ISPIT SAVJESTI1 pomo u pripremi tzv. velike (ili ivotne) ispovijedi Sv.

Ignacije predlae odmah nakon vjebi Prvoga tjedna obaviti veliku ispovijed, ak i onima koji se redovito ispovijedaju i to zbog tri koristi: 1. premda onaj koji se svake godine ispovijeda nije duan izvriti veliku ispovijed, ipak, ako je obavi, ima veu korist i zasluge jer trpi veu bol zbog svojih grijeha i zbog zloe cijeloga svoga ivota; 2. budui da se u takvim duhovnim vjebama dublje upoznaju grijesi i njihova
1

Ovaj se ispit savjesti ne preporuuje rabiti bez savjetovanja sa sveenikom, redovnikom, redovnicom ili teoloki obrazovanim laikom upuenim u pitanja savjesti i sakrament pomirenja.

zloa nego u vrijeme kad se ovjek ne bavi toliko stvarima svoje nutrine, sada e, poto ih je bolje upoznao i pretrpio veu bol zbog njih, otuda crpsti veu korist i zaslugu nego prije; 3. dosljedno tome, budui da se bolje ispovjedio i raspoloio, sposobniji je i pripravniji primiti Presveti sakrament, a to mu primanje pomae ne samo da ne padne u grijeh ve ga i uzdrava u rastu milosti. [DV 44]2

Kratica DV oznaava tekst Duhovnih vjebi Ignacija Lojolskoga. Tekst Duhovnih vjebi napisan je kao niz biljeaka, pa brojka uz kraticu DV oznaava broj biljeke.

Ovaj popis treba posluiti samo kao pomo u ispitivanju savjesti. On nije popis grijeha, osobito nije popis tekih grijeha. Je li neka stvar grijeh ne ovisi samo o 1. naravi stvari, nego i o tomu 2. koliko je osoba svjesna da ini grijeh te 3. koliko ona svojom voljom na tu stvar pristaje. O ista tri imbenika ovisi teina grijeha. Smrtni je grijeh onaj koji zadovoljava sva tri sljedea uvjeta: 1. objekt mu je teka stvar, 2. uinjen je pri punoj svijesti i 3. uinjen je slobodnim pristankom. (usp. KKC 1857) 3 Laki se grijeh ini u sljedeim sluajevima: 1. kada je objekt grijeha laka stvar, 2. kada se u lakoj stvari ne obdrava mjera koju propisuje moralni zakon ili 3. kada se moralni zakon kri u tekoj stvari,

Kratica KKC oznaava tekst Katekizma Katolike crkve. Brojka uz kraticu KKC oznaava odjeljak teksta KKC-a.

ali bez pune svijesti i bez potpunog pristanka. (usp. KKC 1862)4 Osim navedenoga, dobro je imati na umu da savjest nije uvijek dobar sudac jesam li u neemu zgrijeio ili nisam. Ako mi savjest nije dobro odgojena, grijeit u a da me savjest zbog toga ne grize. Odgovorni smo za ine za koje nas savjest ne
4

Evo dva primjera koja oslikavaju je li odreeni in grean ili nije, i koliko je grean. Prvi primjer. Nije isto uvam li kipi nekoga poganskoga boga kao uspomenu na dragu osobu koja mi je taj kipi darovala ili zato to vjerujem da mi taj kipi (ili bog kojega on predstavlja) donosi sreu. Iako je naizgled stvar ista: u svojoj kui imam kipi nekoga poganskoga boga, posve je mogue da u prvome sluaju nema grijeha (jer nije ispunjen uvjet namjere), a da ga u drugome ima (jer se osoba klanja drugome bogu). Drugi primjer. Uzmimo da sam nekomu ukrao jabuku. Ako sam ju ukrao uzgajivau jabuka koji ih ima na tone, rije je o lakoj stvari, pa onda i o lakomu grijehu. Ako sam jabuku ukrao umiruemu od gladi, rije je o tekomu grijehu.

optereuje zato to se nismo pobrinuli da nam savjest bude dobro odgojena. Ako ustrajemo u tomu da ne odgajamo savjest, ona moe postati gotovo slijepa.5 Za ono to prepoznajem kao svoj grijeh nastojim u poniznosti odrediti koliko sam puta to uinio (namjerno ni umanjivati ni uveavati). Takoer, nastojim u glavnim tokama ocrtati prilike u kojima sam poinio neki grijeh kada u dobroj vjeri ocjenjujem da su okolnosti utjecale na teinu grijeha.

Dogaa se da moralna savjest bude u neznanju i donosi pogrene sudove o inima koje treba izvriti ili su ve izvreni. To se neznanje esto moe pripisati osobnoj odgovornosti, a dogaa se kad se ovjek malo brine da trai istinu i dobro, i kada savjest zbog grene navike pomalo postane gotovo slijepa. U takvim sluajevima osoba je kriva za zlo koje ini. (KKC 1790-1791).

I. Deset Bojih zapovijedi 1. Ja sam Gospodin Bog tvoj, nemaj drugih bogova uz mene. 1. jesam li se ogrijeio o vjeru: jesam li hotimino sumnjao 6 u neku boansku osobu ili Presveto Trojstvo; nevjera 7 ;

Hotimina sumnja o vjeri zanemaruje ili odbija drati istinitim ono to je Bog objavio i to Crkva predlae vjerovati. Nehotina sumnja znai kolebanje u vjeri, potekou nadvladati prigovore vezane uz vjeru, ili pak tjeskobu izazvanu njezinom nejasnoom. Sumnja koja se njeguje moe dovesti do duhovnog sljepila. (KKC 2088)
7

Nevjerovanje je zanemarivanje objavljene istine ili hotimino odbijanje pristati uz nju. (KKC 2089)

krivovjerje8; otpad9; raskol10. 2. jesam li oajavam11 li se ogrijeio o ufanje:

Krivovjerje je uporno nijekanje, poslije primljenog krtenja, neke istine koja treba da se vjeruje boanskom i katolikom vjerom ili uporno sumnjanje u nju. (KKC 2089; Zakonik kanonskoga prava 751)
9

Otpad je potpuno odbacivanje kranske vjere. (KKC 2089; Zakonik kanonskoga prava 751)
10

Raskol je uskraivanje podlonosti vrhovnom sveeniku ili zajednitva s lanovima Crkve koji su mu podloni. (KKC 2089)
11

