Kolokvij iz motivacije

Predavanja !
1.O slonu i covjeku koji ga je slijep pipao + ostalo Neobihevioristika formula S- O- R O= motivacijske varijable, misaoni procesi (emocije, motivacija, kognicija- nerazdvojivi) Intervenirajua varijabla- ono to uvodimo izmeu P i R Hipotetski konstrukt- pretpostavljamo da postoji izmeu 2 mjerljiva konstrukta Zlatno doba Emo i mot- od 1990. eksplozija novih interesa, novi entuzijazam Do tad emocije su bile zapostavljene jer su teko mjerljive EMO- Frijda LeDoux- istraivanja o amigdali kao neuroatomskoj podlozi emocije straha Kratki (nesvjesni)i dugi(svjesni, preko korteksa) putevi straha MOT- Ryan i Deci- kognitivna teorija samoodreenja Zato istraivati motivaciju?- korine informacije, zato elimo i radimo neto 2 razine- teorijska(zato?kako?odakle?) i praktina(vjetine motiviranja sebe i drugih) Primjer: 13 razloga za fiziku aktivnost 1. osobni izazov- preplavljivanje, flow 2. iz zabave 3. oekivanja drugih 4. postizanje cilja 5. korisnost 6. inspiracija 7. dostii kriterije izvrsnosti- tenja za postignuem 8. zadovoljstvo nakon dobro obavljenog posla ... M.Cszikszentmihaly odnos vjetine i izazova, optimalno iskustvo flow Pitanja motivacije: Zato a)zapoinje b)odrava se c)usmjereno je prema odreenim ciljevima d)mijenja se e)prestaje Zato se mijenja intenzitet ponaanja a)intraindividualno (varijacije u vremenu) b)interindividualno (varijacije meu ljudima) Predmet prouavanja ili definicije temeljnih pojmova: 1) Reeve 2005. (meki pristup) Odgovor na pitanje to je motivacija. Prouavanje motivacije odnosi se na one procese koji daju energiju i smjer ponaanju.

2 izvora motivacije: unutar i izvan pojedinca

Unutarnji motiv- unutranji procesi koji energiziraju tendenciju pribliavanja ili izbjegavanja nekog objekta Potrebe- stanja unutar organizma kljune i neophodne za odravanje ivota i osiguranje svega nunog za rast i razvoj...te za blagostanje Kognicije- mentalni procesi kao to su vjerovanja, oekivanja, pojam o sebi; kognitivni izvori motivacije proizlaze iz naina razmiljanja neke osobe Emocije- kratkotrajni SUBJEKTIVNO- FIZIOLOKO- FUNKCIONALNO- EKSPRESIVNI fenomeni koji usklauju reakcije prilagodbe na vane dogaaje u naem ivotu Vanjski dogaaji- okolinski poticaji koji privlae ili odbijaju osobu da se (ne) ukljui u neku akciju; imaju sposobnost energizirati i usmjeravati neko ponaanje (npr. novac) 2. Every man is like all other men, like some other men and like no other men. 2) Beck 2000. (tvri pristup) Ako je razlika u razini intervenirajue varijable povezana s razlikom u preferenciji, ustrajnosti ili intenzitetu ponaanja, onda je ta intervenirajua varijabla- motivacijska 2 glavna pristupa motivaciji: a) regulatorni- naglaava vanost tjelesnih reakcija na ometajue unutranje podraaje (glad, bol) i procese kojima organizam nastoji vratiti stanje unutranje ravnotee (homeostaze) ; preteno se bavi fiziolokom razinom funkcioniranja organizma ono ta iznutra gura organizam b) svrhoviti ili cilju usmjereni- naglaava vanost ponaanja usmjerenog prema cilju; preteno se bavi kognitivnim procesima koji su povezani s regulacijom unutranjeg stanja u organizmu ono ta izvana vue organizam intervenirajua varijabla: a) poeljna 2

