BILTENFONDACIJELIJEPARIJEKONJICKONJIC,SEPTEMBAR2013.G.

AKTIVNOSTI FONDACIJE LIJEPA RIJE KONJIC U PROTEKLOM PERIODU Izdavatvo

Srea, Ne kunite vjetar, Vjetrovi, Vjetrovi upozorenja, Sjeanje umjesto obeane pjesme vjetru, Nacija, Be I Ha Ha, ta je to novac. Zbirka Svjetlost i voda ve je na prvoj stranici oslovi itatelja izvanrednom magijom pjesni koja pokazuje autora Nuhia kao ovjeka duboko oslovljenog uenjem pred Univerzumom, Prirodom i njenim fenomenima. Nimalo sluajno, prva pjesma Sedda odaje pjesnika koji se suoio sa Istokom Svjetlosti, odaje ga kao stvorenje zaustavljeno pred Svjetlom Nebesa i Zemlje (ili kur'anskom metaforom za Boga), koje se osjea trun(om) pred Beskrajem. Treperenje autorova praiskonskog uenja vidljivo je potom u stihovima:

Aziz Nuhi SVJETLOST I VODA

Enes Kari: Recenzija rukopisa pjesama Svjetlost i voda autora Aziza Nuhia Nuhieva zbirka pjesama Svjetlost i voda obuhvata sljedee pjesme/naslove: Sedda, Idbar, Prespavane godine ivota, Sjene, Veliki prasak, Izvor, Rijeka, Otkrie koje to jo nije, Neiskusna mladost, Zemljo raspukla moja, Nezaviajnik, Dram ivota, Nada, Kad prvi pijevci zapjevaju, Mrak, Na putu vjeitom, Govori vodo, Pronai svoju mudrost, Prijateljica ivota, Kajanje koje to jo nije, Burila, Pustite vode, Sedam, Paroljubac, Strah od mraka, Zvijezda vodilja, Povratnik, Prezri ih pjesmo, Ja, Rodih se, Kajanje, enja za gorjem, Divije planine, O pjesnicima, Novi svjetski poredak,

Na seddu padam Trun pred Beskrajem elom pred Istinom Svjetlou proet Za milost molim Da put istine Iz srca u vjenost iri od mora Vidniji od dana Milou svjetla Nad svjetlima naem Iako u ovoj vrijednoj zbirci Aziza Nuhia pjesme nisu strogo tematski razvrstane, vidljivo je da se mono izdvaja formalno nenaznaeni ciklus pjesama o svjetlosti i vodi. Kao da nam Aziz Nuhi svojim izvanrednim pjesnikim namislima i sugestijama zapravo eli govoriti da je svjetlost potekla Zemljom u svome prestabiliziranom obliju vode! Nuhi je u ovome prepoznatljiv putnik na stazama velianstvene

Strana| 2

BILTENFONDACIJELIJEPARIJEKONJICKONJIC,SEPTEMBAR2013.G.

pjesnike tradicije npr. Maka Dizdara ili Hadema Hajdarevia. U pjesmi Prespavane godine ivota Nuhi sebe pokazuje ne samo kao metafiziara svjetlosti, ve i metafiziara vode, napose je to vidljivo u nainu upotrebe sintagme okean svjetla. Dakle, pjesme i pjesnitvo Aziza Nuhia iznimno snano preporuuju, napose ga preporuuju kao metafiziara svjetlosti, ali jednako tako, sve te pjesme pokazuju da Nuhi ini jedan vaan korak koji ostavlja dubok trag u mnogim pjesmama posveenim dvojcu svjetlosti i vodi, a taj korak nazvali bismo pradavnom brigom pjesnika za vodu kao neto najroenije, najprisnije svemu ivom na zemlji. Zapravo, u cijeloj ovoj zbirci vidi se jedna iskonska ekologija autorova pjesnikog stava. U pjesmi Rijeka to je tako snano vidljivo, tu pjesnikovo sauestvovanje sa prirodom vode, sa njenom uzvienom naravi, dolazi do vrhunca, tu Aziza Nuhia vidimo kako pjeva jednu pjesmu tubalicu o prirodi i vodi jer Gdje neljudi jesu Obale otpadom Gorko ridaju Odjekim do neba stigao Kako o kako ptico Da opjeva vodu Bistru na izvoru A na uu mutnu i krvavu U svim pjesmama o vodi kroz pjesnika Nuhia govori njegov veliki i prostrani zaviaj Konjica, prebogat vodom. Njegova pjesma Izvor moda je najbolje posvjedoenje te tvrdnje Autor mjestimice, kako u pjesmama o vodi tako i u drugim navratima, monim pjesnikim slikama budi sjeanje iz svoga zaviaja, u tom je pogledu karakteristina pjesma Idbar, gdje autora vidimo gotovo (privremeno) reducirana na njegovo duhovno zaviajno magnovenje, te nad imaginarnim rukopisima iz sjeanja njegove due. Na kraju, preporuujui ovu lijepu zbirku za itanje, sa zadovoljstvom podsjeamo na pjesmu Govori vodo, u kojem autor (ne prvi put) stupa u (imperativni!) dijalog sa vodom.

Govori vodo Ko ti bistrini Plemenitoj Zlo uini Ko ti kolijevko ivota Auru rastvori Svojim osjeanjem rijei, posezanjem za metaforama, uokriljavanjem metafizike svjetlosti, osvijeenim ekolokim stavom, autor Aziz Nuhi se dokazuje kao pjesnik koji izrie stihove sa pradavnom odgovornou. Prof.dr.Enes Kari

Jasminko arac IMHOTEPOV NESTANAK Jasminko arac roenje 1961. godine u Stocu. Studij sociologije zavrio je na Fakultetu politikih nauka u Sarajevu. Godine 2001. u izdanju izdavake kue DID objavljuje svoje prvo djelo No mrtvih. U januaru 2004. godine u izdanju BZK Preporod Stolac izlazi zbirka poezije Melanholija u plavim daljinama Ferare, potom u februaru 2005. godine Kristova nevjesta, njegovo slijedee nadahnue, takoer u izdanju BZK Preporod Stolac. Slijede Ljubiica Kazablanke i Svijetlost Betlehema 2006. godine, zatim Bonjak 2007. godine, Pero i skrivenost i Put u Magdalu 2008. godine, Kapije istih 2009., Tajna svetog imena i Keopsova poruka 2010. godine, Fakir 2011. godine Kalki Avatar 2012. godine i 2013. godine pred nama je Imhotepov nestanak.

Strana| 3

BILTENFONDACIJELIJEPARIJEKONJICKONJIC,SEPTEMBAR2013.G.

Esad Baji KOME SEDDU INI BRATE Zbirka pjesama Kome seddu ini brate ini krai izbor, uglavnom religioznih i rodoljubivih pjesama iz do sada objavljenih zbirki pjesama Esada Bajia (Bihuzurka, Kamendan, Besan i Godovi dana) te nekoliko pjesama koje je autor kao srednjokolac objavljivao u listu uenika Gazi Husrevbegove medrese, Zemzem, a koje do sada nisu uvrtavane ni u jednu njegovu zbirku. Za naziv ove knjige uzet je naziv ilahije Kome seddu ini brate kojom je Esad prije 25 godine, jo kao osnovac u rodnom Glavatievu, uspjeno zakoraio u pjesnike vode. Religijski motiv oznaen potragom za vrijednostima i ljepotama ivljenja i osjeaja kakav nudi islamski pogled na svijet postojanja, bilo da se radi o vidljivom ili nevidljivom, bio je i ostao osnovna odrednica Bajieve poezije, stoga ne udi da je i ovom izboru odabrao naziv svoje prve pjesme kazavi kako su sve druge nastale nakon nje manifestacija iste elje, iste emocije i iste, hiljade puta iznova doivljene radosti otkrivanja Boije ljepote, dokaza i znakova u prostranstvima nebeskim a i u nama samima. Ljubav prema Bogu, Njegovom Poslaniku, Ehlul bejtu, asnim sljedbenicima puta dobra, izvor je elje i enje cjelokupne pjesnike emocije od koje odvajanje ne vidi drugaije do li sopstveno posrnue, koje za imperativ ima ponovno ustajanje i vraanje izvornoj prirodi,

popraeno pokajanjem koje je jedan od motiva Bajievog pjesnikog doivljaja. Iako se u komunikaciji predstavlja kao lokalni pjesnik htjenjem dosega omeen granicama rodnog kraja, i ovim izborom iz njegove poezije siguran sam da svjedoimo kako je on tu granicu odavno preao, il' da mu ne proturijeim, rei u da je pomakao horizonte rodnog zaviaja kako u fizikom tako i u duhovnom smislu. Kao lan KUU Sejfullah Konjic, iji hor ve godinama uspjeno izvodi Esadove ilahije i kaside, svjedoio sam irenju tih granica irom Bosne i Hercegovine i van njenih granica. Zadovoljstvo mi je kao uredniku ovog izdanja da na kraju ove uvodne rijei ispunim pievu elju i prenesem njegovu zahvalu spomenutom udruenju i ljudima koji uestvuju i koji su uestvovali u njegovom radu, posebice rahmetli Ragibu Habibiji i svim lanovima hora Sejfullah koji su izvodei ilahije i kaside doprinijeli popularizaciji istih. Benjamin Muinovi