Oajem se ovjek prestaje nadati svome osobnom spasenju od Boga, pomoi da ga postigne ili oprotenju grijeha. Tako se suprotstavlja Bojoj dobroti, pravednosti jer Gospodin je, doista, vjeran svojim obeanjima i njegovu milosru. (KKC 2091)

ili sam preuzetan12 3. jesam li se ogrijeio o ljubav: jesam li ravnoduan 13 , nezahvalan 14 , mlak 15 ,

12

Dva su oblika preuzetnosti. Ili je ovjek preuzetan po tome to precjenjuje svoje moi (te se nada da se moe spasiti bez nebeske pomoi), ili po tome to neopravdano rauna na svemo i milosre Boje (nadajui se da e postii oprotenje bez obraenja i slavu vjenu bez zasluge). (KKC 2092)
13

Ravnodunost ne mari za Boju ljubav ili odbija da o njoj vodi brigu; ne priznaje da je Bog onaj koji ljubi prvi i nijee snagu te ljubavi. (KKC 2094)
14

Nezahvalnost proputa ili odbija priznati Boju ljubav i uzvratiti Bogu ljubav za ljubav. (KKC 2094)
15

Mlakost je kolebanje ili nemar odgovoriti Bojoj ljubavi; moe ukljuivati odbojnost predati se dinamizmu ljubavi. (KKC 2094)

nehajan ili duhovno lijen 16 , mrzim li na Boga17

16

Nehaj ili duhovna lijenost dolazi dotle da otklanja radost to dolazi od Boga i da osjea odbojnost prema boanskom dobru. (KKC 2094)
17

Mrnja na Boga nastaje iz oholosti: oprena je ljubavi prema Bogu, iju dobrotu nijee, ak se usuuje proklinjati ga kao onoga koji zabranjuje grijehe i udara kaznama. (KKC 2094)

Gospodinu Bogu svom se klanjaj 4. tujem li Boga: klanjam 18 li mu se, molim li mu se (ista srca i redovito), rtvujem19 li mu,
18

Klanjati se Bogu znai priznati ga kao Boga, kao Stvoritelja i Spasitelja, Gospodina i Gospodara svega to postoji, kao beskonanu i milosrdnu Ljubav. []. (KKC 2096) Klanjati se Bogu znai priznati, s potovanjem i posvemanjom podlonou, nitavilo stvorenja, jer ono ne postoji doli po Bogu. Klanja se Bogu znai hvaliti ga, kao Marija u hvalospjevu Velia, uznositi ga a sebe ponizivati, sa zahvalnou ispovijedajui da je uinio velike stvari i da je njegovo ime sveto. Klanjanje jedinom Bogu oslobaa ovjeka od zatvaranja u sebe, od ropstva grijehu i idolopoklonstva prema svijetu. (KKC 2097)
19

Prava je rtva svaki in koji se vri da svetim zajednitvom prianjamo uz Boga () i da tako mognemo biti blaeni. (KKC 2099) Vanjska rtva, da bude vjerodostojna, mora biti izraz duhovne rtve: rtva Bogu duh je raskajan (Ps 51,19) Milosre mi je milo, a ne rtva! (Mt 9,13; 12,17). (KKC 2100)
10

odravam li obeanja20 i zavjete21 koje sam mu dao 5. jesam li komu uskratio vjerske slobode22

20

To se odnosi na obeanja dana u krtenju i potvrdi, enidbi i reenju te na obeanja iz osobne pobonosti: neko djelo, molitvu, milostinju, hodoae i sl. Crkva moe dati oprost od obeanja zbog primjerenih razloga. (usp. KKC 2101 i 2103)
21

Zavjet je promiljeno i slobodno Bogu dano obeanje o moguem i veem dobru. Crkva moe dati oprost od zavjet zbog primjerenih razloga. (usp. KKC 2102 i 2103)
22

Nikoga se u vjerskoj stvari ne moe primoravati da radi protiv svoje savjesti niti ga sprjeavati da djeluje po svojoj savjesti, privatno ili javno, sm ili s drugima. To pravo na slobodu imaju i oni koji ne trae istinu niti uz nju nastoje prianjati. (usp. KKC 2106)

11

Nemoj imati drugih bogova uz mene 6. jesam li praznovjeran 23 , klanjam li se idolima24

23

Praznovjerje je, na neki nain, izopaena pretjeranost religije, [] zastranjenje religioznog osjeaja i djela koja iz njega izviru. Moe se takoer prikazati pod maskom tovanja pravog Boga, npr. kad se nekim djelima, inae ispravnim ili nunim, pridaje gotovo magina vanost. Pripisivati djelotvornost molitvama i sakramentalnim znakovima samo u njihovoj tvarnosti, a ne pazei na nutarnje raspoloenje koje zahtijevaju znai upasti u praznovjerje. (KKC 2110 i 2111)
24

Idolopoklonstvo se ne odnosi samo na krivo pogansko bogotovlje. Ono ostaje stalna napast za vjeru. Sastoji se u tom da se uini bogom ono to nije Bog. Idolopoklonstvo je kad ovjek asti i tuje neko stvorenje namjesto Boga, bilo da je rije o bogovima ili zlodusima (npr. sotonizam), ili o moi, uitku, rasi, precima, dravi, novcu, itd. (KKC 2113)

12

7. jesam li sudjelovao u gatarskim ili magijskim inima25

25

Sva su djela magije i aranja teka povreda kreposti bogotovlja. Njima se nastoji stei nadnaravna mo nad blinjim, a ona nije opravdana niti kada se drugomu eli takvom moi pribaviti zdravlje. Jo su vie na osudu takva djela kada se ine s namjerom da se drugomu nakodi ili kada se njima eli postii zahvat zloduh. Crkva upozorava vjernike da se uvaju spiritizma. Osuuje se i noenje amajlija. Pri koritenju tzv. tradicionalnih lijekova ne opravdava se zazivanje zlih sila niti iskoritavanje lakovjernosti drugoga (kada mu se daju terapije za koje se zna da nisu djelotvorne). (usp. KKC 2117)

13

8. jesam li poinio koji grijeh bezvjerja: jesam li iskuavao Boga 26 ,poinio svetogre27, simonijski28 in

26

Iskuavanje Boga jest u tome da se, rijeima ili djelima, stavlja na kunju njegova dobrota i svemo. [] Izazov koji se krije u iskuavanju Boga vrijea tovanje i pouzdanje koje dugujemo svome Stvoritelju i Gospodinu. U njemu je uvijek pritajena sumnja u njegovu ljubav, providnost i mo. (KKC 2119)
27

