Boije ime el-Gaffr (( ( ) Onaj koji mnogo prata Rahmetli hadi ejh Fejzulah efendija Hadibajri kae:

Onaj koji prata sve i bez mjere. Vrijednost ovog Imena je to na dunjaluku pokriva sve sramote. Od Svoje
dobrote i na ahiretu oprata grijehe. Opominjui svoj narod, preklinjui ih da se prou grijeha, nepravde, nepotenja i neoslunosti prema uzvienome Allahu, hazreti Nuh, alejhisselam, rekao je:

Traite od Gospodara svoga oprosta jer On, doista, mnogo prata (Gaffren).
(Kuran, sura Nh, ajet 10.) Kompletan Kuran, hazreti Pejgamberovi, alejhisselam, hadisi, kompletan islamski nauk, prepuni su govora o Boijemu oprostu. Koliko god se ovjek ogrijeio, ta god radio, koliko god se od uzvienoga Gospodara udaljio, pokaje li se, pokua li naknaditi nainjenu tetu, koliko to moe, uvjerit e se da je uzvieni Allah elGaffr Onaj koji mnogo prata. Kada se kae magfiret (oprost), misli se na elju da uzvieni Allah grijehe i poskliznua Svoga roba oprosti. Magfiret ini uzvieni Allah svoje robove, kada se pokaju i to iskreno zamole, ali i ovjek moe opratati, ali ne grijehe, niti svoje niti tue, ve moe samo prelaziti preko nepravdi njemu uinjenih. Uzvieni Allah oprost Svojim robovima ne daje iz svoje slabosti, jer On sve moe, ve upravo suprotno, iz svoje snage i siline (el-Izza). Tako i ovjek, oprosti li drugome nepravdu koju mu je nainio, a realno i nije u mogunosti drugaije postupiti, to se ne smatra oprostom. Kada je osoba u stanju drugoga erijatski primjerno kazniti (podnoenjem tube nadlenom sudu), ali ipak to ne uini elei ili da tako njoj Uzvieni oprosti grijehe, ili elei probuditi iskrenu ljudsku ljubav izmeu sebe i ovjeka koji joj je nepravdu uinio, ili, jednostavno, eli pridonijeti miru, stabilnosti i zrelosti drutva, tada se moe rei da je ta osoba oprostila nekome nepravdu koja joj je nanijeta. Allahovo Lijepo Ime Onaj koji mnogo prata ima znaenje sakrivanja grijeha i mahana Njegovih robova. Kada ovjek uprlja odjeu, ne moe izbrisati sm dogaaj koji je prouzroio tu uprljanost. Ono to radi jeste pranje odjee, i tako stie mogunost ponovnoga kretanja u nekada uprljanoj ali sada ponovno istoj odjei. Iz ljudskog srca ne moe se izbrisati grijeh, ne moe se na grijeh zaboraviti, ne moe se na pravu bol potpuno zaboraviti. Te stvari ostavljaju stalnoga traga na srcu. Ali se ienjem srca, snaga te prljavtine uklanja pa ovjek na svome srcu moe opet osjetiti trag manifestiranja Lijepih Boijih Imena i Atributa. Uzvieni Allah, el-Gaffr, ne ini da ovjek na prethodno poinjeni grijeh zaboravi, ve ovjeku daje dar ponovne mogunosti kroenja i hodanja putem konanoga spasa. El-Gaffr ne dozvoljava da mahane ovjeka i drugi saznaju. Manifestiranje Boijeg Lijepog Imena el-Gaffr ovjeka uvodi u ponovnu drutvenu ravnoteu, prikrivajui ovjekovu stvarnost, njegovu unutranjost, izvanjskim izgledom, izvanjskim, pojavljenim, tragovima. Tako niko ne zna ta je stvarno u dui onog drugog. A ako nam Uzvieni i poalje kakav znak, kakav iaret, ne upozna nas detaljno s mahanama drugog, ve nas samo upozori da napravimo jedan otklon od njega. Moemo samo zamisliti, ta kada bi neko saznao stvarno sve to krijemo u sebi? Sve nae slabosti, sve nae namjere, sve nae misli. Iskreni vjernik treba uzvienome Gospodaru zahvaljivati na ovome daru, stidjeti se svoga Gospodara, i uvijek biti svjestan da mogunost skrivanja pravih nas iza maski naeg lica, pojave i rijei, treba sluiti radi irenja pravde i ljubavi u drutvu, a nikako da se zlim, podlim, namjerama prikrivenim lanim smijekom, lijepim odijelom i oparavajuom elokventnou drugima pakosti i vlastite slabosti jo produbljuju. Istigfar (oprost) uvijek ide u paru s tevbom (pokajanjem). A nije za svakoga, i nije za sve, i nije u svim prilikama jednak. Shodno iskrenosti pokajanja, stvarnoj jaini elje za oprostom, i nain uenja istigfara razliit je. Hazreti Davud (David), alejhisselam, nainivi jedan propust i nakon to mu meleci ukazae na pogreku, u potpunosti je shvatio tu kunju: pa oprost od Gospodara svoga zamoli, pade licem na tle i pokaja se. (Kuran, sura Sd, ajet 24.) Na toj seddi, kako se prenosi, ostao je ravno etrdeset dana. Bez prestanka je plakao, tako da mu je pod glavom niknuo cvijet. Niti je ta jeo, niti je ta pio. S naeg gledita to je nemogue, ali, kao iskren Boiji rob i kao pravi poslanik, ophrvala ga je uinjena pogreka; srce mu je reklo da je jedinu pravu ljubav svoga Gospodara, moda iznevjerio. Ustao je sa sedde tek kada mu je uzvieni Allah objavio: I Mi smo mu to oprostili, i on je, doista, blizak Nama i divno prebivalite ga eka.