b) odbojna ili averzivna 2 polazna naela: a) hedonistiki aksiom- organizmi usmjeravaju svoje ponaanje kako bi minimalizirali odbojne ishode i maksimalizirali poeljne b) hedonistiki kontinuum- svi dogaaji ili objekti u okolini mogu se poredati na kontinuumu (vrlo odbojno______________________neutralno_____________________vrlo poeljno) operacionalne definicije: neutralno-pomou eksperimantalne situacije: takor u 50% sluajeva odabire lijevo, a u 50% desno poeljnost- ishod je poeljan ako se preferira u odnosu na neutralan ili na neki ve poznati poeljan ishod odbojnost- ishod je odbojan ako se u odnosu na njega preferira neki neutralni ili manje odbojan ishod Izraavanje motivacije: ponaanje, fiziologija, samoiskazi Ponaanje- (R- reakcija. P- prethodan uvjet) 7 aspekata motivacije koji izraavaju postojanje, intenzitet i kvalitetu mot. 1) napor, trud (koliina uloene energije) 2) latencija (proteklo vrijeme) 3) ustrajanje 4) izbor (pokazivanje preferencije) 5) vjerojatnost odgovora (% sluajeva kada se javlja odreena, cilju usmjerena reakcija) 6) facijalna ekspresija 7) tjelesne geste Fiziologija- neuralne, neurotransmiterske i hormonalne promjene 6 tjelesnih sustava motivacije 1) kardiovaskularni sustav 2) krvna plazma 3) aktivnost oka 4) elektrodermalni sustav 5) aktivnost tjelesnih miia 6) modana aktivnost Samoiskazi- ljudi sami procjenjuju svoju motivaciju, prednost: lakoa primjene, specifinost informacija, praktinost, nedostaci: nesukladnost s realnim ponaanjem i fiziolokim pokazateljima Teme u prouavanju motivacije: 1) slui prilagodbi- kod pojave nesklada izmeu trenutnih situacijskih zahtjeva i naeg blagostanja, doivljaj motivacijskih stanja koja pripremaju na poduzimanje konkretnih aktivnosti 2) usmjerava panju- motivi imaju svoj nain zadobivanja, ponekad i zahtijevanja nae panje- usmjere nas na jedan aspekt nae okoline 3) mijenjaju se i imaju snaan utjecaj na tijek ponaanja- mot. je dinamian processtalno se mijenja, raste i slabi; u bilo kojem trenutku postoji mnogo razliitih motiva u mnogo smjerova okolinski dogaaji pobueni motiv ponaanje relevantno za motivsposobnost motiva da privue panju

4) razliite vrste motivacije- arousal= opa pobuenost, drive= ope nagonsko stanje neki psiholozi smatraju da je mot. jedinstven i generalni koncept- kljuna karakteristika koliina/ intenzitet suvremeni teoretiari- nekoliko razliitih tipova motivacije (intrinzina-ekstrinzina, motivacija za uspjehom- za izbjegavanjem neuspjeha)- Atkinson, Elliot, Deci, Ryan 5) ukljuuje i tendenciju pribliavanja i izbjegavanja- averzivni mot. sustavi (bol, glad, stres, strah, anksioznost...) poeljni mot. sustavi (nada, interes, radost...) 6) otkriva to ljudi ele 7) podravajui uvjeti- motivacija se ne moe odijeliti od socijalno- drutvenog konteksta 8) nita nije tako praktino kao dobra teorija- teorija- skup varijabli- konstrukata i relacija meu njima, konceptualni okvir ili vodi za interpretaciju opaenih ponaanja E=HxD 3. Povijesni i suvremeni pristup 1)Predznanstveno razdoblje (do Darwina, Wundta) a) predhelenistiko- do Sokrata (indukcija, predracionalni pristup) - animizam, vitalizam (iva sila), totemizam, magija, spiritizam b) helenistiko Platon, Aristotel, Epikur - Platon- trodjelna dua - naelo hijerarhije (via razina upravlja niom) razumni- odluke i izbor usko povezani s intelektom (ego) - voljni pridonose drutvenim normama (superego) - senzualni tjelesne sklonosti (id) - Aristotel- racionalni (volja= boanska, besmrtna, najvia razina due, koristi intelektideju, namjeru i mogunost izbora) - senzualni (tjelesna regulacija uitka i boli) - vegetativni (tjelesno, iracionalno- ivotinje i biljke) - Epikur- princip volje- u lancu mehanike uzronosti atomi due mogu mijenjati smjer posredstvom volje i to je temelj naela moralne odgovornosti ovjeka Etiki hedonizam- povezan s pojmom dobra- ugoda je vrlina, a vrlina je umjerenost c) filozofija srednjeg i novog vijeka - sv. Augustin- VOLJA- ono neto u ovjeku to ima posebno svojstvo slobode da izaberenajvaniji aspekt ljudskog bia - Toma Akvinski- volja kao samodeterminiranje- ovjek ima specifinu mo sam odrediti da djeluje ili ne djeluje s nekom racionalnom svrhom (ovjek- odgovorno bie) d) Rene Descartes- dualizam (tijelo + duh)- psihiko nadreeno tjelesnom ovjek- naelo duha (razum)- zbog toga je ovjek slobodan da bira instinkt- izvor sila koje primoravaju ovjeka da zadovolji svoje apetite puno prouavao reflekse 2) Znanstveno razdoblje a) Darwin- knjiga Porijeklo vrsta (temelji teorije evolucije) znaaj za psihologiju i motivaciju: 1. kontinuitet- ovjek nije jedinstveno bie, prijelaz nie-vie vrste 2. adaptacija- vanost prilagodbe na okolinu 3. psihologija- subdisciplina biologije 4. instinkt- slijepi impuls, moe se primijeniti i na ovjeka 5. psihiki procesi- poveava izglede u borbi, prednost u adaptaciji

