ASTMA I SPORT

Adis Muanovi, prof.

ODRICANJE ODGOVORNOSTI Ovaj rad slui samo kao informacija i ne smije se smatrati zamjenom za lijecnicki savjet. Obavezno: prije provoenja bilo koje aktivnosti opisane u tekstu ispod konsultvati se sa vaim doktorom.

Astma je hronina upalna bolest bronhija obiljeena napadima reverzibilne bronhoopstrukcije, koje karakterie kratkoa daha, kaalj, oteano disanje, pitanje i osjeaj stezanja u prsima. Tom prilikom dolazi do prekomjerne reaktivnosti bronhija na alergijske, fizike, hemijske, infektivne i druge podraaje. Izloeni podraajima, dini putovi postaju edematozni, sueni, ispunjeni sluzi i preosjetljivi. Nastaje reverzibilna opstrukcija dinih putova koja prolazi terapijom ili spontano. Ako je terapija astme adekvatna, tokom dueg vremena upalna reakcija e biti smirena, simptomi pod kontrolom, a astmom prouzrokovani problemi sprijeeni. Broj oboljelih od astme se poveava, posebno brzo meu djecom u gradskim sredinama. Astma je najea hronina bolest kolske dobi. Uzrok je najveeg broja izostanaka iz kole i meu najeim uzrocima hospitalizacije kolske djece. Oblici i klasifikacija astme Astma se obino dijeli na: Alergijsku kod koje su napadi uzrokovani izlaganjem nekom vanjskom antigenu. To je najei oblik astme koja zapoinje obino u prva dva desetljea ivota i najee je udruena s drugim alergijskim pojavama u bolesnika kao i u drugih lanova porodice. Nealergijsku u kojoj uzroni mehanizmi nisu imune prirode. Pojavljuje se obino nakon tridesete godine ivota, u bolesnika bez atopijske sklonosti. U tom obliku mnogi podraaji mogu uzrokovati bronhospazam: plune infekcije, hladnoa, psihiki stres, tjelesni napor, udisanje nadraujuih sredstava. Najznaajniji faktor rizika je atopija, nasljedna sklonost alergijskoj reakciji. U veine djece astma je alergijska bolest pri emu ulogu alergena imaju pelud, ekskreti grinja i ohara u kunoj praini, plijesni te prhut i dlake kunih ivotinja. Ukoliko se potekoe sa astmom vezuju za odreena godinja doba onda je vjerovatno rije o alergijskoj astmi i to na primjer, u proljee zbog alergije na pelud stabala ili trava, a na jesen na pelud korova. Ako smetnje traju po cijelu godinu, mogue da je alergija na tvari ije pojavljivanje nije vezano za godinje doba, kao to su to npr. kuna praina (nalazi se u kunom namjetaju, posteljini, tepisima, madracima i dr.), dlaka kunih ljubimaca i njihovu slina, izluevine ohara te spore raznih gljivica. Mnogi faktori rizika za razvoj astme ujedno i pogoravaju astmu te su poznati kao pokretai bolesti, jer izazivaju napad astme: dim pri sagorijevanju drveta, duhanski dim, tjelesni napor, jaki emocionalni podraaji kao smijeh ili pla, hladan zrak, promjene vremena, neki lijekovi, virusne ili bakterijske infekcije. Prema GINA-i (Global Initiative for Asthma), ovisno o uestalosti simptoma i njihovoj teini, astmu dijelimo na etiri stepena teine: GINA 1. - Povremena astma GINA 2. - Blaga trajna astma