Esad Baji, Ertan Basarik BRANI IVOT Svaki in ljudskog djelovanja, pa tako i pisanje, treba imati svoju namjeru i cilj koji bi ga opravdao. Ova knjiga nastala je iz elje da iz bogate literature ponudi korisne naputke o braku, branom ivotu te da u okviru ove tematike zadovolji i intelek-tualnu radoznalost itatelja. Prvenstveno je namjenjena kao dar mladim ljudima i mladim branim parovima, ali se nadam da e svojom tematikom privui i

Strana| 4

BILTENFONDACIJELIJEPARIJEKONJICKONJIC,SEPTEMBAR2013.G.

druge. Dok sam za ovakvim tekstovima i informacijama tragao kao mladi mislio sam da e brakom sve to me interesovalo i zanimalo biti jasno samo od sebe. No, stupanjem u brak, postavi roditelj, ivei brani ivot sa svim njegovim ljepotama i kunjama shvatao sam da je potreba za ovakvim informacijama i znanjima samo jo vea. Koliko god je svaki ovjek zasebno ispaljen hitac prirode, kako ree na konjiki pjesnik Aziz Nuhi, u isto vrijeme je i u mnogo emu jednak drugima i moe iz iskustava drugih crpiti spoznaju u traganju za svojim ivotnim rjeenjima. Ova knjiga u sebi sadri odabrane tekstove vezane za pred-brani ivot muslimana i muslimanke, kao pomo mladiima i djevojkama koji se tek spremaju za brak, ali i kao obrazovno tivo branim drugovima u pogledu odgoja i potrebne panje koju iziskuje ili e iziskivati odgoj njihove djece, ako Bog da. Knjiga veim djelom obrauje i tematiku intimnog dijela branog ivota u islamu koji, zahvaljujui prilino bogatom fondu literature koja je u zadnjih desetak godina napisana na ovu temu i na naem jeziku, vie nije tabu tema. Islam se ne bavi samo duhovnim uzdizanjem ljudskih bia, nego i njihovim materijalnim i fizikim dobrobitima, naravno, kao uvod i pripremu za postizanje duhovnog uspinjanja. Islam ima jasne smjernice i pravila koja se tiu i ekonomije, finansija, politike, socijalne zatite, ekologije, ali i higijene, ishrane, naina oblaenja, kao i pravila o zasnivanju brane zajednice, odgoju djece, nasljeivanju itd. Islamski brani zakoni se ne zaustavljaju na tome da samo objanjavaju kako i koga treba oeniti, oni se bave i seksualnim moralom ljudskih bia. Kao to e se vidjeti u narednim poglavljima, o tom moralu govori Kuran, a otvoreno su o njemu razgovarali Poslanik, a.s., i njegovi blinji. Dananji nain ivota u cijelom svijetu tei slobodama seksualnosti. Mladii i djevojke sve ranije ulaze u seksualne odnose, a kako danas stoje stvari ta granica se toliko pomjerila da moemo rei da su to ve djeca. Suvremena drutva ove pojave sve vie prihvaaju, ozakonjuju ih i uvode javno u

drutvo. U mnogim zemljama ekonomski razvijenog svijeta pod snanim djelovanjem tzv. duha ljudskih prava, zakonima su garantovane slobode ispoljavanja homoseksualnih odnosa, lezbejstva i slino, te se ovakvi nastrani oblici ponaanja javno uvode u drutvo na velika vrata. U sve veem broju tih zemalja navedenim kategorijama se doputa da usvajaju djecu, a kakve e posljedice ovo imati po drutveni ivot u narednom periodu teko je i zamisliti. Propagatori novog seksualnog nemorala promoviu svoje ideje svim raspoloivim sredstvima komunikacije: knjigama, asopisima, televizijom, filmovima i internetom te smo i mi u BiH, na ovaj ili onaj nain, izloeni neislamskim seksualnim normama. Zbog toga je apsolutno nuno da dobro poznajemo islamske upute o intimnom ivotu kako bismo mogli ivjeti zdrav i potpun ivot. Pogotovo je to vano u ovom vremenu gdje i djeca imaju pristup seksualnim sadrajima to je u ranijim generacijama bilo nezamislivo. Za brane drugove, roditelje, neophodno je da budu svjesni toga ta je dozvoljeno a ta ne po ovom pitanju. Samo e informisan roditelj musliman biti u stanju da se odgovorno i na pravi nain suoi sa ovim problemom. Ovi razlozi bi trebalo da budu dovoljno opravdanje i razlog za poglavlja knjige koja e se otvoreno baviti samim pitanjima intimnog ivota i seksualnosti uope. Intimni ivot suprunika jedan je od vanih inilaca sreenog i uspjenog braka, te je, shodno tome, neophodno poznavati odreene injenice i faktore koji utiu na nj, kao i njegove slobode, a samim tim i granice pogotovo u dananjem vremenu kada se islamska tradicija tih odnosa na naem prostoru nala na udaru zapadnog miljenja, u veini sluajeva oprenog islamskom pogledu i filozofiji ivljenja. Sve tee ekonomske prilike, promjene u porodicama u pogledu uloge mu-ena, majka-otac, odgajatelj-dijete od suprunika trai mnogo vie znanja, volje i truda da svoj ivot i svoju porodicu odre u duhu islamskog naina razmiljanja.

Strana| 5

BILTENFONDACIJELIJEPARIJEKONJICKONJIC,SEPTEMBAR2013.G.

Brani ivot u sutini predstavlja potpunost ivljenja i sa sobom nosi darove ali i odgovornost cjelokupnog ivljenja, te bi bilo skoro nemogue u jednu knjigu smjestiti sve potrebne smjernice koje iziskuje tako iroko polje. Smatram, ipak, da ta tekoa ne bi smjela biti razlogom da o tom ne piemo, razgovaramo, tragamo... (Iz uvoda u knjigu)

ovom naem Konjicu u toku prolog runog rata. Nema sumnje da je svaka pria autobiografski isjeak iz te sumorne, ratne zbilje, a na Irfan nije imao snage da to zaboravi, da odbaci od i iz sebe, iako je uglavnom runo za obinog ovjeka, u obinom ivotu. Moda bi se sve prie mogle podvesti pod jedan naslov Da se ne zaboravi (Prisjetite se, sve napisano ovdje je istina) Autor se oslobaao svojih unutarnjih naboja koje su ga uljale u dui i glavi, pa se odlui da to istjera, da se smiri. I nama e pomoi da se, itajui ih bar za trenutak podsjetimo opsade Konjica, gladi, ope neimatine i bijede, prikrivenog sjeanja da smo ive mete ugroenim braniteljima okolnih brda, koji nam onako dobrosusjedski granatama tanadima iz dana u dan dokazuju kolko u njima ima one grube, neljudske moi Alikadi Seid

Irfan Jusufovi PRIHVATITE BOSNU ZA SVJEDOKA Siguran sam da je malo Konjiana koji mogu nabrojati barem pet-est svojih sugraana koji su se okuali u biljeenju svojih misli o pisanju, kako bi smo rekli da su pokuali biti pisci.... Starijim Konjianima nije bilo strano pero i hartija pa su se javljali u pojedinim asopisima u razliitim knjievnim androvima. Evo nam, mislim da je najnoviji Irfan Jusufovi sa svojim pokuajem da se prikljui pomenutim potivaocima i ljubiteljima lijepe pisane rijei. Desetak kratkih pria, uglavnom ratnih sjeanja koje su mu, ini se, dojadile da ih dri u glavi, pa ih pretoi na papir, te ih ponudi na Irfan. Prie su mu kao i njhov autor, tihe, mirne, nenametljive i nekako prihvatljive kao da smo i mi sami uestvovali u toj radnji, dogaanju u

Senada Braninovi SVJETLO TIINE Zbirka poezije Svjetlo Tiine'', autorice Senade Braninovi, prvenstveno je zbirka odgojnog karaktera u punom smislu te rijei. Svaka pjesma nosi skrivenu poruku ili podstie na razmiljanja o proitanom. Iz svega toga, nazire se vodei cilj autora da doe do itaoca i da istom pomogne da doe do samog sebe. Ona Svjetlom svoga Duha eli probuditi Svjetlo u svima nama Ona blago i skriveno istie da

Strana| 6

BILTENFONDACIJELIJEPARIJEKONJICKONJIC,SEPTEMBAR2013.G.