Svetogre jest obeaivanje sakramenata i drugih bogoslunih ina, kao i osoba, predmeta i mjesta Bogu posveenih, ili nedostojno postupanje s tim stvarima i inima. Svetogre je teak grijeh osobito kad je poinjeno protiv Euharistije, jer je u tom sakramentu sutinski prisutno smo tijelo Kristovo. (KKC 2120)
28

Simonija je kupovanje i prodavanje duhovnih stvari. [] Nemogue je prisvajati duhovna dobra i s njima postupati kao vlasnik ili gospodar, jer im je izvor u Bogu. Mogue ih je samo kao ist dar primiti od Boga. (KKC 2121)

14

9. jesam li poinio grijeh bezbotva (ateizma)29 ili agnosticizma30 10. pripisujem li sebi ili komu drugomu osim Bogu darove koje uivam: slobodu, pamet, zdravlje, sposobnosti, ljepotu 11. je li mi sredite ivota Bog ili netko drugi, npr. ja: moji planovi, elje, uspjeh, zdravlje i drugo 12. pokuavam li pod krinkom rada za Boga zapravo postii vlastiti uspjeh i zadovoljstvo

29

Bezbotvo (ateizam) ima vrlo razliite oblike, a uvijek se sastoji u odbacivanju ili nijekanju postojanja Boga. (usp. KKC 2124 i 2125)
30

Agnosticizam ima vie oblika, a sastoji se u doputanju da postoji onostrano bie (Bog), ali da se ono ne moe objaviti i o kojemu nitko nita ne moe rei. Moe se sastojati i od bjeanja od problema postojanja uope, od tuposti moralne savjesti. (usp. KKC 2127 i 2128)

15

13. traim li u Bogu Njega kao osobu ili ono to mi On moe dati npr. dobar i uspjean ivot, odreene karizme i sl. 14. nastojim li upoznati bolje svoju vjeru primanjem pouke (osobito itanjem Sv. Pisma i Katekizma Katolike crkve), sluanjem, pounim razgovorom, izbjegavanjem onoga to vjeri moe koditi 15. nastojim li oko odgoja svoje savjesti 16. jesam li imao hrabrosti priznati se kraninom u drutvu i tako se ponaati 17. drim li Boga odgovornim i optuujem li u svom srcu Njega za svoje loe stanje, protivtine na koje nailazim i nepovoljne okolnosti u kojima ivim 18. poputanje strastima ili njegovanje strasti 19. ako sam na neki nain sudjelovao u nekoj nekatolikoj crkvi, neka se ispitam je li to utjecalo na moj odnos prema

16

Katolikoj crkvi i njezinome nauku, prema B. D. Mariji i prema Papi 2. Ne izusti ime Gospodina, Boga svoga uzalud 1. svako neprimjereno sluenje imenom Bojim, Isusa Krista, Djevice Marije i svih svetaca: jesam li obdrao obeanja dana u Boje ime drugima 31 , jesam li psovao ili hulio, spominjao Boje ime u posve obinim uzvicima ili u potapalicama (tzv. bogmanje) 2. krivokletstvo pozivajui se na Boga32

31

Obeanja, u ime Boje dana drugima, zalau Boju ast, vjernost, istinitost i ugled. I zbog pravednosti treba ih odrati. Biti nevjeran tim obeanjima znai zlorabiti ime Boje i, na neki nain, uiniti Boga laljivim. (KKC 2147)
32

Zakleti se ili prisezati znai uzeti Boga za svjedoka onome to se tvrdi. (KKC 2150)

17

3. nastojim li se osloboditi navike psovanja i uzaludnoga spominjanja Bojega imena 3. Spomeni se da svetkuje dan Gospodnji 1. nepohaanje svete mise 33 nedjeljom i zapovijedanim blagdanom 2. rad nedjeljom i blagdanom koji nije nuan (deurstva, javni promet i sl.) i sve ostalo to prijei iskazivanje tovanja Bogu, radost vlastitu danu Gospodnjemu ili potreban odmor due i tijela

33

Zapovijedi sudjelovanja u misi udovoljava se ako se misi prisustvuje na samu nedjelju ili zapovjedani blagdan ili uveer prethodnoga dana i ako je misa slavljena po katolikom obredu. (Zakonik kanonskoga prava 1248)

18

4. Potuj oca i majku da dugo ivi i dobro ti bude na zemlji a) za djecu: 1. za malodobno dijete: jesam li pouljiv i posluan svim razumnim 34 nalozima roditeljima i drugim svojim odgojiteljima (osobito lanovima obitelji, npr. djedu ili baki) 2. za dijete koje se ve osamostalilo: potujem li roditelje i druge sebi pretpostavljene osobe, pitam li ih za savjet; brinem li moralno i materijalno za ostarjele, bolesne ili onemoale roditelje b) odnosi meu braom i sestrama 1. nastojim li da je moj odnos s braom i sestrama ispunjen ljubavlju c) za roditelje u odnosu prema djeci:

34

Ako je dijete u savjesti uvjereno da bi posluh nekoj odredbi bio protivan udoreu, neka ne poslua. (usp. KKC 2217)

19

1. dajem li djeci dobar primjer time to sam posluan volji nebeskoga Oca (ukljuujui i to da pred djecom priznam svoje slabosti) 2. nastojim li oko toga da u mojoj obitelji vlada njenost, opratanje, potovanje, vjernost i nesebino sluenje 3. nastojim li zadovoljiti djetetove materijalne i duhovne potrebe (onoliko koliko mi je mogue) 4. nastojim li oko odgoja djece, osobito u vjeri, krepostima, priuavanju odricanju, ispravnome rasuivanju, vladanju sobom da bi dijete moglo odrasti u slobodi 5. ako Gospodin neko od moje djece pozove ivjeti u djevianstvu (posveenome ivotu ili sveenitvu), prihvaam li taj poziv radosno i zahvalno

20

d) za one koji su se iz valjanih razloga odrekli enidbe35 1. ako sam se zbog valjanih razloga odluio odrei enidbe: ivim li taj izbor radosno i prikazujui pripadajue rtve e) za sve lanove ljudske obitelji 1. ako obnaam graansku vlast: shvaam li svoje dunosti kao slubu blinjima; brinem li o tomu da se svugdje potuje dostojanstvo osobe i naravni zakon; nastojim li oko pravednoga poretka vrednota te da zakoni i propisi ne uvode ljude u napast; nastojim li oko ostvarenja pravednosti 2. za sve graane: prihvaam li one koji su mi nadreeni kao Boje predstavnike i pokoravam li im se zbog Gospodina (usp. 1 Pt 2,13.16); jesam li se nadreenima ipak spreman oprijeti kada pravedno ocjenjujem
35

Meu valjanim razlozima za odreknue enidbe su skrb za roditelje, brau ili sestre, posveenje zvanju.