Adis Muanovi: Astma i sport

GINA 3. - Umjerena trajna astma GINA 4. - Teka trajna astma Asmatski napad Tokom asmatskog napada dolazi do porasta otpora uslijed suenja dinih puteva zbog bronhospazma, edema i zadravanja poveane koliine sekreta. Porast otpora uzrokuje oteano pranjenje plua, smanjenje ekspiratornih protoka i forsiranog ekspiratornog volumena (FEV) te snien vitalni kapacitet. Dolazi do hiperinflacije plua, irenja prsnog koa i poremeaja funkcije dinih miia. Postoje podruja smanjenog protoka zraka, podruja hiperinflacije i normalno ventilirana ili hiperventilirana podruja. U poetku napada bronhokonstrikcije, hiperventilacijom se kompenziraju uinci slabije ventiliranih podruja pa je parcijalni pritisak ugljien-dioksida u krvi jo normalan ili ak i snien. U odmaklom napadu, nadoknada hipeventilacijom je nedovoljna, pa dolazi do respiracijske acidoze. Poto se hiperventilacijom ne moe nadoknaditi poremen prenos kiseonika dolazi do hipoksemije. Hipoksemija ometa oksidaciju laktata, koji se u poveanim koliinama nakupljaju pri poveanim dinim naporima to za posljedicu ima metaboliku acidozu. Dini putevi su ispunjeni obilnim i gustim sekretom koji katkad epovima u potpunosti zatvara razliito velike dijelove manjih dinih puteva. Tipian napad astme obino pone suhim, iritirajuim kaljem, na to se brzo nadoveu pitanje u grudima, dispneja i osjeaj stezanja u prsima. Katkad napad kalja zavri povraanjem guste sluzi. Kao posljedica oteanog izdaha zraka, postupno se plua napuhavaju zbog zaglavljivanja zraka . U tekom napadu dijete izbjegava svaku tjelesnu aktivnost, obino sjedi u povienom poloaju podupirui se rukama o podlogu. Prisutan je razliit stepen tahipneje zbog ega je govor bolesnika isprekidan. Udisaji postaju plitki, a tahipneja je sve izraenija. U veine djece astma protie kao blaga ili umjereno teka bolest s kojom se uz odgovarajui postupak moe proivjeti djetinjstvo sa malo potekoa. Oko polovine djece s blagom ili umjerenom astmom do kraja djetinjstva potpuno ozdravi, a samo oko 5% djece boluje od tekog oblika astme zbog kojeg moraju trajno uzimati kortikosteroide. Dio te djece ponese svoju astmu i u odraslu dob. Prepoznavanje i kontrola faktora koji pokreu simptome i napade astme, bitna je za uspjeno lijeenje astme. Uklanjanjem najeih alergena koji uzrokuju astmu iz bolesnikove okoline, mogu se sprijeiti simptomi astme, a lijeenje i hospitalizacija smanjiti. Osim izbjegavanja pokretaa astme vano je pravilno i redovno uzimanje terapije obzirom da je astma hronina bolest. Lijeenje astme zahtjeva stvaranje i provoenje dugoronog plana u kojem je vrlo vana saradnja bolesnika i njegovih roditelja s doktorom. To se moe postii jedino dobrom obavijetenou bolesnika i njegove okoline. Dobro educiran bolesnik pravovremeno e prepoznati poetne znakove pogoranja te e prema ranijem dogovoru s doktorom i planom lijeenja pravovremeno prevenirati pogoranje bolesti.

Adis Muanovi: Astma i sport

Astma plan upravljanja Veina ljudi oboljelih od astme ima dobre anse da dri ovu bolest pod kontrolom. Bolesnici koji imaju napade astme ili esto osjeaju simptome ove bolesti vjerovatno su zapustili svoju astmu. U tom sluaju potrebno je sa doktorom napraviti plan za smirivanje astme i pridravati se istog. Subjektivni pokazatelji dobre kontrole astme: - bolesnik ne izostaje iz kole ili sa posla zbog simptoma astme, - tjelesna aktivnost nije ograniena astmom, - noni simptomi astme remete spavanje manje od jedanput sedmino, - bolesnik koristi plavi inhalator manje od tri puta sedmino (ovdje ne raunamo inhalaciju prije treninga), - bolesnik ima dnevne simptome astme manje od etiri puta sedmino. Pored subjektivnih postoje i objektivni pokazatelji kontrole astme. Oni ukljuuju parametre plune funkcije (spirometrijski testovi, vrijednosti i dnevne varijacije PEFa), fizikalne nalaze na pluima, terapijske zahtjeve (koliina lijekova potrebna za kontrolu astme), reaktivnost disajnih puteva i broj hospitalizacija (na godinjem nivou). Poto veina objektivnih pokazatelja zalazi dublje u oblast medicine nee biti razmatrani u ovom tekstu. Simptomi astme mogu se pogoravati postepeno, skoro neprimjetno. Poznavanjem ranih upozorenja koja nam alje organizam moemo preventivno djelovati. Nabrojat emo neke od subjektivnih simptoma astme koji ukazuju da gubimo kontrolu nad ovom boleu i da trebamo, uz konsultacije sa doktorom, poduzeti odreene korake na popravljanju stanja: - bolesnik ustaje po noi zbog kaljanja, tekog disanja ili nedostatka zraka vie od jednom sedmino, - plavi inhalator ne uklanja u potpunosti i (ili) dovoljno brzo simptome astme, - bolesnik koristi plavi inhalator vie od tri puta sedmino (ovdje ne raunamo inhalaciju prije treninga), - simptomi astme onemoguavaju bolesnika da vjeba. Da bi izbjegli nagaanja o stanju bolesti najbolje je koristiti astma plan upravljanja. Studije pokazuju da ljudi koji koriste astma plan upravljanja imaju bolju kontrolu bolesti. Ovaj plan pokazuje: na koje simptome treba da obratite panju, ta koji simptom znai, kako uskladiti lijekove sa simptomima, kada zatraiti hitnu medicinsku pomo,... Posavjetujte se sa vaim doktorom i zatraite da vam napravi plan upravljanja. Nastojte da razumijete svaki dio plana, a ako vam neto nije jasno obavezno pitajte ljekara. Link na jedan primjer plana upravljanja astmom: (Canadian Lung http://www.lung.ca/_resources/asthma_action_plan.pdf Associacion).

