo jedan MAX7219. */ LedControl lc=LedControl(12,11,10,1); /* mali delay*/ unsigned long delaytime=100; void setup() { /* MAX72XX je u power-saving modu pri ukljuenju te ga moramo probuditi */ lc.shutdown(0,false); /* podesi intezitet LE didoda */ lc.setIntensity(0,8); /* pocisti displej */ lc.clearDisplay(0); } //Napisati funkciju za prikaz karaktera na LED matrici i pozvati je na izvrenje u funkciji void loop().
Zakljuak: ________________________________________________________________ ____________
177
178
PROJEKAT BR.2
DS1307 i 16x2 LCD
179
180
Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad Cilj vjebe: Upotreba dva ureaja na I2C sabirnici. Zadatak vjebe: Kreirati Sketch za prikaz trenutnog vremena DS1307 RTC-a na 16x2 LCD displeju sa I2C interfejsom.
Potrebni elementi za vjebu: 1. Arduino Uno 2. LCD 16x2 3. LCD I2C intrerfejs Modul 4. DS1307 Arduino modul 5. Otpornik 4.7K
ema spoja:
Koraci za realizaciju vjebe: 1. Kreirajte testni sistem koristei sliku iznad. 2. Kreirajte Sketch za prikaz trenutnog vremena sa RTC-a DS1307 na 16x2 LCD displeju sa I2C interfejsom. Uputstvo za realizaciju projekta: Detaljan opis funkcija za I2C komunikaciju se moe pronai u Help Reference, a ovdje emo ih samo navesti: begin() requestFrom() beginTransmission()
181

endTransmission() write() available() read() onReceive() onRequest()
I2C interfejs za 2x16 LCD
Da bi korisitili 2x16 LCD displej sa I2C interfejsom potrebno je u va Arduino sketch pored <Wire.h> pozvati i header fajl <LiquidCrystal_I2C.h>, u primjeru ispod prikazano je da je adresa LCD-a 0x20.
#include <Wire.h> #include <LiquidCrystal_I2C.h> LiquidCrystal_I2C lcd(0x20,16,2); void setup() { lcd.init(); // Posalji Poruku na LCD lcd.backlight(); lcd.print("Hello, world!"); // Adresa LCD-a 0x20, 2x16 LCD displej
// incijaliziraj lcd
void loop() { }
182
DS1307 je sat/kalendar male potronje sa 56 byta SRAM-a i podrkom u vidu baterije. Sat/kalendar obezbjeuje informacije o sec, min, satu, danu, datumu, mjesecu i godini. Datum na kraju mjeseca se automatski podeava da mjesecekoji imaju manje od 31 dan ukljuujui i korekciju za prestupnu godinu. DS1307 radi kao slave ureaj na I2C sabirnici. Identifikacijska adresa je 0x68, dolazi u 8 pinskom dip kuitu i broji u BCD format. Bit 7 registra 0 je clock halt (CH) bit. Kada je ovaj bit setovan na 1, sat je iskljuen, a kada je setovan na nulu, oslcilator je u enable stanju. Drugim rjeima ako ovaj bit nije setovan na 0 sat nee raditi. Sat korisiti samo prvih 8 byta (0x00 - 0x07).
#include <Wire.h> // Wire.h library void setup() { Wire.begin(); // pridrui se na i2c sabirnicu Serial.begin(9600); } void loop() { Wire.beginTransmission(0x68);//adresa Wire.write(0); Wire.endTransmission(); Wire.requestFrom(0x68, 7);//trai sa adrese0x68, 7 byta byte secs = Wire.read(); byte mins = Wire.read(); byte hrs = Wire.read(); byte day = Wire.read(); byte date = Wire.read(); byte month = Wire.read(); byte year = Wire.read(); // sati, minuti, sekunde //printaj rezultat Serial.print("Sada je: "); if (hrs < 10) Serial.print("0");
183