21

da neki njihov zahtjev teti dostojanstvu osoba i opemu dobru, a osobito kada protuslovi ispravnoj savjesti 36; podupirem li graanske vlasti u ostvarenju svega to je za dobro drutva (npr. plaanje poreza, glasovanje); ljubim li domovinu i sluim li joj (npr. sudjelujem li u njezinoj obrani i zatiti)

36

Gdje javna vlast prelazi granice svoje nadlenosti i tlai graane, oni neka ne uskrauju onoga to od njih doista zahtijeva ope dobro; ali neka im je slobodno protiv zloporabe te vlasti braniti prava svoja i svojih sugraana, u granicama koje zacrtava naravni i evaneoski zakon. (KKC 2242; Gaudium et spes 74)

22

5. Ne ubij 1. ubojstvo ovjeka tjelesno, osim u izvanrednim okolnostima (u obrani vlastitoga ivota, u obrani ivot onih za koje smo odgovorni, u obrani opega dobra obitelji ili graanske zajednice)37

37

Ponekad se u svrhu obrane vlastitoga ivota moe dogoditi ubojstvo napadaa. Takvo je ubojstvo doputeno ako nije posljedica primjene veega nasilja od onoga za koje je napad dao povoda. Za spas se due nije nuno odrei zakonite obrane da ne bismo druge ubili. Zakonita obrana je teka obveza onomu tko je odgovoran za ivote drugih, dobro obitelji i graanske zajednice. Obrana opega drutvenoga dobra trai da se napadaa onesposobi da ini zla. (usp. KKC 2263-2266)

23

2. ne initi ono to nam je mogue da se sprijei ili izbjegne rat38 3. u ratu: ne potivati i neovjeno postupati s neborcima, ranjenim vojnicima i zarobljenicima; initi ita to je oigledno suprotno pravu nekoga naroda39

38

Zakonita obrana vojnom silom (kada se graanima namee pravo i dunost za nacionalnu obranu) mora istodobno zadovoljavati sljedee uvjete: 1. da je teta koju napada ini narodu ili zajednici naroda trajna, teka i izvjesna; 2. da su se sva ostala sredstva kojima bi se tome stalo na kraj pokazala neprimjenjiva ili bezuspjena; 3. da postoje ozbiljni uvjeti uspjeha; 4. da pribjegavanje oruju ne prouzroi zala i nereda veih od zla kojem se eli doskoiti. U ocjenjivanju etvrtoga uvjeta veoma veliku teinu ima mo suvremenih sredstava razaranja. (KKC 2309 i 2310)
39

Slijepa poslunost ne opravdava takve ine. (usp. KKC 2313)

24

4. uiniti bilo to s nakanom da neizravno izazovemo neiju smrt; uiniti neto to uzrokuje iju smrt, makar i nenamjerno 5. ugroavati ivote neodgovornim ponaanjem (npr. u prometu, na odreenim radnim mjestima) 6. uskratiti pomo osobi u opasnosti 7. pobaaj, sredstva koja sprjeavaju zaee ili ubijaju dijete u smom zaetku (spirala, tzv. kontracepcijska pilula i sl.), odobravanje i savjetovanje pobaaja, bilo kakvo sudjelovanje ili omoguavanje izvrenja pobaaja 8. eutanazija i sudjelovanje u eutanaziji 9. samoubojstvo, hotimine misli o samoubojstvu, poputanje napastima na takve misli

25

10. uzrokovati sablazan40 11. ne skrbiti za vlastito zdravlje i zdravlje drugih, promicati kult tijela (neprimjereno uzdizati npr. snagu tijela, njegovu ljepotu) 12. neumjerenost svake vrste: zloporaba jela (pretjerano jedenje ili izgladnjivanje, bulimino ili anoreksino ponaanje), alkohola, duhana, lijekova, iscrpljivanje radom

40

Sablazan je stav ili ponaanje koje druge navodi na zlo moe brata uvui u duhovnu smrt. (KKC 2284) Osobito je teak grijeh kada onaj tko je izaziva djelom ili propustom hotimice navodi druge na veliko zlo. Teka je i kada onaj tko je uzrokuje, npr. svojom slabosti, ima autoritet (oni koji po naravi ili slubi trebaju druge uiti i odgajati).

26

13. ovisnost o drogi, kocki, gledanju TV-a, igranju raunalnih igrica i sl.41

41

Barem jednim dijelom ovisnosti se mogu svrstati i u povredu prve Boje zapovijedi jer mi je u svakoj konkretnoj situaciji kada uzimam neku od nabrojanih tvari ta tvar nasunija potreba od potrebe za Bogom i odluujem se za nju namjesto za Boga. Ovisnost ima i drugi vid, u kojem se moe promatrati kao bolest jer osoba vlada sobom u suenom opsegu. S obzirom da je u zaetku ovisnika ponaanja esto teko odredivo koliko sam svojevoljno i svjesno na njih pristao (ali osoba je rijetko ovisniko ponaanje poela posve bez svoje volje, odnosno prinudno), a koliko su na to utjecale prilike u kojima sam se naao, ispovjedit u to ponaanje i pokajat u se za onaj dio za koji sam pred Bogom po savjesti odgovoran.

27

14. muenje druge osobe ili sebe sma 42 (tjelesno, duevno, duhovno) 15. ne pokloniti dunu panju i njegu umiruima da svoje posljednje vrijeme proive s dostojanstvom i mirom 16. srditi se do mjere da imamo namjeru povrijediti, ozlijediti ili ubiti drugoga; poputati napastima na takve misli 17. hotimino mrziti drugoga ili sebe, ne htjeti komu oprostiti, ne htjeti koga prihvatiti bez moralno opravdanoga razloga (npr. zato to je stranac) 18. nameem li drugima svoju volju, vrijeam li iju slobodu i prava 19. odnosim li se prema komu tako da ga iskoritavam ili bih ga elio iskoristiti kad
42

Kao to nemam pravo muiti, zlostavljati ili ubijati drugu osobu, isto nemam pravo initi niti svojemu tijelu. Ono je hram Boji i tako je dolino odnositi se prema njemu. Tu naravno treba obratiti panju na to da nam tijelo od hrama Bojega ne postane bog.