Adis Muanovi: Astma i sport

kola disanja (Astma kola) Astma kola ili kola disanja je organizovana edukacija osoba s dinim bolestima, tokom kojih se stiu osnovna znanja o bolesti, njenom praenju i lijeenju. U Astma koli bolesnici upoznaju vane injenice o prirodi astme, pravilnom nainu uzimanja lijekova, pravilnom disanju, tehnici iskaljavanja i dijetetskim mjerama, te se upoznaju nainima samozbrinjavanja. Ovaj oblik edukacije najee provodi fizioterapeut specijalizovan za bolesti respiratornog sistema. Bolesnika je potrebno pouiti o vanosti disanja dijafragmom. Abdominalnim disanjem aktivira se dijafragma, poveava se vertikalni promjer grudnog koa te se aktiviraju cijela plua, posebno njihovi donji dijelovi. Ovakav nain disanja zahtijeva manje snage i uspjeno uklanja osjeaj guenja. Vano je postizanje oputenosti tijela u najpovoljnijem poloaju. Time se smanjuje napetost u miiima, to je uslov za pravilnu raspodjelu miinoga rada. Astma uzrokovana vjebanjem Exercise-induced asthma (EIA) je vid astme uzrokovan fizikom aktivnou. Teina napada EIA povezana je sa intenzitetom vjebanja i potrebama za vazduhom, kao i sa ekolokim uslovima. EIA se javlja uglavnom kod ljudi koji nemaju adekvatnu kontrolu nad astmom. Pogaa do 90 % astmatiara i do 40 % osoba sa alergijskim rinitisom. Prilikom testiranja sportista amerikog Olimpijskog tima iz 1984. godine utvreno je da 11 % (67 sportista) sportista ima EIA. Najei pokretai ove astme su hladan i suh zrak, kao i vea koncentracija alergena u zraku tokom vjebanja. Takoer, ea je kod ljudi sa niim stepenom kondicione pripremljenosti ili plunim infekcijama. Simptomi EIA variraju od osobe do osobe, a najee ukljuuju jedan ili kombinaciju dva i vie ispod navedenih simptoma: - teko disanje, - kaalj, - nedostatak zraka, - stezanje u grudima, - teki umor, - sniene performanse. Neke od sljedeih pojava kod djece treba razmotriti i utvrditi njihovu eventualnu povezanost sa astmom uzrokovanom vjebanjem: - dijete se stalno ali da ne moe drati korak sa vrnjacima tokom igre ili vjebanja, - dijete se ali da ne voli igre i izbjegava uestvovanje u istim. Ovo su pojave koje treba uzeti ozbiljno i hitno ih rjeavati (bez obzira da li se radi o astmi ili nekom drugom problemu) jer e se dijete suoiti sa problemom socijalizacije i gubitkom samopotovanja. Pretpostavlja se da je najei uzrok EIA disanje na usta tokom napora. Kada ne vjebamo, diemo kroz nos gdje se zrak zagrijava i dobija potrebnu vlanost prije