svaki doivljaj njenih pjesama i misli koje u nama one oive nemaju veze sa njom nego sa nama, naim ablonima razmiljanja i naim ivotima. Svaka njena pjesma nosi mnogo simbola i svaku je mogue tumaiti na vie naina. Iz toga se nazire veliki trud autorice i veliko poznavanje psihologije ovjeka i najprije veliko poznavanje same sebe. Nekada izgleda da se ona poigrava sa svojim itaocima navodei ih na jedan zakljuak dok onaj pravi ostavlja izmeu redova, a koji sine u glavi tek nakon nekoliko iitavanja. Tim poigrava-njem, ona nas ponovo vraa samo nama i poziva nas na budniji pogled. Kao da eli rei: Nikad nije onako kao to se ini, de malo razgrni... Takoer, dvosmislenost i simbolika u njenim pjesmama je moda i namjerno postavljena ne samo zbog poigravanja nego i zbog injenice da pojave i spoznaje o kojima ona govori ne moemo shvatiti dok ih ne budemo sami doivjeli. Velika budnost i svijest o prolaznosti prate cijelu ovu zbirku tako da se ona ponekad doima i kao Oporuka. Autor se u momentu pisanja oprata od ivota i ovog svijeta i iz perspektive posmatraa podstie, inspirira, usmjerava i savjetuje itaoca. Njoj nije stalo da ikoga mijenja jer zna da je to nemogue i da je stvar volje i slobode svakog ovjeka, ali upravo zato koristi drugi metod: priajui kroz stihove o naizgled nebitnim stvarima ona naglaava relativnost i prolaznost svega i nastoji nas probuditi iz iluzija koje preesto imamo o sebi i drugima. Ona nas poziva da usporimo i objektivnije sagledamo najprije sebe a potom i svijet oko nas. Izvlaei iz sebe ono najljepe i sa najveih dubina sebe, ona kao da eli zavui se u najsitnije pore ljudske due u samo jednoj namjeri - da je probudi. Sadrajem ove zbirke, autorica je tako na sebe uzela ulogu pjesnikapedagoga i najveu ulogu: ulogu uiteljice ivota. Njoj nije stalo da nas zamara svojim ivotom, nego iz daljine i tiinom svojih stihova eli probuditi istu u nama kako bi razmiljali o

sebi. Zbirka e pronai znaajnu mjesto u srcu zaljubljenika u jedan zdraviji, vedriji i budniji ivot. Ovo, dakle, nije poezija gdje nam autor pokazuje svoje rane, to je inae karakteristino za pjesnike. Svojim pjesmama ona utiava i brie misaono-emocionalne zavrzlame u nama i budi Svjetlo Duha koji osvjetljava samo nas. A htjeli ili ne htjeli priznati, mi i jesmo sami na ovom svijetu. Doli smo da bi jednom otili. Roenje i smrt su dva najsigurnija dogaaja. Ono izmeu to zovemo ivotom trebamo proivjeti i udahnuti punim pluima. Koliko ivimo ivot, a koliko putamo da on ivi i gazi nas? Naalost, cijeli ivot nam prolazi brzinom sna jer smo zarobljeni u sopstvenim glavama i robujemo sopstvenim mislima koje u biti nisu nita. Kroz nekoliko pjesama ona progovara i o Ljubavi spram Boga, kojeg naziva Voljeni, i samu sebe posmatra kao onu koja je voljena od strane Njega Njena poezija u cjelosti mirie na sufizam/tesawwuf... Ona i ovim gestom kao da poruuje: Nije bitno ko sam i ija sam ja, niti je bitno ko si i iji si ti... bitno je ono najljepe u nama to nas povezuje. Iz recenzije Tarika Hasania

Detalji s promocije knjige Svjetlo tiine Senade Braninovi, 12.07.2013.g. u ivinicama

Strana| 7

BILTENFONDACIJELIJEPARIJEKONJICKONJIC,SEPTEMBAR2013.G.

Semir Memi MOSTOVI Prvijenac naeg mladog Konjianina Semira Memia. U eri koja je vie nego zapljusnuta valovima unda, lanog sjaja i arolijama monog konzumizma, sve tee je prepoznati i slijediti ljepotu i pravu vrijednost pisane rijei. Ne treba posebno naglaavati injenicu da se to posebno odnosi na mlade ljude, jer znamo da su upravo oni okrutno izloeni erupciji poludjelih bezvrijednosti. Meutim, oslukujui ve odavno utiani zov knjige, njegujui prirodni talent i slijedei svoj unutarnji poriv, na mladi literat uspijeva se otrgnuti poastima savremenog doba i hrabro krenuti stazama stvaralatva. U svojim priama on bez imalo uljepavanja i pretjerivanja portertira svijet u kojem obitava i pri tome naglaava sve ono to je oku obinih ljudi svakodnevno, beznaajno i nevidljivo. Stoga, u tom svijetu zasigurno neemo nai zaigrane, fotoopirane ili izmiljene likove ije sudbine nakon niza obrta bivaju uukane u sretnom kraju. Ne! Likovi koje Memi stvara uglavnom su stvarni, jednostavni i bezimeni ljudi koji kao da slijede onu sidranovsku tezu da tiho budu i jo tie odu. Bez obzira na to da li u njihovim oima blijeska peat velike brige, strah od gluhog ivota to ima lice smrti ili pak stalan izraz zanesene

panje, snaga kojom ih je okitio moe da otvori vrata najtvre tamnice upravo onda kada za to ima najmanje izgleda i nade. Kroz upeatljive opise probija se tematska osnova djela koja je izuzetno arolika i protee se od pria o prekinutim prijateljstvima i prvim ljubavima, preko pria o porodinim i drutvenim problemima pa do onih u kojima je jasna opinjenost sudbinom obinog ovjeka. Veina tih pria protkana je ispovjednim tonom, tihim buntom i blagim saosjeanjem, a u svakoj od njih je vie nego prisutna privrenost korijenima, tradiciji i rodnom kraju. S druge strane, vano je naglasiti i injenicu da se iz prie u priu polako, ali sigurno mijenja ugao posmatranja i da je sve vidljivije okretanje vlastitom biu. U takvim priama izraena je upitanost nad smislom postojanja u svijetu punom nesavrenih ljudi, za koje ovaj mladi ovjek esto poeli da dugo ostanu ispod svojih pokrivaa i da tako ne kvare savrenost trenutka i njegove sree. Stalnom upitanou, smjenjivanjem sna i stvarnosti i naglaavanjem rastrgnutosti izmeu elja i mogunosti, sainjene su prie koje odiu originalnou, ali i tenjom za jaim umjetnikim izriajem. Iako je broj takvih pria znatno manji u odnosu na one realistinije, nemogue je oteti se utisku da e upravo takva tematika i nain izraavanja biti Memieva preokupacija u skoroj budunosti. Na kraju, bilo bi neiskreno ne istai da e ove prie iskusnom itaocu vjerovatno zvuati naivno ili nezrelo i da e se stoga javiti poricanje njihove umjetnike vrijednosti, ali ako krenemo od injenice da su one nikle iz pera jednog srednjokolca koji tek trai svoje mjesto pod stvaralakim nebom i koji je jo pod uticajem proitanih djela i kolskih zadataka, onda je svaki oblik kritike suvian. Ono to je u ovom sluaju bitno jeste talent, koji e se razvijati i raati kvalitetna umjetnika djela. Meutim, potrebno je da Memi utia mladalaku samodopad-nost, usavri svoj dar i oslobodi um, te na taj nain ugravira svoje stope na stazama knjievnosti. Alema Gagula, prof.

Strana| 8

BILTENFONDACIJELIJEPARIJEKONJICKONJIC,SEPTEMBAR2013.G.

Elvedina Ali STATUS DANA Zalazi Dina u sve spore ivljenja i sva naa gradska deavanja. Opaske, misli, kola, japrak, internet, facebook,... kree se poprilino brzo, al ne prebrzo da se scene koje se smjenjuju ispod njenih rijei ne bi vidjele razgovijetno, onakve kakve jesu ivi Dina a i ja kroz njene zapise ivot u petoj brzini. isti viruse i ivijom risa srce po Junuzovom autu. A da nije sve bijelo (mlijeko) pobrine se i poneki crni humor. Nije ovo sve bilo jednostavno napisat. Istina je da je na grad mali, ali ne toliko mali da ne bi u njeg stalo more devrova. I to ne bilo kakvih devrova, ve onih pravih pravcatih, velikih. Dina je njih pobrala dobro, metla u stap i izmela (u tom je kae majstor) a vidi se i po ovom maslu kojim nas nudi kroz svoju knjigu. U osamdeset zapisa koje nam Dina nudi na itanje 150 (slovima sto pedeset) puta se spominje njen JUNUZ. Konjic 72 puta, 66 puta se spominju djeca a Homolje 20 puta. Mislim da ove brojke ne zna ni Dina ali da mi svi znamo ta one znae. Osamdeset naslova u kojima e uz onu odmjerenu, finu dozu humora uivati itaoci Dininih Statusa dana. (Iz recenzije, Esad Baji)

Safija Muli Heri DAH IVOTA itanje stihova Safije Muli Heri iz njene prve pjesnike zbirke, naslovljene, ali i ivotom poroene - imenom i smislom: Dah ivota, ne zahtjeva njihovo uvodno primarno tumaenje ve zaboravljenog knjievno teoretskog pristupa tipa: ta je pisac htio da kae? ; tavie, taj uvodni kognitivni pristup bi zasmetao impresiji ( a impresija je, barem u oblasti srca, per se, prva u redu, ne pridavajui joj vee znaenje od obiljeja predmeta ocjene koji iza nje slijede). Time se loginim namee zakljuak da nema nita prije nje, te zavodljive, ali esto i varljive impresije, po redoslijedu dakako, koja se u ovoj zbirci tako neodoljivo namee: pjesnikinja podastire intimu svoje nutrine bez zazora, siguran sam bez prethodnog provjeravanja (gotovo nadrealistikim manirom) da li je to njeno doivljeno imalo ba takvu boju i je li isto mirisalo kao to je bezmirisna bila ohlaena kafa na stolu nakon raskida... Ovo su stihovi duhom bogate vardake , konjike dame koja je bogatstvo onoga to vjernici, ne rekoh li ve, zovu duom podastrla iz identine ljudske potrebe koju je imao pjesnik iz Kordobe i koju imaju poklonici trenjevog cvijeta. Njima, tim injenicama - stihovima, Safija Muli Heri se pridruila drutvu konjikih pjesnikinja od kojih se, s pokriem, u budunosti mnogo oekuje. (Iz recenzije Senadina Begtaevia)

Strana| 9

BILTENFONDACIJELIJEPARIJEKONJICKONJIC,SEPTEMBAR2013.G.