TEORIJE MOTIVACIJE- velike(sveobuhvatne, ele sve objasniti iz 1 pojma) i male 1. VELIKE TEORIJE MOTIVACIJE - nastoje objasniti vrlo irok raspon motiviranog ponaanja a) volja- Descartes (volja kao krajnja motivacijska sila) - tjelesne potrebe stvaraju samo impulse za djelovanje koji pobuuju volju koja kontrolira tjelesno - za filozofe volja je tajnovita i teko objanjiva - za suvr. Psi- duh/volja je neki oblik specifine kognitivne aktivnosti koja je u osnovi namjera, planova... b) instinkt- Darwin- nema vie dualizma ovjek- ivotinja, nego evolucijski kontinuitet u prilagodbi, volja vie nije ekskluzivno svojstvo ovjeka instinkt- slijepi impuls- objanjenje nenauenog, automatskog, mehanikog ponaanja -uz nazonost prikladnog S(podraaja) dolazi do pokretanja naslijeenih obrazaca ponaanja/tjelesnih refleksa -William James- ljudi imaju veliki broj tjelesnih (sisanje...) i mentalnih instinkata (drutvenost, igre...) - W. McDougall- doktrina o instinktu- instinkt je iracionalna, impulzivna motivacijska sila koja usmjerava organizam u odreenom smjeru, podrijetlo sveukupne ljudske motivacije je u instinktima - instinkt determinira kod neke osobe tendenciju da percipira, obraa panju na objekte, osjea emocionalno uzbuenje, da reagira na odreeni nain -6000 instinkata - cirkularnost u objanjavanju Kritike teorije instinkta- preveliki broj, cirkularnost, eksperimentalna provjera - instinkt u suvremenoj psihologiji- EtoLoGiJa- Tinbergen, Lorenz- prouavanje ponaanja neke ivotinjske vrste u prirodnoj okolini (instinkt je naslijeena neuralna struktura koja se tijekom ivota ne mijenja pod utjecajem okoline) Tinbergen (instinktivni obrazac ponaanja) 1. FAP (fiksni akcioni obrazac)- stalni obrazac ponaanja 2. RSE (reakciona specifina energija)- specifina energija za odreeno ponaanje 3. ZNAK- podraaj ili pokreta koji djeluje kao klju za okidanje IRM-a 4. IRM (uroeni pokretaki mehanizam)- pokree ga adekvatni znak- podraaj (npr.feromoni) Hijerarhijska struktura aktivnosti 1)glavni instinkt raspoloenje (razmnoavanje) 2)instinkt- srednja razina (parenje) 3)zavrno ponaanje- FAP Kriteriji za definiciju instinkata: stereotipnost, karakteristian za vrstu, pojavljuje se i u izolaciji, pojavljuje se i bez uvjebavanja Etogram- mapa tipinog ponaanja neke ivotinjske vrste u prirodnom okruenju (kukavice, zrikavci) Epstein- instinkt i motivacija - slinosti: uroenost, steenost, sekvencijalnost, fizioloka pobuenost, pridonosi homeostazi - razlike: specifino za vrstu, utjecaj oekivanja, izraavanje emocija, bioloka uobiajenost Motivacija- manji udio biolokog i genetskog, vie uenja;instinkti obrnuto

