VELEUILITE U VARADINU STRUNI STUDIJ: SESTRINSTVO

SEMINARSKI RAD

Tipkovnica
Mirjana Klasiek

Varadin, svibanj 2013

SADRAJ

1.RAZVOJ TIPKOVNICA..................................................................................................................................................2 1.1.TIPKOVNICE KROZ POVIJEST...............................................................................................................................2 1.2.QWERTY RASPORED...............................................................................................................................................5 1.3.DVORAKOV RASPORED.........................................................................................................................................7 2.RASPORED I FUNKCIJE TIPKI....................................................................................................................................9 1.4.RASPORED TIPKI......................................................................................................................................................9 1.5.FUNKCIJE TIPKI......................................................................................................................................................10 1.6.POSEBNE TIPKE......................................................................................................................................................14 1.7.TIPKOVNICE I WINDOWSI....................................................................................................................................16 3.VRSTE TIPKOVNICA....................................................................................................................................................19 1.8.S OBZIROM NA PRIKLJUAK..............................................................................................................................19 1.9.S OBZIROM NA FUNKCIONALNOST..................................................................................................................21 1.10.S OBZIROM NA DIZAJN.......................................................................................................................................24 4.KAKO RADI TIPKOVNICA?.......................................................................................................................................30 1.11.UNUTRANJOST TIPKOVNICE..........................................................................................................................30 1.12.PRINCIP RADA TIPKOVNICE.............................................................................................................................31 1.13.DETALJNIJE...........................................................................................................................................................32 5.ERGONOMIJA................................................................................................................................................................34 1.14.ZAHTJEVI ZA TIPKOVNICE................................................................................................................................34 1.15.PRAVILNO KORITENJE TIPKOVNICE............................................................................................................36 1.16.DJECA I RAUNALA............................................................................................................................................37 1.17.OSNOVNI ZDRASTVENI RIZICI.........................................................................................................................38 6.DAKTILOGRAFIJA.......................................................................................................................................................40 1.18.TO JE DAKTILOGRAFIJA..................................................................................................................................40 1.19.VJEBE....................................................................................................................................................................41 7.IENJE TIPKOVNICE.............................................................................................................................................42 8.SAETAK ........................................................................................................................................................................43

1. RAZVOJ TIPKOVNICA
1.1. TIPKOVNICE KROZ POVIJEST
Tehnoloki razvoj Pretea kompjuterskih tipkovnica je pisai stroj. Ideja takvoga stroja datira jo iz osamnaestog stoljea. Tijekom devetnaestog stoljea javljaju se razne realizacije takvog stroja, a onaj kakvog danas poznajemo patentirao je 1868. Amerikanac Cristopher Latham Sholes. Njegovu masovnu proizvodnju dugujemo tvrtki Remington&Sons, koja je prvi model prezentirala 1874. godine. Tijekom dvadesetih i tridesetih godina prolog stoljea, kombiniranjem pisaih maina s novim tehnologijama, stvaraju se dva nova prototipa:

 Dalekopisa (teletype machine) je spoj telegraf tehnologije s pisaim strojem. Ureaj je obavljao funkciju ulazne i izlazne jedinice (vrio je ispis). Bua s tastaturom (keypunches) je kombinacija pisaeg stroja sa sistemom buenih kartica. Predstavlja osnovu za rane IBM-ove maine za zbrajanje koje su imale veliki trini uspjeh. Rane raunalne tipkovnice bile su adaptacija sistema buenih kartica i dalekopisaa. Eniac raunalo iz 1946. godine koristi ita buenih kartica kao ulaznu i izlaznu jedinicu. Binac raunalo iz 1948. koristi pisai stroj s elektromehanikim upravljanjem za unos podataka direktno na magnetske trake, ali i za ispis na papir. Izum elektrinog pisaeg stroja trajno povezuje tipkovnice s raunalima. ezdesetih godina prolog stoljea MIT, Bell Laboratories i General Electrics zajedniki kreiraju viekorisniki raunalni sustav pod imenom Multics. Multics je potaknuo razvoj novog korisnikog suelja, tzv. video display terminala (VDT). On je kombinirao tehnologiju elektrinog pisaeg stroja s tehnologijom katodnih cijevi (televizija). To je omoguilo da korisnik vidi na ekranu tekst koji utipkuje, pa ga samim time i lake pie, ureuje ili brie. Raunala je od tada bilo mnogo lake programirati i koristiti. Prve kompjuterske tipkovnice bazirale su se ili na dalekopisaima ili na buaima s tastaturom. Bilo je mnogo elektromehanikih koraka koji su usporavali prijenos podataka izmeu njih i raunala. VDT tehnologija i elektrine tipkovnice omoguile su ubrzavanje ovog procesa; pritiskom na tipku elektrini impulsi se sada alju direktno u raunalo. Poetkom osamdesetih godina prolog stoljea ve sva raunala koriste ovu tehnologiju (VDT i elektrina tipkovnica), koja se do danas nije bitno promijenila.

Izgled tipkovnica kroz povijest Dizajn, raspored tipki i nain rada tipkovnice nije se gotovo uope mijenjao jo od pojavljivanja prvih raunala. Prve su tipkovnice bile kopije pisaih strojeva sa standardnim QWERTY rasporedom slova, brojki i interpunkcijskih znakova. Zbog sve ee upotrebe raunala u poslovnim okruenjima na desnoj se strani uvodi numeriki dio sastavljen od 17 tipki rasporeenih kao na depnim raunalima i blagajnama. S predstavljanjem prvog IBM PC AT raunala 1986. godine, tvrtka IBM predstavlja i tzv. proirenu AT tipkovnicu sa 101 tipkom. Ta je tipkovnica postala standard kojemu se sve sljedee priklanjaju. Bazira se na tzv. XT tipkovnici (koja je namijenjena jo starijim IBM PC XT raunalima) kojoj su rearanirane numerike tipke i pridodane navigacijske tipke (tipke za pomicanje pokazivaa) i dodatne funkcijske tipke (F11 i F12).

Istovremeno sa izdavanjem Windows 95 operativnog sustava, Microsoft predstavlja i tzv. Windows tipkovnicu, koja je u biti proirena AT tipkovnica uz dodatak tri nove tipke: lijeva i desna Windows logo tipka koja pokree Start izbornik, a u kombinaciji s jo nekim tipkama razne Windows aplikacije, te tipka za pozivanje kontekstnih izbornika (funkcija koju obavlja i desni klik mia). Zbog rasprostranjenosti Windows operativnog sustava danas su gotovo sve tipkovnice ovakve. U zadnje se vrijeme sve ee na tipkovnicama mogu nai nove funkcijske tipke. Najprije su se pojavile tzv. Power Management tipke (Sleep, Wake Up, Power) koje omoguuju da se ukljuivanje, iskljuivanje ili 'uspavljivanje' raunala moe realizirati i pomou tipkovnice. Nakon toga Microsoft predstavlja nove modele tipkovnica sa tzv. aplikacijskim tipkama koje se smjetaju u gornjem dijelu tipkovnice, iznad funkcijskih tipki. One pokreu neke esto koritene aplikacije ili funkcije unutar aplikacija. Tako npr. Internet tipkovnica sadri tipke koje pozivaju naredbe Back, Forward, Refresh, Search, Favorites i Home koritenog Web preglednika. Napravljen je i mali pomak u dizajnu pojavljivanjem jo uvijek slabo rairenih ergonomskih tipkovnica koje omoguuju prirodniji poloaj ruku i tijela tijekom rada. Tehniki napredak ostvaren je u vidu pojavljivanja beine tipkovnice ije prednosti nije potrebno isticati.

1.2. QWERTY RASPORED

to je i kako je nastao QWERTY raspored? QWERTY je daleko najvie zastupljen raspored slovnih tipki na tipkovnicama. Naziv QWERTY dolazi od prvih est slova prvog reda ovog rasporeda. U standardnom engleskom rasporedu slova su poredana u tri reda kao na slici: Standardni hrvatski raspored slovnih tipki bazira se na njemakom QWERTZ rasporedu (tipkama Y i Z zamijenjena su mjesta), uz dodatak specifinih hrvatskih slova: Svatko tko se u ivotu susreo s pisaim strojem zna da je ovaj raspored stariji od pojavljivanja raunala. Daleke 1868. Christopher Latham Sholes osmiljava prvi pisai stroj pogodan za proizvodnju. Stroj je imao abecedni raspored slovnih tipki. Pisai strojevi funkcioniraju tako da se pritiskom tipke aktivira polugica na ijem se drugom kraju nalazi otisak slova umoen u tintu. Otisak slova se tada pokree prema valjku s papirom i ostavlja trag. Ako pokuate brzo tipkati na pisaem stroju susresti ete se s problemom s kojim su se susreli i prvi korisnici Sholesova modela: dvije se polugice mogu 'sresti' na putu do valjka i zaglaviti. Kako bi smanjio vjerojatnost zaglavljivanja Sholes je odluio fiziki udaljiti najee koritena slova u engleskom jeziku, pa su tako tri najee koritena slova (E, T, O) smjetena u gornji red, sljedea dva (A, H) u srednji red i sljedee (N) u donji red. Navodno se slovo R nije nalazilo u prvom retku, no inenjeri iz tvrtke Remington&Sons su ga tamo smjestili kako bi se rije TYPEWRITER (pisai stroj) mogla napisati koristei se samo gornjim redom tako su je prodavai strojeva mogli brzo otipkati!

Nedostaci QWERTY rasporeda Sholes je kreiranjem QWERTY rasporeda zapravo usporio pisanje. Tada je to bilo optimalno rjeenje jer su esta zaglavljivanja usporavala rad, no taj je problem eliminiran izumom elektrinog pisaeg stroja pa je raspored nelogian. Postoji jako mali broj rijei, kako u engleskom tako i u drugim jezicima, koje se mogu ispisati koritenjem samo gornjeg reda. Osim toga, brzo pisanje ovisi o tome koliko se lijeva i desna ruka izmjenjuju tijekom pisanja. Najbre se piu rijei u kojima se naizmjence koriste lijeva i desna ruka (npr. slama, lak, nakana,... ), a takvih je malo. to se tie najeih slova u engleskom jeziku, u QWERTY rasporedu su lijevoj ruci pridruena slova A, E R, S, D a desnoj I, O, U, H, L, M, N, a kod takvog rasporeda e ak i mnoge dvoslovne rijei zahtijevati upotrebu iste ruke. Postoje brojne rijei koje se u cijelosti, ili velikim dijelom, piu jednom rukom (rad, muha, klopka, kupina, strast, koliko, stvar,) gdje se

ta ruka umara dok druga nita ne radi nita. Hrvatska inaica QWERTY rasporeda ima jo jednu manu: sva se specifina hrvatska slova (, , , , ), koja se esto koriste, nalaze na rubu tipkovnice i teko se dohvaaju. Mada manje efikasan ak i od abecednog rasporeda, QWERTY se odrao do danas. Prvi i najpoznatiji alternativni raspored slovnih tipki je Dvorakov (po autoru Augustu Dvoraku), koji unato svojoj efikasnosti nije uspio izbaciti QWERTY iz upotrebe. U novije vrijeme se javljaju jo neki alternativni rasporedi, kao npr. Malt (po autorici Lilian Malt) i XPeRT (po prvim slovima prvog reda).

