Historija menadzerskih koncepata u podrucju biblioteckih i info.

sluzbi Razvoj bibliotekih informacijskih slubi i usluga uslovljavao je i razlicitu primjenju menadzerskih vjestina. Svaka od formi biblioteka zahtijeva specifian nain upravljanja i promjenu menaderskih koncepata: papirna biblioteka,automatizirana biblioteka,digitalna biblioteka, digitalni repozitoriji. Zajedniko svim tipovima biblioteka: sakupljanje, organiziranje, ouvanje, predstavljanje... Biblioteke nude usluge s cilje prepoznavanja potreba svih clanova zajednice u kojoj djeluje. Bez klijenata, korisnika biblioteka ne bi postojala. Upravljanje bibliotekom ili nekom drugom informacijskom ustanovom zahtjeva iste vjestine kao i upravljanje bilo kojom drugom organizacijom, bez obzira da li se radi o profitnim ili neprofitnim organizacijama. Na drugoj strani biblioteke i informacijske sluzbe posjeduju funkcije i odlike koje ih cine drugacijima u odnosu na druge organizacije. Takoer biblioteke i informacijske ustavnove su obicno dio neke vece organizacije, skolskog sistema, akademske institucije, ili neke profitne organizacije. Veoma je bitna i interakcija okoline sa bibliotekom. Biblioteke su usluzna djelatnost stoga se jako puno paznje poklanja korisnicima i menadzerskim aktivnostima. etiri perioda razvoja biblioteckih menadzmentskih koncepata: prednauni period,nauni menadment,menadment ljudskih odnosa,period sinteze. Prednaucni period biblioteckih koncepata Vecina biblioteka je bila suocena sa autoritativnim pristupom menadzmentu. Promjene su se odvijale polahko, a vecinu odluka donosio je direktor bez udjela ostalog osoblja. S obzirom da je bilo rijeci o malim organizacijama ovakvo vodstvo bilo je moguce. Ovakav pristup smatra se tradicionalnim. Naucni period bibliote.koncepata U ovom periodu informacijski strucnjaci pocinju da proucavaju naucni menadzment s cilje da pronau odreene tehnike koje bi odgovarale njihovoj organizaciji. U ovom periodu fokus je bio na aktivnosti i objektima vise nego na subjektu. Menadzeri se vise orijentiraju na aktivnosti nego na osoblje. Zabrinutost nije bila orijentisana na stvaranje adekvatne veze ljudi i zadataka. Period Menadzmenta ljudskih odnosa u kontekstu bib.konceptaOvaj period oznacava prelazak na fazu koja ne ukljucuje samo direktorsku kontrolu, nego ukljucuje barem ako ne cijelo onda dio profesionalnijeg osoblja. U bibliotekama ovaj period donio je demokratsku administraciju, sudjelovanje, korist zajednica i sudjelovanje u donosenju odluka od strane osoblja. Period sinteze u kontekstu bib.koncepta U ovom periodu menadzeri biblioteka nastoje ici u korak sa razvojima menadzerskih tehnika u profitnim organizacijama, kao i povremeno implementirati iste ideje u svoje organizacije. Neke od tih ideja nisu dugo trajale, a neke su se uklopile u tradicionalne pristupe upravljanja. Specificnosti informacijskih ustanova Jedna od osnovnih odlika biblioteka jeste ta da je biblioteka neprofitna organizacija. Dvije osnovne implikacije su: 1.finansijski resursi za neprofitne organizacije dolaze iz izvora van sam organizacije 2.neprofitne organizacije su javne, a ne privatne ustanove i kao takve

podlozne su javnom propitivanju. Stoga su ekonomski uvjeti i politike odluke vodei faktor slabog poslovanja za ove ustanove. Iako je vrlo dugo glavni princip rada bio pruzanje besplatnih usluga, danas se usluge sve cesce vrse uz naplatu. S obzirom da su dio politickog procesa mnoge menadzerske aktivnosti imaju granice prilikom obavljanja poslova koje u privatnom sektoru inace ne postoje. Svaka usluga u biblioteci je dio neke vece organizacije. Biblioteka kao birokratija Neprofitne organizacije imaju karakteristike koje je Max Weber oznaio kao birokratske: 1. kontinuirana organizacija zvaninih djelatnosti definirana pravilima 2. specifina sfera kompetencija 3. organizacija ureda slijedi princip hijerarhije 4. specijalna obuka je neophodna. To je svojevrsni oblik cjeloivotnog uenja 5. jasno definirana slubena i drutvena pozicija 6. potpuno odsustvo odobravanja oficijelne pozicije od strane obaveznika 7. vanost administracije pravilnici, odluke... Biblioteke i arhivi posjeduju odreene standardizirane prakse. Pravila, ukoliko se koriste racionalno i pravedno osiguravaju jednak tretman za sve. Biblioteke obicno imaju duznost da pruzaju usluge odreenim skupinama korisnika. Iako bibliotecke ustanove posjeduju odreene tehnicke norme koje se moraju ispostovati, neke biblioteke su uspjele da razviju nove i alternativne menadzerske pristupe, ali vecina jos uvijek funkcionise sa jedinm covjekom na celu organizacije koji odlucuje kako ce organizacija poslovati, dok hijerarhija osoblja svakako postoji. Tipicna bibliotecka organizacija uklapa se u Weberove karakteristike birokratije i kada se njome upravlja korektno rezultat je efektivna, racionalna i humana usluga. Nijedna organizacija nije dobra ili losa sama po sebi, ljudi koji su ukljuceni u rad organizacije utiu na njene pozitivne i negativne karakteristike. Potpune profesije i poluprofesije Etzioni opisuje dvije kategorije profesija: pune profesije i poluprofesije. Puna profesija zahtjeva 5 godina strucnog obrazovanja, a poluprofesija manje od 5 godina. Informacijske organizacije se uklapaju u definiciju poluprofesionalnosti, meutim cak i u poluprofesionalnim organizacijama postoje problemi koji se ticu menadzmenta. U ovakvim organizacijama kontrola nad osobljem vrsi se u vise faza nadziranja.