c) nagon- od 1918. nagon (drive) zamijenio instinkt nagon je dinamika varijabla koja aktivira ili energizira mehanizme ponaanja (Woodworth) proizaao iz tzv. funkcionalne biologije (teorije Freuda i Hulla) Freudova teorija nagona -svrha ponaanja je zadovoljenje potreba, koje dovode do nagomilavanja energije - ivai sustav- naslijeena tendencija odravanja konstantno niske razine energije (homeostaza) -hidrauliki model energije (bava s tekuinom- kad je prevelika razina tekuine, izlijeva se van- nenormalno, ili se otputa kroz ventil- normalno) - nakupljanje energije- psi neugoda, anksioznost- nagon kao alarm, akcija koja izvrava potrebu Nagon kao posrednik izmeu potrebe i akcije. Libido= energija ivanog sustava IZVOR PORIV OBJEKT CILJ (deficit u organizmu intenzitet psi neugode objekt u okolini koji zadovoljava deficit u organizmuzadovoljenje kroz otklanjanje deficita) Kritike: precjenjivanje biolokog, oslanjanje na studije sluaja, tekoe u znanstvenoj provjeri Hullova teorija nagona -nagon (drive/D)- izbor nakupljene energije sastavljen od svih trenutnih deficita u oranizmu -omoguuje predikciju- D je proporcionalan trajanju deprivacije - kad se pojavi nagon, on energizira ponaanje, a navika (habit/H) je varijabla/imbenik koji usmjerava ponaanje - H nastala uenjem, a uenje je posljedica potkrjepljenja (potkrjepljenje= bilo koja reakcija koja dovodi do redukcije nagona) objekt i cilj kod Freuda = potkrjepljenje kod Hulla 1. verzija teorije (1943) sEr = sHr x D sEr- snaga reakcije r, odn. ponaanja (ili ekscitatorni potencijal) uz nazonost odreenog podraaja S - snaga ponaanja sHr- snaga navike H, tj. vjerojatnost neke reakcije r koja dovodi do redukcije nagona uz nazonost nekog podraaja S, operacionalizirana kroz broj ponavljanja D- nagon, proporcionalan stupnju deprivacije 2. verzija teorije (1952) sEr = sHr x D x K K- poticaj (incentive), motivacija, energiziranje ponaanja koje se temelji na kvaliteti i kvantiteti ciljnog objekta - energiziranje kroz vanjsku situaciju (kvaliteta i kvantiteta cilj- objekta) D- energiziranje kroz unutranju stimulaciju (tjelesne potrebe) Poticaj- utjecaj na energiju i smjer ponaanja K vue, D gura organizam Vrste nagona: 1. primarni- izrazito bioloko prvenstvo, tek neznatno ukljueno uenje (glad, e, bol) 2. sekundarni/naueni/steeni- pobuuju ih podraaji koji su prethodno bili povezani s nagonom fenotip= genotip x okolina 6

Pad teorije nagona 3 bazine pretpostavke nagon- teorije za koje se pokazalo da ipak ne vrijede 1)nagon proizlazi iz tjelsenih potreba 2)redukcija nagona dovodi do potkrjepljenja 3)nagon iznutra energizira ponaanje Razdoblje nakon nagon-teorije 2 motivacijska naela- pojma kao zamjene za D 1) poticaj (incentive)- eksternalni podraaj ili dogaaj koji energizira i usmjerava ponaanje prilaenja i izbjegavanja Obiljeja: a) vue ponaanje b) prihvaanje naela hedonistikog aksioma c) kroz uenje se stvaraju asocijacije i oekivanja o (ne)nagraujuim objektima d) ideja da motivacijska stanja mogu biti steena 2)pobuenost (arousal)- ope nagonsko stanje Neurofizioloka otkria retikularne formacije Karakteristike teorije pobuenosti a) vrsta odn. kvaliteta, a ne samo intenzitet podraaja iz okoline (novost, sloenost...) takoer utjee na stupanj pobuenosti b) varijacije razine pobuenosti slijede oblik obrnute U- krivulje (Yerkes- Dodsonov zakon)- preferira se optimalna razina pobuenosti 2.MALE TEORIJE MOTIVACIJE -usmjeravaju se na ui, specifiniji raspon motivacijskih fenomena -istrauju: -1 ui mot. fenomen (npr. flow, kompetencija, postignue) - samo neke okolnosti koje utjeu na motivaciju (npr. feedback o neuspjehu) - odreene skupine ljudi (npr. sportai, djeca...) - ua teorijska pitanja (odnos kognicije i emocija...) Neki primjeri: - Atkinsonova teorija motivacije za postignuem - Atribucijska teorija motivacije - ... Zato je dolo do pada velikih a porasta trenda razvoja malih teorija??? 1. ljudi se sve vie tretiraju kao aktivna, a ne pasivna bia (motivacija rasta i razvoja, a ne samo motivacija zbog tjelesnih deficita) 2. sve vei utjecaj tzv. kognitivne revolucije (duh vremena je dominantno kognitivistikinaglasak na planovima, ciljevima, pojmu o sebi; fokus istraivanja na ljudima) 3. sve vee zanimanje za primjenu u praksi (stras, kola, posao, zdravlje; npr. sve vei interes za prouavanje motivacijske osnove dranja dijete) 4. Biologija emocija i motivacije Uvodni primjeri