Adis Muanovi: Astma i sport

ulaska u plua. S poveanjem napora poveava se i potreba za dodatnim kiseonikom koji se nastoji unijeti kroz usta. Za razliku od zraka koji se unosi kroz nos, gdje se zagrijava, vlai i gdje dlaice u nosu zadravaju vei dio praine, zrak udahnut ustima ide direktno u plua bez posebne obrade. Iako vjebanje moe biti uzronik napada astme, preporuuje se kod ljudi koji imaju pod kontrolom svoju bolest. Redovnim vjebanjem postiemo: - jaaju se dini miii, - jaa se imuni sistem organizma, - odrava se tjelesna teina (bolesnici s poveanom tjelesnom teinom tee postiu kontrolu astme, pokazalo je to istraivanje Centra za istraivanje astme i alergija u Sacramentu, SAD. Pogoranje je primjetno i u uestalosti i teini simptoma.), - racionalizuje se rad kardio vaskularnog i respiratornog sistema. Ljudi sa astmom mogu biti i vrhunski sportisti. Mnogi od njih su viestruki olimpijski pobjednici. Neki od poznatih sportista sa astmom: NBA koarka Dominique Wilkins, amerika atletiarka Jackie Joyner-Kersee, kanadski sprinter Donovan Bailey, britanska dugoprugaica Paula Radcliffe, ameriki pliva Mark Spitz, engleski fudbaler Paul Scholes,... Gdje, ta i koliko vjebati? Dini putevi ljudi sa dobro kontrolisanom astmom su manje osjetljivi na napor. Ovi ljudi, mogu da rade sve vjebe kao i ostali, s izuzetkom aktivnosti koje se odvijaju u sredinama gdje je smanjena koncentracija kiseonika. Istovremeno, ako astma nije pod kontrolom velika je ansa da e se pojaviti simptomi tokom napora. ak i kod ljudi sa dobrom kontrolom astme koji su prehlaeni ili imaju neku virusnu respiratornu infekciju vee su anse za napad astme. Zbog toga, stanje bolesti, pa i najmanje mora da bude upozorenje za pomno praenje simptoma astme tokom treninga. Neosporno je da je vjebanje, u odreenim okolnostima, pokreta asmatskog napada, a ako je u kombinaciji sa jo nekim pokretaima opasnost od napada se poveava. Prilikom treninga potrebno je obratiti panju na stanje okoline i vlastito fiziko stanje: hladan zrak, suh zrak, smog, dim, trava, polen, izduvne gasove automobila, zagaivae iz fabrikih dimnjaka posebno sumpor-dioksid i ugljendioksid, zamor, emocionalni stres i respiratorne infekcije. Ovo su faktori koji u kombinaciji sa tjelesnim naporom viestruko poveavaju anse za napad. Pri odabiru sporta (u dvorani, na otvorenom) treba voditi rauna o moguoj izloenosti konkretnim pokretaima bolesti. Kod bolesnika koji su alergini na grinje prednost treba dati sportovima na otvorenom prostoru. Osobama sa sezonskom astmom treba savjetovati izbjegavanje fizikih aktivnosti na otvorenom prostoru u vrijeme cvjetanja biljaka na iju su pelud osjetljivi. Plivanje, iako moe izazvati napad, se apsolutno svima preporuuje zbog toplog, vlanog zraka i jaanja disajnih miia. Odreeni sportovi koji se odvijaju na hladnom zraku, poput skijakog tranja, hokeja na ledu ili klizanja, donose vei rizik za napad. Takoer, sportovi koji