28

bih mogao: njegov ugled, potovanje koje uiva, njegov posao i sl. 20. inim li drugima to ne bih elio da meni ine 21. ogrjeujem li se o strpljivost, ljubaznost i ljubav prema drugima 6. Ne sagrijei bludno 1. povrijediti istou 43 : bludnosti (traenjem zadovoljenja neurednih elja ili naslada spolnoga uitka izbjegavajui sjedinjenje i mogunost zaea; npr. za osobe koje nisu u braku: poljupcem usta na usta ili dodirivanjem koje prelazi granicu prijateljskoga dodira);

43

istoa je krepost koja sadri cjelovitost osobe (u svojoj tjelesnosti i duhovnosti) i potpuno darivanje takve cjelovite osobe. Ona ne podnosi ni dvostruk ivot ni dvostruk govor. (usp. KKC 2337 i 2338)

29

masturbacijom 44 ; bludom (tjelesnim sjedinjenjem izvan braka); pornografijom; prostitucijom; silovanjem; razgovorima koji su protivni istoi; posjeivanjem predstava ili zabava u kojima se ne potuje istoa, itanjem takvih tekstova, gledanje takvih slika 2. homoseksualna ponaanja45 3. ogrijeiti se o dostojanstvo enidbe: preljubom; sklapanjem graanskoga braka kada je jedna ili su obje osobe ve u sakramentalnoj enidbi; mnogoenstvo;
44

Masturbacija je svojevoljno uzbuenje spolnih organa radi postizanja spolnog uitka. (KKC 2352)
45

Psihiki nastanak homoseksualnosti ostaje velikim dijelom neprotumaiv. Homoseksualni su ini u sebi neuredni, protive se naravnome zakonu. Osobe su homoseksualnih sklonosti pozvane na istou te da sa rtvom Gospodinova kria sjedine potekoe koje trpe zbog svojega stanja. (usp. KKC 2357-2359)

30

rodoskvrnue; spolna zloraba mladih ili djece koja su nam povjerena na brigu; uivanje tzv. slobodne veze46 ili tzv. braka na pokus 4. ogrijeiti se o spolnost u branoj ljubavi: nedogovorenim uskraivanjem; grubostima, sebinosti u spolnome ivotu; spolnim ivotom koji trajno i bez opravdanoga razloga izbjegava mogunost zaea (npr. kontracepcijom, prezervativom, prekinutim snoajem); podvrgavanjem umjetnoj oplodnji; trudim li se da brana ljubav raste; jesam li bezobziran, zloban, osvetoljubiv i ne pratam branom drugu

46

Slobodnom se vezom naziva odnos mukarca i ene koji odbijaju dati pravni i javni oblik vezi koja ukljuuje spolnu intimnost. (usp. KKC 2390)

31

7. Ne ukradi 1. otuivanje stvari, novca i drugih materijalnih dobara; uzimanje stvari koje pripadaju brai, roditeljima bez pitanja, kao da pripadaju meni, npr. odjeu, automobil 2. nepravedno uzimanje i zadravanje tuega dobra, pa i kad nije protivno graanskome zakonu: zadravanje pozajmljena dobra ili izgubljenih predmeta, varanje u trgovini, zakidanje u plaanju za neiji rad ili robu, povisivanje cijene zlorabei neznanje ili nevolju drugoga; umjetno mijenjanje procjene dobara da se iz toga izvue korist; podmiivanje; prisvojenje i privatna uporaba dobara nekoga poduzea; varanje u prijavi porezne osnovice; krivotvorenje ekova i rauna

32

3. nerad 47 , loe obavljanje radova; nepotivanje obeanja i ugovora (ako je preuzeta obveza moralno ispravna) 4. jesam li se ogrijeio o krepost umjerenosti: uvam li se da ne budem neumjereno privren ovozemaljskim dobrima; krtost; pretjerano troenje, rasipnitvo48 5. jesam li se ogrijeio o krepost pravednosti: potujem li prava blinjih, dajem li im ono to im pripada 6. jesam li se ogrijeio o krepost solidarnosti: inim li ono to bih elio da drugi meni ini u pogledu materijalnih,
47

Rad je ovjekova dunost. ovjeku treba omoguiti da ivi od svoga rada. U svemu se treba uvati da se pravedno razumije: rad je za ovjeka, a ne ovjek za rad. (usp. KKC 24272430)
48

Prava mjera odnosa prema ovozemaljskim dobrima ukljuuje dareljivost. krtost i rasipnitvo znaci su neumjerenosti.

33

nematerijalnih dobara

(duevnih

duhovnih)

7. jesam li nadoknadio tetu onomu kojega sam zakinuo: vratio oteto, obetetio prevarenoga ukljuujui i dobit koju bi vlasnik dobio da mu dobro nije oteto 8. dajem li siromasima ono to im od dobara kojima raspolaem pripada: dunost mi je od svoga suvika dati onima koji nemaju dovoljno za ivot49; nastojim li svuda ublaiti ljudsku bijedu (duhovnu, duevnu, tjelesnu); darujem li za misijske i uope potrebe unesreenih ili siromanih 9. potkradam li druge tako to im ne dajem od dobara koje sam primio od Boga da
49

Ne dati siromasima da imaju udjela u naim vlastitim dobrima, znai okradati ih i oduzimati im ivot. Dobra koja drimo nisu naa, nego njihova. Kad siromasima dajemo prijeko potrebne stvari, ne iskazujemo im time neku osobnu dareljivost, nego im vraamo to je njihovo. Vie nego in ljubavi, vrimo dunost pravednosti. (KKC 2446)

34

njima raspolaem, npr.: savjet, prijateljstvo, vrijeme, ljubav, oprost, utjehu (osobito bolesnima i umiruima), osloboenje od nepravedna tlaenja (ako mi je to mogue) 10. neumjereno bavljenje igrama na sreu i okladama50 11. odnosim li se prema nekoj osobi kao da je stvar (zanemarujui njezino dostojanstvo) 12. za osobe koje su odgovorne za poduzee: uzimam li u obzir dobro osoba (a ne samo probitak); brinem li da radnici prime pravednu plau51
50

Igre na sreu (kartanje itd.) i oklade po sebi nisu moralno neprihvatljive, a takvima postaju kad osobu liavaju onoga to joj je nuno za namirenje vlastitih i tuih potreba. Grijeh je nepravedno se kladiti ili varati na kartama. (usp. KKC 2413)
51

Pravedna je plaa ona koja ovjeku namie dovoljna sredstva za dostojno materijalno, drutveno, kulturno i duhovno ivljenje. (KKC 2434)
35

13. sudjelujem li ili promiem nepravedan trajk52 14. sudjelovanje u krijumarenju; kupovina na crno (robe na koju nije plaen porez) 15. neplaanje doprinosa socijalnim i drugim dunim ustanovama; koritenje povlastica koje mi ne pripadaju (npr. koristim student-servis iako nisam student, koristim porodiljski dopust iako nemam na njega pravo i sl.)