1. Osjeaj gladi - ghrelin- povezan s osjeajem gladi, hormon koji se proizvodi u elucu, preko crijeva prelazi u krvotok i detektira se u mozgu - ako je osoba dugo bez hrane, eludac i crijeva detektiraju manjak hranjive tvari i otputaju ghrelin u krvotok, on dospijeva do hipotalamusa koji neprestano nadzire njegovu koliinu u krvi, kada koliina ghrelina poraste psiholoki doivljaj gladi - Wren i sur. 2001.- injekcija ghrelina dovodi do prederavanja - Cummings i sur. 2002.- ghrelin i dijeta (za vrijeme dijete porasla je razina ghrelina, nije se spustila ni nakon dijete)

najnia razina ghrelina nakon dijete jednaka je najvioj razini ghrelina prije dijete ( ___ prije dijete, ___ nakon dijete - uloga ghrelina- budi motivaciju za hranjenjem, uloga leptina je suprotna- priopuje o sitosti dogaaj biokemijski posrednik mozgovna struktura motivacijsko stanje (deprivacija hrane ghrelin hipotalamus doivljaj gladi) 2.Dopamin- dobar osjeaj (ugodni dogaaj dopamin limbike strukture ugoda) opa naela u prouavanju mozga i emo procesa: 1.specifine modane strukture generiraju i stvaraju specifina emo stanja 2. biokemijski agensi- posrednici (neurotransmiteri) pobuuju modane strukture 3. svakodnevni dogaaji pobuuju biokemijske agense- posrednike na djelovanje Mozgovne strukture- mozak kao generator ponaanja a) pribliavanje: 1. hipotalamus 2. medijalni predmozgovni snop MFB(centar za ugodu- regulacija potkrjepljenja) 3. septalno podruje (ugoda, drutvenost i seksualnost) 4. cerebralni korteks (eoni reanj- planiranje, postavljanje ciljeva i izraavanje namjere)

5. lijevi prefrontalni cerebralni korteks (emo tendencije) b) izbjegavanje 1. desni prefrontalni cerebralni korteks (emo tendencija) 2. amigdala 3. hipokampus c) pobuenost 1. retikularna formacija Hipotalamus regulacija: - niza vanih biolokih funkcija (hranjenje, pijenje, parenje) - unutranje tjelesne okoline kroz djelovanje u svrhu optimalne adaptacije na vanjske stresore na autonomni .s. i endokrini sustav (hipofiza) Medijalni predmozgovni snop MFB - centar za ugodu - el. Podraivanje djeluje kao stvarno potkrjepljenje Amigdala - regulacija emocija ukljuenih u samoouvanje (strah, ljutnja, anksioznost) - prepoznavanje tuih facijalnih ekspresija i emocija, kao i vlastitog raspoloenja - LeDoux - obrauje emocionalne informacije poput kakvog emocionalnog raunala - uenje novih emocionalnih asocijacija - neravnotea odnosa amigdale i ostalih viih (kognitivnih) dijelova mozga- amig. alje puno informacija u mozak, ali malo ih se u nju vrati; ona puno vie utjee na kogn. nego obrnuto Septo-hipokampalni krug - najavljuje/ anticipira emocije povezane s buduim dogaajima (anticipirana ugoda/anksioznost) - hipokampus- komparator ulaznih informacija s oekivanim dogaajima (Smith,1982) - OK ili NIJE OK mode - psihofarmaci koji smanjuju anksioznost umirujue djeluju na NIJE OK mode - endorfini kao prirodna anti- anksiolitika sredstva takoer iskljuuju NIJE OK mode Prefrontalni korteks - ciljevi i planovi , koji su u stalnom meusobnom natjecanju - lijevi i desni prefrontalni korteks pridodaju kvalitativno razliite emoc. tonove (lijevi pozitivni, desni negativni) Bazine razlike u osobinama linosti - ekstraverzija- maksimalna osjetljivost na pozitivne poticaje i doivljavanje pozitivnih emocija (akcija- bihevioralni aktivacijski sustav- BAS- veza s lijevim prefrontalnim korteksom- pribliavanje) - neuroticizam- osjetljivost na prijetnje, kazne i doivljavanje negativnih emocija (akcija- bihevioralni inhibicijski sustav- BIS- veza s desnim prefrontalnim korteksomizbjegavanje) Izvori emocionalnosti - hedonistiki ton ivotnog dogaaja - dispozicijski odreena osjetljivost bisa i basa - interakcija izmeu hedonistikog tona i bisa i basa