Serial.print(hrs,HEX); Serial.print(":"); if (mins < 10) Serial.print("0"); Serial.print(mins, HEX); Serial.print(":"); if (secs < 10) Serial.print("0"); Serial.println(secs, HEX); // fromat za datum MM-DD-YYYY Serial.print("Datum: "); if (month < 10) Serial.print("0"); Serial.print(month,HEX); Serial.print("-"); if (date < 10) Serial.print("0"); Serial.print(date, HEX); Serial.print("-"); Serial.print("20"); if (year < 10) Serial.print("0"); Serial.println(year, HEX); Serial.println();
Kreriati funkciju za podeavanje vremena koristei funkcije za pretvorbu:

byte decToBcd(byte val){ // decimalni broj u BCD return ( (val/10*16) + (val%10) ); } byte bcdToDec(byte val) { // BCD u decimalni return ( (val/16*10) + (val%16) );
Rjeenje:
184
Zakljuak: ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________
185
PROJEKAT BR.3
MMA7361 ACCELEROMETER SENSOR MODUL KONTROLA HVATALJKE ROBOTSKE RUKE
186
187
Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad Cilj vjebe: Accelerometer sensor MMA7361 prikupljanje sirovih podataka sa analognih izlaza senzora, upravljanje servo motorom. Zadatak vjebe: Kreirati Sketch za prikaz sirovih podataka na sa MMA7361 na serijskom portu kao i onih preraunatih u G-s, te na osnovu promjene vrjednosti po x i y osi pozicionirati dva servo motora hvataljke robotke ruke.
Potrebni elementi za vjebu: 1. Arduino Uno 2. MMA7361 3. Servo motor
1kom 1kom 2kom
ema spoja:
Koraci za realizaciju vjebe: 1. Kreirajte testni sistem koristei sliku iznad. 2. Kreirajte Sketch za upravljanje hvataljkom robotske ruke iji poloaj servo motora e ovisiti od vrijednosti analognog signal po x i y osi accelerometer senzora MMA7361. Uputstvo za realizaciju projekta: Na slikama ispod je prikazana hardverska konfiguracija hvataljke robotske ruke za koju je potrebno osmisliti upravljanje. Hvataljka robotske ruke je izraena od pleksiglasa debljine 3mm a pogone je dva rc servo motora.
188
MMA7361 je niskoprofilni kapacitivni akcelerometar male potronje, jednopolnim NF filterom, temperaturnom kompenzacijom, opcijom samotestiranja, 0g-opcijom koja detektuje linearni slobodni pad i g-Select opcijom koja nudi dvije osjetljivosti. 0-g i osjetljivost u fabriki podeeni i ne zahtjevaju dodatne ureaje. MMA7361L posjeduje tvz. Sleep Mode te je zbog toga idealan za elektronske ureaje pogonjene baterijama.
Osjetljivost za g-Select
Xout @ 0g = 1.65 V Yout @ 0g = 1.65 V Zout @ + 1g = 2.45 V

Napon pri 0 g
Ukoliko elite da od ADC vrijednosti dobijete iznos G sile potrebno je iskoristiti sledee formule: voltage = (ADCvalue - theADCvalueAtZero)*(Aref/1023) gforce = voltage/sensitivity
189
Rjeenje:
Zakljuak: ________________________________________________________________ ____________
190
191
PROJEKAT BR.4
SMART AUTOBOT I
192
193
Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad Cilj vjebe: Upotreba L293D kola za upravlajnje s 2 DC motora i 2 ultrasonina sezora HCSR04 za izbjegavanje prepreka. Zadatak vjebe: Kreirati Sketch koji e upravljati mobilnom robotskom platformom s opcijom izbjegavanja prepreka.
Potrebni elementi za vjebu: 1. Arduino Uno 2. L293D 3. HC-SR04 4. Mobilna robotska platform
1kom 1kom 2kom 1kom
ema spoja:
Koraci za realizaciju vjebe: 1. Kreirajte testni sistem koristei sliku iznad imajte na umu da je potrebno spojiti jos dva ultrasonina senzora 2. Kreirajte Sketch za upravljanje upravljati mobilnom robotskom platformom s opcijom izbjegavanja prepreka. Uputstvo za realizaciju projekta: Na slikama ispod je prikazana hardverska konfiguracija mobilne robotske platforme za koju je potrebno osmisliti upravljanje.
194
Rjeenje:
Zakljuak: ________________________________________________________________ ____________

