1

Impresum

Izdava: Vijee ministara BiH Direkcija za evropske integracije Trg BiH 1, Sarajevo Tel.: +387 33 703 154 Fax.: + 387 33 264 330 E-mail: info@dei.gov.ba; press@dei.gov.ba Web: www.dei.gov.ba Priredila: Marina Kavaz- Sirui DTP: Lana Babi Prvo izdanje

Sarajevo, decembar 2012.

U izradi ove on-line publikacije uestvovale su brojne institucije u BiH, dajui odgovore na pitanja i verifikujui ponuene odgovore. Direkcija za evropske integracije Vijea ministara BiH se ovom prilikom zahvaljuje svim institucijama partnerima na nesebinom doprinosu u informisanju bosanskohercegovake javnosti o uticaju ulaska Republike Hrvatske u Evropsku uniju na graane BiH. Direkcija se posebno zahvaljuje Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske za pomo u verifikaciji dijela sadraja ove publikacije. Zahvaljujemo se i najiroj javnosti u BiH koja je posredstvom upitnika na web sajtu Direkcije www.dei.gov.ba imala priliku postavljati pitanja o uticaju ulaska RH u EU.

Sadraj

Na granici sa EU

Na granici sa EU 5 Trgovinski odnosi 6 Rad, usluge i finansije Putovanje i boravak Ostala pitanja 18 26 34

Pristupanjem Republike Hrvatske Evropskoj uniji 1. jula 2013. godine Bosna i Hercegovina e dijeliti granicu s Evropskom unijom u duini od 1001 kilometra. lanstvo u Evropskoj uniji je, dakako, dogaaj od najveeg znaaja za susjednu Hrvatsku, ali e u znatnoj mjeri uticati i na BiH. Do kakvih promjena od interesa za bh. graane e doi kada Republika Hrvatska postane 28. lanica EU pitanje je koje ve izvjesno vrijeme, a naroito nakon to je RH potpisala Ugovor o pristupanju Evropskoj uniji, zaokuplja domau javnost. U mnotvu informacija o ovoj temi, od iznimne je vanosti da graani budu pravovremeno i istinito informisani o znaaju i izazovima dolaska Evropske unije na granice sa BiH. Vodei se tim ciljem, Direkcija za evropske integracije Vijea ministara BiH je u saradnji sa velikim brojem institucija na ovom mjestu prikupila pitanja i odgovore u vezi sa uticajem ulaska Hrvatske u EU na bh. graane. Pitanja su klasifikovana u tematske cjeline: TRGOVINA RAD, USLUGE I FINANSIJE PUTOVANJE I BORAVAK OSTALA PITANJA

Odgovori sadre informacije o situacijama u kojima se graani BiH svakodnevno mogu nai, a koje se, primjera radi, odnose na putovanje, kolovanje, rad, trgovinu, prelazak granice i slino. Izvjestan broj odgovora nudi link za informaciju vie o konkretnoj temi. Stoga su ovdje prikupljenje informacije primarno namijenjene osobama koji imaju pristup internetu. U mnogim oblastima lanstvo Hrvatske u EU nee dovesti ni do kakvih promjena, odnosno ve postojei aranmani i dalje e vrijediti, ali smo zbog interesa graana uvrstili i takva pitanja, kao i neka od onih gdje lanstvo u EU nema uticaja na odnose BiH i Hrvatske. Rukovodei se potrebom i obavezom da na raspoloive naine informie javnost o implikacijama ulaska Republike Hrvatske u EU, Direkcija za evropske integracije Vijea ministara se nee ograniiti samo na ovaj vid informisanja. Podrazumijevajui da jednosmjerna komunikacija i nije komunikacija, Direkcija itateljima ovih informacija ostaje na raspolaganju. Ugodno itanje.

1. Da li e biti mogu izvoz namirnica ivotinjskog porijekla iz BiH u Hrvatsku?

Ukoliko ne ispuni za to previene kriterije, BiH e u Hrvatsku nakon 1. jula 2013. godine od namirnica ivotinjskog porijekla moi izvoziti samo preraenu ribu i sirovu kou. Nakon to je usvojila zakonski okvir za uspostavljanje slubenog sistema kontrole hrane, tzv. higijenski paket (po principu sigurnosti hrane u EU od njive do trpeze), da bi proirila izvoznu listu namirnica ivotinjskog porijekla BiH, izmeu ostalog, treba da: Uspostavi centralnu bazu podataka za sistem slubene kontrole Pripremi laboratorijske strategije za ispitivanje uzoraka uzetih u kontekstu slubenih kontrola lanca hrane i hrane za ivotinje Uspostavi sistem strune revizije odobrenja za objekte za izvoz u EU Uspostavi provjeru sistema kontrole uvoza hrane za ivotinje i prehrambenih proizvoda koji nisu ivotinjskog porijekla Reorganizuje strukture slubene kontrole na svim nivoima Izradi strategiju komuniciranja nadlenih organa kako je predvieno Regulativom (EC) 882/2004 Izradi plan horizontalne i vertikalne kontrole radi jedinstvene i dosljedne primjene slubenog sistema kontrole na svim nivoima

2. Da li je nemogunost izvoza na trite EU istovremeno prilika za poveanje plasmana proizvoda na domaem ili tritu tzv., treih zemalja?
Plasman bh. proizvoda na domaem tritu zavisi od niza faktora, meu kojima su: veliina trita i zadovoljenje koliinskih potreba, postizanje konkurentne proizvodne cijene, kupovna mo domaeg stanovnitva, kao i kupovne navike. Evropska unija je najvei vanjskotrgovinski partner BiH, pa ogranienja dostupnosti trita EU, bez sumnje znae potrebu za orjentacijom ka drugim tritima. Osim prodora na nova trita, poseban izazov za vanjskotrgovinsku razmjenu BiH sa ostalima je struktura te razmjene, u kojoj je, do sada, preovladavao izvoz proizvoda nieg stepena obrade i manje dodatne vrijednosti (sirovine, metali, elektrina energija), a uvoz robe visoke dodatne vrijednosti (poput automobila, elektrinih ureaja, IT opreme i sl.) to pogoduje rastu vanjskotrgovinskog deficita. Takoe, ulaskom Hrvatske u EU, pristup tzv. treim tritima (ukoliko on podrazumijeva tranzit kroz Hrvatsku) podlijegae pravilima EU. Vie u odgovoru na pitanje 26.

3. Da li e biti mogue izvoziti voe i povre u Hrvatsku?

Voe i povre namijenjeno prodaji u svjeem stanju, moe biti plasirano na trite EU (a time i Hrvatske nakon njenog ulaska u EU) ukoliko zadovoljava standarde kvaliteta i zrelosti, te potuje pravila oznaavanja. Neki od ovih standarda (opti trini standardi) nalau da proizvodi moraju biti itavi (cijeli), zdravi (nepogoeni truljenjem), zreli (ali ne i prezreli), osloboeni od tetoina i oteenja koja su one izazvale, bez stranog mirisa i okusa i bez poveanog nivoa vanjske vlage. Oznaavanje se odnosi na navoenje drave porijekla na jeziku razumljivom potroaima drave odredita. Specifine trine standarde EU propisuje za 10 grupa proizvoda (jabuke, limunasto voe, kivi, salate sa uvijenim i rairenim listovima, breskve i nektarine, kruke, jagode, slatke paprike, konzumno groe i paradajz). Postoje i izuzea od trinih standarda, a ona se odnose, izmeu ostalog, na voe i povre namijenjeno ishrani ivotinja, jestive klice ili proizvode izrezane za kuhanje. Obaveznom usklaivanju sa optim trinim standardima ne podlijee 16 grupa proizvoda (neobraene gljive, kapari, gorki bademi, bademi, ljenjaci, orasi i kikiriki u ljusci, pistacije, orasi, makadamija, ostali oraasti plodovi, prene banane, sueno limunasto voe, mjeavina tropskih oraastih plodova, mjeavina ostalih oraatih plodova i afran). Osim optih i specifinih standarda za prodaju voa i povra na tritu EU, subjekti u poslovanju sa hranom moraju se pridravati generalnih odredbi propisa EU o hrani, higijeni hrane i slubenim kontrolama hrane.