Adis Muanovi: Astma i sport

zahtijevaju veliku izdrljivost su riziniji za ljude sa astmom. Sportovi koji se odvijaju u preteno anaerobnom reimu rada uglavnom su pogodniji za veinu asmatiara. Kod astme izazvane naporom, takoer se preporuuje aktivnost, jer je korist od tjelesne aktivnosti nenadoknadiva. U tom sluaju preporuuje se prije napora uzeti odgovarajui lijek. Bolesnicima s astmom ne savjetuje se ronjenje, paraglajding, padobranstvo i slini sportovi gdje se aktivnost obavlja u uslovima smanjene koncentracije kiseonika i kod kojih se ne moe trenutno reagovati i pomoi bolesniku. Ove aktivnosti mogu biti izuzetno opasne. Vjebom uzrokovana bronhospazma, vjebom uzrokovana bronhikonstrikcija i vjebom uzrokovana astma su pojmovi koji slue da opiu fenomen oteanog protoka zraka uzrokovanog tjelesnom aktivnou. Oko 9 % od ukupnog broja osoba pogoenih ovim pojavama uopte nema astmu ili neku alergiju. Bronhospazam obino se javlja 10 do 15 minuta nakon poetka vjebanja, vrhunac dosee 8 do 15 minuta nakon prestanka napora, a obino nestaje 60-tak minuta kasnije. Prvi koraci ka nekom od sportova za djecu (ili odrasle): 1. Napravite sa ljekarom plan za stavljanje astme vaeg djeteta pod kontrolu. Razgovarajte zajedno sa doktorom, sa djetetom i pri tom mu objasnite zato je vano da radi neke stvari iz plana i nastojte da se dijete pridrava plana. Zapamtite: dokle god oboljenje nije pod kontrolom trening moe biti opasan; Nakon to je ispunjen zahtjev iz stavke 1 konsultujte se sa djetetom i odaberite sport za koji vae dijete ima najvie sklonosti ili elje; Razgovarajte sa trenerom. Vidite kakva su njegova iskustva sa slinom djecom, da li ih uope ima. Obratite panju na nain na koji trener pria o problemu vaeg djeteta, da li pokazuje interes za rad sa takvim djetetom, a na kraju otvoreno pitajte da li se moe nositi sa eventualnim problemom. Ukoliko utvrdite da trener ne pokazuje interes za problem vaeg djeteta onda bolje potraite drugi klub, barem za poetak dok ne utvrdite kako e organizam djeteta podnijeti sportske napore i dok samo dijete ne ovlada i ne naui tumaiti znakove svoga tijela; Prije samog poetka posjetite ljekara, upoznajte ga sa vrstom aktivnosti kojom e se baviti vae dijete. Traite od ljekara da vas i dijete upozna sa metodama samopomoi u sluaju napada tokom tjelesnog napora. Takoer, traite da vam propie ta preventivno uzimati prije aktivnosti, koliko prije aktivnosti, ta uraditi u sluaju pojave simptoma tokom treninga ili napada i sl. Ukoliko se treninzi odvijaju vani, upoznajte se sa peludnim kalendarom tog podruja; Na prvom treningu upoznati trenera sa metodama pruanja pomoi u sluaju eventualne pojave simptoma;

2. 3.

4.

5. 6.

Adis Muanovi: Astma i sport

7. 8.

9.

10.

11. 12.

13.

14.

Obavezno: tokom treninga dijete treba da ima inhalator za bronhodilataciju kod sebe, svo vrijeme; Zagrijavanje organizma djece sa astmom u odnosu na drugu djecu traje puno due. Zagrijavanje je postepeno i poinje hodanjem i istezanjem, nastavlja se vjebama niskog intenziteta, a postepeno se prelazi na vjebe umjerenog i srednjeg intenziteta; Prije i tokom aktivnosti neophodno je da sportisti sa astmom unose u organizam vie tenosti od ostalih sportista. Razlog je to pored uveane potrebe za tekuinom usljed sportskih napora asmatiari vodom hidriraju sluznicu dinih puteva i razrjeuju nakupine sluzi; Noenje maske za lice tokom vjebanja, u nepovoljnim vremenskim uslovima, pomae da vazduh koji se udie bude topliji i vlaniji i moe da minimalizira asmatine reakcije; Hlaenje organizma kod ove djece traje dvostruko vie u odnosu na ostalu djecu. Takoer je postepeno, s tim da se intenzitet smanjuje; Ukoliko tokom treninga osjetite simptome, prekinite sa vjebanjem, uzmite medikament koji vam je ljekar preporuio u takvim situacijama, sjedite i saekajte nekoliko minuta. Ako su simptomi proli postepeno se vratite vjebanju i budite oprezni u oslukivanju svoga organizma; U sluaju napada zaustavite svaku aktivnost, uzmite medikament koji vam je ljekar preporuio u takvim situacijama, sjedite. Ako ubrzo ne osjetite djelovanje lijeka pozovite hitnu medicinsku pomo; Osobe sa disajnim poremeajima treba paljivo da prati njihov ljekar. Na osnovu reakcija na vjebanje, zajedno sa ljekarom provjerite ima li potrebe mijenjati vrstu i doze lijekova koje koriste.

Osnovna pravila kod uvoenja asmatiara u sport su: postepeno, postepeno i postepeno, oprezno i nauite da oslukujete svoje tijelo. Najvanije: nita ne radite bez konsultacije sa ljekarom. Tek kada vam ljekar objasni svaku situaciju u kojoj se moete nai i kako prevazii te iste komplikacije, tek kada ste sigurni da ste sve shvatili i da ste spremni napraviti taj veliki korak, budite hrabri i uporni, jer nenadoknadiv je svaki trenutak proputene igre, vjebe, treninga.