52

trajk je opravdan kad se pokae neizbjeivim ili nunim sredstvom. Neprihvatljiv je kad je praen nasiljem ili mu se pridaju ciljevi koji nisu izravno povezani s uvjetima rada ili su protivni opemu dobru. (KKC 2435)

36

16. nepravedno, bezobzirno gospodarenje ivotinjama, biljkama, neivim biima (rudama i sl.)53 17. potivanje prirode i prirodnih izvora54: nepotreban rad motora i drugih strojeva
53

ivotinjama se smije sluiti za hranu i izradu odjee, pripitomljavati ih za rad u gospodarstvu i dokolicu. Prihvatljivi su i medicinski i znanstveni pokusi na ivotinjama ako ostaju u razumnim granicama. Nije dostojno ovjeka ivotinjama zadavati uzaludne patnje, rasipati njihove ivote. Nedostojno je na njih troiti velike svote novca koje bi se trebale utroiti na olakanje ljudskih patnji. ivotinjama se ne mogu poklanjati osjeaji koji se duguju samo osobama. To nikako ne znai da se ivotinje ne moe voljeti. (usp. KKC 2416-2418)
54

Nepotivanjem prirode pokazujem da ne potujem Boje djelo kojim On podrava moj ivot i ivot svih ostalih ljudi koji ive sad ili e ivjeti u budunosti, kao i ivotinja, biljaka i svega ostaloga to je Bog na Zemlji stvorio.

37

koji zagauju okoli, nebriga za otpad koji nije smee, bacanje smea u prirodu, nepropisno odlaganja otrovnih tvari (za one koji rade u zdravstvu, kemijskoj ili slinoj industriji), nepotrebna uporaba freona, rasipanje vode, el. energije i sl. 8. Ne reci lana svjedoanstva 1. lano svjedoenje (neistinit iskaz pred sudom), krivokletstvo (neistinit iskaz pod prisegom) 2. jesam li uskratio istinu onomu tko na nju ima pravo (npr. svjedoanstvo o nevinosti blinjega)55
55

Je li prikladno nekomu priopiti istinu ili ne, ovisi o primjeni zlatnoga pravila: ne uini drugomu to ti ne bi volio da tko tebi uini. Nisam duan rei istinu: 2. onomu tko na nju nema pravo; 2. ako time povrjeujem dobro, sigurnost drugoga i njegov privatni ivot; 3. ako time povrjeujem ope dobro; 4. ako bih time izazvao sablazan. (usp. KKC 2488 i 2489)

38

3. nepotivanje dobra glasa 56 : davanje ili prihvaanje neosnovanoga suda o nekomu kao da je istinit; ogovaranje57; klevetanje58; jesam li obetetio onoga iji sam dobar glas povrijedio (sukladno povredi: npr. javnom isprikom ako je povreda bila javna)

56

Potivanje dobra glasa osob zabranjuje svaki stav i rije koja im moe prouzroiti nepravednu tetu. (KKC 2477)
57

Ogovara tko, bez objektivno valjana razloga, otkriva tue nedostatke i pogreke osobama koje za to ne znaju. (KKC 2477)
58

58 Klevee tko neistinitim tvrdnjama kodi dobru glasu drugoga i daje prigodu za krive sudove o njemu. (KKC 2477)

39

4. uvam li povjerljive iskaze koji bi drugima mogli biti tetni, brinem li da se takvi iskazi ne ire; brbljavost59 5. jesam li sklon tue misli, rijei i djela tumaiti nepovoljno (drugoga treba biti spremniji opravdati nego osuditi)

59

Ne valja izustiti nijedne isprazne rijei, to znai da ne reknemo nita to nije od koristi ni meni ni kome drugome, niti je namijenjeno takvoj svrsi. Stoga, kad god to govorimo to je doista od koristi ili imamo nakanu da koristi bilo dui, vlastitoj ili tuoj, bilo tijelu, bilo vremenitim dobrima, nikad to nije isprazno, pa makar govorio tko o stvarima koje su tue njegovu staleu, kao, na primjer, kad bi redovnik govorio o ratovima ili o trgovakim poslovima. Nego u svemu to se reklo ima zasluga ako se govor valjano usmjeri, a grijeh je ako se zlo upravi ili uludo iznosi. (DV 40)

40

6. laganje 60 (velike i male lai) 61 ; laskanje62; hvastanje (razmetanje); ruganje (karikiranje, podcjenjivanje drugoga) 7. ako sudjelujem u sredstvima priopavanja: nastojim li da obavjeivanje bude utemeljeno na istini, slobodi i pravdi; jesam li u iznoenju injenica umjeren, sklon opravdati drugoga 8. uvam li tajne koje sam duan uvati po naravi svoje struke, zanimanja ili radnoga mjesta
60

La je govorenje neistine s nakanom varanja. (KKC 2482)

61

Malim se laima nastoji izbjei neko zlo, zadovoljiti potrebu, poluiti neku nepravednu korist.
62

Laskanje je teak grijeh kad doprinosi tuemu poroku ili tekomu grijehu. Nije doputen niti dvosmislen govor. Laki je grijeh kada se njime nastoji izbjei neko zlo, zadovoljiti potrebu, poluiti neku korist. (KKC 2480)

41

9. izvrtanje istine, iznoenje injenica tako da im se znaaj preuveliava ili umanjuje; zaobilaenje istine (npr. da bih se zatitio od posljedica svojih pogrenih djela) 9. Ne poeli tuega enidbenoga druga 1. jesam li nastojao oko istoe srca (jesu li mi nakane u odnosu na druge iste; gledam li vanjskim i unutarnjima oima na drugoga isto: odbijam li napasti neistih osjeaja, tijela i matanja) 2. jesam li nastojao oko stidljivosti (ednosti): npr. odijevanjem koje uva intimnost, dostojanstvo osobe i koje odbija otkriti to treba ostati sakriveno 3. jesam li omoguavao irenje erotizma u drutvenoj sredini 4. ljubomora 5. sudjelovanje u unitavanju svoga ili tuega braka 6. unitavanje veze (hodanja) mladia i djevojke iz neistih pobuda (npr. da bi se
42

neiji momak ili djevojka preoteo, iz ljubomore ili sl.) 7. eljeti nesreu nekom branom paru, proklinjati im sreu, potomstvo i initi bilo to da se to i ostvari 8. manipuliranje osjeajima drugoga, u braku i izvan njega 9. pohaanje nudistikih kampova, zagovaranje nudistikoga pokreta 10. Ne poeli nikakve stvari blinjega svoga63 1. uvam li se navezanosti na bogatstvo; preputam li se Bojoj providnosti 2. zavist64, ljubomora na tua materijalna dobra (kuu, automobil, bilo koju imovinu);
63