4. Zato BiH ne moe izvoziti krompir na trite EU?

Da bi izvozila krompir na trite EU, BiH treba provesti Program posebnog nadzora nad karantenski tetnim organizmima na krompiru u trajanju od tri godine. U skladu s ovim, nadlena inspekcija EU, izvoz merkantilnog krompira iz BiH na trite Unije, pod uslovima uspjenog provoenja nadzora, moe odobriti najranije 2015. godine.

5. Ko izdaje potvrdu (certifikat) o usklaenosti sa optim i specifinim trinim standardima u pogledu plasiranja voa i povra na trite Hrvatske, odnosno EU?

6. Da li e radi izvoza u Hrvatsku, voe i povre morati imati propisan izgled, duinu i jedininu teinu?

Certifikat o usklaenosti izdaje nadleno tijelo Evropske unije. Kod trgovaca unutar Unije koji se bave pripremom i pakovanjem voa i povra, naroito u proizvodnom podruju, provjere se obavljaju ee nego kod ostalih kategorija trgovaca. Voe i povre se, takoe, moe provjeravati i tokom transporta. Tzv. tree zemlje mogu koristiti svoje certifikate, s tim da oni moraju sadravati najmanje ekvivalentne informacije sadrane u certifikatima Unije.

7. Da li e biti mogue izvoziti konditorske proizvode (slatkii, keksi i sl.) u Hrvatsku?

Ne postoje propisi o estetskom izgledu odreenih artikala, nego se oni klasifikuju u zavisnosti od kvalitete i prema zahtjevima meunarodnog trita, kako bi kupac dobio to potpuniju informaciju o kvaliteti i sadraju onoga to kupuje. Proizvodi moraju ispunjavati opte ili specifine trine standarde u pogledu zdravstvene ispravnosti, zrelosti, kvalitete i sl. Mit je da krastavac, mrkva ili banana ne mogu dospjeti na trite EU ukoliko nisu zakrivljeni pod propisanim uglom. Konditorski proizvodi kao to su keksi, vafli, okolade i krem namazi pojedinih proizvoaa iz BiH koji ispunjavaju zahtjeve trita EU na njemu ve uestvuju i u pogledu ulaska Hrvatske u EU, ne postoje ogranienja u tom smislu. S druge strane, konditorski proizvodi iz Hrvatske mogu postati manje konkurentni na tritu BiH, usljed ponovnog uvoenja carine nakon istupanja Hrvatske iz CEFTA bescarinskog reima trgovine, nakon ulaska u EU.

8. Hoe li izvoz sira iz BiH u Hrvatsku biti otean nakon njenog prijema u EU?
Izvoz mlijeka i mlijenih proizvoda (u koje spada i sir) nee biti mogu nakon ulaska Hrvatske u EU, ukoliko Bosna i Hercegovina do tada ne ispuni uslove za izvoz namirnica ivotinjskog porijekla. Za ispunjenje ovih uslova u pogledu mlijeka i mlijenih proizvoda, izmeu ostalog je potrebno dosljedno primjenjivati pravilnik o sirovom mlijeku prilikom otkupa mlijeka od proizvoaa. Mljekare trebaju potivati princip sljedivosti (praenje i lociranje proizvoda u svim fazama njegovog proizvodnog ciklusa). Potrebno je obezbijediti da sve farme koje su u sistemu otkupa sirovog mlijeka registruju nadlene institucije i moraju obezbijediti zdravstveni nadzor posredstvom ugovora sa veterinarskom organizacijom, te voditi aurne evidencije o kretanju ivotinja i lijeenju. Potrebno je provoditi redovne obuke i treninge inspektora kada je rije o poznavanju i auriranju propisa EU. Takoe, potrebno je obezbijediti vodie za dobru praksu kada je rije o primarnoj proizvodnji, kako bi bila skrenuta panja na higijenu mue, uslove uvanja mlijeka, posebno temperaturni reim, i ispunjeni evropski uslovi u vezi sa mikrobiolokim kriterijima i somatskim elijama. BiH ve izvozi odreene industrijske proizvode u EU. Ulaskom Hrvatske u Uniju oekuje se i smanjenje trokova izdavanja certifikata o usklaenosti industrijske robe sa standardima EU u skladu sa direktivama tzv. starog i novog pristupa. S obzirom da bh. izvoznici za izvoz u Hrvatsku nisu mogli koristiti certifikat o usklaenosti koji je izdalo ispitno tijelo u EU, ve samo ono u Hrvatskoj, lanstvom Hrvatske u EU, dodatna certifikacija vie nee biti potrebna. Meutim, industrijski proizvod je vrlo irok pojam, pa bh. industrijski poizvoai koji nisu pokrenuli postupak certifikacije svojih proizvoda nee moi raunati na prisustvo na tritu Hrvatske, odnosno EU. Takoe, ne podlijeu svi industrijski proizvodi postupku certificiranja. Takav primjer su kameni blokovi u graevinskoj industriji. Ne. lanstvo u EU podrazumijeva naputanje asocijacije kakva je CEFTA. Izlazak Hrvatske kao partnera iz CEFTA-e, moe znaiti povean nivo regionalne trgovinske razmjene meu dravama koje u CEFTA-i ostaju.

11. Da li e BiH moi da uvede carine na proizvode iz Hrvatske, kada Hrvatska istupi iz CEFTA sporazuma?
Istupanjem Hrvatske iz CEFTA sporazuma prestae preferencijalni bescarinski reim u trgovini koji po osnovu ovog Sporazuma BiH i Hrvatska sada imaju. Bosna i Hercegovina e na odreenu grupu proizvoda (poput mlijeka i mlijenih proizvoda, konditorskih proizvoda, mesnih i duhanskih preraevina) iz Hrvatske moi da uvede carine. Istovremeno, Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju (SSP), odnosno Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima izmeu BiH i EU koji je u primjeni do stupanja na snagu SSP-a, treba biti promijenjen na nain da Hrvatska postane strana ugovornica, kao to su to i preostalih 27 drava EU. Vie detalja u odgovoru na pitanje 22.

12. Da li proizvodi prilikom izvoza u Hrvatsku moraju imati CE oznaku?

9. Da li e biti mogue izvoziti industrijske proizvode u Hrvatsku?

Nakon ulaska Hrvatske u EU, odreene grupe proizvoda e morati imati CE oznaku da bi mogli biti plasirani na trite hrvatske, odnosno Evropske unije. CE oznaka garantuje da je proizvod izraen u skladu sa zdravstvenim i sigurnosnim zahtjevima propisa EU koji se odnose na konkretan proizvod. Ovim se oznaavaju samo oni proizvodi koji potpadaju pod primjenu ovih propisa, a ne svi proizvodi na tritu EU. Rije je o niskonaponskoj opremi, jednostavnim posudama pod pritiskom, igrakama, graevinskim proizvodima, mainama, liftovima, linoj zatitnoj opremi, neautomatskim vagama, implantibilnim medicinskim ureajima, in-vitro dijagnostikim medicinskim ureajima, ureajima na plinsko gorivo, vrelovodnim kotlovima, eksplozivima za civilnu upotrebu, plovilima za rekreaciju, rashladnim ureajima, opremi pod pritiskom, pirotehnikim sredstvima, opremi i zatitnim sistemima u potencijalno eksplozivnim atmosferama, medicinskim sredstvima, iarama za prevoz osoba, mjernim instrumentima, ekodizajnu i telekomunikacijskoj opremi.

10. Hoe li Hrvatska ostati lanica CEFTA-e i nakon lanstva u EU?

10

11

13. Na kojim prelazima e biti mogu prelazak granice Hrvatske za ive ivotinje (stoku)?
Ulaskom Hrvatske u EU predvieno je da na samo dva granina prelaza (tzv. BIP-ovi), bude dozvoljen uvoz roba koje zahtijevaju poseban inspekcijski nadzor (veterinarska i fito-sanitarna inspekcija robe biljnog i ivotinjskog porijekla). Na sjeveru BiH to e biti granini prelaz Gradika, a na jugu granini prelaz Bijaa.