195
196
PROJEKAT BR.5
SMART AUTOBOT II
197
198
Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad Cilj vjebe: Upotreba reflektivnog senzora CNY70 nain spajanja i primjena kod upravljanja autonomnom robotskom platformom. Zadatak vjebe: Kreirati Sketch koji e upravljati mobilnom robotskom platformom s opcijom izbjegavanja prepreka.
Potrebni elementi za vjebu: 1. Arduino Uno 2. CNY70 3. Otpornik 220 4. Otpornik 39K 5. Mobilna robotska platform
ema spoja:
Koraci za realizaciju vjebe: 1. Kreirajte testni sistem koristei sliku iznad imajte na umu da je potrebno spojiti jos dva ultrasonina senzora 2. Kreirajte Sketch za upravljanje upravljati mobilnom robotskom platformom s opcijom izbjegavanja prepreka. Uputstvo za realizaciju projekta: Na slikama ispod je prikazana hardverska konfiguracija mobilne robotske platforme i putanja za koju je potrebno osmisliti upravljanje.
199
Rjeenje:
200
Zakljuak: ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________
201
PROJEKAT BR.6
ARDUINO BALL AND BEAM PID KONTROLER
202
- ELEKTROTEHNIKA KOLA TUZLA Cilj vjebe: Upotreba IR senzora blizine GP2Y0A21YK i PID biblioteke za pozicioniranje servo motora. Zadatak vjebe: Kreirati Sketch koji e upravljati pozicioniranjem servo upotrebom PID biblioteke.
Potrebni elementi za vjebu: 1. Arduino Uno 2. RC servo 3. GP2Y0A21YK
1kom 1kom 1kom
ema spoja:
Koraci za realizaciju vjebe: 1. Kreirajte testni sistem koristei sliku iznad. 2. Kreirajte Sketch koristei uputstvo za realizaciju projekta. Uputstvo za realizaciju projekta: Na slikama ispod je prikazana hardverska konfiguracija ball and beam problema za koju je potrebno osmisliti upravljanje.
203
PID kontroler izraunava greku kao razliku izmeu posmatranogmjerenog [Input-a] i eljene zadane vrijednosti. Kontroler pokuava da minimizira greku prilagoavajui-mjenjajui [Output]. Dakle, vi definiete ta e PID mjeriti ( "Input",) gdje elite da vas to mjerenje odvede ("Setpoint",) i varijablu za prilagodbu koja e sve to omoguiti ("Output".) PID potom prilagoava output pokuavajui da input izjednai sa setpoint-om. Tri su podeavajua parametra : Kp, Ki & Kd. Podeavanjem vrijednosti ovih parametara utie se na nain prilagodbe izlaza, pa ta prilagodba usljed odabira prethodno navedenih pamrametara moe biti brza, spora, loa itd. Postavlja se pitanje koje su najbolje vrijednosti ovih parametara, pa ne postoji pravi odgovor za ovo jer vrijednosti koje su dobre za jedan sistema za drugi nisu, s toga je najbolje ekperimetisati sa sistemom.
Funkcije
PID() Compute() SetMode() SetOutputLimits() SetTunings() SetSampleTime() SetControllerDirection() PID() Opis Kreira PID kontroler povezan s definisanim Input, Output, i Setpoint-om. Sintaksa PID(&Input, &Output, &Setpoint, Kp, Ki, Kd, Direction)
204
Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad Parameteri Input: Varijabla koju elimo kontrolirati (double) Output: Varijabla koja e biti podeena PID-om (double) Setpoint: Vrijednost koju elimo da na Input zadri (double) Kp, Ki, Kd: Podeavajui parametric i utiu na nain na koji e PId mjenjati Output. (double>=0) Direction: DIRECT ili REVERSE, deifinie kako e se output ponaati ako doe do greke. Returns Nita. Primjer / ***************************************************** *** * PID Basic Example * Reading analog input 0 to control analog PWM output 3 ***************************************************** ***/ #include <PID_v1.h> //Define Variables we'll be connecting to double Setpoint, Input, Output; //Specify the links and initial tuning parameters PID myPID(&Input, &Output, &Setpoint,2,5,1, DIRECT); void setup() { //initialize the variables we're linked to Input = analogRead(0); Setpoint = 100; //turn the PID on myPID.SetMode(AUTOMATIC); } void loop() { Input = analogRead(0); myPID.Compute(); analogWrite(3,Output); }
205
Rjeenje:
Zakljuak: ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________

