SELO I OKOLICA [Na poetku autor nam iznosi injenice o poloaju sela te iznosi da je u srednjem vijeku selo pripadalo

Vukovskoj upi - vukovarskoj upaniji. Spominje opeprihvaene povijesne injenice o stvaranju feudalnog drutva, odumiranju hrvatskog plemstva u Slavoniji te prevagi magjarskog ].... .....Na tlu je u ovom naem kraju bilo najvie ume i vode. Naselja su se nalazila na visokim "gredam". Uz Savu onda nije bilo nasipa te je voda za svakog povodnja tekla izvan korita. Sava nije onda bila toliko iroka kao sada a niti toliko duboka. Jedino se Cerna nalazila na viem poloaju , pa se za nju veli da se nalazi na "savskom otoku". Toliko je vode znalo biti po pobosuu i po pobiu. Obradivog zemljita za oranice je u ovom kraju bilo vrlo malo i zato se tu nije razvilo vie naselja a i ta kmetska su sela bila malena.........Stari hrvatski naziv -UPA, UPAN(upanija se pisalo kasnije) sjea na ustrojstvo upa kao upravnih podruja.....U 12. stolj. je u Vukovskoj upi upski grad [Vukovo] - kraljev grad....... Stanovnici koji su vrili vojniku slubu za potrebe toga grada imali su naziv - JOBAGIONI- i imali su stanovite povlastice. Narod je govorio "jobage" a i "bajage"(kao buran umjesto bunar). Ta rije postoji i danas u govoru kad se veli " ko bajage"[u smislu kao neto to nije za stvarno]. A jer je tad upskom gradu pripadala sva zemlja(dao joj ga kralj) to se ono zemljite iza titara zvalo "upanje blato". Tu je bilo i selo istoga imena a pripadalo je posjedu "Selna". Kad se naselje Selna o turskom slomu raselilo onda su tamo doli neki stanovnici iz upanjeg blata i tad je tu nastalo novo selo pod imenom"upanje". Jo poetkom ovog stoljea[20.stoljee] se slubeno rabio naziv "upanje" a i po neki starac jo govori tako a veina je pisala i govorila "upanja" Od Madara je prihvaena rije "varo". "Var" znai u madarskom - utvrda. Zato je Vukovo dobilo i ovaj naziv te se i sad nazivlje - Vukovar, to znai da je "utvreno mjesto"[tako je i Bjelo-var,Var-adin...]. Kad je u ovakovom mjestu bilo sjedite uprave a uz to i obrtnici i trgovci onda narod u naem kraju veli da je to "grad". Ako su pak u mjestu samo obrt i trgovina onda je rekao da je to "varo". Tako se i za Jarke[ danas Jaruge-selo u sikirevakoj opini,poslije u tekstu se vie spominje] reklo da je to varo. Sajmovi su vlasniku posjeda donosili lijep prihod pa se tako putem uprave udomaila kod nas madarska rije"vaar". Vodeniarski nazivi"kerep, ketu"su isto tako madarski. Naziv ume "Banov Dol" potjee iz doba kad je to umsko podruje bilo slavonskog bana. Madari u svom jeziku vele za svakog Slovena[Slavena] kad on ivi na njihovom dravnom podruju "tot". Otud se i u naem kraju"totovima" nazivaju - Slovaci........ [nadalje autor spominje znaajnije velikae koji su obiljeili povijest naeg kraja]....... Braa Horvati[madjarski plemii] -jedan biskup zagrebaki a jedan ban bijahu na elu velikaa u buni protiv kraljice Marije i protiv toga da kraljem postane Nijemac igmund. Pobunjenici su kod Gorjana doekali kraljicu Mariju i zarobili je. Konana pobjeda je ostala na pristalicama igmunda i Horvati su izgubili sva njihova[svoja] imanja a igmund je to onda darovao Gorjanskima. Horvati su sporazumno s bosanskim vladarem uvrstili grad Dobor na lijevoj strani rijeke Bosne spram Modria. Plemika madarska porodica u Gorjanu je dobila naziv Gorjanski. Jedno je vrijeme to bila najmonija porodica velikaa u cijeloj dravi. ast palatina(najvii poloaj u madarskoj dravi uz kralja) imalo je zaredom nekoliko Gorjanskih. Oni su imali posjed i uz Savu. Bio je to kostromanski posjed, tako zvan po utvrdi Kostromanu. Narodna

