Sveuilite u Rijeci TEHNIKI FAKULTET Katedra za fiziku i zatitu okolia

HIDROENERGIJA

Kolegij: Zatita okolia Predmetni nastavnik: Red. prof. dr. sc. Julijan Dobrini

Fabian Bubanj 0069050238

Rijeka, lipanj 2013.

1. HIDROENERGIJA
najznaajniji obnovljivi izvor energije, a ujedno i jedini koji je ekonomski konkurentan fosilnim gorivima i nuklearnoj energiji koritenje hidroenergije ima svoja ogranienja jer podrazumijeva obilje brzo tekue vode, a poeljno je i da je ima dovoljno cijele godine, jer se elektrina struja ne moe jeftino uskladititi jednom kada je hidroelektrana zavrena, nije potreban novac za sve skuplje gorivo, ne stvara se opasan otpad (kao kod nuklearnih elektrana) i stvara gotovo zanemarljivu koliinu staklenikih plinova (za razliku od termoelektrana).

2. OBLICI ISKORITAVANJA HIDROENERGIJE

2.1. Energija valova valovi propagiraju du povrine oceana i to je taj transport energije koju valovni ureaji pokuavaju uhvatiti snaga valova znatno variraju u razliitim dijelovima svijeta

Slika 1. Mapa globalnih resursa

2.1.1. Tehnologija za iskoritavanje energije valova

etiri osnovne primjene koje mogu biti pogodne za razmjetaj na Vanjskom Kontinentalnom Pojasu: 1. Priguivai (attenuators) dugi viedjelni plutajui objekti paralalno orijentirani prema smjeru kretanja valova

2. Overtopping ureaji imaju rezervoare koje se pune dolaznim valovima, to uzrokuje blago nakupljanje vodenog tlaka kao kod brane

3. Point apsorber plutajua struktura s komponentama koje se pomiu u odnosu na jednu druge zbog gibanja valova

3. Terminator ureaj proiruju se okomito na smjer kretanja vala i hvataju ili odravaju mo vala

2.1.2. Prednosti iskoritavanja energije valova

Dosljedna snaga Bez zagaenja Niski trokovi Obnovljivi izvori Minimalni vizualni utjecaj Uinkovito Zatita obale

2.1.3. Nedostaci iskoritavanja energije valova

Kvar ureaja Utjecaj na morski svijet Visoki inicijalni trokovi Malo instalacija Smanjeno koritenje mora Buka

2.2. Brane
graevina kojom se pregrauje rijena dolina ili korito rijeke radi zadravanja ili zahvaanja vode, zadravanja nanosa, odlaganja jalovine i drugo

Slika: broj brana u svijetu s obzirom na visinu

2.2.1. Fiziki faktori pri izboru tipa brane

1. Topografija (oblik pregradnog profila) 2. Geologija i uvjeti temeljenja (jedra stijena, ljunak, prah, pijesak, glina, nejednolini uvjeti temeljenja) 3. Raspoloivi materijal 4. Veliina preljeva i njegova lokacija 5. Potres

2.2.2. Opis brane

Svaka brana mora osigurati osnovnu namjenu te omoguiti siguran prolaz voda kroz pregradni profil te mora sadravati slijedee dijelove: Tijelo brane Evakuacijski organ (preljev) Temeljni ispust (pranjenje vode i ispiranje nanosa) i osigurati vododrivost.

2.2.3. Podjela prema svrsi/namjeni

Akumulacijske (jednonamjenske, vienamjenske) Retencijske (privremeno zadravanje vode) Zahvat vode (vodoopskrba, navodnjavanje, ) Kanaliziranje rijeka (brane u nizu-vee dubine/plovnost) Zadravanje nanosa pragovi Jalovita (nema u RH) Nasipi (obrana od poplava)

2.2.4. Prednosti i nedostaci brana

Prednosti: Nakon to je izgraena brana, hidroenergija je gotovo besplatna. Neki put nas titi od poplava i kontrolira protok vode, te se moe distribuirati prema sunim podrujima. Voda je ivot, dakle nova naselja nedaleko od stvorene brane. Stvaranje novih radnih mjesta / poljoprivrednog zemljita Struja moe biti generirana konstantno Velike brane mogu postati turistike atrakcije.