1.3. DVORAKOV RASPORED

Ideja i nastanak Dvorakovog rasporeda I ovaj raspored datira iz predinformatikog doba; 1932. , potaknut problemima koje je uoio u QWERTY rasporedu, August Dvorak sa sveuilita Washington u Seattleu (daljnji roak poznatog ekog skladatelja) konstruira tipkovnicu sa sljedeim rasporedom: Ovakav je raspored rezultat duge i iscrpne analize. U svom istraivanju efikasnosti rada u uredima Dvorak je saznao za kontroverzan povijesni nastanak QWERTY rasporeda. Tada je poeo detaljno prouavati ljude pri tipkanju to ih usporava a to pridonosi brzini i tonosti. Priroda jezika, i engleskog i hrvatskog, je takva da esto alternira samoglasnike i suglasnike. U Dvorakovom rasporedu se prsti lijeve ruke u svom poetnom daktilografskom poloaju nalaze na samoglasnicima, dok se prsti desne ruke nalaze na najee koritenim suglasnicima. Kombinirajui kriterij alterniranja znakova s kriterijem uestalosti slova Dvorak je pronaao optimalno rjeenje. Dvorak se pri kreiranju svog rasporeda vodio trima osnovnim idejama: najee koritene tipke trebaju biti najlake dohvatljive u prirodi je jezika relativno pravilna izmjena samoglasnika i suglasnika lake je tipkanje od malog prsta prema kaiprstu nego obrnuto

Na zamolbu svog prijatelja, koji je u 2. svjetskom ratu izgubio desnu ruku, Dvorak kreira inaice svoje tipkovnice za jednoruke korisnike. Dva rasporeda, za tipkanje samo lijevom i samo desnom rukom, su vie-manje zrcalna. U ovim su rasporedima najee koriteni znakovi pozicionirani na poetni poloaj desne/lijeve ruke (blago desno/lijevo od sredine), oko njih se pojavljuju sljedei po uestalosti dok su rijetko koriteni najudaljeniji od poetnog poloaja ruke.

Dvorak vs. QWERTY Prvi rezultati u praktinoj upotrebi pokazali su mnoge prednosti Dvorakova rasporeda pred standardnim QWERTY rasporedom; i amerika se mornarica za vrijeme 2. svjetskog rata koristila Dvorakovim tipkovnicama koje su se pokazale ak 75% uinkovitijima. Mnoga kasnija istraivanja uvijek su ila u korist Dvorakova rasporeda koji je znaajno nadmaivao QWERTY kako u brzini tako i u tonosti. Da li zbog ljudske inercije koja se odupire promjenama, zbog proizvoakih lobija ili nekog treeg razloga, QWERTY raspored, unato svojoj inferiornosti i

zastarjelosti kriterija koji su ga oblikovali, ostaje najraireniji. Dvorak, koji se cijeloga ivota trudio dokazati superiornost svog rasporeda, umire 1975. ogoreno izjavljujui: Izgleda da je mijenjanje rasporeda tipki ravno mijenjanju redoslijeda deset Bojih zapovijedi, odbacivanju svih etikih principa i ismijavanju majinstva. Pokuao sam napraviti neto dobro za ljudski rod, ali oni jednostavno ne ele promjenu!

Prednosti i nedostaci Dvorakova rasporeda Prednosti : relativno velik dio vremena prsti ostaju u osnovnom poloaju naizmjenino se koriste lijeva i desna ruka smanjeno je naprezanje prstiju ruke prelaze dvadeset puta krai put nad tipkovnicom tijekom prosjenog radnog dana nego kod pisanja na QWERTY tipkovnici pojavljuje se dvostruko manje tipfelera nego kod rada s QWERTY tipkovnicama (tonost je pospjeena za 68%) brzina je ak do 75% vea nego kod koritenja QWERTY tipkovnice

Nedostaci: ne postoji hrvatska inaica Dvorakova rasporeda (mada bi ga bilo jednostavno realizirati dodavanjem hrvatskih slova krajnje desno, kao kod hrvatske verzije QWERTY rasporeda) prelazak na Dvorakovu tipkovnicu zahtijevao bi naporno odvikavanje od QWERTY rasporeda i uenje pisanja na Dvorakovom zbog rasprostranjenosti QWERTY tipkovnica teko je izbjei njihovo koritenje pa je jednostavnije uvjebati pisanje na njima; spretno koritenje oba rasporeda zahtjeva dodatni trud postoji mogunost za podeavanje tipkovnice na Dvorakov raspored, ali to bi zahtijevalo lijepljenje naljepnica preko svih izmijenjenih tipki

2. RASPORED I FUNKCIJE TIPKI

1.4. RASPORED TIPKI
Gotovo sve tipkovnice koje se danas koriste su Windows tipkovnice, ili su nastale dodavanjem nekih specijalnih funkcijskih tipki ili aplikacijskih tipki iznad standardnog rasporeda Windows tipkovnice. Sama Windows tipkovnica nastala je dodavanjem tri Windows tipke proirenoj AT tipkovnici (101 tipka). Sve tipke standardne Windows tipkovnice (104 tipke) moemo podijeliti u etiri osnovne skupine koje su, kao to se vidi na slici, i fiziki odijeljene. Peti dio tipkovnice su indikatori.

SLOVNI DIO uglavnom se sastoji od znakovnih tipki (slova, znamenke, posebni znakovi, razmak) koje su rasporeene u standardnom hrvatskom QWERTZ rasporedu. Osim znakovnih tipki u ovom se dijelu nalaze kontrolne tipke (Shift, Ctrl, Alt), po jedna sa svake strane, i tipke Tab, Enter i Esc. Izmeu tipki Ctrl i Alt smjetene su tri Windows tipke. UPRAVLJAKI DIO uglavnom se sastoji od navigacijskih tipki (tipke kojima pomiemo poziciju pokazivaa), no kako je ovo 'najmlai' dio tipkovnice posljednje pridodane tipke, poput Print Screen ili Pause, su se takoer nale u ovom djelu. NUMERIKI DIO - sastoji se od tipki brojeva i algebarskih operacija smjetenih kao na kalkulatorima i blagajnama, i jedne tipke podeavanja naina rada Num Lock. Nalaze se krajnje desno na tipkovnici, a iznad njih su lampice koje nazivamo indikatorima. Imaju dvostruku funkciju ovisno o stanju Num Lock mogu obavljati algebarsko-numeriku funkciju ili navigacijsku funkciju. FUNKCIJSKI DIO nalazi se iznad slovnog dijela a sastoji se od funkcijskih tipki F1 do F12. Njima su pridodane razne funkcije, ovisno o aplikacijama koje su aktivne. INDIKATORI tri led diode smjetene iznad numerikog djela koje nam govore u kojem se nainu rada tipkovnica trenutno nalazi. Nain rada se podeava pomou lock tipki; kada je neka od lock tipki aktivirana pripadajui indikator svijetli.

1.5. FUNKCIJE TIPKI

Znakovne tipke - Izuzev tipke Space (prostor, razmak) koja uvijek 'ispisuje' prazno mjesto, svaka znakovna tipka koristi se za ispisivanje 2 ili 3 znaka. Slovne tipke obino ispisuju znak malog slova, ali ako se pritisnu uz tipku Shift, ispisuju veliko slovo. Ostale znakovne tipke imaju dvije oznake jednu ispod druge; obino se ispisuje znak sa donje oznake, ali uz tipku Shift ispisati e se gornji znak. Neke znakovne tipke imaju i treu oznaku u donjem desnom kutu. Znak s te oznake ispisuje se ako uz tipku pritisnemo i Alt Gr tipku. Tipkom Caps Lock aktiviramo Capital Letters Lock (nain rada u kojem se ispisuju velika slova). Numeriko-algebarske tipke uz tipke pojedinih znamenki tu se nalaze i tipke etiriju osnovnih algebarskih operacija i decimalna toka. Kada je aktiviran Num Lock nain rada ove se tipke ponaaju poput tipki na raunskim mainama, u protivnom vre istu funkciju kao i pojedine tipke upravljakog dijela (donje oznake na tipkama). Funkcijske tipke - funkcijske tipke su se dosta koristile u operativnom sustavu DOS. U Windowsima se mnogo manje koriste, no jo uvijek mogu biti korisne. Njihove funkcije variraju od aplikacije do aplikacije, no obino s F1 pozivamo Help aktivne aplikacije, s F2 mijenjamo naziv odabranog dokumenta, s F10 aktiviramo traku s izbornicima (kao i sa tipkom Alt), Neke se funkcijske tipke koriste i u Internet Exploreru F5 poziva naredbu Refresh, F11 prikazuje dokument preko cijelog ekrana (eng. full screen),

Tipke podeavanja naina rada (Lock tipke - Caps Lock, Num Lock, Scroll Lock , i tipka Insert) aktiviraju odreeni nain rada tipkovnice. Ponovnim pritiskom tih tipki tipkovnica se vraa u uobiajeni nain rada. Da li je ukljuen neki od ovih naina rada moe se iitati iz lampica indikatora.

Caps Lock - aktivira Capital Letters Lock (nain rada u kojem se ispisuju velika slova). Aktivnost te postavke moe se iitati iz lampice Caps indikatora. Kada je taj nain rada aktivan slovne tipke obino ispisuju velika slova, a tek uz tipku Shift mala. Caps Lock nain rada ne djeluje na ostale znakovne tipke, samo na slovne tipke. Num Lock aktivira Number Lock (nain rada u kojem je omogueno koritenje numerikih i algebarskih tipki). Aktivnost te postavke moe se iitati iz lampice Num indikatora. Kada je taj nain rada aktivan moemo koristiti numeriki dio tipkovnice, u protivnom e ovaj dio predstavljati duplikat navigacijskih tipki (tj. tipke e obavljati funkciju ispisanu ispod znamenki). Zbog toga se najee Num Lock postavlja na 'on'. Scroll Lock u operacijskom sustavu DOS pritisak ove tipke omoguavao je (ili onemoguavao) koritenje tipki sa strelicama za pomicanje pokazivaa. Danas ova tipka ima funkciju samo u pojedinim aplikacijama

10

(npr. u Microsoft Excelu omoguava kretanje pokazivaa po elijama, pomou strelica, dok pokaziva aktivne elije ostaje na mjestu). Insert mijenja nain rada iz Insert u Overwrite i obrnuto, tj. odreuje hoe li se tekst upisivati izmeu postojeih znakova ( Insert) ili e ispisivati preko znakova desno od pokazivaa (Overwrite). Aktivnost ove tipke ne ita se iz indikatora ve, ovisno o editoru, ili pokaziva postaje deblji u Insert nainu rada, ili se negdje na ekranu moe iitati trenutno stanje (npr. u Microsoft Wordu se na dnu ekrana pri aktivaciji Overwrite naina rada pojavljuju slova OVR).

Kontrolne tipke Ctrl, Alt i Shift same za sebe ne rade nita; tek u kombinaciji s drugim tipkama vre neku funkciju:

Shift osim za manipuliranje znakovnim tipkama, tipka Shift se, u kombinaciji s navigacijskim tipkama, koristi za selektiranje. Ona mora biti pritisnuta dok stiemo tipku s kojom ju koristimo, inae kombinacija nee biti prepoznata. Nalazi se na dva mjesta, lijevo i desno od slovnih tipki. Engleska rije shift znai promjenu, premjetanje. Ctrl Ctrl je skraenica za control (kontrola). Ova tipka u kombinacijama sa znakovnim tipkama obavlja razne funkcije i procese ovisno o aktivnim aplikacijama. O kojim kombinacijama je rije ponekad se moe proitati u padajuim izbornicima aplikacije, gdje se pokraj pojedine aktivnosti moe proitati i kombinacija koja ju pokree. U kombinaciji s miem koristimo ju za selektiranje, pri emu se odreeni dokument dodaje trenutnom odabiru. Ona takoer mora biti pritisnuta dok stiemo tipku s kojom ju koristimo, inae kombinacija nee biti prepoznata. Alt Alt je kratica za englesku rije alternate (jedno od znaenja je odabir izmeu ponuenih opcija). Koristi se u raznim kombinacijama, najee sa slovnim tipkama gdje otvara padajue izbornike u aplikacijama. Obino je slovo koje se koristi uz Alt ono koje je podcrtano u nazivu eljenog izbornika ili opcije. Za razliku od tipki Shift i Ctrl, nije nuno da je tipka Alt pritisnuta u trenutku stiskanja slovne tipke; dovoljno ju je pritisnuti neposredno prije. Desna Alt tipka, Alt Gr (eng. alternate graphics; biranje znaka), koristi se za ispisivanje treeg znaka kod nekih znakovnih tipki.

