qwertyuiopasdfghjklzxcvb nmqwertyuiopasdfghjklzxc vbnmqwertyuiopasdfghjklz Moralno Uvrijedljiv Sadraj: Sloboda i Odgovornost xcvbnmqwertyuiopasdfghj Profesor: prof. dr.

Amila ljivo Grbo klzxcvbnmqwertyuiopasdf ghjklzxcvbnmqwertyuiopa sdfghjklzxcvbnmqwertyuio pasdfghjklzxcvbnmqwerty uiopasdfghjklzxcvbnmqwe rtyuiopasdfghjklzxcvbnmq wertyuiopasdfghjklzxcvbn mqwertyuiopasdfghjklzxcv bnmqwertyuiopasdfghjklzx cvbnmqwertyuiopasdfghjkl zxcvbnmqwertyuiopasdfgh jklzxcvbnmqwertyuiopasdf
23/3/2013 Student :Zehra Adilovi

Moralno Uvrijedljiv Sadraj : Sloboda i Odgovornost

Uvod
Eutanazija u udarnom terminu , pornografija u sayber prostoru, uasavajue fotografije u lokalnim novinama- to su samo od nekih primjera kontroverznih tema koje odraavaju osjetljivost ljudi na ono to bi se mogla opisati kao moraljni uvrijedljivi sadraj.Svaki materjal koji vrijea moralne standarde odreenih segmenata drutva treba da spada u tu kategoriju, a isto vrijeme vezan za sa anti socijalnim ponaanje. Ipak neiscrpna debata o masovnom irenju moralno uvrijedljivog sadraja koja zasluuje posebnu nau panju.Drutveni psi uvari nikada nisu daleko od centra scene kada je rije o moralnom praenju sadraja u masovnim medijima.U izvijesnoj mijeri pitanje uvrijedljivog sadraja je jedno od najproblematinijih etikih dilema za novinare .Etike dimenzije ovog problema jo su vidljivije kada se uzme u obzir kada svaki moralno uvrijedljivi sadraj osim nekih najupadljivih oblika opscenost titi pravo . Mada veina moralnih grijehova dovodi do pritubi kritiara medija i moda onih koji su najvie pogoeni , osude moralno uvrijedlivog materjala mogu nekada dovesti i do masovnih protesta i demonstracije. Na primer pornografija moe se osporavati zbog toga to vrijea standarde pristojnosti zajednice. Durugi zamjerit e okantne fotografije objavljenom lokalnom listu. Religiozni konzervativci protestovat e zbog prikazivanje filma koji smatra bogohuljnim .Neki ak na moralnim osnovama osporavaju reklame za kljinike za abortus ili spotove za pivo i vino. Moralni uvrijedljiv sadraj je iroko i nevjerovatno loe definisana tema. Pokuaj umirivanje moralnih osjetljivosti kod drutava su naravno ,nemogui i nepoeljni. Svaka takva strategija bi liila nau kulturu umjetnike vitalnosti iinila bi je estetski sterilnom. Ipak novinari moraju biti osjetljivi prema tim problemima i treba da usklade svoja zakonska prava i zdravu dozu drutvene odgovornosti.

Nepristojnost i moralno odgovornost:

Seks prodaje! Pogledajmo podatke koje su objavljivene u New York Timesu etri miljadu dolara koliko Amerikanci troi na video pornografiju ,vie od godinjeg prihoda koja zaradi bilo koja bejzbol, koarkaka ili futbal liga. Takvim izuzetnim trinim prisustvom oito je facinacija sa pornografijom nije samo dio drutveno neprilogoena osoba.Ona je sve vie prisutna i prkosi demografskom profilisanju . A ipak tetne poslijedice pornografije po moralnom infrastrukturu drutva i dalje zauzimaju znaajno mjesto u raspravama narode. Protivnici to vide kao moralnji armegedon ukoliko se ta pojava neizbaci iz naeg kulturnog menija, dok oni odgovaraju optubama za cenzuru. Sudovi donesu odluku da opscenost nije ustavom zatien govor, ali je esto imaju problem kako da je definie. Napokon ono to je pornografija za jednu

