Duje Juri roen je 18. travnja 1956. godine u Rupama. Umjetniko obrazovanje zapoinje 1971.

godine u Centru za dekorativno i industrijsko oblikovanje u Splitu, a nakon zavrene tree godine upisuje se u kolu primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu, gdje je i maturirao 1976. godine. Diplomirao je 1981. godine na Odsjeku za slikarstvo Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi prof. Vasilija Jordana. Nakon studija radi i djeluje kao slobodni umjetnik, a od 1984. godine biljei i prve samostalne izlobe u zemlji i inozemstvu. Bio je stalni suradnik majstorske radionice prof. Ljube Ivania i Nikole Reisera od 1982. do 1985. godine, a krajem osamdesetih suraivao je i s Julijem Kniferom pri realizaciji njegovih murala u junofrancuskom gradiu Ste (1889. i 1990., Villa Saint - Claire). Suradnja se nastavila i idue godine u Dijonu, gdje je Duje Juri imao i svoju prvu samostalnu inozemnu izlobu. Iste godine (1990.) Juri je boravio u Brightonu, gdje je izlagao na skupnoj izlobi Corn Exchange pod nazivom Crossing over (suvremeni umjetnici iz Brightona, Zagreba, Poznana i Brna). Paralelno uz slikarstvo koje mu je primarni medij umjetnikog izraavanja, Duje Juri radi i kao restaurator (od 1977. 1993. kao vanjski suradnik Restauratorskog zavoda Hrvatske, suradnik zbirki i privatnih kolekcija moderne i suvremene umjetnosti). Od 1986. do 1988. godine suraivao je u projektima 'Kugla glumita', kao scenograf ili prireujui slikarske izvedbe. Nekoliko mjeseci 1991. godine radio je kao suradnik Galerie Hoffman u Grbelheimer Mhle, kod Frankfurta na Majni. Boravci (studijski, izlagaki, privatni) u Francuskoj, Njemakoj, Engleskoj, Italiji, Albaniji, panjolskoj, Poljskoj, SAD-u, Maarskoj, ekoj, vicarskoj, Sloveniji i Indiji ostavili su neposredan trag na njegovo profesionalno napredovanje i umjetniki izriaj. Do 1993. godine radi kao vanjski suradnik Hrvatskog resaturatorskog zavoda, a 1999.-2000. godine u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu kao kustos-restaurator. Od 2000. godine radi kao docent na ALU u Zagrebu, a danas na katedri za crtanje i slikanje u zvanju izvanrednog profesora. U trideset godina umjetnike prakse izlagao je na ezdesetak samostalnih i stotinjak grupnih izlobi, izveo nekoliko akcija i sudjelovao u nizu umjetnikih projekata, meu kojima se najvie istiu njegovi ambijenti (svjetlosne instalacije) kao i scenografsko-slikarski radovi u okviru projekata 'Kugla glumita'.

Sve se rjee u suvremenoj umjetnosti koristi pojam invencije, i ini se kako nas je u potpunosti prekrio svjetonazor reciklae, variranja, ili, u decentnijem kontekstu, hommage a. Ne bismo eljeli prihvatiti tezu kako je apatija spram invencije odreeno, gotovo nepromjenjivo, stanje duha cijele epohe jer uvijek postoji stanovit broj umjetnika koji kontinuirano prelaze granice koje su sami sebi postavili, i koji jo uvijek mogu kreativno iriti granice medija u kojemu stvaraju. Duje Juri jedan je od takvih umjetnika-inovatora, koji je sustavno, gotovo cijela dva desetljea tragao za novim oblicima i geometrijskim mreama u