16. Da li e za izvoz u i tranzit kroz Hrvatsku bh. proizvodi morati da imaju jedinstvenu carinsku prijavu?
Izvoznici iz BiH e i dalje podnositi izvoznu jedinstvenu carinsku prijavu (JCI) u BiH, ali prilikom uvoza u Hrvatsku u primjeni e biti tzv. NCTS nacionalni provozni sistem. To znai da e se roba elektronskim putem prijavljivati u odreeni carinski postupak, bilo da se radi o uvoznom carinjenju, provozu ili nekom drugom odobrenom carinskom postupku. Karnet ATA je robni paso za privremeni uvoz/izvoz. Koristi se kada roba putuje kroz vie drava, pa se vraa na polazite. Karnet ATA se najee koristi za privremeni uvoz/izvoz robe radi sajmova, kao profesionalna oprema ili kao uzorak (eksponat). Roba pomou ATA karneta prelazi granicu brzo i jednostavno (bez angaovanja peditera i sl.), uz uslov ispunjenja pravila ATA karneta. Karnet TIR je meunarodni dokument, koji se koristi u tranzitnom drumskom prevozu, kada se roba izvozi preko jedne ili vie zemalja. Karnet TIR koristi se kada roba ide u jednom smjeru kroz vie drava (carinskih podruja) i ubrzava dostavu robe jer standardizira carinsku kontrolu. ATA i TIR karnete u BiH izdaje Vanjskotrgovinska komora BiH. Za vie informacija posjetite: Izdavanje ATA karneta Izdavanje TIR karneta Ovlateni izvoznik je izvoznik kojem je Uprava za indirektno oporezivanje BiH izdala odobrenje i dodijelila broj ovlatenja za primjenu pojednostavljenog postupka dokazivanja porijekla. Nain dobivanja statusa povlatenog izvoznika regulisan je Instrukcijom o uslovima i nainu sticanja statusa ovlatenog izvoznika iz BiH. Kontakt za vie informacija.

14. Da li e se procedure carinjenja robe iz BiH promijeniti ulaskom Hrvatske u EU?

Procedura izvoznog carinjenja iz BiH u Hrvatsku nee se mijenjati.

17. ta su ATA i TIR karneti?

15. ta je kuno carinjenje?

Kuno carinjenje podrazumijeva da se kod uvoza robe transport prilikom ulaska u BiH ne zaustavlja na carinskim terminalima, ve direktno odlazi na adresu preduzea, gdje se obavlja carinski postupak. Zahtjev za kuno carinjenje podnosi se Upravi za indirektno oporezivanje BiH i pojednostavljuje cjelokupnu proceduru carinjenja.

18. Ko izdaje ATA i TIR karnete u BiH?

19. ta znai status ovlatenog izvoznika?

12

13

20. emu slui obrazac EUR 1 i da li ga je neophodno imati prilikom izvoza u Hrvatsku?
EUR 1 (potvrda o kretanju) je obrazac koji prati robu pri izvozu, a slui za ostvarivanje preferencijalnog tretmana robe po osnovu sporazuma o slobodnoj trgovini koje BiH ima potpisane sa drugim dravama. Obrazac je na engleskom jeziku, a izdaje ga carinarnica u kojoj se vri izvozno carinjenje. Ukoliko izvoznici iz BiH ele izvesti robu u EU bez plaanja carinskih dabina, moraju imati obrazac EUR 1 ili imati status ovlatenog izvoznika iz BiH.

23. Zato su standardni vani?

Mnogo aspekata savremenog svijeta zavisi od standarda i svijet kakav danas poznajemo bi bez standarda stao. Konkurentnost, uvoenje reda u poslovanju, bolja organizacija i planiranje, ali i smanjenje trokova, glavne su prednosti standardizacije. Od standardizacije koristi imaju svi, od proizvoaa koji cijenom i kvalitetom postaju konkurentniji na evropskom i svjetskom tritu, do potroaa i primatelja usluga koji dobijaju kvalitetniji, to je vrlo vano, siguran proizvod ili uslugu, a to im garantuje upravo standard ili norma po kojoj je proizvod izraen, odnosno pruena odreena usluga.

21. ta znai Protokol uz Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju, tj. Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima

22. Koji standardi vrijede za pristup tritu Hrvatske, odnosno EU?

Zakljuenje Protokola uz Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju (SSP) je uobiajena praksa prilikom proirenja Evropske unije. Cilj Protokola uz SSP je da Republika Hrvatska nakon pristupanja Evropskoj uniji postane strana ugovornica SSP-a na isti nain kao to je to i dosadanjih 27 lanica Evropske unije. Republika Hrvatska i BiH, kao lanice CEFTA-e, u trgovini poljoprivrednim i industrijskim proizvodima uivaju preferencijalni bescarinski reim, razliit od reima koji je na snazi izmeu BiH i EU na osnovu trgovinskih odredbi Privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima (koji se primjenjuje do stupanja na snagu SSP-a). Obzirom na skoro lanstvo Republike Hrvatske u EU i njeno istupanje iz CEFTA-e, cilj Protokola je da trgovinske koncesije i nain trgovinske razmjene poljoprivrednih, prehrambenih i ribarskih proizvoda izmeu BiH i Hrvatske, u mjeri u kojoj je to mogue, budu ukljueni u odredbe SSP-a, odnosno PS-a.

24. Kojim propisima je regulisan i pod kojim uslovima e se odvijati meunarodni drumski prevoz putnika i roba izmeu BiH i Republike Hrvatske?

Zakon o meunarodnom i meuentitetskom drumskom prevozu (Slubeni glasnik BiH br. 1/02; i 14/03) utvruje da domai prevoznik moe obavljati meunarodni prevoz ukoliko posjeduje za to propisanu licencu. Pravilnik o uslovima i postupku izdavanja licenci i kvalifikacionih kartica vozaa za obavljanje meunarodnog drumskog prevoza (Slubeni glasnik BiH borj 81/11) utvruje uslove i postupak izdavanja licenci za prevoznika, licenci vozila i kvalifikacionih kartica vozaa za obavljanje meunarodnog drumskog prevoza. Osim pomenutog Zakona, meunarodni prevoz putnika i roba izmeu BiH i Republike Hrvatske odvija se na osnovu Ugovora o meunarodnom drumskom prevozu izmeu BiH i RH (Slubeni glasnik BiH 2/96).

14

Standarde propisuju meunarodne organizacije za standardizaciju ISO, IEC i ITU na svjetskom nivou, CEN, CENELEC i ETSI na regionalnom, odnosno evropskom nivou, a na nivou drava nacionalne organizacije za standarde. U BiH je to Institut za standardizaciju. Za proizvoae i davaoce usluga iz BiH u svrhu pristupa tritu EU, relevantni su evropski, odnosno EN standardi, odnosno bosanskohercegovaki standardi (BAS) kojima su evropski preuzeti. Sve relevantne informacije, ukljuujui i cijene uvoenja (nabavke) odreenog standarda sadrane su na www.bas.gov.ba. Ukoliko se meunarodni ili evropski standard nabavlja posredstvom Instituta, a preuzet je kao bosanskohercegovaki standard (BAS), cijena je u prosjeku nia za 60%.

15

25. Koje dokumente bh. izvoznici trebaju posjedovati nakon 1.7.2013.?

U pogledu dokumentacije neophodne za izvoz ne oekuju se promjene nakon lanstva Hrvatske u EU, u odnosu na dosadanju praksu. Robu u izvozu prati: ovjerena i potpisana faktura, CMR (kamionski tovarni list), AWB (avionski tovarni list, ukoliko se roba prevozi avionom), EUR 1 obrazac koji dokazuje da je roba bh. porijekla i carinska dokumentacija (JCI) koju ovjerava carinarnica izvoza.

27. Da li e i kako Hrvatska tititi svoje proizovoae od nelojalne konkurencije izvan EU?
Najbitniji mehanizam kojim EU titi interese drava lanica od nelojalne konkurencije je Sporazum o trgovinskim aspektima zatite prava intelektualne svojine Svjetske trgovinske organizacije. Ovaj sporazum tretira autorsko i srodna prava, prava intelektualne svojine, zatitu neotkrivenih poslovnih informacija, poslovnih tajni i tzv. know-how. Dodatno, EU je posredstvom sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju i privremenih sporazuma sa dravama Zapadnog Balkana, zabranila neovlaenu upotrebu imena prehrambenih proizvoda zatienih geografskim oznakama porijekla na teritorijama tih drava.

26. Hoe li doi do promjene reima pristupa tritima tzv. treih zemalja?

Nadlene slube Evropske komisije e nakon procjene rizika za proizvode ivotinjskog porijekla koji potiu iz BiH, pod uslovom da se rizik moe odravati na prihvatljivom nivou, pripremiti izuzetke od propisa EU s ciljem doputanja tranzita preko teritorije Republike Hrvatske izmeu Metkovia i Ploa za proizvode koji se izvoze u tree zemlje. Kada je rije o uvozu u BiH proizvoda porijeklom iz treih zemalja preko teritorije Hrvatske, nakon ulaska Hrvatske u EU bie doputen tranzit iskljuivo onih proizvoda koji imaju odobrenje za uvoz u EU.