Jasminka Piti, LJEPOTA PUSTINJE.

Koraati stazama poezije Jasminke Piti zanimljiva je i lijepa avantura u kojoj vas ne oekuju oluje ni ponori, patetinost ni ojaenost, nego fno istkano pletivo ivota kojim ona komunicira s itatateljem otkrivajui mu svoje emocije, ivotno iskustvo i mudrost ivota. Njena tematska dominanta je ljubav, ljubav prema voljenom, ljubav prema ovjeku, krajoliku, ivotu. Ljepota pustinje je koncipirana na principu putopisa u kome putopisac ne putuje predjelima i drumovima prema nekom zadatom itinerariju, ve svojim najdubljim iskustvima ostavljajui britak trag i zapis autentinog postojanja u ljubavi, osnovnom ljudskom porivu i pokretau svih ljudskih i univerzalnih procesa Jasminka uspjeno gradi asocijativne veze meu metaforama a savren primjer za to je pjesma Ruzmarin u kojoj korespondiraju pepelnica, cigarete, Drina i Andrieva Fata Avdagina, tragian lik iz romana Na Drini uprija. Na prvi pogled laganom igrom asocijacija na predmete iz pojavnog svijeta otvara neki oblik hamletovskog pitanja koje se ne pita biti ili ne biti, ve voljeti ili ne voljeti.Avantura zavrava u Ljepoti pustinje kojoj su prethodile Milost, Bliskost i Hvalospjev ljubavi. Milost je sublimacija cjelokupnih iskustava do kojih je autorica dola u svom duhovnom putovanju na kome je spoznala svrhu svoga postojanja u kome samo ljubav moe potaknuti ivotni dahU Ljepoti pustinje Jasminka Piti nam alje emotivnu i poetsku poruku otvorenosti prema ivotu i svemu to on sa sobom donosi putujui kroz viedimenzionalne i polisemantine prostore koji ne podnose iskljuivosti i simplifkacije, kako na tematskom, tako i na stilskom nivou. Pjesme je gotovo nemogue grupirati, jer autorica ne arhivira svoj ivot i ivotna iskustva, zato to su oni vjeni i u stalnom bujanju kao i svemir, pjesme naprosto, dodiruju toliko puno tema, toliko puno misaonih cjelina koje se sjedinjuju. (Iz recenzije mr. sc. Elvira Iskovi)

Jasminko arac, PROVINCIJALAC

Zbirka eseja Jasminka arca Provincijalac vrijedan je pokuaj da se socioloko-psiholoke osobenosti hercegovake provincije tumai kroz prizmu religijskog nauka, osobito duhovnosti sufijske provenijencije. U Provincijalcu, novom rukopisu ovog iznimno plodnog autora, arac, nudei nam, u maniru talentiranog dokumentariste, fakte iz ivota rodnog grada (pri emu se naroito rado dotie okruenja koje se esto doivljava kao polusvijet) izvodi neosporno originalna objanjenja drutvenih pojava s kojima smo poesto toliko sroeni da ih kao fenomene gotovo i ne opaamo. areva lina viedecenijska posveenost izuavanju vrela islamskog gnosticizma pomae mu da se s ovim fenomenima nosi i razumijeva ih na nain koji bismo mogli nazvati transcendentiranjem svakodnevnog, to je postupak koji ishodi iz same srike islamske duhovne tradicije, ali je na naim prostorima posljednjih stotinjak godina bio skoro posve odsutan, barem kad je rije o pisanoj rijei.Uporedo s ovim originalnim i zanimljivim opservacijama, Provincijalac nosi i knjievno-lingvistiku vrijednost, budui da autor kroz donesene dijaloge nudi obilje leksike karakteristine za stolaki kraj, ak i po nekoliko leksema i fraza za koje se skoro sa sigurnou moe kazati da dosad nisu prenoeni kroz knjievni izriaj kod nas. Koliko god da to nije bila

Strana| 10

BILTENFONDACIJELIJEPARIJEKONJICKONJIC,SEPTEMBAR2013.G.

osnovna areva intencija pri pisanju ove knjige, ovakav doprinos ne bi smio biti prenebregnut od strane mlade bosanskohercegovake leksikografije. Trei znaajan vrijednosni aspekt Provincijalca napisanog perom Jasminka arca jeste doprinos historiografiji njegovog zaviaja. Naime, niz predaja iz prolosti stolakog kraja, ili ukaza na malo poznate historijske fakte, itatelju zainteresiranom za prolost, pa i ozbiljnim historiarima, zasigurno e biti nova saznanja, a, nadati se, moda i podstrek za dalja istraivanja tema kojih se autor u svojim esejima dotakao. Zbog svega reenog, ali i jo niza razloga koje bi se moglo nairoko elaborirati, drim kako je knjiga Jasminka arca Provincijalac znaajan i dobrano originalan doprinos bosanskohercegovakoj esejistici. Sadrajima koje nudi i temama kojima se bavi, knjiga e, izvjesno je, vrlo lahko pronai svoje itatelje. Naroito s obzirom da, koliko god naizgled bila lokalno orijentirana, knjiga je ovo koja cilja na svakoga itaoca sklonog duhovnosti i tumaenju drutvene zbilje kroz nju. A takve literature nam, naalost, itekako nedostaje, naroito pisane od strane domaih autora. Stoga arevog Provincijalca, zbirku eseja koji nastoje pruiti odgovore na neka bitna pitanja koja poesto nismo u stanju prepoznati kao probleme, svakako preporuujem za objavljivanje. Muamer Kodri Elharun Selimovi, TAJNE PSIHOTERAPIJSKE VJETINE Elharun Selimovi jedan je od vodeih klinikih psihologa u BiH, a u svojoj novoj knjizi "Tajne terapijske vjetine nudi mogunosti i metode kako se duhovnost moe iskoristiti u terapiji te biti veliki pomaga izgubljenima i onima koji ne ele takvima postati Knjiga "Tajne terapijske vjetine podvlai veliku potrebu za psihoterapijom i pored ustaljenih tehnika nudi rjeenja i mogunosti pronalaska smisla ivota kroz jedan novi duhovno orjentiran pristup koji iscjeljujue pomae da preemo most izmeu roenja i smrti kazao je u intervjuu za Agenciju Fena autor ove knjige mr.sci. Elharun Selimovi, jedan od vodeih klinikih psihologa u BiH i ire. -Knjiga analizira psiholoko stanje i probleme mentalnog zdravlja u naem drutvu, ukazuje na njegovo zanemarivanje, posebno zanemarivanje duhovnih potreba rekao je Selimovi. Tema knjige je kombinacija psihoterapije i islama u lijeenju, jer, kako je za Fenu kazao Selimovi, metode sa Zapada su manjkave i nedostaje im duhovni pristup, a za klijenta su u nekoj terapiji vrlo vana pitanja koja daju smisao ivotu - "zato sam ovdje? to elim od ivota? to je svrha ivota? gdje je izvor smisla mog ivota?" Naglaava da dobri odgovori na ova pitanja, daju smisao ivotu, a potraga za smislom je prastaro ivotno pitanje. Selimovi istie da je ovjek bolestan i depresivan zato to je otrgnut od sutine bia svog u kojem je ta duhovnost utamniena te, kako je u knjizi kazao, "jei i eka. - Nastojao sam u knjizi, pored toga to sam ponudio odreena rjeenja i primjere iz prakse o konkretnim pacijentima s kojima sam radio, ponuditi novi pristup kako se ta duhovnost moe iskoristiti u praksi - naglasio je Selimovi. Kae da se duhovnost moe iskoristiti i danas, jer psihoterapija bez duhovnosti nema smisla, "prazna je i suhoparna, bez srca i necjelovita", te psihoterapeut mora uzeti u obzir i duhovni ivot klijenta.Istaknuo je da su nedostatak pouzdanja i oslonca, nemo i nesigurnost, osjeanja koja prethode najrairenijoj bolesti danas, a to je depresija. - ovjek je prirodno slab i ne moe sam protiv svega, potrebna mu je podrka, oslonac, a tu potrebu do danas nismo uoavali, to je na neki nain bila tabu tema. Ali, danas ljudi vie ne govore o
Strana| 11

BILTENFONDACIJELIJEPARIJEKONJICKONJIC,SEPTEMBAR2013.G.