Adis Muanovi: Astma i sport

UENICI SA ASTMOM U NASTAVI TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA Kontinuirana fizika aktivnost je od izuzetnog znaaja za sve uenike. Ipak, oni sami, ponekad, ograniavaju svoje kretne aktivnosti. Veina ovih, subjektivno odreenih, ogranienja je nepotrebna najvei broj djece sa astmom moe i treba imati tjelesnu aktivnost. Ova problematika predstavlja izazov za profesore sporta i tjelesnog odgoja, kao i za trenere. Snano vjebanje e prouzrokovati simptome kod veine uenika ija astma nije pod dobrom kontrolom. Neki od uenika imaju simptome samo dok vjebaju. Danas se astma moe uspijeno kontrolisati lijekovima, tako da uenici imaju priliku uestvovati u skoro svim aktivnostima. Program prevencije astme podrazumjeva partnerstvo izmeu uenika, porodice, lijenika i nastavnika. Astma se razlikuje od uenika do uenika i esto od sezone do sezone. To je razlog zato treneri i profesori sporta i tjelesnog odgoja trebaju razumjeti ta je astma i koje su individualne potrebe njihovih uenika. Povremeno, program za uenike sa astmom treba privremeno prilagoavanje, kao to su prilagoavanja po vrsti, obimu i intenzitetu kretne aktivnosti. U svakom sluaju, ovu populaciju potrebno je ukljuiti u aktivnosti to je vie mogue. esto izostajanje sa sata tjelesnog i zdravstvenog odgoja ili sjedenje na klupi zbog astme moe dovesti do gubitka samopotovanja , nepotrebnog ogranienja kretanja i niskog nivoa fizike kondicije. Preuzimanje kontrole nad ovim oboljenjem podrazumjeva prepoznavanje, izbjegavanje i kontrolisanje pokretaa astme, pridravanje plana upravljanja astmom i brzi pristup lijekovima. Takoer, podrazumjeva prilagoavanje aktivnosti trenutnom statusu oboljanja svakog uenika pojedinano. Prema planu upravljanja astmom svaki uenik ima listu pokretaa koji mogu pogorati njegovo zdravstveno stanje koji izaziva upalu i (ili) bronhokonstrikciju. Izbjegavanje i kontrola pokretaa astme Pojedini pokretai, kao to su kuni ljubimci mogu se sa lakoom izbjegavati. Drugi, kao to je tjelesno vjebanje, su vani za zdravlje u cjelini i trebali bi biti kontrolisani a ne izbjegavani. Neki od koraka koje nastavnik tjelesnog i zdravstvenog odgoja moe poduzeti u vezi sa izbjegavanjem i kontrolom pokretaa astme: - upoznajte se sa ueniku poznatim pokretaima astme i eliminiite ih to je vie mogue iz prostora za vjebanje. Pogledajte plan upravljanja astmom za smjernice; - ako ste u mogunosti insistirajte da radite na drvenoj podnoj oblozi (parket) ili podlozi od vinila umjesto na etisonu (nije esta pojava ali postoje sale u kojima se koriste neke vrste etisona, posebno za ritmiko sportsku gimnastiku); - sale i ostale prostorije namjenjene vjebanju treba redovno provjetravati; - upoznajte uenike ija je astma uzrokovana polenom i hladnim zrakom, te ih angaujte vie na satima koji nisu ujutro i odvijaju se u sali ili nekom drugom zatvorenom prostoru;

Adis Muanovi: Astma i sport

pomozite uenicima da prate plan upravljanja astmom. On je napravljen da uva astmu pod kontrolom. Poeljno je da nastavnik tjelesnog i zdravstvenog odgoja i trener imaju kopije ovog plana za svakog uenika sa astmom.

Odnos prema ueniku sa astmom Poticanje i ohrabrivanje napora svakog uenika sa astmom da slijedi plan upravljanja astmom je kljuno za njihovo aktivno uee u fizikim aktivnostima. Ova populacija treba razumjevanje nastavnika i ostatka uenika u borbi sa astmom. Ako su uenici zadirkivani od strane ostatka razreda zbog svog zdravstvenog stanja, mogu postati posramljeni, prestati uzimati lijekove, doi u sukob sa drugim uenicima, i sl. Ovakva situacija moe prouzrokovati odustajanje od lijekova i ozbiljne zdravstvene probleme. Nakon to ste kopirali plan upravljanja astmom, pronaite dio u kojem moete aktivno djelovati u sklopu nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja.

The role of physical education teachers is in some ways probably the first line of recognition of children who have problems with their asthmaThey can really help these children.