28. Da li Hrvatska moe davati dravnu pomo privrednim subjektima na svojoj teritoriji nakon ulaska u EU?

29. Koji propis regulie uvoz vozila iz Republike Hrvatske u BiH?

Dodjela dravne pomoi je dozvoljena, ali pod strogo specificiranim uslovima i pod nadzorom Evropske komisije. Dodjela dravne pomoi u Hrvatskoj regulisana je Zakonom o dravnim potporama. Dravna pomo dozvoljena je samo u izuzetnim sluajevima poput ublaavanja ili uklanjanja teta nastalih prirodnim nepogodama, za poticaj privrednog razvoja podruja s velikom nezaposlenou, poticaja razvoja specifinih privrednih djelatnosti ili izrazito nerazvijenih podruja, za zatitu kulturne batine, okolia, istraivanje i inovacije. Nakon ulaska u EU nee biti dozvoljena dodjela dravne pomoi u sektoru poljoprivrede, ribarstva i umarstva, ali e hrvatski poljoprivrednici imati na raspolaganju pomo koja se iz budeta EU isplauje poljoprivrednicima i u ostalim lanicama EU, pod odreenim uslovima i pravilima. Za vie informacija konsultujte: Zakon o dravnim potporama RH

Vozila, dijelovi ureaja i oprema vozila koja se uvoze u BiH bez obzira na porijeklo uvoza moraju biti podvrgnuta homologaciji u skladu sa odredbama Pravilnika o homologaciji vozila, dijelova ureaja i opreme vozila (Slubeni glasnik BiH broj 41/08), da bi mogla biti uvozno ocarinjena.

16

17

30. Pod kojim uslovima e graani BiH moi raditi u Hrvatskoj?

Rad stranih dravljana ureen je odredbama Zakona o strancima (Narodne novine, broj 130/11). U skladu s ovim Zakonom, stranac moe raditi u Hrvatskoj na osnovu dozvole za boravak i rad i potvrde o prijavi rada, a pojedine kategorije stranih dravljana mogu raditi bez posebnih dozvola. Dozvola za boravak i rad je istovremeno odobrenje za privremeni boravak i rad. Nju izdaje nadlena policijska uprava na temelju godinje kvote radnih dozvola koju propisuje Vlada Hrvatske. Orjentacije radi, kvota radnih dozvola za strance za 2012. godinu iznosi 3988, od ega je 3000 namijenjeno produenju ranije izdatih radnih dozvola za strance. Vie informacija o proceduri izdavanja radnih i boravinih dozvola moete pronai ovdje.

31. Moe li se oekivati povaanje potranje radne snage iz BiH nakon ulaska Hrvatske u EU?

32. Da li e graani BiH moi kupovati nekretnine u Hrvatskoj?

Iskustva sa Slovenijom pokazuju da su poslije pristupanja Evropskoj uniji, nakon prvobitne stagnacije, radnici iz BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore bili daleko traeniji za poslodavce iz Slovenije od radnika iz ostalih drava EU i to zbog strunosti, povoljne cijene rada i nepostojanja jezike barijere. Iste trendove je mogue oekivati i za radnike iz BiH u Hrvatskoj. Bh. graani moi e (kao i do sada) kupovati nekretnine po tzv. principu uzajamnosti. Uzajamnost za fizike osobe postoji uz uslov da one u Hrvatskoj stalno borave ili obavljaju doputenu djelatnost, a za pravne osobe pod uslovom da obavljaju djelatnost u Hrvatskoj. Princip uzajamnosti vrijedi samo za graane BiH sa prebivalitem u Federaciji BiH. Za kupovinu nekretnine potrebno je dobiti saglasnost Ministarstva vanjskih poslova, odnosno Ministarstva pravosua Hrvatske. Bh. graani koji u Hrvatskoj imaju registrovano preduzee i obavljaju doputenu djelatnost, ne moraju traiti saglasnost nadlenih organa, ve nekretnine mogu kupovati na ime preduzea. Kupovina nekretnina nije dozvoljena na izuzetnim podrujima u koje spadaju poljoprivredno zemljite i zatieni dijelovi prirode. Hrvatska je u okviru pregovora u poglavlju 4 acquis-a (Sloboda kretanja kapitala) dogovorila prelazni period u trajanju od 7+3 godina od dana pristupanja EU, tokom kojeg strani dravljani nee moi kupiti poljoprivredno zemljite u Hrvatskoj.

18

19

33. ta e biti sa nekretninama na podruju Hrvatske koja jo nisu u posjedu matinih bh. preduzea ili bh. graana kao njihovih vlasnika?
Ministarstvo pravde BiH je 2010. godine izradilo Nacrt ugovora o ureenju imovinsko-pravnih odnosa izmeu BiH i Republike Hrvatske, koji treba da rijei finansijska potraivanja i obaveze fizikih i pravnih lica ugovornih strana, u skladu sa odredbama Aneksa G Sporazuma o pitanjima sukcesije. Ovim Sporazumom su se drave sukcesori obavezale da e na svojim teritorijama tititi privatnu svojinu i steena prava graana i pravnih lica bive SFRJ, bez ikakve diskriminacije. U BiH, meutim nema saglasnosti o sadraju ugovora o ureenju imovinsko-pravnih odnosa, izmeu ostalog i zbog toga to Nacrt ugovora ne predvia da se bh. entiteti uknjie kao vlasnici nekretnina na podruju Hrvatske koje su vlasnitvo preduzea sa sjeditem u entitetima. Pred nadlenim sudovima u Hrvatskoj se vodi znatan broj predmeta u kojima se osporava pravo vlasnitva i ulaenja u posjed imovine koja je po sukcesiji bive SFRJ pripala BiH.

35. Hoe li preduzea iz BiH moi da uestvuju na tenderima u Hrvatskoj nakon njenog lanstva u EU?
Da, pod uslovima ne manje povoljnim od uslova koji se primenjuju na preduzea iz ostalih drava EU. Bh. graani mogu registrovati preduzee u Hrvatskoj pod istim uslovima kao i graani Hrvatske, pod uslovom da posjeduju poslovnu dozvolu. Poslovna dozvola je dokument koji istovremeno slui i kao dozvola za privremeni boravak i kao radna dozvola. Izdaje ga Ministarstvo unutranjih poslova Republike Hrvatske stranim dravljanima koji ispunjavaju uslove privremenog boravka u Hrvatskoj. Direktiva o radnom vremenu EU propisuje da maksimalni sedmini rad iznosi 48 sati, ukljuujui i prekovremeni rad. Zakonodavstvo drave lanice koje regulie radno vrijeme mora potivati maksimalno trajanje sedminog radnog vremena propisanog Direktivom EU. Poreze i doprinose po osnovu rada plaa poslodavac u dravi u kojoj se rad ostvaruje. Porez na dohodak radnik prijavljuje i plaa prema mjestu prebivalita. Ukoliko graanin BiH nema prebivalite u Hrvatskoj smatra se nerezidentom i porez na dohodak plaa u dravi u kojoj ima prijavu prebivalita. Ukoliko ima prebivalie u Hrvatskoj, bh. graanin duan je porez na dohodak prijaviti i platiti u Hrvatskoj.

36. Na koji nain e bh. preduzetnici moi registrovati preduzee u Hrvatskoj?

37. Koliko e biti sedmino radno vrijeme u Hrvatskoj nakon ulaska u EU?

34. Kako e dravljani BiH koji su radili u Hrvatskoj, te u periodu 1991.-1995. ostali bez posla moi da rijee radno-pravni i socijalni status?

Dok ovaj problem ne bude rijeen institucionalno, odnosno sporazumom dvije drave, rjeavanje radno-pravnog i socijalnog statusa dravljana BiH koji su u periodu 1991.-1995. ostali bez posla u Hrvatskoj mogue je jedino posredstvom odgovarajuih mehanizama u okviru pravnog sistema Hrvatske.

38. Kome e bh. graani zaposleni u Hrvatskoj plaati porez?

39. Hoe li biti nastavljena primjena Sporazuma o socijalnom osiguranju izmeu Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske i nakon njenog ulaska u EU?