206
207
PROJEKAT BR.7
SPIDERBOT
208
209
Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad Cilj vjebe: Upotreba <servo.h> biblioteke za upravljanje 8 servo motora. Zadatak vjebe: Kreirati Sketch koji e upravljati mobilnom robotskom platformom .
Potrebni elementi za vjebu: 1. Arduino Uno 2. RC Servo 3. Mobilna robotska platforma
1kom 8kom 1kom
ema spoja:
Koraci za realizaciju vjebe: 1. Kreirajte testni sistem koristei sliku iznad imajte na umu da je potrebno spojiti jos 7 servo motora 2. Kreirajte Sketch za upravljanje upravljati mobilnom robotskom platformom. Uputstvo za realizaciju projekta: Na slikama ispod je prikazana hardverska konfiguracija mobilne robotske platforme i putanja za koju je potrebno osmisliti upravljanje.
210
Rjeenje:
211
Zakljuak: ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________
212
PROJEKAT BR.8
5DOF ROBOT ARM
213
214
Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad Cilj vjebe: Upotreba <servo.h> biblioteke za upravljanje robotksom rukom sa 5DOF. Zadatak vjebe: Kreirati Sketch koji e upravljati mobilnom robotskom platformom .
Potrebni elementi za vjebu: 1. Arduino Uno 2. RC Servo 3. 5DOF robot arm
1kom 8kom 1kom
ema spoja:
Koraci za realizaciju vjebe: 1. Kreirajte testni sistem koristei sliku iznad imajte na umu da je potrebno spojiti jos 6 servo motora 2. Kreirajte Sketch za upravljanje upravljati mobilnom robotskom platformom. Uputstvo za realizaciju projekta: Na slikama ispod je prikazana hardverska konfiguracija robotske ruke za koji je potrebno osmisliti upravljanje.
215
Rjeenje:
Zakljuak: ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________

216
217
PROJEKAT BR.9
LABVIEW INTERFACE FOR ARDUINO LIFA
218
219
Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad Cilj vjebe: Upotreba LIFA ( LabVIEW Interface for Arduino) za interakciju arduina i LadVIEW-a. Zadatak vjebe: Kreirati vi (virtulani instrument) kojim ete ukljuiti digitalni izlaz arduina i prikazati temperaturu koristei LM35 temperaturni senzor.
Potrebni elementi za vjebu: 1. Arduino Uno 2. LED 3. Otpornik 330
1kom 1kom 1kom
ema spoja:
Koraci za realizaciju vjebe: 1. Kreirajte testni sistem koristei sliku iznad. 2. Uitajte u arduino LVIFA_Base Sketch.pde. C:\Program Files\NationalInstruments\LabVIEW 2010\vi.lib\LabVIEW Interface for Arduino\Firmware\LVIFA_Base\LIFA_Base.pde 3. Kreirajte vi kojim ete kontrolirati stanje digitalnog izlaza. 4. Kreirajte vi za prikaz temperature sa temperaturnog senzora LM35. Uputstvo za realizaciju projekta: U Front panelu ubacite sledee kontrole (Desni klik Express ButtonsToggle Switch )
220
U Block Diagram prozoru kreirajte sledei program:
Objasnite ponaanje sistema. Kreirajte testni sitem kao na slici:
221
Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad U front panelu kreirajte vi slinog izgleda kao sa slike ispod:
Napomena:
Korisiti Anlaog Read funkciju iz Arduino kontrolne palete.
Rjeenje:
Zakljuak: ________________________________________________________________ ____________