Nedostaci: brane su izuzetno skupe za izgradnju i moraju biti izgraene na vrlo visokom standardu pronai pogodno mjesto moe biti teko - utjecaj na stanovnike i okoli moe biti neprihvatljiva. geoloka teta: brana Hoover Dam u SAD-u izazvala je niz potresa i niz poremeaja na povrini zemlje (erozija) mijenja prirodnu razinu vode. Zgrada Aswan Dam u Egiptu je promijenio razinu podzemne vode to je polako dovelo do oteenja mnogih antikih spomenika otputajui razliite destruktivne minerale i soli najvie vano moe unititi ume, divlji ivot i mnogobrojno prirodno blago.

2.3. Energija plime i oseke

Energija plime i oseke ne zagauje, pouzdana je i predvidljiva, za razliku od vjetra, valova i morskih struja. Energija nadolazee vode pokree turbine i proizvodi se elektrina energija.

2.3.1. Nain koritenja energije plime i oseke

Za vrijeme plime voda ulazi u akumulacijski bazen, koji se zatim zatvara branom. S nastupanjem oseke, zbog nastale visinske razlike izmeu razina vode u bazenu i moru (voda u bazenu ostaje na maksimalnoj koti, a razina mora opada), potencijalna se energija vode u bazenu moe iskoristiti kao i u obinoj hidroelektrani Ako su turbine, meutim, dvosmjerne (turbine kroz koje voda moe strujati kako u jednom tako i u drugom, suprotnom smjeru), slian postupak ostvaruje se i prigodom nadolaenja (podizanja razine) mora za vrijeme plime: u tom sluaju brana sprjeava ulaz vode u bazen sve do trenutka nastajanja visinske razlike izmeu razina vode mora i one u bazenu. Nakon toga doputa se da voda iz mora kroz turbine struji u bazen.

2.3.2. Potencijal iskoritavanja energije plime i oseke

Za iskoritavanje energije plime i oseke u svijetu se nalazi malo lokacija koje zadovoljavaju potrebne uvjete. Nedovoljno razvijena tehnologija te visoke cijene gradnje i odravanja, ovaj izvor energije ine jo uvijek rijetkom primijenjenom tehnologijom.

Slika: Potencijalna podruja iskoritavanja energije plime i oseke

3. HIDROELEKTRANE
Hidroelektrane su elektrine centrale koje pomou vodenih turbina pretvaraju potencijalnu energiju vode u kinetiku i mehaniku, koja se dalje koristi za vrtnju elektrinog generatora. Turbina se sastoji od provodnog dijela koji vodi daje dovoljno veliku brzinu i kotaa s lopaticama, koji se vrti, te preuzima energiju iz tijeka vode.

4. PODJELA HIDROELEKTRANA
4.1. Prema koliini vode i visini vodenog pada koji koriste 4.1.1. Hidroelektrane s visokim padom i relativno malom koliinom vode

Slika: Peltonova turbina

4.1.2. Hidroelektrane sa srednjim i niskim padom

Slika: Francisova turbina

4.1.3. Hidroelektrane s niskim padom i relativno velikom koliinom vode

Slika: Kaplan turbina

4.2. Prema tipovima elektrana 4.2.1 Protone hidroelektrane Nemaju uzvodnu akumulaciju ili se njihova akumulacija moe isprazniti za manje od dva sata rada kod nazivne snage.

Slika: HE ale na rijeci Cetini

4.2.2. Akumulacijske hidroelektrane Najei nain dobivanja elektrine energije iz energije vode. Problemi nastaju u ljetnim mjesecima kad prirodni dotok postane premali za funkcioniranje elektrane. U tom sluaju se brana mora zatvoriti i potrebno je odravati bar razinu vode koja je bioloki minimum. Veliki problem je i dizanje razine podzemnih voda.