Ugovor o socijalnom osiguranju izmeu BiH i Hrvatske potpisan je 2000. godine i stupio je na snagu 1.11.2001. godine (Slubeni glasnik BiH Meunarodni ugovori, broj 6/01). Ovaj Ugovor je zakljuen na neodreeno vrijeme, te e njegova primjena biti nastavljena i nakon ulaska Republike Hrvatske u EU.

20

21

40. Da li e EU propisati iznos minimalne plate u Hrvatskoj?

Ne, jer u EU ne postoji jedinstven nain utvrivanja minimalnog linog dohotka. U hrvatskom zakonodavstvu sticanje i prestanak hrvatskog dravljanstva ureeni su Zakonom o hrvatskom dravljanstvu. U skladu s navedenim Zakonom, dravljanin Republike Hrvatske koji ima i strano dravljanstvo, smatra se pred tijelima dravne vlasti Republike Hrvatske iskljuivo hrvatskim dravljaninom. S obzirom na navedeno, po ulasku Hrvatske u Evropsku uniju graani Bosne i Hercegovine koji imaju i hrvatsko dravljanstvo smatrae se graanima Evropske unije i uivati ista prava kao i hrvatski dravljani iz Republike Hrvatske, ukljuujui prava koja se odnose na zapoljavanje i slobodu kretanja bez graninih kontrola unutar engenskog prostora. Ovdje treba imati na umu kako postoji mogunost da e neke drave lanice odluiti ograniiti pristup svom tritu rada za hrvatske dravljane u razdoblju od dvije, pet ili sedam godina od dana pristupanja Republike Hrvatske Evropskoj uniji.

43. Pod kojim uslovima e bh. investitori moi da ulau u Hrvatskoj?

Hrvatsko zakonodavstvo stranim dravljanima omoguava jednake uslove za ulaganja kao i hrvatskim dravljanima, uz potivanje principa uzajamnosti. Strani dravljani u Hrvatskoj mogu ulagati: na ugovornoj osnovi, u trgovako drutvo, u banku ili osiguravajue drutvo, obrt ili trgovinu, koncesiju za koritenje prirodnih bogatstava i u tzv. B.O.T (Build Operate Transfer) poslove. Inostrani (kao i domai investitori) mogu ostvariti pravo na poticaj ukoliko, primjera radi, ulau u proizvodno-preraivake ili strateke aktivnosti i inovacione centre. Poticaji mogu biti u vidu poreskih i carinskih olakica, pokrivanja trokova zapoljavanja, stavljanja na raspolaganje infrastrukture bez naknade ili pomo u strunom usavravanju i prekvalifikaciji. Hrvatskim Ustavom stranom ulagau je osigurano slobodno iznoenje dobiti i uloenog kapitala iz drave po prestanku ulaganja. Hrvatska kontinuirano radi na unapreenju ulagakog okruenja s ciljem stvaranja uslova, ne samo za privlaenje stranih investicija, ve i za poboljanje uslova poslovanja u Republici Hrvatskoj.

41. Da li e graani BiH sa dravljanstvom Hrvatske moi da konkuriu na tritu rada u ostalim dravama EU?

42. Zbog ega pojedine hrvatske firme planiraju preseljenje proizvodnih pogona iz Hrvatske u BiH, uoi ulaska Hrvatske u EU?

lanstvom u EU Republika Hrvatska e u cijelosti preuzeti njenu trgovinsku politiku. U skladu s pravilima Unije, Hrvatska e se najkasnije dan prije stupanja u lanstvo povui iz svih ugovora o slobodnoj trgovini i poeti primjenjivati ugovore koje je EU sklopila s treim zemljama. Tako e se od 1. jula 2013. godine Hrvatska povui i iz CEFTA-e 2006, a trgovinski odnosi izmeu RH i zemalja potpisnica CEFTA Ugovora bit e definisani Sporazumom o stabilizaciji i pridruivanju kojeg su te zemlje sklopile s Evropskom unijom. Kako Hrvatska pristupanjem tritu EU prestaje biti dio trita CEFTA, pojedine firme iz Hrvatske, kako bi bile konkurentne na tritu jugoistone Evrope, planiraju preseliti svoje pogone u najblie susjedstvo - u BiH. Naime, BiH je za Hrvatsku etvrti po vanosti gospodarski partner. Za Hrvatsku je to drugo izvozno, a osmo uvozno trite i znaajan ulaga u Hrvatsku. Stoga e Hrvatska i nakon to postane lanicom EU nastojati jo uspjenije razvijati privrednu saradnju i kvalitetnije produbiti privredne odnose s BIH.

44. Na koji nain e graani BiH koji ive u pograninom pojasu sa Hrvatskom moi prelaziti granicu?
Dravljani BiH koji ive u pograninom podruju dravne granice BiH na udaljenosti do 5 kilometara od granice sa Hrvatskom, u skladu sa novim Sporazumom o pograninom saobraaju izmeu BiH i RH, granicu sa RH moi e prelaziti uz posjedovanje pogranine propusnice. Ovaj dokument graanima BiH, koji imaju prebivalie na podruju BiH u neprekidnom trajanju od godinu izdavae po zahtjevu Ministarstvo unutranjih poslova Hrvatske.

22

23

45. Kako e lanstvo Hrvatske u EU uticati na bh. kompanije koje posluju sa hrvatskim?
Od 1. jula 2013. godine Republika Hrvatska zapoinje primjenu zajednike trgovinske politike EU, to donosi nove uslove poslovanja, kako na jedinstvenom evropskom tritu, tako i na tritima tzv. treih zemalja s kojima Evropska unija ima ugovorne odnose. U trgovini izmeu Hrvatske i Evropske unije ukidaju se carine i druge necarinske prepreke, hrvatska preduzea bie izjednaena s onima iz ostalih drava lanica, to e osigurati pristup velikom jedinstvenom tritu, ali i dovesti do poveane konkurencije na domaem tritu. Republika Hrvatska e primjenjivati ugovorne odnose koje Evropska unija ima s treim zemljama. Konkretno, hrvatski privrednici vie nee uvoziti i izvoziti svoje proizvode na trite Evropske unije ve trgovati na unutranjem tritu EU, dok e sa zemljama EFTA-e i Republikom Turskom trgovati u skladu sa ugovornim odnosima tih zemalja s Evropskom unijom. U odnosu na zemlje CEFTA-e, hrvatski privrednici primjenjivae ugovorne obveze iz sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju koje je EU sklopila s pojedinim zemljama CEFTA-e, osim za Kosovo (UN Rezolucija 1244) i Moldovu gdje e se primjenjivati carine temeljem najpovlatenije nacije (MFN). Vijee Evropske unije dalo je Evropskoj komisiji u septembru 2012. godine mandat za pregovore radi prilagodbe niza meunarodnih ugovora potpisanih izmeu EU i drava lanica, zbog pristupanja Hrvatske. U tom mandatu navodi se da tokom revizije postojeih trgovinskih ugovora treba voditi rauna o postojeoj trgovinskoj razmjeni, a s druge strane o postojeim trgovinskim koncesijama izmeu treih zemalja i Republike Hrvatske, s ciljem da se zadri najmanje sadanji nivo tradicionalne trgovine. Efekti lanstva Republike Hrvatske u EU za izvozna bh. preduzea mogu biti negativni u smislu gubitka trita ako ne budu ispunjeni uslovi za izvoz. Istovremeno, uticaj moe biti i pozitivan u smislu ubrzanja zapoetih procesa, kako bi bh. privrednici koji sada posluju na hrvatskom tritu i ostvaruju poslovnu saradnju sa partnerima iz Hrvatske zadrali i unaprijedili takav status.

47. Kojom valutom e se u Hrvatskoj plaati nakon 1. jula 2013.?

Hrvatska kuna e ostati zvanino sredstvo plaanja u Hrvatskoj, s obzirom da lanicom euro zone drava ne postaje automatski ulaskom u EU ve ispunjavanjem kriterija (tzv. kriteriji konvergencije) za uvoenje zajednike valute. Kriteriji konvergencije podrazumijevaju da stopa inflacije ne smije biti via od 1.5 % u odnosu na tri drave EU sa najstabilnijim cijenama, da iznos vanjskog duga ne prelazi 3%, a budetskog deficita 60% bruto drutvenog proizvoda, te da dugorone kamatne stope ne smiju biti vee od 2% u odnosu na kamatne stope triju drava Unije s najniom stopom inflacije. Za vie informacija o sredstvima plaanja u Hrvatskoj konsultujte Zakon o deviznom poslovanju.