3 osobu za drugu umjetnost.Onda dolazimo do bolje objanjenje istim(1973) 1, :samtra se daje materjal ope opscen ako ; 1) Prosijena osoba primijenjue savremene standarde zajednice smatra da delo , uzeto u cijelini , podstie strastveno interesovanje , 2)Dijelo prikazuje na oigledan uvrijedljiv nain seksualno ponaanje koje je posebno definisao prijenljivim rzavnim zakonom , 3) dijelu koje je u pitanju nedostaje ozbiljna literalna, umjetnika , politika ili nauna vrijednost. Tema koja je u osnovi svih izjava suda o opscennosti jeste da se sudije bave idejom da opscenost tetna na drutvu i da moe imati negativan efekat na kvalitete ivota u zajednici. Prakse u novinarstva lee u sredite vrijednosti Prvog amadmana ali reporteri esto suoavaju sa etikim dilemom kada se radi ukljuivanju materijala koji bi mogli da uvrijedi moralno osjeanja publike.Treba li , na primjer , prikazati video-traku sa golotinjom u TV vijestima ukoliko se te slike doprinose boljem razumijevanju prie? Da li javne linosti treba da podljeu drugaijem standardu od obinih graana kada se odluuje ukljuivanju citata koji sadre ivopisan i nepristojan jezik? Da li uvrijedljive rijei treba izbrisati iz citata da intervjuisani ne bi bio izloen sramoti i da se ne bi uvrijedili itaoci i gledaoci ? Naravno mjenjanje rijei podie etiko pitanje sa stanovnita istine i tanosti.Neke publikacije primjenjuju ono to smatraju razumnim kompromisom tampajui prvo slovo sporne rijei nakon toga slijede niz takica. Tv stanice esto zvuno pokrivaju uvrijedlive rijei izgovore u temma koje treba pomenuti vjestima, to opet podie pitanje novinarske tanosti.

Uvrijedljiv Govor
Govor koji je uvrijedljiv za etike ili religiozne grupe postaje sve ee postaje zabranjeno voe na trinu ideja.U istraivanju koje je 2000 g.obavio centar za Prvi amadman oko 67 % ispitanika smatralo da je javni govor uvrijedljiv za etike grupe treba ograniiti dok 53 %mislio treba zabraniti govor uvrijedljiv za vjerske grupe2.Sagledajui svemu sasvim jasno da je sloboda govora treba se odbraniti na sudu javnog mnijenje. Pitanje uvrijedljivog govora dovelo donekih interesnih savjeznitva.Zahtjevi za cenzurom protekli od konzervativaca i od liberala Ironino , neki od najbunijih zahtjeva za ogranienjem prava govora potekli su iz studentskih domova , tradicijonalnih bationa liberalizma i sloboda izraavanja.Mnogo institutcije za visoko obrazovanje uvele su kodakse o govoru mrnje ograniavajui uvrijedljive izraze za manjine i ene, mada neki od njih nisu izdrali sud Ustava. I kao uvjek studenska tampa nala se sreditu ove
1 Sud se dogovorio u Sluaju Miller protiv Kalifornije , sa veina glasova i ukljuujui i presednika Vorena Burgera(1973) Luis Elvin Dej , Etika Medijima 2 Americans: Dont Protect Offensive Speech, Quill magazin,2000 Luis Alvin Dej, Etika U Medijima

4 unakrsne vatre samo zbog toga to je bila forum za izraavanja miljenja , bez obzira na njihovu privlanost.

Pitanje ukusa ; okantne i uznemirujue slike

Uvrijedljiv sadraj ne ukljuuje uvek nepristojan ili opscen metarijal.Neke fotografije i prilozi u TV vijestima tako su plastini da pogaaju osjeanje prosjenog gledaoca i itaoca.Predstavljamo na primjer dravnog zvaninika upravo osuenog za teko krivino dijelo saziva presskonferenciju za novinare iu svojoj kancelariji da bi objevio svoju ostavku.Ali u mjesto toga on vadi puku dok kamere snimaju stavlja cijev u usta i povlai obarac (Ar Bad Dvajer, dravni ministar finansije , Pensilvanja 1987).U ovom sluaju rdakciju ostaje da prenose cijeli dogaaj ili da samo izvjetaju ta je bilo, dosta urednika informacijskim programima nisu prikazali samoubistvo a i nekoliko suprotno od toga uradili . Oni Koji nisu prikazivali rekli su da je to lo ukus i da e okirati gledaoce a ovamo druga ekipa su izlagali da je trenutak smirti da je bila vizuelna priroda snimka. Ili slian primjeri sa printanim medijima, gdje nalazimo fotografije mrtvih , iskrvarenih, razorenih. Ovakvi i slini prepadi za koje neki smatraju da prevazilaze granice estetske i dramske pristojnosti obino dovode do optube novinara koje idu prekoraenje dobrog ukusa do voajerizma.U donoenje odluka dali da upotrebe potencijalno uvrijedlijive ili okatne slike i snimke, zaposleni u medijima moraju odmjeriti novinu vijesti u odnosu na druge vrijednosti. Naalost mnogi urednici oito su ne svijesni uticaj fotografija.Oni ih vide kao samo dopunu prii, zanmarujui injenicu da znaaj prie obino odreuju pretee fotografije. 3