Retikularna formacija - pobuenost/ arousal - stanje ope pripravnosti Neurotransmiterski putevi u mozgu 1. dopaminski- generira pozitivan osjeaj asociran na nagradu 2. serotoninski- utjee na raspoloenje i emocije 3. norepinefrinski- pobuenost/ arousal 4. endorfinski- inhibicija boli, anksioznosti i straha - neurotransmiterski put- skupina neurona koji komuniciraju s drugim neuronima koristei odreeni neurotransmiter - Carver i sur.1994.: - BIS- ako mislim da e mi se dogoditi neto neugodno, lako se uzrujam (aspekt anksioznosti, osjetljivost na kaznu i izostanak nagrade) - BAS- kad dobijem to elim, uzbuen sam i pun energije (osjetljivost na nagradu i izostanak kazne) SEROTONIN - proizvodi se u dorsalnim raphe- jezgrama - povezanost s mnogim emocionalnim stanjima - vana uloga: regulacija raspoloenja, spavanja, percepcije boli, cirkadijurniog ritma, agresivnost - djeluje na oslobaanje prolaktina, kortizola i hormona rasta - niska razina- povezanost s poremeajima raspoloenja (depresija) - visoka razina- manija - antidepresivi- ouvanje serotonina u sinaptikom prostoru (prozac- slektivni reuptake inhibitor) DOPAMIN - primarna funkcija- stvaranje pozitivnih osjeaja(ugoda, nagrada, kreativno rjeavanje problema) - signali nagrade i anticipacija ugode- oslobaaju dopamin iz VTP (ventralno tegmentalno podruje)- pozitivna emocionalnost - bitno je oekivanje- iznad oekivanja vie osloboenog dopamina, ispod oekivanje manje osloboenog dopamina - oslobaanje dopamina javlja se uz anticipaciju nagrade (oekivanje slasnog jela, a ne jedenje uzrokuje oslobaanje dopamina u mozgu) - uz signalnu ulogu dopamin nas ui koji podraaji u okolini imaju nagraujui karakter - puuuuno dopamina za nepredviene/neoekivane nagrade - eksperimentalni dokaz da podraivanje dopaminskih putova stvara doivljaj nagrade (samozadavanje podraaja) - dopaminski putovi (preko nucleusa accumbensa) aktiviraju i cilju usmjereno voljnomiino- motoriko ponaanje pribliavanja - Berridge 1996.- svianje- endorfin - elja- dopamin Biologija emocija 1. Paul McLean Trojedinstveni mozak

10

1. 2. 3. 2. 3. -

veza evolucije i sloenosti psi. Funkcija istraivanja Broce istraivanja Papeza: striatum- povezan s pokretima, neokorteks- povezan generalno s mislima, limbiki krug- povezan s osjeajima potvrena Papezova pretpostavka o 3 sustava, ali svaki se od njih razvijao u razliitoj fazi evolucije, imaju veze sa starijim strukturama, nadreene su im hijerarhijski odnos sloeniji repertoar ponaanja i mogunost kontrole starijih struktura FiLoGeNeZa: striatum- reptilni mozak, gmazovi limbiki sustav- stari sisavci neokorteks- novi sisavci (primati i ljudi) limbiki sustav- strukture: mamilarna tijela, hipokampus, amigdala, forniks, gyrus cinguli i septum oblici ponaanja- briga za mlade, audio-vokalna komunikacija, igra (potrebno vie vremena da organizam postane samostalan) Damasio Emocije kao tjelesni markeri Phineas Gage je zaradio ipku u glavu koja mu je ozlijedila eone renjeve otupjele emocije, oklijevanje kod odluka, tekoe u planiranju nebitnih stvari, loe socijalne odluke hipoteza o tjelesnim markerima: emocionalni dogaaji doivljavaju se kao neka vrsta posebnih tjelesnih reakcijatjelesni markeri ti tjelesni markeri funkcioniraju dobro ako nema povrede frontalnog renja (odgovoran za asocijacije unutarnjih i vanjskih stanja, sintezu i organizaciju u vezi s ciljevima) sklon James- Langeovoj teoriji- emocije su percepcije tjelesnih reakcija mogue nauiti te markere- oni nas vode u odlukama- ako su se prethodno pokazale loima, doivimo negativan marker(neugodan osjeaj u elucu) povezivanje dogaaja s pozitivnim/negativnim markerima nuna brza odluka koju donosimo na temelju iskustva markera ta odluka se dogaa automatski po naelu kondicioniranja emocije su vane u odluivanju i planiranju u realnom ivotu, kod susreta s neoekivanim, kod odreivanja prioriteta itd emocije nisu suprotne razumu, one nadopunjuju to razum ne moe Le Doux (strah) strah kao emocija vrlo je slian kod svih organizama 2 tvrdnje: 1.kognitivna svjesna procjena prije straha (mora biti ukljuen i neokorteks) (Lazarus) 2.nesvjesna procjena straha (neokorteks nije ukljuen) (Zajone?) Povezao je neuroznanost i kondicioniranje

POTREBE 1. fizioloke 2. psiholoke 3. socijalne - potreba je svako stanje unutar neke osobe koje je bitno i nuno za ivot, rast i razvoj, kao i za blagostanje te osobe - motivacijska stanja predstavljaju poudu da organizam djeluje prije nego to nastanu tete za bio- fizioloko, psiholoko i socijalno blagostanje 11