tradiciji konstruktivizma i neoplasticizma, legitimno brusei zanat i vlastiti senzibilitet prema senzibilitetu Mondriana, El Lissitzkog, Van Doesburga, EXAT a, Novih tendencija i op-arta, konstantno traei vlastitu idealnu, autentinu sliku. Kritika je govorila i o nasljeu geometrijske apstrakcije, odnosno, Jurieva ukljuivanja u val postneo-geo slikarstva u devedesetim godinama 20. stoljea, ili ak 'neo-geo labirintima' (Miki Gaparovi). Rano se u opusu Duje Juria moglo deifrirati kako se radi o umjetniku kojemu zanatski dio kreacije nije nita manje vaan od traganja za odlinom i zahtjevnom, teko provedivom idejom. Jurieve grafike u sitotisku iz devedesetih godina, neke su od zanatski ikada najsavrenije otisnutih grafika u hrvatskoj recentnoj umjetnosti. Jednako tako, njegovim tafelajnim i zidnim slikama teko da moemo pronai greku u nanoenju uzorka ili nelogini spoj dva geomterijska predloka, ili nepravilni nanos boje. Ne bjeei od tobonjeg teoretiarskog krimena da slikati klasinu tafelajnu dvodimenzionalnu sliku u dananje vrijeme znai biti regresivan i pasatist, Duje Juri dugotrajno je razvijao mogunosti novih oblika i geometrijskih mrea unutar 2D slike i grafike, radei istovremeno na eksperimentima s dubinom geometrijskih ploha (iluzionizam), plasticitetom formi unutar kadra, to je bilo potencirano koritenjem akromatske tonske skale (crno/bijelo) i cijelom paletom sivih tonova. Nakon otkrivanja boje u novom tisuljeu i eksperimentiranja s velikim rasponom jakih i arkih primarnih i seknudarnih boja, Duje Juri u zadnje se dvije godine vratio prividno utianoj paleti monokroma, s akcentima zlatne i srebrne boje. To e ujedno biti period kada umjetnik za tematsku matricu svojih geometrijskih mrea i nizova prihvaa motiv kompjutorskog ipa, odnosno, memorijskih ipova, varirajui ga krajnje inventivno u vizualno fascinantna polja s onu stranu tehnolokog i tehnicistikog pristupa svijetu, dotiui novu dimenziju 'geometrijskog iluzionizma' (Mladen Lui) koja njegovo slikarstvo vee uz kontemplaciju i meditativno. To samo dokazuje da tehnologija nije sama po sebi hladni, antihumani bauk, ve nain na koji ju percipiramo i koristimo! I u novom muralu, raenom specijalno za prostor Galerije Mazuth, Duje Juri razvija dalje temu Memo-chips a, stvarajui cjeline na zidu koje nas podsjeaju na najrazliitije industrijske predloke (sheme za cijevi, mreu strujnih instalacija), predimenzionirane memorijske ipove, ali... uveavajui do te mjere samu bit ipa, umjetnik kao da uspijeva uhvatiti i prenijeti ono teko uhvatljivo gibanje elektrona, bitova, neurona, energije, svega to moe biti zatoeno u samom materiji, u materijalnom predloku. Neki od oblika na zidu galerije vie nas asociraju na komplicirane mentalne mape, nego na hladni svijet elektronike. Duje Juri, naime, postie da geometrija i tehnologija kod njega imaju naboj topline, duhovnosti, humanosti, oznaitelja emotivnih i mentalnih procesa, daleko nadilazei zaigranu potku op-artistikih labirinata i rebusa! Stoga neemo pogrijeiti ako nas najnoviji linearni predloci odvedu u slobodnim asocijacijama prema tlocrtima starog Egipta, u kamenu urezanim trasama za uzlijetanje letjelica pretpotopnih civilizacija, ili 'crteima Navajo Indijanaca i amana' (Miki Gaparovi). Tim efektima svakako pridonosi odabran tonski registar, s velikim dijelom zlatne i srebrne boje, to nas automatski vodi prema dualnosti Sunanog / mukog i Mjeseevog / enskog principa, savrenom ustrojstvu Prirode. Zlato i srebro, odnosno, Sunce i Mjesec, dva su ravnopravna pola iste stvarnosti u ovoj dimenziji, s jednako vanim nabojem materijalnog i duhovnog. A kada je nemir u nama, na na unutranji kaos energetski u vanjskom svijetu burno regiraju memorijski ipovi, elektronika i cijeli nevidljivi sustav svemirske (energetske) matrice. Duje Juri oito je novim

radovima dotaknuo svu sloenost svijeta koji nas okruuje, kroz jezik tehnologije, na prvi pogled sasvim jednostavno ralanjujui vidljivo do razine nevidljivog (smisla). Iva Krbler