(Kuran, sura Sd, ajet 25.) U Kuranu je navedeno mnogo dova za oprost. Kae se da je najbolja, najvelikodunija, dova hazreti Ibrahima (Abrahama), alejhisselam:

Gospodaru na, oprosti meni, i roditeljima mojim, i svim vjernicima na Dan kad se bude polagao
raun! (Kuran, sura Ibrhm, ajet 41.) Jedna od tih nesebinih dova je i dova hazreti Nuha (Noe), alejhisselam: Gospodaru moj, oprosti meni, i roditeljima mojim, i onome koji kao vjernik u dom moj ue, i vjernicima i vjernicama, a nevjernicima samo propast poveaj. (Kuran, sura Nh, ajet 28.) Za ljude mole ak i mubarek meleci:

Gospodaru na, Ti sve obuhvata milou i znanjem; zato oprosti onima koji su se pokajali i koji
slijede Tvoj put i sauvaj ih patnje u vatri! (Kuran, sura Mumin, ajet 7.) U Kuranu je zabiljeena i zajednika dova muslimana:

Gospodaru na, oprosti nama i brai naoj koja su nas u vjeri pretekla i ne dopusti da u srcima
naim bude imalo zlobe prema vjernicima; Gospodaru na, ti si, zaista, dobar i milostiv! (Kuran, sura el-Har, ajet 10.) Uzvieni Allah bira ono to je dobro u ovjekovu srcu i to otkriva drugim ljudima, a ono to je runo i loe, to od drugih krije, i za to znaju samo taj ovjek i uzvieni Gospodar. Takav treba biti i ovjek ije je srce izloeno djelovanju ovog Boijeg Imena. Drugima prata nepravdu, kao to njemu uzvieni Bog prata, i od drugih prenosi samo ono to je lijepo i dobro, a rune stvari prikriva. Vezanje za ovo Boije Ime (tealluk), ogleda se u ovjekovoj potrebi da ga uzvieni Allah sakrije od nesrea drugog, vjenog, ivota. Spoznaja ovog Lijepog Boijeg Imena (tehakkuk) ogleda se u jasnom vienju dara egzistencije svim stvorenjima, a ujedno i sakrivanje njihovih relativnih, posuenih, egzistencija od sagorijevanja uslijed manifestiranja Slav ljepote Boijega Lica (Subhtu Vedhih). Kienje odrazima manifestiranja ovog Boijeg Lijepog Imena (tehalluk), ogleda se, kao to smo ve spomenuli, u tome da rob prikriva kod drugih ono to bi volio da kod drugih bude o njemu skriveno. Da pokrije svoju duu od suprotstavljanja naredbama i zabranama uzvienoga Allaha. Imadne li ovjek kakvo novo duhovno iskustvo, a za koje zna da ga drugi ne poznaju i da ga ne bi mogli shvatiti, treba ga prikriti, dok mu Istiniti jasno ne naredi drugaije. Za postizanje Boijega oprosta trai se makar minimalan napor Boijega roba. Hazreti Kuejri navodi jednu predivnu predaju: Neki ovjek osuen je da gori u Vatri. Kada je preao treinu puta prema Vatri, okrenuo se. Potom je nastavio dalje, pa kada je preao drugu treinu puta, ponovno se okrenuo. Nastavio je i dalje i kada je doao na sam kraj puta, ponovno se okrenuo. Tada ga uzvieni Allah upita, mada On sve zna:

Zato si se okretao na putu prema Vatri?

ovjek odgovori:

Prvi put se sjetih Tvojih rijei: Gospodar tvoj mnogo prata i neizmjerno je milostiv. (18:58). Tako mi se
pojavi nada da e me, moda, ipak spasiti. Kada preoh i drugu treinu, ponovno mi naumpadoe Tvoje rijei:a ko e oprostiti grijehe ako ne Allah? (3:135). Tada mi se nada u spas jo vie povea. Konano, na kraju putu ponovno mi naumpadoe Tvoje rijei: Reci: O robovi Moji koji ste se prema sebi ogrijeili, ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah e, sigurno, sve grijehe oprostiti. On, doista, mnogo prata i On je milostiv. (39:53). Nada mi se potpuno raspali, nada u Tvoj oprost i Tvoju milost. Tada mu uzvieni Allah ree:

Idi, oprostio sam ti!

Navodei slijedei ajet: Onaj ko kakvo zlo uini ili se prema sebi ogrijei pa poslije zamoli Allaha da mu oprosti nai e Allaha da prata i da je milostiv. (4:110), hazreti imam Kuejri navodi tri latife

(prefinjenosti) koje se mogu izvui iz ovog ajeta. Prva latifa potvruje da, iako oprosta treba traiti to ranije, i dok je osoba mlada, ipak, uzvieni Allah prihvaa i pokajanja starih ljudi, makar se pokajali na samom koncu ivota. Niko se ne smije na to oslanjati ali niko ne moe ni iskljuiti mogunost prihvaanja pokajanja i iskanja oprosta starijih. Druga latifa, jasno se vidi veliina Allahove milosti. Naime, iako osoba poini djelom neku nepravdu, za oprost od toga runog ina, dovoljna je samo verbalna molba. Naravno, ona mora biti iskrena. Trea latifa, zanimljivo, kada poini grijeh i zatrai od Allaha oprost, nai e i Allaha, uzvien je: nai e Allaha da prata i da je milostiv. Kako mudro kae hazreti imam Kuejri nije udo to je karavana pronala hazreti Jusufa (Josipa), alejhisselam, u bunaru; udo je kada grijenik zaie oprost a pronae uzvienog Allaha, delle anuhu. Neki ovjek dozivao je uzvienoga Allaha:

Allahu moj, propadoh! Allahu moj, propadoh!

Tada ga Glas dozva s neba:

Nemoj tako, nisi propao. Propao je onaj ko je umro a nije se prethodno pokajao.
Hazreti imam Gazali navodi da je uzvieni Allah podario ovjeku tri vrste oprosta, tri vrste pokrivanja. Prva vrsta jeste to je uzvieni Allah u ovjekovom tijelu sakrio mnogu neist da ju oi ne vide: mokrane kanale, debelo crijevo, vene i arterije i slino. Ko zna kako bismo se jedni prema drugima ophodili da umjesto lijepog osmjeha, lijepih zuba, lijepoga parfema, lijepe kose i pravilnih crta lica, vidimo pretvaranje hrane i vode u krv i izmet. Drugo prikrivanje tie se prikrivanja ovjekovih runih misli i namjera od drugih ljudi. Koliko puta ovjek u sebi opsuje, o drugome runo pomisli. Ko zna, kada bi to odmah bilo javno, da li bi iko od nas imao prijatelja? I tree prekrivanje tie se Boijega opratanja pogreaka i grijeha ljudi. Na hazreti pejgamber Muhammed, alejhisselam, rekao je: Prokleti ejtan je rekao:

Gospodaru moj, Tvoje mi siline, neu prestati zavoditi Tvoje robove sve dok su im due u tijelima!
A Gospodar na to ree:

A tako Mi siline Moje i velianstvenosti Moje, neu im prestati opratati, sve dok od Mene oprost trae.
(hadis, govor hazreti Muhammeda, alejhisselam, biljee Ahmed, Ebu Jala i Hkim, prenosei ga od hazreti Ebu Seida) Rahmetli hadi ejh Fejzulah efendija Hadibajri za ovo Lijepo Boije Ime kae:

Ui se poslije dume-namaza po stotinu puta, redovno poslije svake Dume.

Rahmetli doktor Abdul Halim Mahmud jo kae:

Koristi od ovoga Imena za roba jesu to uzvieni Allah oprata onome ko ovo Ime ui, prikriva njegova loa
djela, i daje mu fiziku ljepotu. Uenjem ovoga Imena, mijenja se ovjekova dua, i smiruje onaj ko se na tebe naljutio. A Allah dragi, opet, najbolje zna.