religijsko-znanstvenom pogledu na svijet sa nekom distancom, nego kao o nekoj stvarnosti naglaava on.Potcrtava da se u psihologiji o religiji nije govorilo drugaije nego samo kao o negativnoj pojavi, ali rasprava o vjeri u psihoterapiji se danas vodi u svijetu, "jer ako je religija ovjeku smisao ivota, ako mu je vana, mi je s vremena na vrijeme moemo upotrijebiti u konkretnom doticaju sa pacijentom". Selimovi naglaava da za stres, depresiju, strah, postoje razliite metode kojima ovjek moe sebi pomoi, te sam pogled na svijet, da nije sam, da samim tim prizna da je nemoan, moe mu u startu pomoi. - U knjizi sam nastojao napraviti korak dalje, ne samo da otkrijem problem time to sam duhovnost apostrofirao na vano mjesto, ime nisam otkrio previe novoga, ponudio sam mogunosti i metode kako se duhovnost moe iskoristiti u terapiji te biti veliki pomaga izgubljenima i onima koji ne ele takvima postati, a kojeg sam ja nazvao "islamom nadahnut pristup ili "islamom orijentirana terapija koja moe ljudima pomoi - naglaava Selimovi. Naveo je primjer imanskog arta, vjerovanja u sudbinu -sve to se dogaa biva s Boijom voljom i Bojim odreenjem, jer ako vjerujemo u sudbinu onda znamo da sve to se desilo upravo se tako moralo desiti i nikako drugaije, "to je postulat koji olakava rad s pacijentima". Pojanjava da ima jako puno pacijenata koji imaju osjeaj krivnje za ono to se desilo, a u biti oni i nisu krivi. - Ako mi na osnovu "kadera sudbine promatramo svijet, prola dogaanja, ono na to nismo ponosni u svome ivotu, dolazi se do zakljuka da ne ovisi sve o nama, da se stvarno neto tako moralo desiti, onda e nam biti mnogo lake da svoje eventualne greke ispravimo, odnosno, da na njih gledamo kao da su se morale desiti i da iz njih uimo - pojanjava Selimovi. Fokusiranje i namaz je takoer poglavlje knjige. Fokusiranje je metoda kojom se ele ostaviti problemi sa strane, ovjek se eli opustiti i relaksirati.

Ahmet Biber, BJELIMII NA VJETROMETINI POVIJESTI

Rukopis knjige poznatog pisca Ahmeta Bibera Bjelimii na vjetrometini povjesti optimalnog je obima 350 stranica B5 formata, tematski prikladne strukture, argumentirane interpretacije prethodnih istraivaa od antikog do savremenog doba potkrijepljene bogatom dokumentarnom graom sa oko 500 primarnih i sekundarnih izvora. Pisac je kao polazite uzeo islamsko uenje da se uinjena djela sude prema namjeri. Njegova namjera je da od poetka do kraja knjge bude konzinstentan i bez kolebanja iznosi u javnost preuene istine i njihove posljedice.Tekst knjige sadri rezultate viegodinjeg istraivanja i korektnog formiranja zakljuaka o relevantnim problemima koji se odnose na postavljenu temu. U prilogu knjige nalazi se veliki broj knjiga, dokumenata, fotografija, tabela i isto tako veliki broj citirane literature na bosanskom i stranim jezicima...Knjiga se zasniva na kritikom prouavanju tampanih i netampanih izvora: knjiga, asopisa, listova, ljetopisa, putopisa, studija, leksikona, rijenika, vjerske literature i izjava ivih svjedoka koje se razlikuju od nekih sadraja objavljenih knjiga i dokumenata. Autor ukazuje na taj problem, ne tvrdi da je sve istina, pa oekuje od naune javnosti da ukae na preuivanje i falsificiranje historijskih injenica. (Iz recenzije dr. Salko pago)
Strana| 12

BILTENFONDACIJELIJEPARIJEKONJICKONJIC,SEPTEMBAR2013.G.

Prof. dr. emso Tucakovi: BJELIMII NA VJETROMETINI POVIJESTI, AUTORA AHMET EF. BIBERA U nizu publicistikih anrova koje u svom radu koriste istraivai nae prolosti i sadanjosti, monografskom obliku pisanja rijetko pribjegavaju autori rukopisa koji posljednjih godina i decenija nastoje svoja ostvarenja prezentirati masovnoj publici. Monografija je, meutim, onaj oblik kazivanja u kojem do izraaja dolazi sposobnost pronicanja u povijest, kulturu, tradiciju, obiaje, demografiju i etnografiju ljudi, ali i geografiju, topografiju i klimatske prilike prostora za koji su odreene grupe stanovnitva vezane stoljeima, svojim raanjem, ivotom i umiranjem. To pronicanje i poniranje u sutinu i sudbinu nekog podruja najee podrazumijeva i neposredno iskustvo, lini uvid u stvarnost, pa i osobni pristup koji je neodvojiv od subjektivnog, ponekad subjektivistikog, opisa i kazivanja o ljudima i dogaajima. Sve te osobenosti sadri u sebi rukopis Bjelimii na vjetrometini povijesti izvrsnog poznavaoca svog rodnog kraja i njegovog itelja, Ahmet ef. Bibera, koji je u penzionerskim danima odluio da italakoj javnosti prezentira rezultate svojih istraivanja i linih spoznaja o jednom nadasve zanimljivom kraju, smjetenom izmeu tri visoke planine /Treskavice, Visoice i Crvnja/, na nevelikoj visoravni ijom junom stranom protie bistrooka Neretva, jedna od najljepih rijeka Evrope. Ovaj gortaki kraj esto se u prolosti nalazio na vjetrometini burnih dogaaja. Kroz Bjelimie su prolazili Kelti, Traani, rimske Legije. Oko Bjelimia sukobljavala su se ilirska plemena, koja su nam ostavila u nasljee sadanje nazive nekih sela i zaselaka. Brojne nekropole steaka govore o intenzivnom ivotu u vrijeme srednjovjekovne bosanske drave. Osmanska carevina imala je u Bjelimiima snano uporite o emu govore kule i mezarluci, ali i podaci o ueu Bjelimiana na bojitima prostrane osmanske imperije. Svoju hrabrost i postojanost dokazivali su itelji ovog gortakog kraja branei i drugu carevinu, Austro-Ugarsku. Bjelimii su u Drugom svjetskom ratu bili poprite kretanja vojnih formacija koje su se borile za prevlast na junoslovenskom prostoru. Glavnina divizija partizanske vojske, s Titom na elu, prola je u martu 1943. godine kroz Bjelimie, na putu za istok BiH. Komandant druge etnike velikosrpske vojske doao je tog ratnog marta nadomak Bjelimia, ali dalje nije mogao. Pokolj Bonjaka bjelimike visoravni koji su otvoreno najavljivali etniki komandanti sprijeile su brigade NOV-e. Bjelimii su u Drugom svjetskom ratu bili jedno od rijetkih bonjakih prostora, koji su organizovali svoju samoodbrambenu jedinicu, takozvanu muslimansku miliciju, koja je, odvojena od komunikacija i glavnih centara odluivanja, nastojala itav rat sauvati narod i imovinu. U tom dramatinom vremenu vezivali su se za razne aktere ratne drame koji su se svesrdno borile za due i naklonost gortaka ispod Visoice. Otuda Bjelimiana ima i u redovima NOV-e, ali i u vojskama NDH i faistike Njemake. I etnici Drae Mihailovia su u nekoliko navrata nalazili zajedniki jezik s Bjelimianima, ali je itavo ovo podruje poslije rata nosilo neopravdano atribut ustakog gnijezda. Takvo iskrivljeno i netano gledite posebno su kreirali, u tzv. vremenu socijalistike izgradnje, velikosrpski kadrovi kojima je zapravo najvie smetala privrenost bjelimikih Bonjaka svojoj vjeri i svojoj zemlji Bosni i Hercegovini. O svemu tome pie Ahmet efendija Biber snagom vrsnog erudite, poznavaoca povijesnih matica, koje su ponekad znale Bjelimie samo okrznuti, ali esto i staviti u vrtloge historijskih kretanja. U jednom takvom vremenskom kolopletu, u periodu 1991-1995. godine, Bjelimiani su se nali na glavnoj pozornici zbivanja. U periodu najveih iskuenja za svoju zemlju, napadnutu od dva mona agresora (Srbije i Hrvatske), gortaci Bjelimia sa stanovnicima susjednim naselja organizovali su svoju 450. lahku brdsku brigadu Armije Republike BiH, koja je uspjela odbraniti itav svoj kraj i dati doprinos oslobaanju oblinjih mjesta. Uspjeli su u tome u najnepovoljnijim uslovima u kojima se dokazivala i dokazala snalaljivost, odvanost i hrabrost Bojaka bjelimike visoravni. Mnoge
Strana| 13

BILTENFONDACIJELIJEPARIJEKONJICKONJIC,SEPTEMBAR2013.G.