Dio standardnih tipki ima niz funkcija koje se ne mijenjaju bitno od aplikacije do aplikacije. Ponekad automatski pokreu neku akciju a ponekad vre ulogu u navigaciji. Pokuati emo ukratko objasniti ponaanje tih esto koritenih tipki:

Enter svojom velikom povrinom sugerira da je tipka koja se esto koristi. Engleska rije enter znai ulaz. Tipkom Enter potvrujemo unos ili pokreemo odabrani proces ili aplikaciju, tj. uzlazimo u aplikaciju ili prozor. U tom je smislu suprotna tipki Esc. U tekstualnim editorima tipku Enter koristimo kada elimo prijei u idui red, tj. zapoeti novi odlomak. Osim u slovnom djelu, tipka Enter nalazi se i u numerikom, kako bi bila 'pri ruci' u radu s brojevima

11

Esc tipka - Esc je skraenica za englesku rije escape, koja znai bijeg. Ova tipka slui za izlaz iz aktivne aplikacije ili prekid procesa koji se izvrava. Tab tipka Tab je kratica za Tabulator (od lat. tabula; ploa). I ova je tipka preuzeta s pisaeg stroja i u svim tekstualnim editorima nastavlja obavljati funkciju koju je imala i na pisaem stroju radi vei razmak meu tekstom (za razliku od tipke Space koja radi razmak od jednog mjesta). Veliina razmaka precizira se u postavkama tekstualnog editora. Ona se npr. koristi kod uvlaenja prvog reda odlomka. Osim toga, tipka Tab ima i navigacijsku funkciju - koristi se u radu s tablicama gdje pomie pokaziva u iduu eliju, i sa okvirima za dijalog (eng. dialog boxes) gdje njome pomiemo pokaziva do idueg polja s opcijama. Backspace ( ) u radu s tekstom brie znak lijevo od pokazivaa (najee je to zadnji napisani znak). U preglednicima (eng. Browser, Explorer) vri funkciju 'back', tj. vraa se na prethodni prozor ili stranicu. Del Del je kratica za delete (izbrisati). Ova tipka odabrani sadraj brie, tj. premjeta u ko za smee (eng. Recycle Bin). U tekstualnim editorima, ako nita nije selektirano, brie znak desno od pokazivaa. Print Screen ovom tipkom moemo 'fotografirati' ekran, gdje se dobivena slika sprema u privremeni memorijski prostor radne memorije Windowsa (clipboard) odakle se naredbom paste moe pozvati u nekom slikovnom editoru (ili bilo kojoj aplikaciji koja omoguava implementiranje slike). Pause - ovom tipkom zaustavljamo ispis. Ispis se nastavlja pritiskom ove tipke uz tipku Ctrl.

Tipke kojima pomiemo pokaziva nazivaju se navigacijskim tipkama:

Tipke sa strelicama smjetene su na dnu upravljakog djela u obliku obrnutog slova T. One pomiu pokaziva za jedno mjesto u smjeru strelice. Page Up i Page Down (stranica gore i stranica dolje) pomiu pokaziva za jedan ekran gore, odnosno dolje. Dakle, za koliko mjesta e se pokaziva pomaknuti ovisi o veliini otvorenog ekrana ili forme. Home i End (kua, dom i kraj, zavretak) pomiu pokaziva na poetak, odnosno kraj dokumenta ili forme. U tekstualnim editorima pokaziva se pomie na poetak, odnosno kraj tekueg reda.

Windows tipkovnica je nastala dodatnim proirivanjem proirene AT tipkovnice (101 tipka) s dvije nove tipke, od kojih se jedna javlja dvaput. Te tipke nazivamo Windows tipkama:

Windows logo ( ) aktivira Start izbornik Windowsa, a u kombinaciji s nekim drugim tipkama otvara aplikacije ili poziva naredbe tipine za Windowse. Smjetena je na lijevoj i desnoj strani slovnog dijela tipkovnice, izmeu tipki Ctrl i Alt.

12

Aplikacijska tipka (slika pokazivaa na izborniku) smjetena je pokraj desne Windows tipke. Ovom tipkom pozivamo kontekstne izbornike (funkcija koju obavlja i desni klik mia).

13

1.6. POSEBNE TIPKE

Danas se sve ee uz standardne tipke mogu nai i neke specijalne tipke koje olakavaju rad s esto koritenim aplikacijama. Te se tipke obino nalaze iznad standardnih tipki, ponekad i sa strane. Njihov izgled i raspored ovisi od proizvoaa do proizvoaa jo uvijek ne postoje standardi no one se obino oblikom ili bojom razlikuju od ostalih tipki i popraene su tekstom ili prepoznatljivom ikonom. Tipkovnice sa posebnim tipkama obino su popraene programskom podrkom (driverima) koja omoguuje programiranje posebnih tipki. Tako npr. moemo podesiti tipku koja otvara multimedijalni player tako da otvara onaj koji nam je najdrai. Mada po prodavaonicama moemo susresti nazive poput 'multimedijalna' ili 'Internet' tipkovnica, ove 'proirene' tipkovnice najee nisu usko specijalizirane ve kombiniraju pojedine tipke iz sljedeih skupina: Power Management tipke ove tipke ve pomalo postaju standard; nai emo ih i na tipkovnicama koje se ne deklariraju kao specijalne. Najee su smjetene pri vrhu upravljakog djela. Ponekad emo naii samo na Sleep (spavanje, san) tipku njome 'uspavljujemo' raunalo, tj. stavljamo ga u stand by nain rada, pri emu ono to smo radili ostaje sauvano. Tipkom Wake Up (buenje) ga 'budimo', tj. vraamo u normalan nain rada, pri emu se raunalo nalazi u onom stanju u kojem je bilo prije nego to smo ga 'uspavali'. Tipka Power pokree naredbu za gaenje raunala; rezultat je isti kao i kod odabiranja te naredbe preko Start izbornika. Log Off tipka - na nekim se tipkovnicama moe pronai i tipka Log Off kojom pozivamo naredbu Log Off iz Start izbornika. Ova tipka je jako korisna kod raunala koje koristi vei broj korisnika (kao npr. na fakultetima, u Internet caffeima,...). Internet tipke funkcija ovih sedam tipki je jasno ilustrirana ikonama; one vre istu funkciju kao i gumbi Web preglednika kojeg koristimo: Back, Forward, Stop, Refresh, Search, Favorites, Home. Ove tipke omoguuju bre i jednostavnije 'surfanje' uz manju upotrebu mia. E-mail tipka pokree program koji koristimo za slanje elektronske pote (npr. Microsoft Outlook, Outlook Express, Eudora,...). WWW tipka uspostavlja Internet vezu i pokree koriteni Web preglednik. Otvara URL adresu koja je postavljena kao Home adresa (poetna adresa) u Web pregledniku.

14

Multimedijalne tipke dodatnih osam (ponekad i deset) tipki obavljaju funkciju koju vre gumbi multimedijskog player-a (i, uostalom, gumbi klasinih fizikih CD player-a i glazbenih linija). I ove su tipke popraene jasnim ikonama koje ukazuju na njihovu funkciju, koje su Play/Pause, Stop, Volume+, Volume-, Previous Track, Next Track, Mute. Tipkom Media pokreemo multimedijski player. Jedna od prednosti ovih tipki je ta da omoguuju upravljanje player-om dok se radi u drugoj aplikaciji te tako olakavaju rad korisnicima koji vole sluati glazbu uz rad.

Dodatne funkcijske tipke neke su tipkovnice obogaene dodatnim funkcijskim tipkama koje pozivaju neke esto koritene naredbe u Windowsima i aplikacijama. Tipke sa slike su realizirane tako da obavljaju dvostruku funkciju, ovisno o nainu rada kojeg regulira posljednja tipka, F Lock. Tako se ove tipke mogu ponaati poput klasinih funkcijskih tipki ( F1 do F12) ili obavljati funkcije ispisane na njima, koje su redom: Help, Undo, Redo, New, Open, Close, Reply, Forward, Send, Spell Check, Save, Print (posljednje dvije su Print Screen i Pause). Sve su ove naredbe esto koritene i ne treba ih dodatno pojanjavati. Na nekim se tipkovnicama mogu nai sline tipke za naredbe Cut, Copy i Paste. Tipke koje otvaraju esto koritene foldere u radu s Windowsima neke foldere koristimo ee nego druge, pa se na nekim tipkovnicama dodaju tipke koje olakavaju navigaciju. Tako npr. Tipke sa slike otvaraju foldere My Documents, My Pictures i My Music. Ponekad nailazimo i na tipku koja otvara folder My Computer. Tipke koje pokreu aplikacije neke tipkovnice imaju tipke kojima automatski otvaramo neku aplikaciju. Tako npr. postoje Office tipkovnice koje imaju tipke kojima startamo Office programe Word, Excel, PowerPoint,... Tipka sa slike pokree kalkulator (standardni dodatak Windowsima). Stavljanje ovakvih tipki na tipkovnice ima smisla samo za programe koji se esto koriste i koji su iroko rasprostranjeni.

15

1.7. TIPKOVNICE I WINDOWSI

Kombinacije tipki Shortcuti (kratice) su kombinacije tipki kojima moemo pozvati neku naredbu, pokrenuti proces ili otvoriti aplikaciju. Poznavanje i upotreba takvih kratica uvelike olakava rad u operativnom sustavu Windows i u brojnim aplikacijama. Takve su kratice karakteristine za pojedine aplikacije i ima ih mnogo, pa emo nabrojiti samo one koje se najee koriste; oni koji ele saznati vie mogu nai neke korisne linkove unutar ovog courseware-a (stranice su na engleskom). Operativni sustav Windows: Ctrl+Alt+Del kombinacija koju vjerojatno ve znaju svi korisnici Windowsa; poziva Task Manager (upravlja zadacima), formu koja nam omoguuje da naprasito prekinemo aplikaciju koja iz nekog razloga ne reagira ( not responding). Pritisnemo li ovu kombinaciju dvaput za redom restartat (ponovno pokrenuti) emo raunalo. Windows logo... +R pokree okvir za dijalog Run (pokreni) iz Start izbornika. +E pokree Windows Explorer +M minimizira sve aktivne prozore (Win+Shift+M ponitava tu naredbu) +F pokree okvir za dijalog Find Files or Folders (ili Search) iz Start izbornika Ctrl... +Z pokree naredbu Undo (ponitava posljednju radnju) +C pokree naredbu Copy (kopiraj) +X pokree naredbu Cut (izrei) +V pokree naredbu Paste (zalijepi) Shift +Del automatski brie sadraj (bez da ga alje u Recycle Bin) +(neka tipka) - esto ini obrnuto od onog to ta tipka inae radi (npr. Shift+Tab pomie pokaziva u prvu lijevu (umjesto desnu) eliju tablice) +(ubacivanje CD-a) -drimo li tipku Shift stisnutu dok ubacujemo CD ROM, raunalo e preskoiti Autoplay (automatsko pokretanje neke aplikacije s CD ROM-a) Alt... +F4 zatvara aktivni prozor +F6 ee po aktivnim prozorima iste aplikacije +Tab ee po svim otvorenim prozorima +Space otvara sustavni izbornik aktivnog prozora (onaj koji aktiviramo klikom na ikonu lijevo od naziva otvorenog prozora)

16

+Enter otvara svojstva (Properties) odabranog dokumenta

Tekstualni editori (npr. Microsoft Word): Tipka Ctrl moe nam olakati pomicanje pokazivaa kroz dokument, ali i ureivanje teksta, na sljedei nain: Ctrl... +tipke sa strelicama lijevo i desno umjesto da pomaknu pokaziva za jedno mjesto lijevo ili desno, pomaknuti e ga na poetak prethodne ili sljedee rijei +tipke sa strelicama gore ili dolje pomiu pokaziva na poetak prethodnog (ili tekueg ako smo na sredini odlomka) ili sljedeeg odlomka +Home ili End pomie pokaziva na prvi ili zadnji red u dokumentu +B odabire (ili ponitava odabir) stila fonta Bold (podebljano) +U odabire (ili ponitava odabir) stila fonta Underline (podcrtano) +I - odabire (ili ponitava odabir) stila fonta Italic (nakoeno, kurziv)

Podeavanje tipkovnica Da biste podesili parametre tipkovnice, u Control Panel-u (upravljaka ploa) odaberite aplikaciju Keyboard (tipkovnica). U ovoj aplikaciji moete podesiti brzinu i hardware, a kod specijalnih tipkovnica i funkcije dodatnih tipki.