Ne grijeimo, ako pravednim sredstvima (npr. pravednom kupnjom) elimo stei stvari koje pripadaju blinjemu. (usp. KKC 2537)

43

tjelesno zdravlje ili izgled, sreu u ivotu, Boje darove65, pamet, sposobnost, uspjeh, popularnost, prijatelje 3. eljeti da se neijim materijalnim dobrima dogodi nesrea ili proklinjati ije materijalno stanje 4. eljeti da se dogodi nesrea ili proklinjati neiji tjelesni izgled, sreu u

64

Zavist je tuga koju osjeamo pred dobrom drugoga i neumjerena elja da to dobro prisvojimo, makar i nepravedno. (KKC 2539)
65

Ovdje se ne misli na tzv. svetu zavist koja je potaknuta eljom da se dua priblii Bogu. Razlika je u tomu da se u grenoj zavisti eli stei dobro koje posjeduje, makar i nepravedno. U tzv. svetoj zavisti osoba ne eli drugu osobu liiti dobra koje je primila od Boga ili koje je stekla vlastitim nastojanjem nego, po dobrome primjeru druge osobe i sama eli stei milost koju je ta druga osoba ve primila ili je dobar primjer potie da ustraje u nastojanjima da se priblii Bogu.

44

ivotu, Boje darove, pamet, uspjeh, sposobnost, popularnost, prijatelje II. Sedam glavnih grijeha 1. oholost 2. krtost 3. bludnost 4. zavist 5. srditost 6. lijenost66 7. neumjerenost u jelu i piu III. est grijeha protiv Duha Svetoga
66

Lijenost je u odreenome trenutku ne initi ono to treba, ali i initi ono to ne treba. Dobra je uputa: initi prvo dunost, zatim ono to je korisno ali mi nije dunost, a tek potom ono to mi je ugodno ali nije niti osobito korisno niti mi je dunost

45

1. ufati se previe (neopravdano) u milosre Boje 2. zdvajati ili oajavati o milosti Bojoj 3. protiviti se priznatoj istini kranske vjere 4. zavidjeti blinjemu na milosti Bojoj 5. odbijati opomene tvrdokorno spasonosne

6. ustrajati u nepokori IV. Pet crkvenih zapovijedi 1. dri se enidbenih propisa 2. prisustvuj svetoj misi nedjeljom i zapovijedanim blagdanom 3. daruj za crkvene potrebe

46

4. na Pepelnicu i Veliki petak posti67 i

67

Post je uzdravanje od mesne i druge hrane, a obvezan je za sve punoljetne sve do zapoete ezdesete godine ivota. Pastiri se dua i roditelji trebaju pobrinuti da i maloljetni budu poueni o pravome smislu pokore iako nisu obvezni postiti i ne mrsiti. Svi su vjernici, svatko na svoj nain, duni initi pokoru. Osim posta i nemrsa pokora ukljuuje: posveivanje molitvi, izvravanje pobonih i dobrotvornih djela, odricanje od sebe, vjernije izvravanje obveza. (Zakonik kanonskoga prava 1249-1253) Euharistijski se post odnosi na sljedee: Tko eli primiti presvetu euharistiju neka se barem sat vremena prije svete priesti uzdri od bilo kakva jela i pia, izuzevi samo vodu i lijek. (Zakonik kanonskoga prava 919, 1.) Osobe poodmakle dobi i oni koji boluju od neke bolesti, kao i oni koji ih dvore, mogu primiti presvetu euharistiju iako su prolog sata uzeli neto hrane. (Zakonik kanonskoga prava 919, 1.)

47

ne mrsi68, a u petke ne mrsi 5. ispovijedi se najmanje jednom godinje i o Uskrsu se priesti V. Kada grijeimo u odnosu na grijeh blinjega (Tui grijesi) 1. sudjelovati u tuem grijehu izravno i svojevoljno 2. zapovjediti blinjemu da grijei 3. nagovarati ili savjetovati blinjega na grijeh 4. ne pokarati tui grijeh 5. pristajati na tui grijeh
68

Nemrs je uzdravanje od mesne hrane, a obvezan je za one koji su navrili etrnaestu godinu ivota. Obdrava se svakoga petka u godini, osim ako se podudara sa svetkovinom. (usp. Zakonik kanonskoga prava 1249-1253)

48

6. hvaliti tui grijeh69 7. odobriti, pomagati, braniti tui grijeh 8. prisiljavati ili privoljeti drugoga na grijeh 9. ne prijaviti ili ne sprijeiti grijeh kad smo to duni uiniti

69

Sv. Ignacije u DV 41 ovako govori o tomu kada moemo govoriti o tuemu grijehu, a kada ne: Ne valja govoriti nita to bi drugoga povrijedilo ili ga iznijelo na zao glas, jer ako otkrivam tui smrtni grijeh koji nije javno poznat, grijeim smrtno, ako pak otkrivam laki, lako. Otkrijem li pogrjeku, time oitujem i svoju vlastitu. Ima li pak netko na umu plemenitu svrhu, onda smije govoriti o grijehu ili pogrjeki blinjega na ova dva naina: Prvi je sluaj kad je grijeh ve poznat javnosti, npr. o javnoj zabludi koja truje due s kojima dolazi u dodir. Drugi je sluaj kad se tajni grijeh otkrije drugoj osobi kako bi ona pomogla grjeniku da se popravi, ako se barem nekako nasluuje i vjerojatno oekuje da e mu drugi pomoi.