injenice iz tog vremena navodi Ahmet efendija Biber kao uesnik i svjedok odbrane svog kraja. Stoga, njegova kazivanja imaju nesumnjivo vrijednost kao izvor saznanja za istraivae nae neposredne prolosti. U rukopisu je naveden niz dragocjenih podataka koji imaju geografsko, etnografsko i demokratsko obiljeje. U njemu su objanjeni nazivi prezimena muslimanskih, katolikh i pravoslavnih obitelji koje su proteklih decenija obitavale u ovom kraju. Prezentirane su brojne injenice o ljudima koji su utjecali na ivotne prilike (uiteljima, umarima, policajcima, bolniarima, majstorima nekih zanata, vjerskim slubenicima). Svi ti podaci koje nudi i interpretira u svom tekstu Bjelimii na vjetrometini povijesti, Ahmet efendija Biber, dragocjen su izvor podataka i saznanja o dalekoj i blioj prolosti jednog nadasve zanimljivog gortakog kraja, smjetenog na sjevernom kraju Hercegovine, a udaljenog pedesetak kilometara od svog optinskog sredita, grada Konjica. Podaci o prolosti Bjelimia i Bjelimiana i nain na koji ih interpretira Ahmet Biber ne nude samo dragocjena saznanja, nego su i snana poruka i pouka koja se ne tie samo Bjelimia, nego i stanovnika itave Bosne i Hercegovine. Stoga, rukopis Bjelimii na vjetrometini povijesti zasluuje da bude objavljen i stavljen na uvid italakoj javnosti. Bit e on od koristi, ne samo pasioniranim ljubiteljima knjige, nego i istraivaima koji iz monografskih kazivanja Ahmeta Bibera mogu ostvariti korisne uvide u historiju, geografiju i tradiciju jednog bosanskohercegovakog podruja preko kojeg su se esto prelijevale bujice historijskih dogaaja.

njem, ahlakom to se vidi i iz sadraja knjige koji nudi slijedee naslove: Damija, Natjeimo se u dobru, Solidarnost, Potpomaganje, Red rad i disciplina, Radosna vijest i milost svim svjetovima, Vanost slijeenja Muhammeda a.s., Muhammed, a.s., Salavat na poslanika, Poslanikova porodica, Razumni i nerazumni, Smrt nasa svagdanja, Stid-oruje vjernika, Dobroinstvo prema roditlejima, Svoenje rauna sa samim sobom, Ramazan - prilika za usavravanjem, Razmiljanje o kur'anskim uputama, Nemar, Planiranje i injenje, Strpljivost, Ashabi sofe, Dova, Hudhudovim tragom, Treba nekad i zmaj biti, Lajk olsun, Besposlenost,Ugledajmo se na poslanike, Djelo ovjeka krasi, Vlast, narod, vjera, Gdje Kur'an u naim ivotima, Zanimljivosti vezane za kur'anski tekst odnos nekih rijei i pojmova u Kur'anu. Iznimno vrijedna i pouna knjiga koja e biti od koristi kako dematlijama tako i kolegama imamima za pripremanje hutbi i predavanja. (Iz osvrta Salih ef. Nefer)
Strana| 14

Esad Baji, Hudhudovim tragom zbirka hutbi i predavanja.

Recenzija: Salih ef. Nefer, Mersed ef. abanovi Zbirka odranih hutbi i predavanja Esada Bajia simbolino sadri trideset i tri hutbe i predavanja o raznim islamskim temama meu kojima preovlauju teme koje se bave ljudskim ponaa-

BILTENFONDACIJELIJEPARIJEKONJICKONJIC,SEPTEMBAR2013.G.

NAA IZDANJA U 2012.G.

Esad Baji , uprijanja

Izdava i: KUU Sejfullah Konjic i Fondacija Lijepa rije Konjic Knjiga uprijanja posebna je po mnogo emu. Autor se potrudio da joj podari mnotvo simbolike kakvu ne susreemo esto. Sam naziv knjige naslonjen je na simbol Konjica, novu-staru Konjiku upriju. Pored naziva znamenit je i sam tira knjige: 330 primjeraka. Pomalo zbunjujui a pomalo i neprimijetan na prvi pogled. No, kako je sva knjiga imala elju da bude u znaku simbolike Konjike uprije tako je i tira podreen toj elji pa 330 primjeraka oznaava 330 godina od kako je (1682. godine) podignuta Konjika uprija. I broj strana ove knjige ima svoju simboliku, no, moda je isuvie nepotrebno brojati koliko vam koraka treba da se proetate preko nae uprije. No, ni tu posebnost ove knjige ne prestaje. Naime, svaki primjerak knjige je poseban po svojoj korici. Svaki od 330 primjeraka ima posebnu koricu, to je raritet na ovim naim prostorima, a vjerujem, u najmanju ruku rijetkost i u svijetu. (Benjamin Muinovi)

Esad Baji , Svijetli putevi islama, ramazanska predavanja

Osebujni literarni stil Esada Baji a karakterie jasan jezik, blizak i razumljiv svima a posebno mla im tragaocima ivotnih putanja. Na in na koji on, poticajno i ivotno argumentovano, usmjerava tragaoce na putevima ivotnih spoznaja propitivaju e unosi nove misaone elemente nad kojima um zastane, zapita se i poeli se preusmjeriti boljim putevima spasa. Argumenti koje Esad koristi su dio ivotne bliskosti i mudrosti preuzete iz njegovog bdijenja nad odabranim tekstovima, isto nim i zapadnim, islamom pomirenim.Poslije itanja Esadovih duhovnih putanja osje ate se radosnije, vr e i samouvjerenije na putu predanosti Bogu, iznova uvjereni da ste po a eni najve im darom svjetovima podarenim- emanetom vjere. Izbor tema kojima se Esad kre e je i njegov odabir najistaknutijih svjetiljki kojima osvjetljavamo pute nae i inimo ih izvjesnijim, postojanijim. Svijest o Bogu, Njegovoj bliskosti i dobrohotnosti naspram ovjeka zaziva ljudski odgovor koji e se usmjeriti ka
Strana| 15

BILTENFONDACIJELIJEPARIJEKONJICKONJIC,SEPTEMBAR2013.G.

Bojoj blizini u kojoj se ovjek osje a uznosito, namaski dostojanstveno u dijalogu sa Svemilosnim, ne zaboravljaju i ni ovjeku istovremeno. Uitak vjere se zna dose i u samo i razmiljanja, ali se punina dina ostvaruje u zajednici vjuruju ih ili onih to vjeri kao iskonskoj potrebi tee, manje ili vie svjesno, znati emo u trenu prosvjetljenja to sa srca koprene sklanja i svjetlost prima. apu e dua i dovom iskonske potrebe to u spoznaji svoje ograni enosi Svemogu em tei kao Darovaocu i ispunitelju naih potreba, Onome to se raduje kada se od Njega trae i alosti kada nemamo srce ispunjeno nadom u ispunjenja Njegova. S vrstim osloncem na Uzvienog valja nam se Snanom obratiti, njegovim svijetlim putevima vratiti i njegove darove kojim nas je obdario ovjeku hajratima vratiti. Autor nas, ramazanskom knjigom u ove mubarek dane, poti e svojim hajratom, ustupanjem autorskih prava i podrkom izdavanju ove knjige ija je dobit usmjerena ka gradnji i opremanju nove zgrade Kara oz-begove medrese, da i sami izna emo puteve potencijalnog hajra. Kao preporuku za Vae pravilnije ivotno usmjeravanje preporu ujemo Vam i Esadovu knjigu, koja nas iznova priziva vje nom kuranskom zovu, takmi ite se u injenju dobrih djela. Esad poziva na ivu vjeru, onu to nas oplemenjuje i izvoritem dobra ini, i samo oni koji se njenim putevima usmjere u mogu nosti su da se raduju uitcima i ljepotama koje im je Dragi Bog priredio, a izazovi dobra su brojni i na nas ekaju, krenimo! Direktor Kara ozbegove medrese u Mostaru Seid Eminovi

Esad Baji , Kurban i hadd

Izdava i: Kara ozbegova medresa u Mostaru i Fondacija Lijepa rije Konjic Recenzenti: Suljo Cikoti i Seid Eminovi Iz knjige: Ljudi razliito ispoljavaju svoju odanost Bogu, familiji ili naciji (dravi). Sekularno orjentisan um ispoljava osjeaj apsolutne odanosti naciji (i familiji) dok religiozna savjest e se usmjeriti apsolutnom osjeaju obaveze prema Bogu. Za sekularno orjentisan um, Ibrahim, a.s., je bio spreman ubiti Ismaila, dok e savjestan i religiozan um to tumaiti kao spremnost da rtvuje Ismaila. Ibrahim, a.s., nas dakle upuuje da smo duni ispoljavati apsolutnu privrenost samo Bogu, a kroz nau odanost Bogu shvatit emo koje pozicije zauzeti prema obitelji i naciji, nikako obratno. Ibrahimov Ismail je bio njegov sin. Ali mi, ko je na Ismail? ta je to? Naa diploma? Naa reputacija? Na poloaj? Na novac? Naa kua?

Na automobil? Na voljeni? Naa obitelj? Nae znanje? Nae zvanje? Naa odjea? Naa slava? Naa dua? Naa duhovnost? Naa ljepota? Naa snaga? Naa karijera....? Kako znati? ta god u naim oima zauzima mjesto Ismaila u oima Ibrahima! ta god nas slabi na putu vjere! ta god nas zaustavlja u naem pokretu! ta god donosi sumnje naem osjeaju odgovornosti! ta god je zatvorilo nau slobodu! ta god nas tjera na kompromise i izgovore! ta god ini nae ui gluhe na Poruku Istine! ta god nas poziva da se zadovoljimo sobom! ta god uzrokuje da izbjegavamo dunosti! Ko god ili ta god nas eli zadrati samo pored njega/nje ili toga! To su znakovi naeg Ismaila.