Kod brzine se mogu podesiti parametri Repeat Delay (odgoda ponavljanja) i Repeat Rate (brzina ponavljanja). Oba parametra odreuju kako e se raunalo ponaati kada neku tipku drimo stisnuto dulje vremena: Repeat Delay odreuje period nakon kojeg e raunalo 'shvatiti' da je tipka i dalje pritisnuta i poeti ponavljati znak, a Repeat Rate odreuje koliko e se brzo novi znakovi ispisivati. Ove se postavke mogu testirati u polju za upis teksta. Ovdje se takoer moe podesiti i period treperenja pokazivaa (Cursor blink rate). Osim aplikacije Keyboard, i aplikacija Accessibility Options (podeavanje pristupanosti) Control Panela nudi neke mogunosti za podeavanje tipkovnice. U ovoj se aplikaciji nudi mogunost aktiviranja tri naina rada tipkovnice: StickyKeys (ljepljive tipke), FilterKeys (filtrirane tipke) i ToggleKeys. StickyKeys omoguava da se pri koritenju shortcuta s tipkama Ctrl, Shift, Alt i Windows logo tipke mogu pritiskati jedna po jedna (ne moraju se pritisnuti istodobno kako bi raunalo prepoznalo kombinaciju). Ovaj se nain rada moe 17

aktivirati ( i deaktivirati) pritiskom tipke Shift pet puta za redom. FilterKeys nalae raunalu da ignorira kratke i opetovane pritiske tipki i usporava Repeat Rate. I za aktiviranje ovog naina rada postoji kratica: on se aktivira, i deaktivira, ako je tipka Shift pritisnuta dulje od osam sekundi. ToggleKeys podeava raunalo tako da poprati zvukom pritisak tipki Caps Lock, Num Lock i Scroll Lock, tako da zvuk obavi funkciju indikatora. Kratica za aktiviranje ove opcije je pritiskanje tipke Num Lock dulje od pet sekundi. Windowsi nude jo jednu zanimljivu opciju: aplikacija On-Screen Keyboard nudi mogunost da se, ukoliko se iz nekog razloga tipkovnica ne moe koristiti, na ekranu pojavljuje interaktivna tipkovnica na kojoj se tada moe 'tipkati' pomou mia. Ovu aplikaciju moemo aktivirati preko Start izbornika (Start > Programs > Accessories > Accessibility > On-Screen Keyboard ).

18

3. VRSTE TIPKOVNICA
1.8. S OBZIROM NA PRIKLJUAK
Prema nainu na koji se tipkovnice prikljuuju na raunalo, odnosno prema vrsti prikljuka, tipkovnice dijelimo u dvije skupine: 1. ine tipkovnice 2. Beine tipkovnice

1. ine tipkovnice a) PS/2 b) USB Za prikljuivanje na raunalo, tipkovnice obino koriste jedan od dva standardna prikljuka (obini 5-pinski AT prikljuak poznat i kao DIN prikljuak ili 6 pinski IBM PS/2 poznat i kao mini DIN prikljuak ), a u posljednje su se vrijeme poele pojavljivati i tipkovnice s USB prikljucima. DIN prikljuak se koristio na AT raunalima, a pronai ete ga samo na starijim tipkovnicama ne koristi ga vie nijedna moderna tipkovnica. Mini-DIN prikljuak je uvela tvrtka IBM na svojim PS/2 raunalima te se i danas koristi na gotovo svim tipkovnicama. Prikljuak i utinica na pozadini obino su oznaeni ljubiastom bojom. Meutim, bez obzira na vrstu spajanja tipkovnice su funkcijski jednake, a uz pomo konvertera tipkovnicu s DIN prikljukom mogue je utaknuti u PS/2 utor i obratno, dok je s USB prikljucima malo drugaije. Potrebno je da ploa podrava USB i ima odgovarajui prikljuak za spajanje USB ureaja. Poneke se tipkovnice, poput Microsoftovih, istovremeno spajaju i na PS/2 i na USB suelje. 2. Beine tipkovnice a) Infracrvena veza b) Radioveza c) Bluetooth veza

19

Na tritu je sve vie beinih tipkovnica za ije povezivanje na raunalo nije potreban kabel time se rjeava problem sa stolom prenatrpanim kablovima, a i omoguava se vei akcijski radijus korisnika tipkovnica se lako moe premjestiti na drugi dio stola, ukoliko je to potrebno. Dva su naina realizacije beinih veza: radioveza, iji se radioprijemnik najee spaja na USB suelje, te Bluetooth veza. Prilikom kupnje beine tipkovnice ipak valja obratiti panju na njezin nain rada. Naime, da bi beina tipkovnica radila, na raunalo mora biti povezan prijemnik koji komunicira s tipkovnicom. Takav prijemnik najee se ba poput tipkovnice spaja na PS/2 ili USB prikljuak. U svakom sluaju biste se trebali odluiti na kupnju beine tipkovnice koja za komunikaciju koristi radiovalove. Naime, prve su beine tipkovnice s prijemnikom komunicirale koritenjem infracrvene veze (poput daljinskog upravljaa za televizor), no nedostaci takvog pristupa bili su to izmeu tipkovnice i prijemnika nije smjelo biti nikakvih zapreka, te to je komunikacija bila mogua na udaljenosti od najvie 2 metra. S druge strane beine tipkovnice i prijemnici koji koriste radiovezu (a takve su danas sve beine tipkovnice vie klase) omoguavaju vam da stavite prijemnik kamo god elite uope ga ne morate vidjeti dok radite na raunalu. Bluetooth je tehnologija pomou koje se vri beini prijenos podataka izmeu ureaja koji posjeduju istu tehnologiju. Za razliku od radioveza, koje zahtijevaju da posjedujete komplet prijemnika i tipkovnice od istog proizvoaa, Bluetooth tehnologija je standardizirana. Pomou Bluetooth standarda prenose se podaci gdje moete biti udaljeni i vie od 100 m, a gdje vam pritom nikakva prepreka nee smetati. Na taj nain moete iz jedne prostorije u drugu poslati odreene podatke kao npr. da sa raunala iz jedne prostorije poaljete informaciju na printer koji se nalazi u drugoj prostoriji. Prijenos se odvija brzinom oko 700 Kbps. Ova tehnologija se upotrebljava u prijenosnim ureajima i drugim ureajima koji imaju potrebu za prijenos podataka. emu uope Bluetooth? Odgovor je vrlo jednostavan zbog znatno vee brzine prijenosa podataka od infracrvene veze. A osim toga, praktian je i utoliko to tipkovnica ne mora biti u 'vidokrugu' infracrvenog oka raunala.

20

1.9. S OBZIROM NA FUNKCIONALNOST

Prema nainu primjene tipkovnice, odnosno prema funkcionalnosti, tipkovnice dijelimo na: 1. 2. 3. 4. 5. Standardne Multimedijske Internet Office Programibilne

1. Standardne tipkovnice Standardna tipkovnica ima 101 tipku (104 Windows 95 tipkovnice), a tipkovnice se meusobno razlikuju po nainu izvoenja sklopki, po rasporedu i veliini tipki. Vezano za raspored tipki najei je takozvani QWERTY (QWERTZ u njemakom ili naem govornom podruju), koji je dobio naziv po prvim slovnim tipkama u gornjem lijevom kutu glavnog dijela tipkovnice. Kasnije se pokualo sa promjenama rasporeda tipki od ega je zapaeniji bio jedino Dvorakov raspored tipki no konaan rezultat za inovatore je bio porazan. Kada se ve nije moglo promijeniti raspored proizvoai su odluili izgraditi ergonominiju tipkovnicu prvenstveno zato to je otkriveno da dugotrajno tipkanje uzrokuje razne ozljede ake zbog ega su se poele dizati tube protiv proizvoaa. Strunjaci Fraunhoferova instituta za znanost prvi su napravili simetrinu tipkovnicu na kojoj su tipke podijeljene u dvije gotovo jednake grupe, simetrino iskoene pod kutom od desetak stupnjeva. Nakon toga uslijedila je revolucija ergonomskih tipkovnica. Danas se na osobnim raunalima pronalaze uglavnom dvije standardne verzije tipkovnica: proirena AT tipkovnica i Windows tipkovnica. Proirena AT tipkovnica (101 tipka) S predstavljanjem prvog IBM PC AT raunala, 1986. godine, tvrtka IBM predstavila je i ovu verziju tipkovnice. Vie od dvadeset godina ova je tipkovnica standard kojemu se druge priklanjaju. U odnosu na ranije, tzv. XT tipkovnice (namijenjene, sada ve odavno zastarjelim, IBM PC XT raunalima), proirena AT tipkovnica dobila je dodatne tipke za navigaciju kroz tekst (pomicanje pokazivaa), numeriki dio tipkovnice i dodatne funkcijske tipke. Standardnu AT tipkovnicu koja posjeduje 101 tipku danas ete zapravo vrlo rijetko nai u prodaji.

21

Windows tipkovnica (104 tipke) Snaan prodor Windows operativnog sustava u svijet kunih i poslovnih raunala, a pogotovo predstavljanje Windowsa 95, Microsoft je iskoristio za predstavljanje tzv. Windows tipkovnice. U osnovi se po gotovo svemu radi o klasinoj proirenoj AT tipkovnici, no uz dodatak nove tri tipke. Izmeu lijeve Ctrl/Alt kombinacije tipki dodana je tzv. Windows logo tipka (kojom se u Windowsima aktivira izbornik Start, a u kombinaciji sa drugim tipkama koristi se za pokretanje aplikacija). Ista se takva Windows logo tipka nalazi i izmeu desnog para Ctrl/Alt tipki. Takoer, na tom je mjestu jo jedna tipka za pozivanje kontekstnih izbornika (koje bismo inae dobili pritiskanjem desne tipke mia). Danas su ovakve gotovo sve tipkovnice ukljuujui i one na prijenosnim raunalima. Pojedinim tipkovnicama njihovi su proizvoai dodali dodatne funkcijske tipke. Najprije su se na tipkovnicama poele pojavljivati posebne tipke za ukljuivanje raunala, stand by i njegovo iskljuivanje. Sve su ee tipkovnice koje iznad reda funkcijskih tipki dodaju jo jedan red aplikacijskih tipki koje ubrzavaju i pojednostavljuju pojedine postupke u najee koritenim aplikacijama. Dodatne funkcijske tipke na takvim tipkovnicama obino se koriste za: laku navigaciju u Web pregledniku, brzo pokretanje E-mail programa, kontrolu reprodukcije multimedijskih sadraja, pokretanje esto koritenih aplikacija, Power Management.

2. Multimedijske tipkovnice Multimedijske tipkovnice osim tipki standardne tipkovnice sadre dodatne, multimedijske tipke. Multimedijske tipke slue za upravljanje multimedijom kao to je muzika, film i slino. Ovim tipkama moete pozivati programe za reprodukciju multimedije, upravljati multimedijom kao i kontrolirati jainu zvuka.

3. Internet tipkovnice Internet tipkovnice osim tipki standardne tipkovnice sadre dodatne, Internet tipke. Internet tipke omoguuju pozivanje naredbi sa tipkovnice vezane za Internet, kao to su E-mail, Web/Home i Messenger.

22

4. Office tipkovnice Office tipkovnice osim tipki standardne tipkovnice sadre dodatne, Office tipke. Office tipke olakavaju rad s Microsoft Office dokumentima kao to su Microsoft Word, Microsoft Excel, Microsoft Access itd. Ovim tipkama moete lake i bre prelaziti izmeu vie otvorenih Office dokumenata. Takoer, ove tipke omoguuju pozivanje esto koritenih naredbi u Office dokumentima kao to su Cut, Copy, Paste.