48. Zato nije zaivio ,,Poljoprivredni uloak za dravljane BiH koji imaju poljoprivredna dobra uz granicu s RH?
Poljoprivredni uloak je isprava koja se izdaje uz pograninu propusnicu, a koriste je poljoprivrednici iz pograninog podruja radi obavljanja poljoprivredne djelatnosti. Prema acquis-u Evropske unije, poljoprivredni uloak se ne izdaje. Poljoprivredni uloci nisu u skladu sa EU propisima kojima se regulie pogranini saobraaj, te stoga oni ne mogu biti sastavni dio novog Sporazuma o pograninom saobraaju izmeu RH i BiH. Novim Sporazumom sa RH koji je usklaen sa Direktivom EU Local border traffic, nije mogue izdavanja poljoprivrednih uloaka kako je to bilo predvieno ranijim sporazumom.

46. Koja su najtraenija zanimanja i usluge na tritu Hrvatske?

Prema analizama Hrvatskog zavoda za zapoljavanje iz 2012. godine, najtraeniji obrazovni profili su u domenu elektrotehnike, informatike, mainstva i medicine. Posmatrano prema broju objavljenih oglasa za posao, natraenija zanimanja su: konobar, prodava, ista, diplomirani ekonomist, kuhar, medicinska sestra, vaspita i frizer.

24

25

49. Uz koji dokument e graani BiH prelaziti granicu sa Hrvatskom?

Prema odredbama engenske pravne steevine, dravljani tzv. treih zemalja prilikom ulaska na teritorij lanica EU moraju imati vaeu putnu ispravu, radi unosa evidencijskih peata pri prelasku vanjskih granica EU. Za ulazak bh. dravljana u Hrvatsku nakon njenog lanstva u EU potrebno je posjedovanje vaeeg pasoa. Takoe, predstavnici bh. delegacije kroz zavrne pregovore sa predstavnicima Republike Hrvatske i Evropske komisije su zatraili da se i nakon ulaska Hrvatske u EU zadri isti reim prelaska granice sa linim kartama odnosno da dravljani BiH i nakon ulaska RH u EU mogu prelaziti u RH sa linom kartom (eventualno uz posjedovanje evidencijskog obrasca i sl.). U sluaju da ovakav reim bude dogovoren, potrebno je da BiH i RH potpiu Meudravni sporazum, a Vijee ministara inostranih poslova EU potvrdi takav eventualni dogovor. Osim toga, regulativa koja je na snazi i prije ulaska Hrvatske u EU, propisuje da maloljetna djeca koja putuju u pratnji jednog roditelja, osim pasoa moraju imati pisanu saglasnost drugog roditelja, a ona koja putuju u pratnji tzv. treih lica moraju imati pisanu saglasnost oba roditelja.

50. Da li e za ulazak u Hrvatsku nakon to ona postane EU lanica trebati viza?

Nema najava da e bh. dravljani trebati vizu za ulazak u Hrvatsku.

51.Koliko e graninih prelaza BiH imati sa Republikom Hrvatskom kada ona postane lanica EU?
U skladu sa novim Ugovorom o graninim prelazima izmeu BiH i RH, ukupan broj graninih prelaza izmeu dvije drave iznosi 51, od ega je 30 graninih prelaza za meunarodni saobraaj i 21 za pogranini saobraaj.

52.Hoe li biti ukinuta granina kontrola putnika izmeu Hrvatske i Slovenije?

Da, ali ne automatski ulaskom Hrvatske u EU, ve kada Hrvatska stekne uslove za pristupanje engenskom sporazumu. Ukidanje unutranjih granica izmeu Hrvatske i drava lanica ovisie o kasnijoj odluci Vijea Evropske unije.

26

27

53. Na koji nain e granicu sa Hrvatskom prelaziti graani BiH koji ive u pograninim podrujima i svakodnevno prelaze meudravnu granicu?
Graani Bosne i Hercegovine koji ive u pograninom podruju na udaljenosti do 5 kilometara od meudravne granice sa Hrvatskom i imaju prebivalite u neprekidnom trajanju od godinu dana, moi e podnijeti zahtjev za izdavanje pograninih propusnica, sa kojima e prelaziti granicu radi obraivanja posjeda u susjednoj Hrvatskoj. BH dravljanima ovakve propusnice izdavae Ministarstvo unutranjih poslova Hrvatske, a hrvatskim dravljanima Granina policija BiH. U postupku pristupanja RH Evropskoj uniji, Evropska komisija je nametnula obavezu da se svi prekogranini sporazumi usklade sa relevantnim aktima EU. U tom kontekstu, pokrenuti su bilateralni razgovori izmeu RH i BiH u vezi revidiranja postojeih Sporazuma o graninim prelazima i pograninom saobraaju. Pregovore u ime BiH vodi Ministarstvo sigurnosti i Dravna komisija za integrisano upravljanje granicom BiH.

55. Da li e graani BiH prilikom putovanja u Hrvatsku kod sebe morati da imaju odreenu koliinu novca?
Obavezno posjedovanje novca, propisano je za ulazak u drave potpisnice engenskog sporazuma. Obzirom da Hrvatska nije lanica engenskog sporazuma, ova materija je predmet regulacije hrvatskog zakonodavstva. Ulazak, kretanje i boravak stranaca u Hrvatskoj regulisan je Zakonom o strancima. Visina mjesenog iznosa za uzdravanje regulisana je Pravilnikom o statusu i radu stranaca u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj 52/12) i Uredbom o nainu izrauna i visini sredstava za uzdravanje stranca u Republici Hrvatskoj (51/12). Ako je rije o kratkotrajnom boravku (boravak do 3 mjeseca), visina sredstava potrebnih strancu za uzdravanje propisana je lankom 12., stavcima 2., 3. i 4. Uredbe o viznom sustavu (Narodne novine br. 54/2012): Pri ulasku u Republiku Hrvatsku, tijelo nadleno za kontrolu prelaska dravne granice ovlateno je od stranca zatraiti da predoi sredstva za uzdravanje tijekom boravaka u Republici Hrvatskoj i za povratak u dravu iz koje je doao ili za putovanje u treu dravu. Visina sredstava je protuvrijednost 100 po danu predvienog boravka u Republici Hrvatskoj. Ako stranac posjeduje ovjereno garantno pismo fizike ili pravne osobe iz Republike Hrvatske, dokaz o uplaenom turistikom aranmanu ili slinu ispravu, duan je predoiti dokaz o posjedovanju sredstava u protuvrijednosti 50 po danu predvienog boravka u Republici Hrvatskoj.

54. ime je regulisan boravak bh. graana u Hrvatskoj?

Boravak svih stranih dravljana u Hrvatskoj regulisan je Zakonom o strancima (Narodne novine, broj 130/11) koji je u primjeni od 1. januara 2012. godine. Boravak stranih dravljana u Hrvatskoj moe biti kratkotrajan, privremeni i stalan. Rjeenje o boravku stranaca u Hrvatskoj donosi Ministarstvo unutranjih poslova Republike Hrvatske.

56. Kakav je postupak ukoliko saobraajna policija u Hrvatskoj prilikom kontrole kod dravljanina BiH ustanovi nepravilnost na vozilu (npr. slomljen far ili vjetrobransko staklo, samo jedna registarska ploica i sl.)?
Vozila u saobraaju u Republici Hrvatskoj moraju imati ispravne propisane ureaje i opremu, to je odredba Zakona o sigurnosti prometa na cestama nezavisno od propisa Evropske unije. Ukoliko to nije sluaj, voza rizikuje da poini prekraj pomenutog Zakona i dobije prekrajnu prijavu prilikom kontrole saobraaja, a zavisno od prekraja bude i iskljuen iz saobraaja.