Strana| 16

BILTENFONDACIJELIJEPARIJEKONJICKONJIC,SEPTEMBAR2013.G.

OSTALE AKTIVNOSTI
U povodu obiljeavanja 18. godinjice genocida nad Bonjacima u Srebrenici, Fondacija Lijepa rije Konjic i Centar za kulturu Narodnog univerziteta Konjic raspisali su literarni konkurs na temu:SREBRENICA, OGLEDALO NAE BUDUNOSTI Do zakljuenja konkursa stigli su radovi sljedeih autora: Kulovi Azra (urevik), Maci Alma (Konjic), elebi Amina (Tinja), auevi Dina (Tuzla), Halilovi Namik (Kladanj), Imirovi Denana (Tuzla), Mujak Larisa (Jablanica), Sarajli Hajrudin (Konjic), Sultani Samira (Konjic), Mulaahmetovi Inda (Vogoa), Aldina Medija Ligata (Konjic), Irfan Jusufovi (Konjic), Gari Adem (Sarajevo), Malki Admira (Lukavac), Gaanin Elna (Konjic), Tabak Vildana (Konjic), Deli Eldina (Konjic), Muji Nedim (Konjic), Fii Melika (Konjic), Hodi Elmdeina (Visoko), Muinovi Azemina (Konjic), ibo Lejla (Konjic), Nerma Smajlovi (Tuzla), Sanela Efendi (ivinice), Denan Maeti (Sarajevo). Na raspisani konkurs stiglo je dosta lijepih i kvalitetnih radova izmeu kojih je bilo teko odabrati tri koja bi posebno izdvojili. Na kraju smo odluili da dodijelimo tri ravnopravne nagrade od 50 KM za: Aldina Medija Ligata (Konjic), Hodi Elmedina (Visoko), Denan Maeti (Sarajevo). Svi radovi koji su zadovoljavali standarde konkursa uvrteni su u bilten fondacije Lijepa rije pod nazivom "Konjic Srebrenici" koji je predstavljen na manifestaciji Veer sjeanja na Srebrenicu koja je odrana u etvrtak, 04.jula 2013.g. u 21 h - KLUB KNJIGE MIZ-e Konjic.

Promocija knjige "Bjelimi i na vjetrometini povijesti"

U etvrtak, 22.08.2013.g., u Drvenoj sali Narodnog univerziteta u Konjicu odrana je promocija knjige dugogodinjeg imama Medlisa IZ-e Konjic, Ahmeta ef. Bibera BJELIMII na vjetrometini povijesti. Na promociji o knjizi i autoru govorili su prof.dr. Salko pago, prof.dr. emso Tucakovi, mr. Salih olakovi i Esad Baji. Voditelj promocije bio je Benjamin Muinovi.

Strana| 17

BILTENFONDACIJELIJEPARIJEKONJICKONJIC,SEPTEMBAR2013.G.

Tre a manifestacija u okviru obiljeavanja dana "Sejfullah ef. Prohe" 2013. Klub knjige Medlisa IZ-e Konjic, 24.05.2013.g. u 19 sati.
U povodu godinjice postojanja fondacije "Lijepa rije " Konjic, u petak, 24.05.2013.g. u prostorijama Kluba knjige uprili eno je predstavljanje izdava ke djelatnosti nae Fondacije te promocija dvije knjige iz tog opusa: BRA NI IVOT i zbirke pjesama KOME SEDDU INI BRATE. Promotori su bili osniva fondacije i autor navedenih knjiga Esad Baji , direktor Kara ozbegove medrese u Mostaru Seid Eminovi te prof. Ertan Basarik, koautor knjige BRA NI IVOT. Muziku napisanu po poemi Do i izvodili su: Mr Sanel Sabitovi (gitara) i Prof. Faruk Karasalihovi (udaraljke) uz izvo enje Latifa Mo evi a.

OSTALE PROMOCIJE
Promocija knjige Jasminke Piti , Ljepota pustinje, 22.05.2013, Mostar

Strana| 18

BILTENFONDACIJELIJEPARIJEKONJICKONJIC,SEPTEMBAR2013.G.

PROMOCIJA KNJIGE IRFANA JUSUFOVIA, PRIHVATITE BOSNU ZA SVJEDOKA, Bosanska soba Narodnog univerziteta u Konjicu, 30.05.2013.godine

Strana| 19

BILTENFONDACIJELIJEPARIJEKONJICKONJIC,SEPTEMBAR2013.G.

Promocija knjige STATUS DANA, Elvedine Ali Bosanska soba Narodnog univerziteta u Konjicu

TRIBINA
VRIJEDNOST I VANOST KURBANA I HADA

FONDACIJA LIJEPA RIJE U SARADNJI SA MEDLISOM IZ-e ORGANIZUJE TRIBINE I PREDAVANJA EMINENTNIH PREDAVAA IZ OBLASTI ISLAMISTIKE. JEDNO OD TAKVIH PREDAVANJA NA TEMU: VRIJEDNOST I VANOST KURBANA I HADA ODRAO JE UVAENI MUFTIJA TRAVNIKI: MR. NUSRET EF. ABDIBEGOVI.

Kada su u pitanju bilo kakve aktivnosti Fondacije Lijepa rije, vezane za islamske teme, onda je osnovno pravilo Fondacije da se te aktivnosti odvijaju iskljuivo u saradnji i pod monitoringom ustanova Islamske zajedniceuBiH. Strana| 20

BILTENFONDACIJELIJEPARIJEKONJICKONJIC,SEPTEMBAR2013.G.

NAJAVE AKTIVNOSTI ZA NAREDNI PERIOD

Kada su u pitanju aktivnosti Fondacije Lijepa rije Konjic za naredni period, najavljujemo prvu knjigu edicije Osmijesi ehida. Edicije koju pokreemo i uz Boiju pomo, nadmao se istrajati na njoj kako bi, makar i u ogranienom tirau kroz nekoliko knjiga sainili svojevrsnu monografiju ehida s podruja optine Konjic. Cilj nam je da kroz ovu ediciju u suradnji sa drugim institucijama i autorima objedinimo makar najosnovnije biografije ehida iz posljednje agresije na BiH 19921995.g. U ovom biltenu donosimo dio materijala koji smo koristili u pripremi za prvu knjigu iz ove edicije. U elji da donekle prenesemo i duh vremena u kom su nai ehidi postizali ehadet koristilo smo originalne zapise iz asopisa 4. Korpusa Bonjak koje su ispisivani u tim tekim ratnim deavanjima, ali i autorske osvrte pisane nakon rata u kojima e u prvoj knjizi iz ove edicije biti objavljena sjeanja Esada Bajia na ehide 4.muslimanske slavne lahke brigade i ehide s podruja upe i Bjelimia.

BIBER (ZEJNILA) MUJO 1967. 1992.

ehid, Biber Mujo roen je 02.09.1968. godine u Kaiima.Rat ga je zatekao ka studenta Elektrotehnikog fakulteta u Sarajevu. U oruani otpor agresoru ukljuio se jo kao student u Sarajevu. Poetkom agresije vratio se u Kaie (Glavatievo) i bio jedan od organizatora otpora u svom mjestu. U ljeto 1992.godine, naputa rodne Kaie i prikljuuje se Muderisovoj jedinici. Vrlo brzo slijedila je pokuaj deblokade glavnog grada Bosne i Hercegovine u kojem je uestovala i Muderisova jedinica. Prema zvaninim dokumentima

jedinice, 08.septembra 1992.godine u bici na Butmiru, nakon ina nesvakidanje hrabrosti i odlunosti u borbi postigao je ehadet. Denaza je klanjana 09.septembra.1992.godine u Konicu, poslije podne namaza.Mezar rahmetli Muje nalazi se u ehidskom mezarju kod arijske damije u Konjicu. U trenutku ehadeta vrio je dunost FM komandira voda. I prije rata i u ratu bio je primjer muslimana. Pamtiu naa druenja u Sarajevu. Predavanja koja je zajedno s prijateljima organizovao u svojoj sobi u studentskom domu. Hrabrost i rijeenost da se bori do zadnjeg daha za slobodu Bosne i Hercegovine i spas Bonjaka. Bio je vedar sunan ljenti dan kad sam posljednji dunjaluki put gledao njegovo lice i stegao njegovu ruku. Najbolje je da se prikljuimo Muderisovoj jedinici. To je mjesto za nas, rekao je i ve narednog dana to i uinio. Nisam ga poslije tog selamljenja imao vie