5. Programibilne tipkovnice Osim to se moe programirati raunalo, moe se programirati i tipkovnica. Tipkovnice je mogue nauiti svemu to se da normalno otipkati na tipkovnici, a pri tome e tipkovnica nauene sekvence biti u stanju reproducirati bilo punom brzinom, bilo usporeno, tj. upravo onako kako naa aplikacija zahtjeva. Ako se pitamo emu bi to uope moglo posluiti, odgovor se namee sam po sebi. Radimo li npr. sa AutoCAD-om, moemo na programibilne tipke staviti npr. najee naredbe za crtanje. Programiramo li u razliitim jezicima tada svaki nivo moe predstavljati tipke podeene za najee naredbe drugog programskog jezika. Mogunosti su prilino interesantne i velike. Tipkovnica se programira pomou priloenog softvera . Primjer programibilnih tipkovnica je tipkovnica za invalide. Takve tipkovnice mogu se programirati neovisno od raunala, tj. moe se olakati rad sa tipkama kao to su Shift, Alt i druge specijalne tipke koje zahtijevaju pritisak vie tipki istovremeno. One daju mogunost da se ovakve funkcije preurede tako da ih je mogue postii samo jednim pritiskom, a mogu se pri njihovoj aktivaciji davati i odgovarajui zvuni signali. Takoer se neovisno o raunalu moe podesiti brzina ponavljanja tipki (autorepeat) kao i vrijeme nakon kojeg e ponavljanje zapoeti, a pri tome nam je na raspolaganju mnogo vei izbor nego to ga uobiajeno imamo ako takve funkcije podeavamo pomou BIOS-a ugraenog u raunalo. Jo jedan primjer programibilnih tipkovnica je tipkovnica za trgovine. Takve tipkovnice se mogu programirati, npr. tako da pojedina tipka predstavlja odreeni prodajni artikl te razne funkcije vezane za poslovanje odreene trgovine. Primjer jedne takve programibilne tipkovnice za trgovine nalazi se na slici. Ova tipkovnica sadri i opciju integriranog itaa magnetnih kartica.

23

1.10. S OBZIROM NA DIZAJN

Tipkovnice, osim prema vrsti prikljuka i prema funkcionalnosti, moemo razlikovati i prema dizajnu. S obzirom na dizajn tipkovnice dijelimo na: 1. Klasine tipkovnice 2. Ergonomske tipkovnice Skretanje i obraanje pozornosti na tipkovnice i njihov dizajn nije neto to je nastalo nedavno, iako se tek u posljednjih nekoliko godina zanimanje za to podruje povealo zbog poveane zabrinutosti zbog broja ozljeda i zdravstvenih problema uzrokovanih dugotrajnim, svakodnevnim radom za raunalom. Karakteristike ergonomskih tipkovnica predstavljaju znatni pomak u obliku od klasinih tipkovnica da bi ruke bile u to je mogue prirodnijem poloaju. Tipke na ergonomskoj tipkovnici rasporeene su pod kutom koji odgovara prirodnom poloaju ruku pa se na ovakvu tipkovnicu mogu naviknuti i oni koji su nauili pisati na slijepo. Naravno, prilikom prelaska s klasine na ergonomsku tipkovnicu potrebno je odreeno vrijeme privikavanja, no ve za nekoliko dana s lakoom ete postizati brzinu tipkanja koju ste mogli ostvariti na obinoj tipkovnici. Najbolje je da sami zakljuite da li vam se ergonomske tipkovnice sviaju tako da ih iskuate na nekoliko dana. Mnoge se ergonomske tipkovnice danas takoer mogu nabaviti s dodatnim funkcijskim tipkama koje olakavaju upotrebu pojedinih aplikacija.

1. Klasine tipkovnice Klasina tipkovnica je tipkovnica pravokutnog oblika. Vezano za raspored tipki kod klasinih tipkovnica najei je takozvani QWERTY raspored dok su tipke organizirane u nekoliko logikih cjelina, a osnovna podjela tipkovnice se moe napraviti na: slovni dio, numeriki dio, funkcijski dio i upravljaki dio. Pojedinim tipkovnicama proizvoai dodaju dodatne funkcijske tipke kao to su posebne tipke za ukljuivanje raunala, stand by i njegovo iskljuivanje. Na sve vie tipkovnica iznad reda funkcijskih tipki nalazi se i jedan red aplikacijskih tipki koje ubrzavaju i pojednostavljuju pojedine postupke u najee koritenim aplikacijama.

24

Klasine tipkovnice su obino asimetrinog dizajna, sa slovnim dijelom na lijevoj strani tipkovnice i numerikim dijelom na desnoj strani tipkovnice. To znai da ako korisnik poravna centar cijele tipkovnice sa centrom svog tijela tipkat e sa desnom rukom vie savinutom jer e slovni dio tipkovnice biti sa lijeve strane tijela. Prva stvar koju korisnik, koji intenzivno tipka, treba uiniti je da poravna slovni dio tipkovnice sa svojim tijelom, to znai da poravna tipku H sa sredinjim dijelom tijela. Klasini dizajn tipkovnice tjera korisnike da stave dlanove u poloaj ruku dlanovi dolje gdje dolazi do iskrivljenja i istezanja zapea. Kompaktan linearan raspored tipki takoer uzrokuje rotaciju podlaktice u smjeru palca prema malom prstu, posebno podlaktice lijeve ruke. Zbog takvih loih poloaja dolazi do iskretanja i istezanja miia koji podiu prste i skraivanja miia koji stiu prste to rezultira statinim miinim radom, poveanom miinom aktivnosti i na kraju nelagodom i ozljedama. Istraivanja su takoer pokazala da je tipkanje na QWERTY tipkovnici loe razdijeljeno izmeu ruku i prstiju, uzrokujui da slabiji prstenjak i mali prst rade vie nego to bi trebali. Klasine tipkovnice imaju noice koje se mogu podii sa stranje strane. Koritenje ovakvih potporanja rezultira tipkovnicom koja ima pozitivan nagib. Kada korisnik tipka po tipkovnici dolazi do nagiba prema natrag i ekstenzije zapea. Do ekstenzije zapea dolazi i kada korisnici stave zapea na radnu povrinu dok tipkaju ili kada je tipkovnica na povrini nioj od visine laktova. Najbolji nain izbjegavanja navedenog kod klasinih tipkovnica je postaviti tipkovnicu na visinom prilagodljivu, nagnutu podlogu za tipkovnicu.

2. Ergonomske tipkovnice Razvoj ergonomskih tipkovnica Razvoj ergonomskih tipkovnica zapoinje jo neto prije (1990.) kada su strunjaci stuttgartskog Frauenhoferovog instituta za znanost i organizaciju rada napravili prototip simetrine tipkovnice na kojoj su tipke podijeljene u dvije grupe, simetrino iskoene pod kutom od desetak stupnjeva. Istraivai amerike tvrtke Infogrip su nakon toga izradili tipkovnicu u dva dijela gdje svaki dio ima samo po sedam tipki. Razliitim kombinacijama tipki mogue je postii sve tipke klasine tipkovnice. Ovo rjeenje nije nailo na neko vee oduevljenje korisnika, a sve do 1993. je vladalo zatije. Tada je Apple proizveo svoju Adjustable Keyboard. Tipkovnica je izraena tako da je alfanumeriki dio izdvojen, a osnovni dio se moe po sredini proiriti rotiranjem lijevog i desnog dijela oko gornje toke, a ispod obje polovice osnovnog dijela dodano je postolje za dlan. 25

Nakon toga uslijedila je oluja novih modela. Tvrtka Kinesis izbacila je tipkovnicu istoimenog naziva koja ima jedno vrlo neobino ergonomsko rjeenje. Tipke Kinesis tipkovnice su poslagane u dvije glavne grupe udubljenog oblika. S obzirom da tako sloene tipke zauzimaju tek neto vie od treine povrine, ostaje dosta mjesta za odmor ruku. Clevo je izbacio tipkovnicu kojoj su dijelovi na istom postolju, ali su odvojeni pod kutom od oko 15 stupnjeva dok je Lexmark proizveo tipkovnicu podijeljenu na dva dijela koji se u gornjem dijelu mogu spojiti plastinim kotaiem. Tvrtke, koje dre do svog imena a izmeu ostalog proizvode i tipkovnice, kao to su to Key Tronic, Cherry, Matsushita, BTC slijedile su njihov primjer i pokuale su napraviti to ergonominiju tipkovnicu. Jedan od najboljih ovakvih uradaka dolazi iz tvrtke koja vrlo rijetko izbacuje hardverske proizvode, ali kada to konano napravi rije je o vrhunskom proizvodu. Naravno rije je o Microsoft-u. Velika veina korisnika se slae kako je Microsoftov mi jedan od najboljih, a slina stvar mogla bi se rei i o ovoj tipkovnici.

Vrste ergonomskih tipkovnica U dananje vrijeme sve je vie razliitih izvedbi ergonomskih tipkovnica. Rei emo neto o najeim izvedbama ergonomskih tipkovnica. Razdvojene tipkovnice (eng.Split Keyboards) Razdvojene tipkovnice su najea vrsta ergonomskih tipkovnica . Izraene su tako da su tipke tipkovnice podijeljene u dva skupa, na one koje se pritiu prstima lijeve ruke i one koje se pritiu prstima desne ruke. Obino su razdvojene na poetku i tvore kut u obliku obrnutog slova V, koji moe biti jedinstven ili promjenjiv, tako da je svaka polovica tipkovnice izravnata sa podlakticom. Dizajnom razdvojene tipkovnice pokualo se izravnati zapee promjenom usmjerenja i udaljenosti tipki.

Razdvojene tipkovnice mogu biti: Jednodijelne - zakrivljene su te im je glavni dio raspolovljen i nagnut pod kutom koji odgovara prirodnom, nagnutom poloaju ruku razdvojene tipkovnice koje se daju na mjestu razdvajanja potpuno rastaviti kako bi se poloaj obje polovice mogao dodatno prilagoditi, a polovice su odvojene i stoje paralelno jedna s drugom, na udaljenosti od 5-10 cm. 26

Prema nekim istraivanjima razdvojene tipkovnice poboljavaju poloaj zapea, koji je kod klasinih tipkovnica iskrivljen u smjeru malog prsta, i smanjuju povezajni miini napor. S druge strane, neke karakteristike razdvojenih tipkovnica mogu oteati rad u odreenim situacijama. Na veini takvih tipkovnica je numeriki dio pomaknut ili uklonjen, to se moe ponekad pokazati problematinim. Nagibne tipkovnice (eng.Tainted Keyboards) Nagibne tipkovnice predstavljaju unaprjeenje razdvojenih tipkovnica. Osim to smanjuju iskrivljenje zapea, nagibne tipkovnice pokuavaju smanjiti i rotaciju podlaktice odnosno rotaciju oko osi podlaktice u smjeru palca. Za veinu korisnika, poloaj gdje su dlanovi okrenuti prema dolje predstavlja granicu normalnog raspona pokreta. Poloaj ruku "dlanovi dolje" iskree i istee miie koji podiu prste (ekstenzori), a skrauju miie koji stiu prste (fleksori) pa onda ti miii rade manje uinkovito i podloniji su umoru od miia koji su normalne duljine. Nagibne tipkovnice pokuavaju ispraviti ovaj poloaj omoguavajui korisniku da radi sa dlanovima okrenutima jednim prema drugom. Razlikuju se po stupnju nagiba, tako da se neke podesive mogu nagnuti do skoro pravog kuta. Adaptacija za iskusne i period uenja za poetnike due traje za nagibne tipkovnice nego za razdvojene tipkovnice. Praksa pokazuje da kod nekih nagiba dio tipki nestaje iz vidnog polja.