predaja veli da je taj grad sagradio neki bosanski vitez. On je tu prolazio i vidio lijepu pastiricu na obali dubokog "vira". Kad ju je zaprosio za enu od njena oca, ovaj mu je odvratio, da e mu je dati za enu ako na tom mjestu sagradi vrsti grad. Vitez je grad sagradio i pastiricu oenio. Tako veli narodna predaja a povijest pak zna da je Kostroman[na tromei Sikirevaca,Kruevice,Babine Grede] sagradila obitelj Gorjanski oko godine 1340. te da je tu postojala utvrda(opkopi) iz starijeg doba[vjerojatno jo iz rimskog; po narodnoj predaji grad je "potonuo" zbog vila - uniten je prilikom turskih nadiranja]. Osim utvrde su Gorjanski nedaleko sagradili i crkvu posveenu sv. Dioniziju Dijaneu. Crkva je bila zidana. Na ovom su posjedu na poetku 16.stolj. bila ova naselja: Rasti[navodno je ovo bilo prvo ime Sikirevaca],Novigrad,Jarki,[danas Jaruge]Drinje,Mihaljevica,Vrbica, Brezovica, Zablae[ova naselja su nestala za turskih osvajanja], Babina Greda,Hrastovica,titar,Repovac te kod sastava Berave sa Bosutom utvrda Kraci kao i utvrda Kostroman. Kod Mihaljevice je bio na Savi prevoz brodom. Zvalo ga se "Mihaljevaki brod". Odatle je iao pokraj Kostromana u Krace pa dalje u Cernu i Ivankovo vani prometni put koji je iz Bosne vodio u Vukovo[staro ime Vukovara] i dalje u podunavlje. Jarki(latinski pisano Arky) bijahu ovee naselje sa, za ono doba, jakom utvrdom. U mjestu je imao kralj, herceg i ban pravo "zalaznine". To je znailo da je mjesto bilo duno dati ovim dostojanstvenicima kad bi u mjesto svratili na boravak, konak[noenje] i potpunu opskbu ne samo za njih nego i za njihovu pratnju. Taku[takvu] su dau mogla dati samo vea i bogata naselja a to su bili onda gradovi i varoi. Tako se spominje da je u Jarkima 1400. godine boravio mjeseca rujna ban, kad se tu zadrao s vojskom prije prelaza u Bosnu. Kasnije se Jarki ne spominju a to znai da su prvih godina[po dolasku turaka] porueni i opustoeni. Iza tog postoji samo kmetsko selo Jarki. I preko Jaraka je u Bosnu vodio put dolazei iz Djakova i Strizivojne. Kad je za ratova, to ih je vodio s Bosnom kralj igmund, bio poruen grad Dobor, prestala je i vanost spomenutog puta a i mjesta Jarki. Promet se onda odvijao preko Mihaljevice. I kod Jaraka je bio prevoz brodom. titile su taj prevoz kule i to jedna na bosanskoj a druga na slavonskoj strani. Jarki su ucrtani s oznakom da su varo i u prvom tampanom atlasu. Bila je skela na mjestu sad zvanom "Gradivoda". Otud je naime tekla iz Save voda u opkope utvrde Jarki. Od tih je opkopa oticala voda prokopom "Ljubica" u Krivau. Poslije osloboenja Slavonije od Turaka, dobilo je selo Sikirevci kao svoj hatar i zemlje od nekadanjeg kostromanskog posjeda a i zemlju biveg "dakovakog" ili posjeda bosanskog bispa[pretpostavljam da je ovdje trebalo pisati - biskupa]........Izmeu jasinjike dole[doline] i Berave[prirodni potok poslije pretvoren u kanal] su postojala tri sela: Liskovac, Sikirevci i Gundinci. Liskovac se spominje ve godine 1338. i leao je spram rudine danas zvane "Drinje". Dalje k istoku u okuki Beravinoj su bili Gundinci a Sikirevci na tlu izmeu Makovca i Teina....... NASTAVLJA SE...

Jaruge (Sikirevci)
Izvor: Wikipedija Skoi na: orijentacija, trai

Jaruge

Jaruge Jaruge na zemljovidu Hrvatske

upanija Brodsko-posavska upanija Opina/Grad Sikirevci Zemljopisne koordinate 450658N 182512E / 45.116N 18.42EKoordinate: 450658N

182512E / 45.116N 18.42E

Stanovnitvo (2001.)

- Ukupno Pota Pozivni broj Autooznaka

738 35224 Sikirevci +385(0)35 SB

Jaruge Jaruge na zemljovidu Brodsko-posavske upanije

Jaruge su selo u istonom dijelu Brodsko-posavske upanije, u opini Sikirevci.

Povijest [uredi]
Naselje je nastalo kao podgrae srednjovjekovne utvrde Jarki ili Arky, kojeg spominje 1408.. ugarski kralj igmund u vrijeme svojih pohoda (suzbijanje hereze u Bosni) na Bogumile. U neposrednoj blizini rijenog prijelaza - skele na Savi sa dvije brani kule. Nakon pada Posavine pod Osmanlije 1536. god., nakon toga utvrda se vie ne spominje jer je naputena oko 1550. godine i poruena. Nakon toga spominje se samo malo naselje Yarki u Tursko doba 1572. god., pripadalo Srijemskom sandaku i nahiji Posavje, sa 10 kua. Nakon oslobaanja Slavonije od Turaka u komorskom popisu 1698. god. se spominju, ali nisu opisani. Godine 1702. naselje Jarussani (Jaruge) prilikom unovaenja graniara zabiljeilo je 25 kua i 24 graniara. Zatim 1730. god. Jaruge su imale 28 kua i drvenu kapelu sv. Marka evaneliste. Godine 1746. selo je imalo 29 kua i 221 stanovnika. Prema izvjeu 1758.god. kapela je posveena Glavosjeku sv. Ivanu Krstitelja, a sahranjivali su se u groblju Gradac pored Berave. Od sredine 18. stoljea pripadaju Sikirevakoj graniarskoj kumpaniji. U popisu 1760. god. Jaruge su imale 34 kue, 34 obitelji i 246 stanovnika. Starosjedioci sela Jaruga su ove obitelji : Marciki, Obtrki, Vlajni, Gabri, Tukarevi, Tomi, Brendi, ivkovi, Perger, urikovi, Grani, tivi, Duki, Idakovi, Deanovi, Grani, Jurkovi.