Strana| 21

BILTENFONDACIJELIJEPARIJEKONJICKONJIC,SEPTEMBAR2013.G. priliku vidjet. Ostaje srea u grudima i ast da sam ga poznavao, ast da je dijelio neko vrijeme svojih dunjalukih dana i u razgovoru sa mnom. Ti trenuci se darovi Uzvienog i zahvaljujem mu na njima. Ratne ramazane provodio sam kao imam u Glaviinama gdje ivi i Mujin otac Zejnil. Ne znam jesam li mu ikad rekao koliko mi je znaio onaj dan kad mi je dozvolio da s Mujinom pukom odem na liniju. U Zejnilovoj vrstoi i imanom postojanoj odlunosti otkrivao sam i Mujinu snagu kao to sam pojio i enju za rahmetli babom koji je nemalo iza Muje postigao ehadet. Doivljavao sam i dan danas doivljavam njegovu porodicu kao svoju. Poast ehadeta kojom nas je Allah poastio kroz ehadet naih najdraih brie sve linije i objedinjuje nas na stazi udnje za Boijom blizinom u kojoj, nadam se, sa ehidskim titulama obitavaju nai voljeni ehidi. Uspomenu na rahmetli Muju najdublje u svojim srcima noce njegovi najblii: otac Zejnil (1939), majka Zejna (1943), brat Senad (1972), sestre Samija i Sehija sa svojim porodicama. nije nedostajalo. Slijedio je teak i velik put jeidnice Muderis koja e kasnije prerasti u 4. muslimansku slavnu lahku brigadu. Najvee breme tegoba i slavnog puta na svojim pleima ponijelo je upravo 60-70 boraca ete Muderis. Preko Igmana, Hadia, Treskavice, Ljubine, Kisera, Vlaia... U toj grupi boraca bila je opet, ona grupa koja je u svim akcijama svojom hrabrou i sposobnou naimala neprijatelja i stvarala onaj potrebni primat da se bitka dobije. Meu njima je Sanel Jahi upo svakako bio jedan od prvih. Nismo jedan drugog razdvajali od brata po krvi iako to nismo bili. Tako su nas prihvatali i u jedinici. Bilo je skoro normalno da u jeku bitke ujem glas: Bajiu upo ti je ranjen! Bilo je skoro nemogue ne biti ranjen u svim tim borbama kroz koje smo prolazili. Imali smo svoj nain humora da prebrodimo bol. Jednostavno bi se takmiili. Na Bijelij Lijesci je bio ranjen nekoliko puta. Jedna od ozljeda je bila dosta teka. Leao je za stijenom iza mene poto ranjene nismo mogli izvu s prve linije. Izvukao je iz njedara plavi ronhil, zapalili smo a on se smjekao. -Mislim da me nakon ove dananje bitke vie ne moe stii, rekao je uz osmjeh i pokazivao oiljke na glavi, leima, pored teke ozljede na nozi. Iako je borba bila skoro prsa u prsa strana i nama koji smo jo bili pokretni nisam uhvatio ni trun straha u njegovim oima u tim trenucima a takav je bio i u svim drugim, mada je rijetkost bila da ga u jeku borbe moe gledati u oi, zato to je po pravilu bio meu prvima koji su juriali na neprijatelja. Nisam ga volio samo ja, niti je on samo mene volio. Sumnjam da je postojao iko da nije volio upu a i on je imao osmjeha i ljubavi za sve normalne insane. Kada bi govorili o smrti zamiljali smo da emo biti blizu jedan drugoga. Zakleli smo se da se neemo ostaviti jedan drugoga ta god da se desi i ratovali skoro bez straha. Nakon operacije Kiser otiao sam da zavrim 4. razred Medrese. Po prvi put tokom rata nisam uestovao u akcijama nae brigade. etao sam mirnom Ferhadijom kada sam susreo Adnana. Valjda ga je udila moja radost kad sam ga ugledao pa ree: Vjerovatno ne zna? Nisam znao. ta?

JAHI (SULEJMAN) SANEL - UPO 03.01.1975- 24.11.1994

Kada sam doao u jedinicu MUDERIS uvrten sma u grupu mlaih vojnika u kojoj je rijetko koji bio punoljetan. Akcija opisana u osvrtu na ehadet rahmetli Rasima Koria i Muzafera Nuhanovia bila nam je prvo pravo zajedniko borbeno iskustvo. Do osnivanja jedinice Muderis uestovali smo u borbama, ali prvi put zajedno. Sa Sanelom sam se odmah sprijateljio i uskoro je njegov dom postao i moj dom. Kada nam je trebalo da se okupamo, presvuemo, dobro jedemo, odmorimo, odlazili smo na toprak njegove majke Zuhre i sestre Sanele. Kako je moja kua i porodica bila daleko srodio sam se sa Sanelovim domom kao svojim. Majinske brige nikad nije nedostajalo. Skupa smo bili u kasarni, skupa smo ili na sjela kod djevojaka, skupa smo ili u akcije. A od poetka 1993 godine pa do kraja rata akcija

Strana| 22

BILTENFONDACIJELIJEPARIJEKONJICKONJIC,SEPTEMBAR2013.G. upo je pao kao ehid 24.novembra 1994. godine u borbama u Bjelimiima. Osjetio sam se tad kao izdajnik. Koliko god bila vana kola, pomislio sam da sam izdao sve one prethodne godine rata. Nikada ja vama neu uspjeti objasniti dragi profesori ta znai ne biti tamo gdje si se zakleo da e biti. To jednostavno ne pie u knjigama. Danas esto, uz kahvu, Kod Gonde, sluam od Nedada koji je tad bio pored njega, kako je ehadetio rahmetli upo. Zlatni ljiljan pored njegovog imena je najmanje to je ovo drutvo moglo dati herojima poput njega. Brali smo cvijee na ledinama Bosne skidali pauinu s njenih prozora brojali zvijezde kroz kronje nezrelih treanja i brojali roendane nae sedamaeste nae osamnaeste nae devetnaeste Allah je sebi uzeo one koje voli! Ostale su puste dvadesete dvadeset prve dvadeset druge... sve budue do trena u Levhi Mahfuzu skrivena... kad svako e nai ta je pripremio. Allah ti brate podario najljepe mjesto u Dennetu i spojio te sa onima koje voli i koji tebe vole! Amin! mjeseca pokuavao da nastavim kolovanje. Nisam dobro poznavao nikog u grupi u kojoj sam se naao taj dan te sam pogledom traio neko poznatije i zrelije lice. Tako sam se upoznao s Rahmanom. Jo nismo bili svi izali iz naih rovova kada je bitka poela. Istureno borbeno osiguranje neprijatelja ekalo je na tridesetak metara. Pucnji, tekbiri, snijeg preko dva metra, nepoznavanje terena i snajperska paljba ... Uskoro smo se nali na rubu male istine. Desno i lijevo dva teko ranjena suborca. Ja i Rahman stajali smo jedan uz drugog zaklonjeni stablom. Pogledao sam ga. Put do donjeg ranjenika bio je donekle zatien umom i tim laki dok je do ranjenika s gornje strane vodila istina koja je pri takvom snajperskom djelovanju bila skoro ravna smrti. -Ti pomozi ovom ispod ja u ovom gori! Rekao je. Obojica smo istovremeno iskoraili iz zaklona u duboki snijeg. Svak u svom pravcu. Kada sam uputio slijedei pogled prema njemu ve je bio ehid. Mogao je mene poslati na tei put. Al nije. Borac kojem je krenuo pomoi uspio se izvui i ostao je iv. Onaj kojem sam ja priao uskoro je preselio na rukama nas nekoliko. Uskoro sam pokuavajui dovesti pomo pometen eksplozijom granate. Tijelo ehida, rahmetli Rahmana nije izvueno, zajedno s jo nekoliko tijela ehida razmijenjeno je 22.05.1995.godine u Travniku. Denaza je klanjana 24.04.1995.godine poslije podne namaza u Konjicu, gdje e kasnije bit u ehidsko mezarje poloeno i njegovo tijelo. Po svjedoenju saboraca iz 4. Muslimanske i saboraca iz brigada u kojima je prije bio, uvijek je pokazivao odlike sposobnog i vrlo hrabrog borca koji nijednog trenutka nije posumnjao u ideale nae oslobodilake borbe. Postao je ehid kreui se naprijed, uprkos oitoj smrtnoj opasnosti i snajperskim hicima u elji da pomogne ranjenom suborcu. Svjedoili smo tome a Allah i Njegovi meleki svakako su dovoljni i najbolji svjedoci! Nisam poznavao Rahmanovu porodicu, znam da su iza njega ostali babo Avdo i braa Alija i Salko. Uzvienog Allaha molim da naem Rahmanu kao i svim drugim ehidima podari poast ehida i uvede ga na visoka mjesta za njih pripremljena u dennetskim baama. Amin!

GAKI (AVDE) RAHMAN 1960 -1995

Roen je 28.09. 1960. godine u Gakiima-Konjic. Agresiju na bih doekao kao radnik Elplina Borci. Prvi put sam njegovo ime i lik spojio u jedno 07.aprila 1995.godine. Bio je petak. Nakon dolaska iz Travnika i pjeaenja kroz vlaiki snijeg stigli smo u blizinu sportskorekre-acionog centra Babanovac. Na dubokom snijegu obavili smo podne i ikindiju namaz i stali u etiri ealona po dvanest boraca. Zbog snijega i tekog terena izvdinica nije imala nikakve informacije. Netom prije vratio sma se iz Gazine medrese gdje sam tri

Strana| 23

IZDANJA FONDACIJE LIJEPA RIJE KONJIC