Sluaj za moralne granice

Potraga za etikim susretom miljenje o pitanju moralno uvrijedljivog sadraja mora poeti s razumijevanjem argumenata za i protiv drutvene kontrole.Jedan od naina pristupa u moralnjih granica jeste utvrdili povode koje e opravdati te granice.ZA ovo imamo 4 pricipa ogranienje slobode: 1. Pricip tete: osnivana na miljanje D. Stuard Mila u knjizi O slobodu : sloboda pojedinaca moe se ograniiti da na bi se sprijeilo nanoenje tete drugima.Poto utica uvrijedljivim sadrajima na ponaanje (Pornografija Povean broj silovanja) ne moese realno dokazati onda se usmjerena sva panja naka tetnom uticaju na kulturne vrijednosti i iskoriavanju odreenih segmenata drutva. 2. Princip paternalizma: po ovom principu moralni uvrijedljiv sadraj treba kontrolisati da bi se sprijeila lina teta.Drugim rijeim a izloenost opscenom i drugom seksualno eksplitnom materjalu tetno je jer dehumanizuje pojedince ak kvari njihov sistem vrijednoti.Treb nas tititi
3 William L.Rivers i Cleve Mathews, Ethics for the Medija,1988 Luis Alvin Dej, Etika u Medijima str:371

5 sam od nas.Ovo gledite se prepisuju Leriju periu koji govori reporteru : Radije bih gledao drogu na ulici nego te filmove, jer se droga moe se iistiti iz tijela a teta od pornografija je trajna. 3. Princip moralizma:po ovom pogledu drutva treba da kontrolie moralno uvijerljiv sadraj da bi sprijeilo nemoralno ponaanje ili krenje drutvenih normi.Ovaj principnamee pitanje vrsta i stepena regulacije koja bi bila prihvatljiva u pluralistikom drutvu .Neki vjeruju da lak pristup pornografskom materjalu, na primjer podstie promiskuitetno 4 seksualno ponaanje. 4. Princip uvrede: Neke tvrde da drutvo ima pravo da ograniava slobodu pojedinca da bi sprijeilo vrijeanje drugih.U ovom kontekstu Uvrijedljivim ponaanjem smatra se ono koje Uzrokuje stid , sramotu , nelagodu,itd. , sramotu koju doivljavaju posmatrai u Javnosti 5 5. Ovaj princips obino se premenjuje da bi se opravdala zatita odraslih koji nisu dali svoj pristanak za javno prikazivanje uvrijedljivog materjala

Zakljuak: Kao ope promatranje ovih sluajeva koji navedene iz Amerike i domaem javnosti to svi vidimo da je javnost ima osjetljivo granica.Novinar uz to da dok tri sa naj novijim vijestima vrlo dobro mora poznavati svog recipijenta to jest javnog mnijenja i odgovornost njegova da je i pazi i da titi ono to je lijepo i napredno u toj javnosti.Oblikovati javnost jeste novinar ov posao na neki nain ali ne razaranje i upadanje samo spektakularnom pjacijskom prodaji i svog truda i sposobnosti.U ovom kontekstu Uvrijedlji sadraji jedan od boljih testova da se vidi poznavanje i uzimanje obzira javnost kao resipijenta a i drugi interesne grupe koje ele diktirati.Isto vrijeme i Za javnost je ovaj test na koji sadraj kako da reaguje i da uva ono stoje njena.

4 Promiskuitet je oblik seksualnog ponaanja kod kojeg je prisutna promjena seksualnog (ili seksualnih) partnera, odnosno neodrivost zadovoljenja seksualnih potreba u vezi sa jednim stalnim partnerom.( http://hr.wikipedia.org/wiki/Promiskuitet) 5 Mappes and Zembaty, Social ethics Luis Alvin Dej, Etika u Medijima str:376