- fizioloke potrebe ukljuuju bioloke sustave kao to su neuralni mozgovni krugovi, hormoni, tjelesni organi; vane su za fiziko odravanje ivota, ciklie su prirode - psiholoke potrebe- ukljuuju procese u cns-u, nisu ciklike nego su stalno nazone u svijesti i nazone su kod svih ljudi npr.potreba za kompetencijom - socijalna potreba- za razliku od psi. Potreba, one su posljedica individualnog procesa socijaliziranja - neka obiljeja potreba: - sve potrebe generiraju energiju - razlikuju se prema smjeru na koji utjeu na ponaanje i prema tome dovode li do motivacije zbog nedostatka (negativni afekti) ili do motivacije zbog rasta i razvoja (pozitivni afekti) TEMELJI REGULACIJSKIH PROCESA kod fiziolokih/biolokih potreba - Hull 1943. bioloki utemeljena teorija motivacije kao teorija nagona - Model sekvence POTREBA NAGON- PONAANJE

neki temeljni regulacijski procesi i pojmovi koji se uestalije veu uz potrebe kao unutranje motive: fizioloka potreba- poremeaj ili bitan nedostatak u nekom biolokom uvjetu psi. nagon- svjesna manifestacija nesvjesne bioloke potrebe homeostaza- tendencija da se odri stalno stanje ravnotee negativna povratna sprega- djeluje kao fizioloki stop- sistem multipli input i output- nagon ima viestruki input i output- nagon kao intervenirajua varijabla unutar ili intra- organizmiki mehanizmi- svi bioloki regulatorni sustavi unutar osobe koji usklaeno djeluju kako bi aktivirali, odrali i zavrili procese koje obuhvaa neka fizioloka potreba koja se nalazi u osnovi nagona vanjski ili ekstra- organizmiki mehanizmi- ukljuuju sve okolinske utjecaje koji imaju ulogu u aktiviranju, odravanju i zavravanju psi. nagona (npr. kognitivni, okolinski, socijalni i kulturalni utjecaji) nagon kao intervenirajua varijabla (D)

12

Npr. izazivanje boli: 1. lupi ekiem 2. stavi na vrur 3. stane na avao -

brzo potezanje ruke izvlaenje ruke skok na jednoj nozi

Kessey i suradnici set- point teorija ako jednu skupinu takora ponemo izgladnjivati, a drugu previe natrpavati hranom, prva e skupina poeti jako gubiti, a druga dobivati na teini im pretanemo s posebnim reimom prehrane, izgladnjeli e takori jesti vie dok ne dobiju na teini, a pretili e manje jesti dok ne izgube na teini vratit e prvotnu teinu i onda poeti jesti kao to je bilo uobiajeno

FIZIOLOKE POTREBE 1.E - svjesno doivljano motivaciono stanje kojim se tijelo priprema na zapoinajnje onih oblika ponaanja nunih za otklanjanje deficita u vodi - 2/3 tijela sastoji se od vode - s 2% deficita poetak ei, s 3% dehidracija - razlozi za gubitak vode (znojenje, uriniranje, disanje, gubitak krvi, povraanje, kihanje) - fizioloka regulacija ei - model dvostrukog iscrpljenja (Epstein, 1973) 1. intracelularno- osmometrijska 2. ekstracelularno- volumetrijska (hipovolemija) - aktivacija ei - eksp. Rolls i sur. (1980) sa selektivnom intra i ekstracelularnom infuzijom - zakljuak- primarni uzrok aktivacije ei predstavljaju signali povezani s osmometrijskom/ intracelularnom dehidracijom - prestanak ei - koji izvor neg. povratne sprege je kljuan? - usta, jednjak, eludac, crijeva, krvotok, stanino tijelo - zakljuak:

13

1. postoje multipli (usta, eludac, unutranjost stanice) negativni feedback sustavi za signaliziranje prestanka pijenja 2. konzumiranje vode ne ublaava e u potpunosti i ne zaustavlja pijenje sve dok se ne hidratiziraju i podruja unutranjosti stanice - hipotalamus i neki tjelseni organi - hipotalamus- preko nadzora intracelularnog deficita dolazi do stvaranja svjesne panje i nagona koji dovodi do ponaanja povezanog s otklanjanjem deficita u vodi - jetra- koncentrirani urin - bubreg- a) supraoptike jezgre hipotalamusa- ADH- vea reapsorpcija iz bubrega b) baroreceptori u srcu i arterijama- renin- angiotenzin - okolinski utjecaji na e - dostupnost vode (to je okolina bogatija vodom, manja je koliina popijene vode) - raspored pijenja (ivotinje donekle slijede raspored pijenja) - okus vode (eksperiment Pfaffman 1960- 4 okusa i intenzitet stimulacije) - sociokulturalni utjecaj- 8 aa dnevno (samo hranom unesemo 9 aa) - zakljuak!- ljudi piju (uz manji utjecaj sociokulturalnih imbenika) zbog- nedostatka vode, okusa vode i ovisnosti o supstancijama u vodi 2. GLAD - kompleksniji motiv u odnosu na e (uz fizioloke imbenike, vani su i kognitivni, socijalni i okolinski utjecaji) - 3 vrste pristupa: - kratkoroni fizioloki modeli - dugoroni fizioloki modeli - kognitivno- socijalno- okolinski modeli - deprivacija od hrane doista aktivira glad i ponaanje hranjenja, ali regulacija gladi ukljuuje, u uem smislu, 2 vrste procesa a. kratkorone procese (brza, fizioloka, tj. homeostatska ragulacija; poremeaj u ekvilibriju) b. dugorone procese (sporija, fizioloka metabolika regulacija i pohranjivanje zaliha energije) A)KRATKORONA REGULACIJA - prema glukostatikoj hipotezi za ovaj tip gladi kljuna je razina eera (glukoze) u krvi (GUK- razina) - unutar tijela trenutnu razinu GUK- a nadzire jetra koja nadalje alje ekscitatorne signale hipotalamusu - VMH- ventromedijalni hipotalamus (centar sitosti) - LH- lateralni hipotalamus (centar gladi) - Stellar 1954. MODEL 2 CENTRA - LH- unitenje- takor je premrav - VMH- unitenje- takor je predebeo

14

LH- ekscitacija na temelju signala iz jetre (ili hormona ghrelina) prejedanje i gojaznost VMH- ekscitacija (GUK, rastezanje eluca, kolecistokinin iz crijeva, hormon leptin) zaustavljanje jedenja ! za glad je vano koliko je glukoze ulo u stanicu (za to je potreban inzulin) a ne koliko je glukoze u krvi, odn. vanstaninoj tekuini na apetit djeluju i razni periferni/nemodani tjelesni signali (iz usta, rastezanje eluca, tjelesna temperatura-hladnija okolina podupire glad) istraivanja na ljudima: soc- kognitivne teorije- hipoteza eksternalnosti (gojazni ljudi izrazito osjetljivi na jako ukusnu hranu, znatno manje aktivni, spremni uloiti manje napora da bi doli do hrane) ponaanje debelih ljudi, pogotovo za vrijeme hranjenja , puno je vie pod kontrolom eksternalnih faktora, a puno manje pod kontrolom fizikalnih podraaja u usporedbi s normalno tekim ljudima za normalno teke ljude manipulacija vremena nema utjecaja na jedenje, za gojazne snaan efekt percepcije vremena druge studije nisu to pokazale-samo manji dio uzroka debljine moe se pripisati sockogn faktorima

B) DUGORONA REGULACIJA - lipostatina hipoteza (lipo- masno, stat- stabilno) - ukljuuje se onda kada treba ublaiti kratkotrajne pretjerane fluktuacije u GUK-u Set- point teorija (Kessey, 1976) - genetski odreena teina za svakog pojedinca - Nisbet- koliina masti u svezi s brojem adipocita ne moe biti povezana s ponaanjem i navikama u ranom djetinjstvu - LH- lezija- sniavanje setpointa, VMH lezija- povisivanje setpointa - Set- pointa nasljedan - Predebeli ljudi jedu zato to su gladni, a ne zbog problema - Evolucioni pristup - ljudi koji mogu konzervirati vie kalorija, imaju veu vjerojatnost preivljavanja, time i veu vjerojatnost reprodukcije i irenja gena - razlike u spolovima- ene sklonije debljanju jer su vie angairane u reprodukciji od mukaraca - dugoroni model regulacije hranjenja 15

istraivanja ekstremnih debljina u skladu s teorijom teorija optimalnog prikupljanja hrane (Kamili i sur,1987) organizam trai i jede hranu tako da postigne maksimalni kaloriki input za najmanji uloeni napor vjerojatnost da doemo do plijena ovisi o procjeni njegove kalorike vrijednosti integracija kratkoronih i dugoronih procesa regulacije sveobuhvatni model regulacije gladi (Reeve 2005) glukostatina hipoteza za kratkoroni apetit, lipostatina hipoteza za dugoroni apetit

poremeaji hranjenja- pretilost, anoreksija nervosa, bulimija nervosa sve promjene u ponaanju koje dovode do oteenja tjelesnog ili psihikog zdravlja debljina- 20% vea teina od idealne BMI- body mass index = teina (kg)/ visina (m) x visina (m) gojazni BMI > 27 (m) > 25 () morbidna debljina > 39 problem samoregulacijskih mehanizama- behaviour terapija,a ne farmakologija, velika uloga u kontroli teine

16