Tipkovnice s negativnim nagibom (eng.Negative-slope Keyboards) Tipkovnice s negativnim nagibom imaju noice koje se mogu podii sa prednje strane, umjesto sa stranje strane. Koritenje ovih potpornih elemenata rezultira sa tipkovnicom koja je ravna ili ima negativan nagib. Takve tipkovnice pokuavaju smanjiti nagib prema natrag i ekstenziju zapea. Do ekstenzije zapea dolazi kada korisnici stave zapea na radnu povrinu dok tipkaju i ako su stranje noice tipkovnice dignute kao i kada tipkovnica lei na povrini koja je nia od visine laktova. Tipkovnice s negativnim nagibom pojavile su se relativno nedavno, a provedena istraivanja pokazuju da poboljavaju poloaj zapea, aktivnost miia i udobnost rada. Sa takve se tipkovnice mogu vidjeti (i proitati) sve tipke. Mogui nedostaci ovakvih tipkovnica su da bi tipkovnica mogla biti postavljena toliko visoko da bi ruke morale biti savijene u laktovima i u zapeima da bi se moglo pisati. Drugi je potencijalna nemogunost da se tipkovnica spusti toliko nisko koliko se mogla klasina tipkovnica. 27

Tipkovnice s potporom (eng.Supportive Keyboards) Tipkovnice sa ugraenim "odmoritem" za zapee ili dlan pokuavaju izravnati poloaj zapea; smatra ih se udobnim i nezamarajuim. Omoguavaju korisnicima da izbjegnu otre, vrste rubove tipkovnice i radne povrine. Istraivanja koja su se bavila tipkovnicama s potporom i ona koja su se bavila samo odmoritima za zapea su se sloila da je poeljno imati neku vrstu odmorita za ruke za pauze izmeu tipkanja. Koritenjem odmorita smanjuje se miina aktivnost u rukama i ramenima, izravnavaju se zapea, a takoer se poveava udobnost i smanjuje pritisak na kraljenicu jer se korisnik moe nagnuti vie unatrag. Strunjaci za ergonomiju upozoravaju da se odmorite mora paljivo birati. Bolje je koristiti iroka odmorita nego uska. Korisnici bi ih trebali koristiti u pauzama izmeu tipkanja, a ne za vrijeme dok tipkaju, da bi omoguili ruci da se slobodno kree i da bi smanjili vrijeme u kojem je zapee pod pritiskom. Tipkovnice s udubljenjima (eng.Scooped key arrangements) Glavne tipke kod udubljenih tipkovnica su grupirane i poslagane u dva polukruna udubljenja. Tipke razmjetene na taj nain zauzimaju neto vie od treine povrine stoga ostaje dosta mjesta za odmor ruku. Jedna od prednosti je da su tipke blie jedna drugoj kako bi se smanjio umor kod tipkanja. Takoer se moe i dodati dodatni red tipki kako bi se smanjilo dosezanje udaljenih tipki. Taj raspored smanjuje nepotrebno podizanje prstiju koje umara vie nego tipkanje prstima okrenutim prema dolje. Tipkovnice s minimalnim pokretom (eng.Minimum-motion keyboards) Neke su tipkovnice dizajnirane kako bi minimizirale pokrete i rad miia. Tipke se pritiu suptilnim pokretima gore-dolje ili lijevo-desno. Te tipkovnice smanjuju napetost miia doslovno imobilizirajui ruke i davajui bolju potporu nego klasine tipkovnice. to su pokreti manji, manji su i pokreti tetiva, naroito kroz osjetljiva podruja, kao to je karpalni tunel. Istraivanja pokazuju da se tipkovnicama s minimalnim pokretom ne moe dostii brzina tipkanja kao na klasinim tipkovnicama. S druge strane, adaptacija na njih traje relativno kratko. Akordne tipkovnice (eng.Chording Keyboards) Akordne tipkovnice su manje od klasinih i imaju puno manje tipki, obino po jednu za svaki prst. Pritom prsti ne "putuju" ve uvijek ostaju na svojim 28

tipkama. Umjesto uobiajenog jedan-po-jedan tipkanja, akordno tipkanje zahtjeva istovremeno stiskanje pojedinih tipki za svaki znak, slino sviranju akorda na klaviru. Stoga je poetnik ne moe koristiti jer je potrebno uenje i vjebanje da bi se nauili akordi koji predstavljaju pojedina slova, brojke, rijei, naredbe ili druge nizove. Jedna od prednosti je da korisnik moe staviti tipkovnicu gdje god eli i gdje mu je udobno te na taj nain izbjei neprirodne poloaje u kojima se tipka na klasinim tipkovnicama. Od mana moemo istaknuti smanjenu brzinu ulaza (znakova po jedinici vremena) u odnosu na brzinu ulaza kod klasinih tipkovnica. Zbog poveanog vremena potrebnog za uenje i sporijih izvedbi akordne tipkovnice nisu postale komercijalno isplative osim za specijalizirane aplikacije.

29

4. KAKO RADI TIPKOVNICA?

1.11. UNUTRANJOST TIPKOVNICE
Ve je svima poznato kako tipkovnica izgleda izvana, koje vrste tipki sadri i emu slui. No kako ona izgleda kada ogolimo njene plastine okvire? U njenoj unutranjosti kriju se etiri plastina ovitka. Dva od njih su potpuno prazna i slue zatiti. Prvi da sprijei dodir sklopki sa samim okvirima tipkovnice, a drugi da sprijei provodljivost struje izmeu sklopki. Preostala dva ovitka iscrtana su linijama od legure srebra i krugovima od grafita, to zajedno nazivamo tampana veza. Redoslijed ovitaka prikazan je na slici pri emu oni tamniji prikazuju iscrtane ovitke.

Takoer napomenimo da je prvi prazni ovitak, gledajui odozgo, rupiast. I to upravo na mjestima grafita koji je rasporeen kao i tipke na okviru tipkovnice. Da se dodiruju grafiti i stvara kontaktni spoj upravo na tim mjestima, uinjeno je upravo zato da bi prijenos svakog pojedinog znaka bio ostvaren.

Iznad ovitaka poloena je gumena shema tipkovnice s ispupenim podignuima za svaku tipku kako pri stalnom tipkanju ne bi dolo do oteenja sklopki. Na nekim tipkovnicama ova gumena shema rijeena je na nain da svaka pojedina tipka sadri gumenu podlogu. Krajevi linija s iscrtanih ovitaka zavravaju u desnom gornjem kutu, odnosno u ipu koji tipkovnici omoguuje komunikaciju sa raunalom od kojeg ujedno dobiva i napajanje. Na ipu se nalazi 8042 mikrokontroler, mala koliina ROM-a i RAM-a, sklop za komunikaciju te mali zvunik (eng. beeper) koji se oglasi kod inicijalizacije tipkovnice. Kombinacija ovih dviju memorija (ROM-a i RAM-a) naziva se meumemorija tipkovnice (eng. Keyboard Buffer ). Njena veliina je dovoljna za pohranu veeg broja odvojenih radnji s tipkama (obino 16).

30

1.12. PRINCIP RADA TIPKOVNICE

Kako radi tipkovnica najlake emo objasniti po koracima. Do sada smo nauili da je tipkovnica mrea sklopki, gdje se svaka sklopka nalazi u odreenom retku i stupcu. Kada stisnemo neku od tipki to se dogaa? 1. Pritiskom na tipku alje se identifikacijski broj tipke u meumemoriju tipkovnice (keyboard buffer). 2. Istovremeno se procesoru alje informacija da s tipkovnice dolazi neki zahtjev. 3. Aktivira se program za upravljanje prekidima koji identificira odakle je zahtjev za prekid doao. 4. alje se upit tipkovnici o tome to je uraeno. 5. Identificira se kod skeniranja to bi znailo da se proita zapis u meumemoriji tipkovnice 6. BIOS analizira kod skeniranja (provjerava da li se radi o prekidaima (Caps Lock, Num Lock, Ins, Scroll Lock ) i stanju tipki, te stanju Ctrl, Alt, Del tipki) Proitani kod tipke ili kombinacije tipki odredit e njezino znaenje i posao koji treba obaviti, prekidni program vratit e kontrolu programu koji e sa pritisnutom tipkom uraditi ono to je predvieno.

31

1.13. DETALJNIJE
Nakon to tipkovnica zabiljei da je tipka pritisnuta, procesoru se alje informacija kako se neto dogodilo. No procesor ne zna to se dogodilo jer mu je informacija dola u obliku hardverskog prekida. Prekidi utjeu na procesor te ga prekidaju u njegovom trenutnom poslu i alju do programa za rukovanje prekidima u BIOS-u. Tako se i pri ovom prekidu procesor upuuje prema BIOSu kako bi otkrio o emu se radi. Program u BIOS-u mu otkriva to se je na tipkovnici dogodilo. Program to ini tako da pita tipkovnicu to se dogodilo, a tipkovnica mu preko porta BIOS-a odgovara koja je tipka pritisnuta. Zatim BIOS izdaje naredbu aljui naredbeni kod na adresu porta tipkovnice, a ona mu odgovara slanjem koda skeniranja tipke. Sa port adrese BIOS ita odgovarajui kod. No tipkovnica mora pamtiti sve pritisnute tipke i priekati dok BIOS ne zatrai naredbu naredbenog koda. Ovdje nam u pomo priskae meumemorija tipkovnice o kojoj smo ranije govorili. Nakon to tipkovnica obavijesti procesor o radnji koja je izvrena, ta se radnja brie iz memorije kako bi se oslobodilo mjesto za nove kodove skeniranja. No postoje dva razliita koda: kod za pritisak i kod za otputanje. Time je BIOS-u omogueno raspoznavanje razliitih kombinacija tipki (npr. Shift A, Ctrl+Alt+Delete, ...) i duljina pritiska nekih tipki (npr. Caps Lock, Insert, ...). To svojstvo raspoznavanja kodova naziva se typematic svojstvom. Sada kada znamo na koji nain komuniciraju tipkovnica i BIOS, kako BIOS tumai kodove koje dobiva od tipkovnice? BIOS prolazi nekoliko stupnjeva analize kako bi protumaio pritisnute tipke i to bi s njima uradio. Redom provjerava: 1. Da li je pritisnuta neka od tipki Shift-lijevi, Shift-desni, Alt ili Ctrl? 2. Da li su ukljuene tipke: Caps Lock, Num Lock, Scroll Lock ili Ins? Podaci ovih prvih dvaju pitanja zapisuju se u dva bajta nie memorije, jednostavno biljeei njihov status. Osim ovih koristi se jedna memorijska lokacija gdje se pohranjuju bitovi koji govore o pritisnutoj desnoj Alt ili Ctrl tipki. 3. Da li je ukljuena neka od kombinacija tipki? (npr. Ctrl+Alt+Delete) 4. No, kada se pritisak na tipku provede on moe imati jedno od dva skupa znaenja. Prvi je pritisak na neki od uobiajenih ASCII znakova, a drugo je za posebne tipke poput funkcijskih. BIOS razlikuje skupove znaenja upisom dodatnih bajtova koje koristi kao paritete. Dakle upitan je bit pariteta. Ako je na sva etiri pitanja odgovoreno negativno, znai da je pritisnuta obina tipka tj. neko slovo.

32

Nakon to se prepozna prava tipka i prevede njezino znaenje, ona se pohranjuje u meumemoriju BIOS-a, u kojoj ima dovoljno mjesta za pohranu 32 znaka. Napokon podaci se prosljeuju programu na koritenje.

33

5. ERGONOMIJA
1.14. ZAHTJEVI ZA TIPKOVNICE
Koji su obvezujui i preporueni zahtjevi za tipkovnice? Kada govorimo o zahtjevima za tipkovnice treba uzeti u obzir korisnike karakteristike, vanjske utjecaje i fiziki dizajn.