Dr. David Evans Columbia University

I zaista mogu, napravite predavanje o astmi kako bi svi uenici saznali vie te pruili podrku umjesto prepreka svojim kolegama u razredu. Prilagodite vjebe ueniku sa astmom Iako veinu lijekova uzimaju prije i nakon boravka u koli, neki uenici moraju uzeti svoje preventivne dnevne medikamente tokom boravka u koli. Svi uenici sa astmom trebaju imati lijekove za ublaavanje simptoma na dohvat ruke u sluaju neoekivanih pojaanja simptoma ili napada. Takoer neki od uenika koriste inhalator 5 do 15 minuta prije vjebanja. Pomozite im, naroito ako je rukovanje sa lijekom komplikovano ili se srame. Uenici koji slijede svoj plan upravljanja astmom i dre astmu kontrolisanu mogu uestvovati ravnopravno u svakom sportu ili tjelesnoj aktivnosti. Aktivnosti koje su intenzivne i kontinuirane kao to su dugo tranje, koarka i fudbal ee provociraju sumptome i napad. Kada se uenik oporavlja od simptoma ili se vraa na nastavu nakon asmatskog napada potrebno mu je vjebanje prilagoditi po vrsti, obimu i (ili) intenzitetu, da bi smanjili rizik od ponovne pojave simptoma. Takoer: - ukljuite adekvatno zagrijavanje i hlaenje (to e pomoi u prevenciji EIA);

Adis Muanovi: Astma i sport

konsultujte uenikov plan upravljanja astmom, roditelje i lijenika o tipu i duini ogranienja tjelesnog napora nakon napada; - zapamtite da uenik koji ima simptome ili se tek oporavlja od asmatskog napada ima veliki rizik od dodatnih problema sa astmom. Budite izuzetno paljivi sa ovakvim djetetom. Posmatrajte eventualne simptome, provjerite uenikov PEF ako ima spravu za mjerenje; - pratite pojavu alergena ili iritanata u prostoru za vjebanje. Ako je vea koncentracija i ako ste u mogunosti promjenite lokaciju vjebanja. Napravite modifikaciju aktivnosti kada god je neophodno da se podigne nivo uea uenika u nastavi. Primjer, tranje na 800 m: - prema planu upravljanja astmom uenik je dui period, kontinuirano, u zelenoj zoni, njegova astma je dugo vremena stabilna: uenik istrava 800 m zajedno sa ostalima; - prema planu upravljanja astmom uenik je u zelenoj zoni, s tim da povremeno pada u utu zonu, njegova astma je trenutno stabilna uz povremene probleme: uenik dio dionice tri, a dio hoda ili cijelu dionicu hoda (u zavisnosti kada je posljednji put bio u utoj zoni i na osnovu nastavnikove procjene); - prema planu upravljanja astmom uenik je ee u utoj nego u zelenoj zoni, njegova astma nije stabilna: uenik je mjerilac vremena. Slino je i kod sportskih igara gdje je, u zavisnosti od trenutnog stanja djeteta, mogue da bude igra, golman ili sudija. Ukljuivanje u aktivnost na bilo kom nivou bolje je od sjedenja po strani. Pojava akutnih simptoma zahtjeva trenutni prekid aktivnosti i pomo ueniku. Brza reakcija je neophodna da ne bi dolo do ozbiljnijih problema. Simptomi EIA mogu trajati od nekoliko minuta do jednog sata, a u odreenim sluajevima i due. Iako mogu izgledati slino, na momente, ovi simptomi se potpuno razlikuju od gubitka daha nakon intenzivne aktivnosti (duboko i ubrzano disanje) koji se brzo vraa nakon prestanka vjebanja. Koraci koji se preporuuju u sluaju pojave akutnih simptoma: - trenutno zaustavite aktivnost; - slijedite dio plana upravljanja astmom za takve situacije; - pomozite ueniku da uzme lijekove; - pratite efekte lijekova. Odmah pozovite ili potraite hitnu medicinsku pomo: - ako se stanje uenika ne popravlja; - ako je neki od simptoma koje ima uenik predstavljen u planu upravljanja astmom kao izuzetno opasan za njega; - ako ueniku usne ili nokti poplave; - uenik se bori za dah, podignuta su mu ramena i teko izgovara rijei bez pauza za udah. Nastavnici tjelesnog odgoja i treneri su u takvoj poziciji da mogu prvi primjetiti, ukazati i preporuiti odlazak kod lijenika odreene dijeca koja se puno napreu tokom tjelesne aktivnosti. Ponekad je to naprezanje povezano sa astmom. Vjebanje provocira simptome kod djece sa slabo kontrolisanom astmom, te