28

29

57. Pod kojim uslovima graani BiH mogu ostvarivati zdravstvenu zatitu u Hrvatskoj?
Zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj, te prava i obaveze osiguranika regulisane su Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju Republike Hrvatske. Takoe, na temelju odredbi Sporazuma izmeu BiH i Republike Hrvatske o socijalnom osiguranju, dravljani BiH, lanovi porodice aktivnih osiguranika i korisnici inostranih penzija i invalidnina, te njihovi lanovi porodice koji imaju stalni boravak u Republici Hrvatskoj, koriste puni obim zdravstvene zatite na temelju potvrde o pravu na zdravstvenu zatitu. Svojstvo osiguranika u Republici Hrvatskoj se stie prijavom mjesno nadlenom uredu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). Za putovanja sa kunim ljubimcima (primarno psima i makama) u drave EU, neophodno je posjedovanje pasoa ljubimca, vakcinacija i trajna oznaka (tzv. ipovanje), potvrda o zdravstvenom stanju koju izdaje veterinar (ne starija od 48 sati). Pravila odreenih zemalja Unije, poput Velike Britanije, Irske i vedske dodatno nalau i obavezan boravak ljubimca u karantinu ukoliko on dolazi sa teritorije van EU. Putovanje sa ostalim kunim ljubimcima reguliu nacionalna zakonodavstva drava lanica. Za putovanje s ljubimcem u konkretnu dravu EU, poeljno je konsultovati ovlatenog veterinara.

60. Da li e se diplome sa bosanskohercegovakih fakulteta priz navati u Hrvatskoj nakon to ona ue u EU?
Priznavanje inostranih obrazovnih kvalifikacija u Republici Hrvatskoj podrazumijeva formalno potvrivanje vrijednosti inostrane obrazovne kvalifikacije, odnosno perioda obrazovanja, koje je izdalo nadleno tijelo, u svrhu pristupa obrazovanju ili zapoljavanju. Pravo na priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija imaju hrvatski dravljani, strani dravljani i osobe bez dravljanstva. Priznavanje visokokolskih kvalifikacija i razdoblja studija: a) u svrhu nastavka obrazovanja u RH (akademsko priznavanje i priznavanje razdoblja studija) u nadlenosti je sveuilita, veleuilita i visokih kola b) u svrhu zapoljavanja u RH (struno priznavanje) u nadlenosti je Agencije za znanost i visoko obrazovanje, odnosno njenog Nacionalnog ENIC/ NARIC ureda. Priznavanje specijalizacija i strunih ispita - u nadlenosti resornih ministarstava i strukovnih organizacija. Priznavanje inostranih visokokolskih kvalifikacija radi se na temelju Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih kvalifikacija. Vie informacija na: www.azvo.hr.

58. Kakva je procedura za putovanje sa kunim ljubimcima u Hrvatsku?

59. Mogu li graani BiH u Hrvatskoj voziti automobil sa hrvatskim registarskim tablicama?
Zakonom o sigurnosti prometa na cestama RH, ne zabranjuje se izriito mogunost strancima da voze automobil s hrvatskim registarskim tablicama. Za to je, meutim, potrebno ispunjenje odreenih pretpostavki. Prema odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN br. 67/08, 48/10, 74/11), stranac kojem je odobren privremeni ili stalni boravak u Republici Hrvatskoj i hrvatski dravljanin koji se iz inostranstva vrati u Republiku Hrvatsku, kao i osoblje diplomatskih i konzularnih predstavnitava i misija stranih drava i predstavnitava meunarodnih organizacija u Republici Hrvatskoj, stranih trgovinskih, kulturnih i drugih predstavnitava te stranih dopisnitava, mogu upravljati motornim vozilima na osnovu vaee inostrane vozake dozvole do godinu od dana ulaska u Republiku Hrvatsku.

30

31

61. Pod kojim uslovima e studenti iz BiH moi studirati u Hrvatskoj?

Studij bh. dravljana na javnim fakultetima u Hrvatskoj mogu je ukoliko visokokolska ustanova posjeduje godinju kvotu za prijem studenata stranih dravljana. S obzirom da se kvote razlikuju meu fakultetima i da se mijenjaju na godinjoj osnovi, za informaciju o mogunostima i trokovima studiranja na konkretnom fakultetu u Hrvatskoj, najmjerodavnije je direktno se obratiti eljenoj viskokolskoj ustanovi. Prema vaeim propisima Republike Hrvatske, samo oni dravljani BiH koji imaju i hrvatsko dravljanstvo mogu studirati u Hrvatskoj pod istim uslovima kao i domae stanovnitvo. Dravljani BiH koji nemaju hrvatsko dravljanstvo mogu studirati u Hrvatskoj u okviru kvote koja je predviena za strane studente, uz plaanje kolarine. Ulazak Hrvatske u EU ne bi trebao promijeniti navedene prakse u pogledu mogunosti studiranja dravljana BiH u Hrvatskoj. Detaljne informacije o mogunostima studiranja u Republici Hrvatskoj mogue je pronai na Internet stranicama Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta http://www.mzos.hr

63. ta se dogaa ako graanin BiH uestvuje u saobraajnoj nezgodi u Hrvatskoj?

U sluaju saobraajne nesree sa materijalnom tetom, policijski slubenik koji je izvrio uviaj duan je da izda Potvrdu o oteenju vozila dravljaninu BiH, koja je potrebna za prelazak meudravne granice. Sva ostala dokumenta nadlena policijska uprava izdaje na pisani zahtjev vlasnika vozila.

64. Kojim propisima i pod kojim uslovima je regulisano uee motornih i prikljunih vozila registrovanih u BiH u saobraaju na teritoriji Republike Hrvatske?

62. Kada e Hrvatska postati lanicom engenskog sporazuma?

lanica engen zone drava postaje kada potpuno usvoji engenski informacioni sistem (SIS) za kontrolu osoba, granica, izdavanje viza itd. Samim pristupanjem Uniji Hrvatska e poeti primjenjivati dio engenske pravne steevine, ali nee istovremeno ui i u engenski prostor, nego e ukidanje unutranjih granica izmeu Hrvatske i drava lanica ovisiti o kasnijoj odluci Vijea Evropske unije. U svakoj novoj lanici detaljno se provjerava da li su ispunjeni svi preduslovi (pravni, organizacijski, tehniki itd.), te posebno da li su ispunjeni zahtjevi u vezi s pristupom engenskom informacionom sistemu. Republika Hrvatska je osigurala da, odstupajui od evropskih propisa, a do donoenja odluke Vijea Evropske unije o punoj primjeni odredbi engenske pravne steevine u Hrvatskoj, moe zadrati granine prelaze na zajednikim lokacijama na granici s BiH na kojima granina policija jedne strane kontrolie ulazak i izlazak na teritoriju druge strane. S tim u vezi RH e osigurati da odgovarajui dvostrani sporazumi izmeu RH i BiH predvide da se na graninim prelazima na zajednikim lokacijama moraju potovati naela pravne steevine Evropske unije.

Zakon o sigurnosti saobraaja na putevima Republike Hrvatske utvruje da motorna i prikljuna vozila registrovana u stranoj dravi (BiH) mogu uestvovati u saobraaju na teritoriji Republike Hrvatske samo ako imaju vaeu saobraajnu dozvolu, registarske tablice i meunarodnu oznaku drave registracije ili registarsku tablicu na kojoj su oznake i broj utvreni propisima Evropske unije. Dalje, Zakon o obaveznim osiguranjima u saobraaju Republike Hrvatske utvruje da voza koji vozilom registrovanim u stranoj dravi (BiH) ulazi na teritorij Republike Hrvatske mora imati i valjanu meunarodnu ispravu o osiguranju od automobilske odgovornosti koja vrijedi na teritoriji EU ili neki drugi dokaz o postojanju takvog osiguranja. Za vie informacija o vaeim propisima koji utvruju uee vozila u saobraaju na teritoriji Republike Hrvatske posjetite slubene Internet stranice Hrvatskog auto-kluba (www.hak.hr).

32

33

65. Koji se pozitivni efekti ulaska Hrvatske u EU mogu oekivati u BiH?

Postoji niz prednosti koje lanstvo Republike Hrvatske u EU donosi i BiH. Samo neke od njih su: poveana sigurnost granice; mogunost poveane potranje za radnicima iz nae zemlje; mogunost komuniciranja sa institucijama EU na jeziku jednog od konstitutivnih naroda u BiH. Takoe, iskustvo Hrvatske u procesu usklaivanja zakonodavstva sa pravnom teevinom EU (acquis-em), kao najsveije bie od velikog znaaja za BiH.

66. Da li graani BiH koji imaju i hrvatsko dravljanstvo (dvojno dravljanstvo) imaju ista prava u EU kao i graani Hrvatske?