Korisnike karakteristike Visina tipkovnice utjee na dranje tijela tijekom rada. Posebice visina prednjeg ruba tipkovnice moe zahtijevati dugotrajan neprirodan poloaj ake zbog ega se oteava cirkulacija krvi u ruci. Stoga bi se nagib tipkovnice, odnosno nagib ravnine tipki u odnosu na ravnu povrinu, trebao podeavati kako bi ruka zauzela najpovoljniji poloaj. Preporuka je da nagib tipkovnice ne bude vei od 15, a trebao bi varirati izmeu 5i 12. Treba uzeti u obzir i pritisak nad tipkama tipkovnice, odnosno snagu potrebnu da se pritisne tipka kako bi se znak registrirao. Pritisak nad tipkama utjee na miini stres i broj pogreaka pri tipkanju. Dok preveliki pritisak oteava tipkanje, premali smanjuje mogunost odmaranja prstiju na tipkama i poveava rizik nenamjernih pritisaka. Raspored i poloaj tipki mora biti takav da se sve tipke mogu bez napora dohvatiti, a da pri tome nije potrebno podizati cijelu ruku. Tipke trebaju biti veliine 12 15 mm, dok bi tipke koje se esto koriste trebale bi imati vee udarne povrine od obinih tipki. Udarne povrine mogu biti udubljene ili ravne. Natpisi na njima moraju biti vidljivi s radne udaljenosti. Normalna tipkovnica je definirana kao QWERTY tipkovnica bez mogunosti prilagoavanja tipki ili grupi tipki. Smjetaj tipki i grupiranje tipki u odnosu na svaku ostalu je po preporukama SIS standarda. Sve prisutnije su ergonomske tipkovnice kod kojih je fiziki dizajn i grupiranje tipki razliito od klasinih tipkovnica. Ergonomske tipkovnice poboljavaju ergonomiju i poveavaju upotrebljivost.

Vanjski uzroci smetnji Materijali koji se koriste za izradu tipkovnice moraju biti takvi da spreavaju pojavu blijetanja ili odraza okolnog svjetla, jer se na taj nain poveava vidni napor i dolazi do greaka pri tipkanju. Dosta velike probleme moe stvoriti tipkovnica privrena za ureaj ili radni stol, jer se u tom sluaju korisnik mora prilagoavati ureaju. Da bi se izbjegla

34

pojava bola u aci i poboljala cirkulacija krvi u ruci, mogu se postaviti razne vrste podmetaa za ruku ili aku. Tipkovnica mora biti zbog jednostavnijeg koritenja stabilna, ne smije se klizati niti tresti. Potrebno je postii optimalno povrinsko trenje koje je dano kao snaga potrebna da se tipkovnica premjeta preko standardne povrine. Tipkovnice s dobrim uvrenjem na radnoj povrini lake se koriste. Fiziki dizajn Osvrnimo se jo i na fiziki dizajn tipkovnice . Dimenzija tipkovnice utjee na radni poloaj i mogunost da se ona pozicionira na radnu povrinu pa maksimalna pozadina tipkovnice ne smije prijei 250 mm. Da bi se postiglo optimalno trenje teina tipkovnice mora biti najmanje 1.2 kg.

35

1.15. PRAVILNO KORITENJE TIPKOVNICE

Tipkovnica bi trebala biti postavljena tako da prua ugodan, prirodan poloaj tijekom koritenja. Pod tim se obino podrazumijeva da je tipkovnica smjetena izmeu raunala i korisnika i to ravno ispred korisnika, u visini laktova u sjedeem poloaju. U sluaju da je potrebno koristiti tipke s brojevima preporuuje se pribliiti tu stranu tipkovnice prema sredini. Pravilan poloaj tipkovnice pomae pri ouvanju prirodnog poloaja prilikom tipkanja pod kojim se smatra: poloaj stolice morao bi biti takav da noge potpuno dotiu pod; ramena prema nazad i oputena; nadlaktice oputene uz tijelo; laktovi ine priblino pravi kut; podlaktice horizontalno, paralelno sa podom; zapea u nastavku podlaktica sa minimalnim pomakom gore-dolje i lijevo-desno. Prste drati blago povijeno, palce oputeno, kao i mali prst i prstenjak. Pomak tipkovnice u stranu rezultira neprirodnim poloajem tijela i neravnomjernim rasporeivanjem teine. Postavljanje tipkovnice previsoko ili prenisko rezultira loim poloajem ramena i ruku i taj poloaj kod estog koritenja treba izbjegavati . Najnovija istraivanja pokazuju da mali nagib tipkovnice prema natrag, da bi se tipke dovele u horizontalan poloaj, dobro utjee na zapea tijekom tipkanja. Zbog toga bi povrina na kojoj se nalazi tipkovnica trebala biti to ravnija. Tradicionalna metoda je da tipkamo sa statinim rukama a zaposlenim prstima. Naueni smo da koristimo poetni redak kao toku s koje nai prsti polaze, i u koju se vraaju prilikom tipkanja. Iako ovaj sustav omoguava da lako pronalazimo tipke takoer dovodi do naprezanja ruku. Pri ovakvom nainu tipkanja podlaktice ostaju statine dok prsti obavljaju sav posao i pri tome se savijaju, isteu i zavru. Prilikom tipkanja potrebno je koristiti pomo podlaktica, laktova, nadlaktica i ramena da smanjimo naprezanje prstiju i zapea kod dohvaanja tipki i pomicanja mia. Ne treba udarati po tipkama iz zapea i ruke. Podiui i sputajui podlaktice preko lakta kao poluge i tako lupkajui po tipkovnici tipke se pritiu neprekinutim elegantnim pokretima u ritmu. To omoguava prstima da padaju na tipke s vrlo malo naprezanja, koristei gravitaciju. Zapea se ne smiju naslanjati i pritiskati na stol. Mogu se koristiti i podloci za zapea da bi se olakao neutralan poloaj. Po prestanku tipkanja najbolje je odmoriti dlanove i zapea u krilu ili ih pustiti uz tijelo . Vezano uz pozicioniranje tipkovnice, ureaj za pokazivanje (mi i sl.) bi trebao biti postavljen to je blie mogue uz tipkovnicu i ako je mogue na istu visinu sa tipkovnicom kako se korisnikovo tijelo ne bi krivilo kod njihovog istovremenog koritenja.

36

1.16. DJECA I RAUNALA

Djeca sve vie koriste raunala u svakodnevnom ivotu - kod kue i u koli i mogu iskusiti jednake negativne posljedice koritenja raunala kao i odrasli. Djeca su izloena velikom riziku jer su jo podlonija razvoju ozljeda nego to su to odrasli. S obzirom da su manja od odraslih, a raunala i raunalna oprema se prvenstveno izrauju za proporcije odrasle osobe, djeci ne pristaju dobro. Djeca su vrlo prilagodljiva i manje svjesna sebe i svog poloaja u prostoru, pa e tee doi na ideju da pokuaju poboljati uvjete u kojima rade. Djeca mogu imati velikih problema s tipkanjem na klasinim tipkovnicama koje su prilagoene odraslima. Djeca koja koriste raunalo na tipinom uredskom stolu moraju gledati prema gore, a s obzirom da je najuinkovitiji kut za gledanje oko 15 u smjeru, prema dolje javljaju se problemi. Uz to djeca mogu imati potekoa s dohvaanjem tipkovnice ili sputanjem nogu na pod to moe uzrokovati neugodnosti u rukama, vratu ili leima. Djeje ruke su puno manje od ruku odraslih osoba stoga oni ne mogu ugodno tipkati nego moraju stalno pomicati ruke da bi dohvatili udaljenija slova.

Djeja tipkovnica
LittleFingers - je jedna od prvih tipkovnica dizajniranih iskljuivo za djecu koja im omoguuje da tipkaju na isti nain kao i odrasli, s mirnim rukama. Ova tipkovnica je veliinom prilagoena djejim rukama. Sve tipke su optimalno rasporeene i optimalne veliine za djeje tipkanje. Najee koritene tipke su posebno obojane. Trackball s tri tipke omoguava nam da imamo point&click ureaj dovoljno blizu. Tipkovnica ima takoer i dodatak za odmaranje zapea pri tipkanju. Djeca e sve vie vremena provoditi u radu s raunalima u koli i kod kue. Jako je bitno da, dok su jo djeca, naue kako pravilno urediti svoje radno mjesto i kako pravilno raditi za raunalom da ne bi imali zdravstvenih problema vezanih uz nepravilan rad za raunalom kad odrastu. Djecu treba poticati da u radu s raunalom zauzmu dobar poloaj.

37

1.17. OSNOVNI ZDRASTVENI RIZICI

Koliko puta ste se ustali nakon duljeg rada na raunalu i osjetili bolove u leima, vratu i zapeima? To je posljedica nepravilnog poloaja tijela pri koritenju raunala. Osim toga nepravilan rad na raunalu moe dovesti do razliitih bolesti i oteenja. Razliita ispitivanja su dokazala da dugotrajni rad na raunalu, pa tako i tipkanje na tipkovnici, bez prekida i ponavljanje spomenutog rezultira bolovima i moe se protumaiti kao bolest. Sve vea briga za posljedice dugotrajnog tipkanja je osnova nedavnog napretka u dizajnu tipkovnica. Te posljedice mogu varirati od umora, ukoenosti i nelagode do ozbiljnih zdravstvenih problema; poremeaja zbog uestalih ozljeda (CTD ili Cumulative Trauma Disorders). Primjeri su sindrom karpalnog tunela, tendinitis, "teniski lakat" i slini poremeaji. Nastanak poveane pozornosti koja se posveuje tipkovnicama pripisuje se dramatinom poveanju CTD poremeaja posljednjih godina. To poveanje je bilo detaljno popraeno u medijima i dogodilo se istovremeno s poveanjem broja raunala u uredima i kuama. Sindrom karpalnog tunela Novija istraivanja pokazuju da dugotrajno tipkanje uzrokuje i probleme s zapeem. ak petnaest posto korisnika koji puno radno vrijeme provode za tipkovnicom raunala dobiva sindrom karpalnog tunela (CTS ili Carpal tunnel syndrome), odnosno ponavljajue stresne ozljede (RSI) koju jo nazivaju i raunalna aka. aka je sposobna obavljati est vrsta pokreta, od kojih svaki ukljuuje drugaiju grupu miia. Tipkanjem je obuhvaena samo jedna od tih grupa pa njihovom dugotrajnom upotrebom dolazi do odreene vrste stresa zbog neuravnoteene uporabe ostalih grupa miia. Miljenje strunjaka je da ipak glavni razlog RSI-a lei u neloginom rasporedu tipki, ravnog oblika i niskog poloaja. Kako dolazi do sindroma karpalnog tunela i koji su simptomi ? Karpalni tunel je mali kanal ili tunel blizu zapea gdje je ivac okruen sitnim kostima runog zapea, tetivama miia koje pokreu prste i ligamentima. Sindrom karpalnog tunela javlja se kao posljedica uklijetenog ivca (nervus medianus) u zapeu, a dogodi se kad postoji pritisak na nervus medianus ili kada je on upaljen. Najei simptom je osjeaj kao da trne cijela ruka, a ustvari trnu samo palac, kaiprst i srednji prst. Drugi su simptomi ispadanje stvari iz ruke ili osjeaj impulsa iz zapea u ruku. Svi ga mogu dobiti, no najpodlonija skupina su ene izmeu 40 i 55 godina.

38

Tendinitis Tetive u podlakticama i akama koje pokreu prste fine su i njenije od onih u veim miiima pa su sklone oteenju kod tipkanja pogotovo u loem poloaju. Tendinitis je upala ili iritirano stanje tetive - tkiva koje povezuje miie i kosti. Ovo stanje, koje uzrokuje bol i nelagodu oko zapea je najee oko ramena, laktova i koljena, ali moe se dogoditi na bilo kojem zapeu tijela. Najei su uzrok tih problema ponavljani pokreti. Teniski lakat Teniski lakat (eng. Tennis elbow) je upala spoja tetive s kosti. To je stanje kada vanjski dio lakta postane bolan i osjetljiv, obino kao posljedica istegnua, preforsiranja ili direktnog udarca. Kod takvog stanja svako pomicanje lakta je bolno. Najei uzrok je preforsiranje miia koji su privreni za kost na tom dijelu lakta, tj. miia koji povlae ruku prema natrag - ekstenzora. Svi ekstenzori ruke privreni su za lakat na vanjskom dijelu. Ako su istegnuti ili preforsirani upale se, to znai da nateknu i da su osjetljivi na dodir i pokret. Lijeenje se provodi odmorom, hladnim oblozima i lijekovima protiv upale, a nakon smanjenja bolova postupnim zapoinjanjem vjebi istezanja i zatim jaanja miia.