Adis Muanovi: Astma i sport

nastavnik moe ukazati na potekoe i preporuiti roditeljima odlazak kod lijenika ili bolju kontrolu porovoenja plana upravljanja astmom. Ponekad se nastavnici ude uenicima kada ukazuju na simptome i mole za panju ili mole da budu izuzeti od tjelesnog vjebanja. Ponekad izgleda da uenici preuveliavaju minimalne simptome. Tada se nastavnik nalazi u nezavidnoj situaciji. U svakom sluaju potrebno je potovati uenikovo miljenje o vlastitom zdravstvenom stanju. Ako uenik zatrai odmor ili potedu od fizike aktivnosti problem vjerovatno postoji. Takoer, to moe znaiti da uenik treba asistenciju ili vie podrke od svog nastavnika da bi aktivno uestvovao u nastavi. Razgovarajte sa uenikom: - ulijte mu povjerenje; - uvjerite ga da razumije koliko je vano prilagoavanje aktivnosti i ogranienja; - razgovarajte sa roditeljima i pokuajte nai nain da da je uenik siguran, da se osjea sigurno i ohrabrite ga da uestvuje u aktivnostima; - ako uenik ima mjera vrnog ekspiratornog protoka zraka napomenite ga da ga koristi. To moe pomoi da ocjenimo status astme uenika i nivo tjelesne aktivnosti koju moe podnijeti. PEF (mjera vrnog ekspiratornog protoka zraka) To je mala, jednostavna sprava kojom bolesnik sam mjeri brzinu protoka zraka kroz dine putove u izdisaju. Izmjerene vrijednosti se uporeuju s najboljim rezultatom (maksimalni rezultat). Apsolutno najbolja vrijednost PEF-a (najbolje ispuhana vrijednost u nekom periodu) je upisana u planu upravljanja astmom. Takoer upisane su i vrijednosti od 80% i 50% od maksimalne vrijednosti. Pri pogoranju astme vrijednosti PEF-a se smanjuju. Ukoliko vrijedosti PEF-a padnu ispod 80% potrebno je reagovati. Uenik bi trebao izbjegavati tranje i igru dok se njegov PEF ne vrati na vrijednosti od 80% i vie. Vrijednosti koje uenik ispue uvijek se uporeuju sa maksimalnom vrijednou i ovisno o tome koliko su izmjerene vrijednosti loije od maksimalne svrstavamo ih u tri zone: Zelena zona: Vrijednosti izmjerenog PEF-a su u granicama normalnog (vrijednosti od 100% do 80% od maksimalne), uta zona: Vrijednosti PEF-a su sniene. To je znak da se bolest pogorava te da bi trebalo kontaktirati lijenika (vrijednosti su od 80% do 50% od maksimalne) i Crvena zona: Vrijednosti PEF-a su izrazito sniene. Ovo je znak za hitno javljanje lijeniku (vrijednosti PEF-a ispod 50% od maksimalne). Postoji jo jedan nain tumaenja rezultata PEF-a kada se izmjerene vrijednosti uporeuju s oekivanom (predvienom) vrijednosti za pojedinu osobu. Oekivane vrijednosti definisane su prema dobi, tjelesnoj visini i spolu bolesnika. Ovo je manje pouzdan nain utvrivanja stanja bolesnika.

Adis Muanovi: Astma i sport

LITERATURA: 1. Lecomte, J.: Asthma and exercise, Revue mdicale de Bruxelles - Association des mdecins anciens tudiants de l'Universit libre de Bruxelles, Bruxelles, 2002. 2. Milgrom, H., Taussig, LM.: Keeping children with exercise-induced asthma active, Pediatrics - American Academy of Pediatrics, 1999. 3. Tan, RA., Spector, SL.: Exercise-induced asthma, Sports medicine - Adis Press, Auckland, 1998. 4. Sheth, KK.: Activity-induced asthma, Pediatric clinics of North America - W.B. Saunders, 2003. 5. imovi, K.: Suradnja bolesnika s bronhalnom astmom u uzimanju inhalacijske terapije: prospektivna kohortna studija diplomski rad, Medicinski fakultet Sveuilita u Mostaru, Mostar, 2006. 6. http://astma.plivazdravlje.hr 7. http://www.astma.hr 8. http://www.lung.ca 9. http://www.nhlbi.nih.gov 10. http://www.singulair.com 11. http://www.stetoskop.info 12. http://www.takeonasthma.com 13. http://zajedno-do-zdravlja.hr

Adis Muanovi: Astma i sport