222
223
PROJEKAT BR.10
SPIPGM.exe PROGRAMIRANJE FlashROM MEMORIJE
224
- ELEKTROTEHNIKA KOLA TUZLA Cilj vjebe: Programiranje FlashROM memorije preko paralernog porta PC-a. Zadatak vjebe: Realizovati programator prema emi spoja te upotrjebiti SPIPGM.exe aplikaciju za manipulaciju FlasROM-a i to konkretno Macronix MX25L8005.
Potrebni elementi za vjebu: 1. Kablo za LPT port 2. MX25L8005 Flash ROM 3. Otpornik 150 4. Kondenzator 1mF
1kom 1kom 4kom 1kom
ema spoja:
Koraci za realizaciju vjebe: 1. Kreirajte testni sistem koristei sliku iznad. 2. Pokrenite u CommandPromtu SPIPGM.exe aplikaciju, izbriite sadraj Flash-a 3. Uitajte 4Mb_spi_flash.bin fajl i po uspjenom upisu isitajte isti sa FlasROM-a Uputstvo za realizaciju projekta: SPIPGM(DOS/Win9x/NT/2k/XP/Vista/7/Linux) je alat za programiranje serijskih SPI FlasROM memorija upotrebom paralelenog porta. Pri emu moete FlashROM identifikovati, isitati, uitati, verifikovati, izbrisati i otkljuati memoriju.
225
MX25L8005 pinout
226
Zakljuak: ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________
227
PROJEKAT BR.11
BLUETOOTH AT KOMANDE
228
229
Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad Cilj vjebe: Upoznavanjem sa AT naredbama BTM5 Bluetooth modula Zadatak vjebe: Osvariti vezu sa BTM5 Bluetooth modulom te testirati odziv na AT komande putem Hyperterminala.
Potrebni elementi za vjebu: 1. USB to RS232 konverter 2. BTM5
1kom 1kom
ema spoja:
Koraci za realizaciju vjebe: 1. Spojite RS232 konverter sa BTM5 bluetooth modulom. 2. Kreirajte novu konekciju kosristei hyperterminal(vjeba 22). 3. Testirajte odziv modula na AT komande. Uputstvo za realizaciju projekta:
Osnovne AT komande
AT komande se mogu iskorisiti za mijenjanje fabrikih podeenja modula, svaku AT komadu treba da slijedi <CR> i <LF> karakter, odnosno u hexadecimalnom obliku 0x0D i 0x0A. Svaka AT komada ukoliko je zadovoljena sintaksa vraa odgovor OK ili u suprotnom ERROR. U daljem su navedene osnovne AT komande:
230

1. AT AT test komada odgovor OK. 2. AT+RESET AT+RESET resetuje modul. 3. AT+ROLE? AT+ROLE? Mod rada modula, 0 = Slave, 1 = Master, 2 = Slave-loopback. 4. AT+ROLE=<param> AT+ROLE uloga modula u komunikasiji s druigm modulima, 0 = Slave, 1 = Master, 2 = Slave-loopback. Jedna modul mora biti master a drugi slave da bi se mogli upariti. 5. AT+CMODE? AT+CMODE? Nain povezivanje. 0 = Specific bluetooth link address, 1 = Any bluetooth link address, 2 = Slave-loopback 6. AT+CMODE=<param> AT+CMODE link mod. 0 = Specific bluetooth link address, 1 = Any bluetooth link address, 2 = Slave-loopback. Obino 1. 7. AT+PSWD? AT+PSWD? ifra modula. 8. AT+PSWD=<param> AT+PSWD promjena pasvorda.. 9. AT+UART? AT+UART? Konfiguracia UART-a
Zakljuak: ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________
231
232
PROJEKAT BR.12
NOKIA 6210 GSM KONTROLER
233
234
Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad Cilj vjebe: Upoznavanjem sa AT naredbama internog modema NOKIA 6210 mobilnog telefona. Zadatak vjebe: Osvariti vezu sa internim modemom na AT komande putem Hyperterminala.
Potrebni elementi za vjebu: 1. ArduinoUno 2. GSM uilo 3. USB to RS232 TTL modul
1kom 1kom 1kom
ema spoja:
Koraci za realizaciju vjebe: 1. 2. 3. 4. Spojite RS232 TTL modula na GSM uilo. Kreirajte novu konekciju kosristei hyperterminal(vjeba 22). Testirajte odziv modula na AT komande. Kreirajte Sketch za tvz. GSM call alarm i GSM SMS kontroler
235
Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad Uputstvo za realizaciju projekta:
236
Zakljuak: ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________
237
PROJEKAT BR.13
RFID KONTROLA PRISTUPA
238
239
Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad Cilj vjebe: Kreiranje jednostavnog sistema kontrole pristupa u kolu. Zadatak vjebe: Razviti C# aplikaciju sa MSSQL Server lokalnom bazom podata korisnika sa pridruenim kodom RFID kartice te na osnovu te baze omoguiti ili onemoguiti ulazak na sporedna vrata objekta.
Potrebni elementi za vjebu: 1. ArduinoUno 2. USB IC Card Reader 13.56Khz 3. Elementi iz vjebe br 16
1kom 1kom 1kom
ema spoja:
Koraci za realizaciju vjebe: 1. Kreirajte C# app i bazu podataka korisnika sistema 2. Kreirajte testni system sa slike 3. Kreirajte Sketch za kontrolu elektromagnete brave.
Zakljuak: ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________
240
241