39

6. DAKTILOGRAFIJA
1.18. TO JE DAKTILOGRAFIJA
Daktilografija se poela razvijati kada i razvitak pisaeg stroja, dakle u drugoj polovici 19. stoljea. Najei nain tipkanja u to vrijeme bio je tipkanje s dva kaiprsta. ak su postojala i natjecanja u tipkanju vjerojatno organizirana od strane novinskih kua i slinih organizacija koje su od toga imale interesa. Na jednom takvom natjecanju 1888. godine pojavio se Frank E. McGurrin s tehnikom pisanja koju je sam razvio i pobijedio. Bila je to tehnika pisanja sa 10 prstiju koja danas predstavlja osnove daktilografije. Daktilografija je prvenstveno vjetina, a ne znanje, pa zbog toga zahtjeva i odgovarajuu praksu ili trening. U uenju daktilografije potrebno je istaknuti dva glavna i osnovna cilja: preciznost brzina Da se ciljevi to bolje ispune, tokom vremena strojevi su se dizajnom morali mijenjati i prilagoavati daktilografima. Posebnu ulogu u tome imao je optimalni raspored znakova, otpor tipki i drugo. No u trci za ostvarenjem ciljeva, daktilografi su postali bri od pisaih strojeva i njihove tipke su se zaglavljivale, zapinjale i oteivale. Popravak i odravanje pisaih strojeva postalo je problematino i skupo. Inenjeri su se zatim dosjetili novoga rjeenja i promijenili raspored tipki na mnogo nezgodniji nain nego prije. Ali zaglavljivanja tipki vie nije bilo. Taj novi raspored je QWERTY koji se i danas koristi, iako su pisai strojevi davno izali iz upotrebe. Ima li DVORAKOV raspored tipki budunost ili ne... ne znam. I sami emo biti svjedoci toga. A za sada toliko.

40

1.19. VJEBE
Za one koji bi eljeli probati kako to izgleda pohaati trening daktilografije, mogu to isprobati upravo na vjebama koje slijede. Vjebe su grupirane po teini, pa preporuamo da krenete od samog poetka.

41

7. IENJE TIPKOVNICE
Vaa tipkovnica se vrlo lako moe pretvoriti u leglo raznih mikroorganizama i bakterija koji osim to mogu onemoguiti rad na tipkovnici, mogu ozbiljno ugroziti vae zdravlje. Tome pogoduje svakodnevno taloenje neistoe i praine na povrini tipki, a tako i u samoj unutranjosti tipkovnice emu se esto pridruuju i mrvice od hrane, a ponekad i par kapi kave ili soka. ienje nereda nastalog u i na tipkovnici je jednostavan postupak koji bi svakako s vremena na vrijeme trebali provesti. Za poetak, okrenite tipkovnicu naopako i lagano istresite vee komade neistoe lupkajui po stranjoj strani. Nastojite to raditi na otvorenom ili iznad nekakvog papira kako si ne bi napravili dodatan posao s ienjem. Za slijedei korak vam je potrebna boica stlaenog zraka, no jednako dobro moe posluiti i pumpa za bicikl. Snanim ispuhivanjem izbacujete svu prainu nastalu izmeu tipki. Nakon toga ponovo okrenite i protresite tipkovnicu. Slijedei korak je brisanje same povrine tipki. Za to je najbolje koristiti krpu od fine tkanine koju umoite u toplu vodu kojoj ste prethodno dodali par kapi sredstva za pranje sua. Nemojte zaboraviti dobro ocijediti krpu i ne koristite jaa sredstva za pranje kako ne bi ostali bez znakova na tipkama. Nakon pranja, svaku tipku obriite suhom krpom, a za kraj usisajte svu preostalu neistou koju prethodni koraci nisu uspjeli oistiti.

42

8. SAETAK
Tipkovnica je jedna od ulaznih jedinica raunala pomou koje moete unositi podatke i izdavati naredbe te na taj nain upravljati raunalom. Unos podataka u raunalo pomou tipkovnice jednoznaan je i relativno lak, a upotreba jednostavna. Tipkovnica je posebno pogodna i za sada nezamjenjiva ulazna jedinica za unos teksta. Ako imate iskustava s pisaim strojevima, bit e vam itekako dobrodola jer su tipkovnice naslijeene izravno od mehanikih pisaih strojeva. Kombiniranjem pisaih maina s novim tehnologijama, stvaraju se dva nova prototipa: bua s tastaturom i dalekopisa ijom adaptacijom nastaju rane raunalne tipkovnice. Dizajn, raspored tipki i nain rada tipkovnice nije se gotovo uope mijenjao jo od pojavljivanja prvih raunala. Prve su tipkovnice bile kopije pisaih strojeva sa standardnim QWERTY rasporedom slova, brojki i interpunkcijskih znakova. Naziv QWERTY dolazi od prvih est slova prvog reda ovog rasporeda. Standardni hrvatski raspored slovnih tipki bazira se na njemakom QWERTZ rasporedu (tipkama Y i Z zamijenjena su mjesta), uz dodatak specifinih hrvatskih slova. Mada manje efikasan ak i od abecednog rasporeda, QWERTY se odrao do danas. Prvi i najpoznatiji alternativni raspored slovnih tipki je Dvorakov raspored (po autoru Augustu Dvoraku). Kombinirajui kriterij alterniranja znakova s kriterijem uestalosti slova Dvorak je pronaao optimalno rjeenje.Unato svojoj efikasnosti Dvorakov raspored nije uspio izbaciti QWERTY iz upotrebe. Gotovo sve tipkovnice koje se danas koriste su Windows tipkovnice, ili su nastale dodavanjem nekih specijalnih funkcijskih tipki ili aplikacijskih tipki iznad standardnog rasporeda Windows tipkovnice. Sama Windows tipkovnica nastala je dodavanjem tri Windows tipke proirenoj AT tipkovnici (101 tipka). Sve tipke standardne Windows tipkovnice (104 tipke) moemo podijeliti u etiri osnovne skupine: slovni dio, upravljaki dio, numeriki dio, funkcijski dio, a peti dio tipkovnice su indikatori. Danas se sve ee uz standardne tipke mogu nai i neke specijalne tipke koje olakavaju rad s esto koritenim aplikacijama. Te se tipke obino nalaze iznad standardnih tipki, ponekad i sa strane. Njihov izgled i raspored ovisi od proizvoaa do proizvoaa jo uvijek ne postoje standardi no one se obino oblikom ili bojom razlikuju od ostalih tipki i popraene su tekstom ili prepoznatljivom ikonom. Tipkovnice sa posebnim tipkama obino su popraene programskom podrkom (driverima) koja omoguuje programiranje posebnih tipki. Shortcuti (kratice) su kombinacije tipki kojima moemo pozvati neku naredbu, pokrenuti proces ili otvoriti aplikaciju. Poznavanje i upotreba takvih kratica uvelike olakava rad u operativnom sustavu Windows i u brojnim aplikacijama.

43

Postoji mnogo razliitih vrsta tipkovnica. Tipkovnice moemo dijeliti s obzirom na vrstu prikljuka, s obzirom na funcionalnost i s obzirom na dizajn. Prema nainu na koji se tipkovnice prikljuuju na raunalo, odnosno prema vrsti prikljuka, tipkovnice dijelimo na ine tipkovnice i beine tipkovnice. Prema nainu primjene tipkovnice, odnosno prema funkcionalnosti, tipkovnice dijelimo na: standardne, multimedijske, Internet, Office i programibilne tipkovnice. S obzirom na dizajn, tipkovnice dijelimo na klasine i ergonomske. U njenoj unutranjosti kriju se etiri plastina ovitka. Dva od njih su potpuno prazna i slue zatiti. Prvi da sprijei dodir sklopki sa samim okvirima tipkovnice, a drugi da sprijei provodljivost struje izmeu sklopki. Preostala dva ovitka iscrtana su linijama od legure srebra i krugovima od grafita, to zajedno nazivamo tampana veza. Iznad ovitaka poloena je gumena shema tipkovnice s ispupenim podignuima za svaku tipku kako pri stalnom tipkanju ne bi dolo do oteenja sklopki. Krajevi linija s iscrtanih ovitaka zavravaju u desnom gornjem kutu, odnosno u ipu koji tipkovnici omoguuje komunikaciju sa raunalom od kojeg ujedno dobiva i napajanje. Na ipu se nalazi 8042 mikrokontroler, mala koliina ROM-a i RAM-a, sklop za komunikaciju te mali zvunik (eng. beeper) koji se oglasi kod inicijalizacije tipkovnice. Kombinacija ovih dviju memorija (ROM-a i RAM-a) naziva se meumemorija tipkovnice (eng.Keyboard Buffer). Kako radi tipkovnica, odnosno to se dogaa kada stisnemo neku od tipki? Pritiskom na tipku alje se identifikacijski broj tipke u meumemoriju tipkovnice (keyboard buffer). Istovremeno se procesoru alje informacija da s tipkovnice dolazi neki zahtjev. Aktivira se program za upravljanje prekidima koji identificira odakle je zahtjev za prekid doao. alje se upit tipkovnici o tome to je uraeno. Identificira se kd skeniranja, to bi znailo da se proita zapis u meumemoriji tipkovnice. BIOS analizira kd skeniranja (provjerava da li se radi o prekidaima (Caps Lock, Num Lock, Ins, Scroll Lock) i stanju tipki, te stanju Ctrl, Alt, Del tipki). Koji su obvezujui i preporueni zahtjevi za tipkovnice? Kada govorimo o zahtjevima za tipkovnice treba uzeti u obzir korisnike karakteristike, vanjske utjecaje i fiziki dizajn. Tipkovnica bi trebala biti postavljena tako da prua ugodan, prirodan poloaj tijekom koritenja. Pod tim se obino podrazumijeva da je tipkovnica smjetena izmeu raunala i korisnika i to ravno ispred korisnika, u visini laktova u sjedeem poloaju. U sluaju da je potrebno koristiti tipke s brojevima preporuuje se pribliiti tu stranu tipkovnice prema sredini. Pravilan poloaj tipkovnice pomae pri ouvanju prirodnog poloaja prilikom tipkanja pod kojim se smatra: poloaj stolice morao bi biti takav da noge potpuno dotiu pod; ramena prema nazad i oputena; nadlaktice oputene uz tijelo; laktovi ine priblino pravi kut; podlaktice horizontalno, paralelno sa podom; zapea u nastavku podlaktica sa minimalnim pomakom gore-dolje i lijevo-desno. Prste drati blago povijeno, palce oputeno, kao i mali prst i prstenjak.

44

Djeca e sve vie vremena provoditi u radu s raunalima u koli i kod kue. Djeca su izloena velikom riziku jer su jo podlonija razvoju ozljeda nego to su to odrasli. S obzirom da su manja od odraslih, a raunala i raunalna oprema se prvenstveno izrauju za proporcije odrasle osobe, djeci ne pristaju dobro. Jako je bitno da, dok su jo djeca, naue kako pravilno urediti svoje radno mjesto i kako pravilno raditi za raunalom da ne bi imali zdravstvenih problema vezanih uz nepravilan rad za raunalom kad odrastu. Koliko puta ste se ustali nakon duljeg rada na raunalu i osjetili bolove u leima, vratu i zapeima? To je posljedica nepravilnog poloaja tijela pri koritenju raunala. Osim toga nepravilan rad na raunalu moe dovesti do razliitih bolesti i oteenja. Razliita ispitivanja su dokazala da dugotrajni rad na raunalu, pa tako i tipkanje na tipkovnici, bez prekida i ponavljanje spomenutog rezultira bolovima i moe se protumaiti kao bolest. Sve vea briga za posljedice dugotrajnog tipkanja je osnova nedavnog napretka u dizajnu tipkovnica. Te posljedice mogu varirati od umora, ukoenosti i nelagode do ozbiljnih zdravstvenih problema; poremeaja zbog uestalih ozljeda (CTD ili Cumulative Trauma Disorders). Primjeri su sindrom karpalnog tunela, tendinitis, "teniski lakat" i slini poremeaji.

45