Slika: HE Lee na rijeci Dobri

4.2.3. Reverzibilne hidroelektrane Kad je potronja energije mala, voda se pumpa iz donjeg jezera u gornju akumulaciju. To se obino radi nou, jer je tada potronja energije najmanja. Danju se elektrana prebacuje na proizvodnju elektrine energije i tada se prazni gornja akumulacija.

5. Konstrukcija hidroelektrane
Sustav hidroelektrane se sastoji od svih objekata i dijelova koji slue za skupljanje, dovoenje i odvoenje vode, za pretvaranje mehanike u elektrinu energiju, za transformaciju i razvod el. Energije. Prema tipu hidroelektrane mogu neki od dijelova potpuno izostati, a u drugim sluajevima moe isti dio preuzeti vie funkcija.

5.1. Dijelovi hidroelektrane

Brane ili pregrade Zahvat Dovod Vodna komora Strojarnica Tlani cjevovod

6. UTJECAJI HIDROENERGETSKIH POSTROJENJA NA OKOLI

6.1. Prednosti MHE su vrlo prihvatljive,proizvodnjom elektrine energije nema emisije ugljinog-dioksida u okoli to je vrlo vano Smanjuje se potronja fosilnih goriva Pomae u zatiti od poplava,ne zahtijevaju koritenje velikih povrina Sigurnija i pouzdanija opskrba elektrinom energijom Pozitivan drutveni utjecaj na regiju (zapoljavanje) Jedan GWh elektrine energije proizvedene u MHE znai: -izbjegavanje emisije od 480 t ugljinog-dioksida -utedu 220 t goriva ili 335 t ugljena

6.2. Nedostaci Visoki investicijski trokovi. Utjecaj na ekosustav rijeke i njene okoline. Poremeaj vizualnog efekta. Potencijalna opasnost od valnoga udara vode u sluaju havarije brane. Ovisnost o klimatskim (hidrolokim) uvjetima

7. ULOGA HIDROENERGIJE U SVIJETU

9. ULOGA HIDROENERGIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ

9.1. Energetski potencijal

Kriteriji za odabir pozicija su bili: donja granica snage od 50 kW/km gornja granica duine derivacije 500 m donja granica bruto proizvodnje energije od 175.000 kWh godinje Na ovaj nain definirano je 698 pozicija na promatranim vodotokovima

Propisi koji obuhvaaju problematiku zahvata vode za mHE u Republici Hrvatskoj su: Zakoni Zakon o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07, 38/09); Zakon o gradnji (NN 175/03, NN100/04); Zakon o zatiti okolia (NN 110/07); Zakon o zatiti prirode (NN 162/03); Zakon o koncesijama (NN 125/08); Zakon o vodama (NN 107/95, 150/05); Zakon o energiji (NN 68/01,177/04); Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti (NN 177/04); Zakon o tritu elektrine energije (NN 177/04).

Propisi o zatiti okolia koji utjecu na koncesije za mHE u Republici Hrvatskoj su: Zakon o zatiti prirode (NN 70/05); Zakon o zatiti okolia (NN 110/07); Pravilnik o procjeni utjecaja na okoli (NN 59/00, 136/04, 85/06, 64/08).

Ciljevi i zadae zatite prirode su: ouvati i obnoviti postojeu bioloku i krajobraznu raznolikost u stanju prirodne ravnotee i usklaenih odnosa s ljudskim djelovanjem; utvrditi i pratiti stanje prirode; osigurati sustav zatite prirodnih vrijednosti radi njihova trajnoga ouvanja; osigurati odrivo koritenje prirodnih dobara bez bitnog oteivanja dijelova prirode i uz to manje naruavanja ravnotee njezinih sastavnica; pridonijeti ouvanju prirodnosti tla, ocuvanju kakvoe, koliine i dostupnosti vode, mora, ouvanju atmosfere i proizvodnji kisika, te ouvanju klime; sprijeiti tetne zahvate ljudi i poremeaje u prirodi kao posljedice tehnolokog razvoja i obavljanja djelatnosti; osigurati pravo graana na zdrav ivot, odmor i razonodu u prirodi.

HVALA NA PANJI!