Praktikum Mikroracunariiii IV

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Praktikum Mikroracunariiii IV

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Elektrotehnika kola Tuzla

PRAKTIKUM ZA MIKRORAUNARE (Interni)

Praktikum Mikroraunari -Arduino

Praktikum Mikroraunari -Arduino

PRAVILA ZA RAD U RADIONICI

Praktikum Mikroraunari -Arduino

Praktikum Mikroraunari -Arduino

PRUANJE PRVE POMOI KOD UDARA ELEKTRINE STRUJE

VANJSKA MASAA SRCA

Praktikum Mikroraunari -Arduino

KOMBINOVANA METODA OIVLJAVANJA

Praktikum Mikroraunari -Arduino

LABORATORIJSKA VJEBA BR.1 ARDUINO UNO - UVOD

- ELEKTROTEHNIKA KOLA TUZLA

Praktikum Mikroraunari -Arduino

Praktikum Mikroraunari -Arduino

Praktikum Mikroraunari -Arduino

Zakljuak: ____________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________

Praktikum Mikroraunari -Arduino

LABORATORIJSKA VJEBA BR.2 ARDUINO UNO HELLO WORLD (pinMode-digitalWrite)

- ELEKTROTEHNIKA KOLA TUZLA

1kom 1kom 1kom

Zakljuak: ________________________________________________________________ ____________

Praktikum Mikroraunari -Arduino ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________

LABORATORIJSKA VJEBA BR.3 ARDUINO UNO TREE SVJETLO

Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad

- ELEKTROTEHNIKA KOLA TUZLA

1kom 5kom 5kom

Zakljuak: ________________________________________________________________ ____________

Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________

LABORATORIJSKA VJEBA BR.4 ARDUINO UNO BINARNI BROJA

Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad

- ELEKTROTEHNIKA KOLA TUZLA

1kom 5kom 5kom

Zakljuak: ________________________________________________________________ ____________

Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________

LABORATORIJSKA VJEBA BR.5 ARDUINO UNO SEMAFOR

Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad

- ELEKTROTEHNIKA KOLA TUZLA

1kom 3kom 3kom

Zakljuak: ________________________________________________________________ ____________

Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________

LABORATORIJSKA VJEBA BR.6 ARDUINO UNO 7 SEGMENT DISPLAY

Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad

- ELEKTROTEHNIKA KOLA TUZLA

1kom 5kom 1kom

Zakljuak: ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________

Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad ________________________________________________________________ ____________

LABORATORIJSKA VJEBA BR.7 ARDUINO UNO DEBOUNCING (digitalRead)

Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad

- ELEKTROTEHNIKA KOLA TUZLA

1kom 1kom 1kom

Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad

Zakljuak: ________________________________________________________________ ____________ ________________________________________________________________ ____________

Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad ________________________________________________________________ ____________

LABORATORIJSKA VJEBA BR.8 ARDUINO UNO KONTROLA 7 SEDGMENTNOG DISPLEJA

Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad

- ELEKTROTEHNIKA KOLA TUZLA

1kom 1kom 1kom 1kom 1kom

Vraa (return) HIGH ili LOW

LABORATORIJSKA VJEBA BR.9 ARDUINO UNO PWM (analogWrite)

Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad

1kom 1kom 1kom

Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad

Zakljuak:

Zakljuak: ____________________________________________________

Praktikum Mikroraunari -Arduino ____________

Zakljuak: ____________________________________________________

Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad ____________

Zakljuak: ____________________________________________________

Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad ____________

Zakljuak: ____________________________________________________

Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad ____________

Zakljuak: ____________

Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad ____________________________________________________

Zakljuak: ____________

Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad ____________________________________________________

Zakljuak: ____________

Zakljuak: ____________

Zakljuak: ____________

Zakljuak: ____________

Zakljuak: ____________________________________________________

Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad ____________

Zakljuak: ____________

Zakljuak: ____________

Zakljuak: ____________

Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad ____________________________________________________

Zakljuak: ____________

Zakljuak: ____________

Praktikum za praktinu nastavu/laboratorijski rad ____________________________________________________

Zakljuak: ____________

Zakljuak: ____________