67. Moe li Hrvatska glasanjem u institucijama EU zaustaviti integraciju BiH?

Ureenje dvojnog i matinog dravljanstva nije regulisano zakonodavstvom Evropske unije. Svaka drava lanica vlastitim zakonima ureuje oblast dravljanstva. Prema Ugovoru izmeu BiH i Republike Hrvatske o dvojnom dravljanstvu (Sl. glasnik BiH broj 10/11), dvojni dravljanin ima i uiva sva prava koja ima i uiva dravljanin ugovorne strane na ijem se dravnom podruju nalazi. U sluaju tzv. pozitivnog sukoba nadlenosti prednost ima ugovorna strana u kojoj dvojni dravljanin ima prebivalite.

68. Da li e stanovnici Hrvatske propisom biti obavezani da uklanjaju korovsku biljku ambroziju?

Odluku o proirenju Evropske unije, odnosno prijemu nove lanice Evropsko vijee donosi jednoglasno. Takoe, Pristupni ugovor moraju ratifikovati parlamenti svih drava lanica, kao i Evropski parlament. Iako do zastoja u integraciji moe doi ulaganjem veta drave lanice u Evropskom vijeu (primjer je nerijeen spor izmeu Makedonije i Grke, u vezi sa nazivom drave), u vanjskoj politici Republike Hrvatske, kao i njenom opredjeljenju za njegovanje dobrosusjedskih odnosa sa dravama regiona nema argumenata koji bi utemeljili ovakvu bojazan. U Hrvatskoj ve postoji obaveza uklanjanja ambrozije. (Tadanje) Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstva RH donijelo je 2007. godine Naredbu o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije Ambrosia artemisiifolia L. (Narodne novine br. 72/2007) kojom se propisuju mjere obaveznog uklanjanja korova ambrozije s ciljem njenog suzbijanja i spreavanja daljnjeg irenja na podruju Republike Hrvatske.

34

35

69. Kolike su kazne za oneienje okolia u Hrvatskoj (bacanje otpatka na ulici npr.)?
Zatita okolia u Hrvatskoj regulisana je Zakonom o zatiti okolia, kao i nizom ostalih zakona i podzakonskih akata, te meunarodnih ugovora koji tretiraju primjerice vazduh, vodu, upravljanje otpadom, hemikalije ili zatiena podruja. Sankcije za prekraje u oblasti zatite ivotne sredine zavise o tome ini li ih pojedinac ili tzv. pravno lice, te o kakvom je prekraju rije. Primjera radi, za odlaganje otpada na mjestima koja za to nisu predviena, Zakonom o otpadu predviena je kazna od 300 do 700 hiljada kuna za pravna lica, te od tri do deset hiljada kuna za pojedince. Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, novane kazne za bacanje otpadaka na cestu kreu se od 1.000 do 15.000 kuna.

71. Hoe li graani BiH koji posjeduju hrvatsko (dvojno) dravljanstvo moi da glasaju za Evropski parlament?
Prema odredbama Ugovora izmeu BiH i Republike Hrvatske o dvojnom dravljanstvu, dvojni dravljanin aktivno i pasivno birako pravo ostvaruje u skladu s unutranjim zakonodavstvom ugovornih strana. U Zakonu o izborima zastupnika iz Republike Hrvatske u Evropski parlament (Narodne novine broj 92/10), navodi se: lanove u Europski parlament biraju, na temelju opeg i jednakoga birakog prava, svi hrvatski dravljani koji imaju birako pravo. Pod istim uvjetima koji vrijede za hrvatske dravljane, lanove u Europski parlament mogu birati dravljani druge drave lanice Europske unije koji imaju prebivalite ili privremeni boravak u Republici Hrvatskoj prema Zakonu o strancima (u daljnjem tekstu: dravljani druge drave lanice Europske unije), ako nadlenom tijelu koji vodi popis biraa podnesu zahtjev za upis u popis biraa najkasnije 30 dana prije dana izbora. Uz zahtjev za upis u popis biraa dravljani druge drave lanice Europske unije duni su predoiti od javnog biljenika ovjerenu izjavu u kojoj je navedeno njihovo dravljanstvo, adresa njihova prebivalita u Republici Hrvatskoj, gdje je to primjenljivo i mjesto ili izbornu jedinicu u matinoj dravi lanici na kojem birakom popisu je njegovo ime posljednje stavljeno, izjavu da e ostvariti pravo glasa samo u Republici Hrvatskoj i izjavu da nije lien prava glasovanja u dravi lanici Europske unije iji je dravljanin.

72. Po ijim e zakonima suditi hrvatski sudovi, hrvatskim ili EU?

Jo u procesu pridruivanja, drava koja tei lanstvu u EU ima obavezu prilagoavanja vlastitog zakonodavstva pravnoj steevini Evropske unije (acquis-u). Tako e, u konanici, zakonodavstvo EU ulaskom Hrvatske u ovu integraciju postati i hrvatsko nacionalno zakonodavstvo. Direktno e se primjenjivati uredbe EU koje imaju optu primjenu, obvezujue su u cijelosti i direktno se primjenjuju u svim dravama lanicama. Uz to, hrvatski suci e kao izvor prava koristiti praksu Suda EU s obzirom da sve drave lanice imaju obavezu potivati i provoditi praksu Suda EU. Jedinstveni evropski broj za hitne sluajeve je 112. Ovaj sistem pozivanja u sluaju hitnosti u funkciji je i u Hrvatskoj.

70. Ulaskom Hrvatske u EU hrvatski e postati slubeni jezik Unije. ta to znai za BiH imajui u vidu da je hrvatski jedan od tri slubena jezika Bosne i Hercegovine?
Hrvatski jezik e ulaskom Hrvatske u EU, postati njen 24. slubeni jezik. To znai da svi koji se institucijama Evropske unije obrate na hrvatskom jeziku, imaju pravo dobiti povratnu informaciju na istom. Takoe, prevod cjelokupne pravne teevine EU (acquis) bie dostupan na hrvatskom jeziku u Slubenom glasniku EU EUR-lex.

73. Koji broj pozvati u hitnom sluaju u Hrvatskoj?

36

37

74. Da li e cijene roaminga u mobilnom telefonskom saobraaju za brojeve koje pruaju operateri u Hrvatskoj porasti ili pasti ulaskom Hrvatske u EU?
Trenutno je u EU na snazi Uredba (EU) br. 531/2012 Evropskoga parlamenta i Vijea od 13. juna 2012. o roamingu u javnim pokretnim telefonskim mreama unutar Unije. Tarife po toj Uredbi za odlazne pozive u roamingu unutar EU (bez PDV-a) trenutno smiju iznositi maksimalno 29 eurocenta po minuti, 8 eurocenta za prijem poziva i 9 eurocenta za slanje SMS-a, dok je prijem SMS-a besplatan. tovie, Uredba predvia i daljnje smanjivanje tih maksimalnih doputenih tarifa, tako da e od 1. jula 2013. za odlazne pozive iznositi 24 eurocenta, za dolazne pozive 7 eurocenta i za slanje SMS-a 8 eurocenta. Od 1. jula 2014. iznosie 19 eurocenta za odlazne pozive, 5 eurocenta za dolazne pozive i 6 eurocenta za slanje SMS-ova. Ovo su maksimalni iznosi, a telekom operaterima u dravama lanicama se ostavlja mogunost regulacije cijena u ovom okviru. Te maksimalne iznose trebalo bi usporediti s trenutnim roaming cijenama operatera u RH da bi se vidjelo hoe li one porasti ili pasti. Cijene robe zavise od mnogo faktora, poput trokova proizvodnje, transporta, mare, ponude i potranje na tritu i sl. Iz tog razloga lanstvo u EU samo po sebi ne donosi ni rast ni pad cijena. Meu dravama iz proirenja 2004. samo je u Sloveniji u prvoj godini lanstva zabiljeen rast potroakih cijena, ali i istovremeni rast plata u privatnom sektoru. Analize u Hrvatskoj predviaju porast trokova energije u domainstvima, poreza na fosilna goriva i poreza na akciznu robu.

75. Hoe li u Hrvatskoj sve poskupjeti nakon ulaska u EU?

76. Zato BiH nije ula u EU prije Hrvatske?

Iako je mogue pomisliti da na ovo pitanje ima onoliko odgovora koliko i miljenja, tano je da Republika Hrvatska postaje lanicom EU prije nego BiH, jer je prije nego BiH ispunila kriterije za lanstvo.

38

39