49

10. smijati se i praviti ale na raun tuega grijeha VI. Duhovna djela milosra 1. dvoumna savjetovati 2. neuka pouiti 3. grenika pokarati 4. alosna i nevoljna utjeiti 5. uvredu oprostiti 6. nepravdu strpljivo podnositi 7. za ive i mrtve Boga moliti VII. Tjelesna djela milosra 1. gladnoga nahraniti 2. ednoga napojiti 3. strancu pruiti sklonite 4. gola odjenuti 5. bolesnoga pohoditi 6. utamnienoga pohoditi
50

VIII. Blaenstva (Lk 6,20-26)70 Blago vama, siromasi: vae je kraljevstvo Boje! Blago vama koji sada gladujete: vi ete se nasititi! Blago vama koji sada plaete: vi ete se smijati! Blago vama kad vas zamrze ljudi i kad vas izope i pogrde te izbace ime vae kao zloinako zbog Sina ovjejega!Radujte se u dan onaj i poskakujte: evo, plaa vaa velika je na nebu. Ta jednako su inili prorocima oci njihovi! Ali jao vama, bogatai: imate svoju utjehu! Jao vama koji ste sada siti: gladovat ete! Jao vama koji se sada smijete: jadikovat ete i plakati! Jao vama kad vas svi budu hvalili! Ta tako su inili lanim prorocima oci njihovi.
70

Usp. popis blaenstava u: Mt 5,3-12. Neke se Isusove upute za ivot korisne u kontekstu ispita savjesti mogu nai u Lk 6,27-42. KKC 1454 preporuuje proitati i: Rim 12-15, 1Kor 12-13, Gal 5, Ef 4-6.

51

Dodatan podroban ispit savjesti vezan za grijehe protiv I. Boje zapovijedi Idolopoklonstvo, pogrene ideologije, vjerovanja i prakse 71 (naglasite mogue inicijacije)72 1. klanjanje idolima (bilo kojem stvorenju), poputanje ili njegovanje strasti (npr. za nekim sportom ili drugom djelatnosti, za osobom) 2. sklapanje saveza sa Sotonom ili povezanost sa tovanjem Sotone, Wicca i slini vjetiarski kultovi 3. povezanost s vjetijim organizacijama, pojedinim vjeticama, magima,
71

Dobro je pri navoenju ovih grijeha, opisati i neke njihove okolnosti jer time poblie odreujem poinjeni grijeh (npr. koliko sam puta to inio, koliko sam za neku uslugu platio i sl.)
72

Za svaku je navedenu organizaciju, osim lanstva dobro naglasiti i jesam li preuzeo neku odgovornu ili vanu ulogu, npr. u socijalistikoj partiji, masonskoj loi

52

arobnjacima, ljudima koji imaju ikakve posebne moi 4. povezanost s voodoo obredima ili osobama koje se bave voodooom, magijom (bijelom, crvenom, crnom) 5. lanstvo (masoneriji) u slobodnom zidarstvu ili

6. lanstvo u socijalistikoj partiji

komunistikoj

7. usvajanje nacistikih, nacionalistikih uvjerenja

faistikih,

8. sudjelovanje u pokretima kao to su skin-heads, u bandama i slino 9. uvjerenje u pojmove, zamisli, umiljanja do kojih sam doao sm vlastitim razmiljanjem, a koji nisu u skladu s katolikim naukom 10. vjerovanje u sudbinu 11. pretjerano obraanje panje na snove i njihovo tumaenje (npr. pomou sanjarice)

53

Spriritizam, vidovnjatvo, proricanja 1. sudjelovanje ili prisutnost spiritistikim seansama ili sastancima na

2. zazivanja duhova (i npr. igranje ploom za zazivanje duhova iz ale) 3. savjetovanje s medijem, moda ste vi bili medij ili ste se na koji drugi nain bavili provoenjem duhovnih sila 4. nadziranje umom ili traganje za parapsiholokim ili duhovnim iskustvima (npr. astralnim putovanjima) 5. bavljenje podizanjem stolova, tijela, automatskim pisanjem ili putovanjima due 6. kreativna vizualizacija 7. odreivanje viskom (ili raljama) poloaja u kui, podzemnih voda (npr. za kopanje bunara), dranje ploa ili drugih predmeta da bi se neutralizirala loa zraenja 8. posjete vidovnjaku telefonske usluge
54

ili

njegove

9. posjete vraarama, gatarama 10. posjete razliitim osobama koje govore da vide prolost ili budunost, koje koriste razliite vrste energija 11. proricanje iz tarot karata (kojih), drugih vrsta karata (kojih) 12. koritenje viska i okultnih knjiga 13. kineske ili druge tehnike proricanja budunosti (tapiima, kockicama i sl.) 14. numerologija 15. itanje i usklaivanje ponaanja s horoskopom, izraivanje natalnih horoskopa 16. proricanje iz alice kave, graha, lia aja, dlana, salivenog olova, irisa oka, kristalne kugle i sl. Uroci, aranje, bajanje 1. bacanje uroka (da bi se kome nanijelo zlo)

55

2. bajanje (skidanje uroka), salivanje strava, gaenje uroka, arobni praci, hodini zapisi i sl. 3. stavljanje po kui, okunici, u posteljinu, na odjeu ili tijelo razliitih smotuljaka, ispisanih komadia papira, zapisa (hodinih, popovih ), jaja, kosti, dugih avala ili drugih predmeta (osobito ako ste ih dobili od koje osobe koja se bavi okultnim) 4. izvoenje bilo kakvih nekranskih obreda ili proslava te sudjelovanje u njima (npr. Dana vjetica, suncostaja (solsticija) ili ravnodnevnice (ekvinocija)) Praznovjerja 1. predmeti koji donose sreu ili tite od zla: amajlije, talismani, kipii, privjesci, odjevni predmeti (kao npr. Sai Babine majice), narukvice, brojalice osobito ako su od osoba koje su povezane s okultnim

56

2. vjerovanje da djetelina, potkova, dimnjaar, maak koji prelazi preko ceste i sl. donose sreu ili nesreu 3. uvjerenje da vam neka vrsta situacije, neke rijei ili to slino donosi sreu 4. izvravanje narodnih obiaja koji donose sreu (npr. stavljanje predmeta, krvi ivotinja ili sl. u temelje kue i dr.) Teozofija, antropozofija, ezoterija, novodopske (New Age) i srodne prakse 1. pristajanje uz teozofsku, antropozofsku, ezoterijsku ili novodopsku ideologiju (npr. ideje Helen P. Blavatsky, Alice Bailey, Teilharda de Chardina, Davida Spanglera, Rudolpha Steinera) 2. pristajanje uz obmanu da samodostatni, da nam Bog ne treba smo

3. odlaenje na bioenergetiarske tretmane 4. pohaanje reiki teajeva, koritenje reiki postupaka

57

5. traenje izljeenja od kiropraktiara koji nije ortoped, homeopata koji nije slubeni lijenik, akupunkture, bilo kakvih samozvanih lijenika koji za sebe tvrde da imaju posebne iscjeliteljske moi i koji se slue znanstveno nepotvrenim 73 metodama . 6. prakticiranje joge (osim ako se izvodi samo onaj dio joge koji je ista tjelovjeba) 7. bavljenje ili pristajanje uz druga staroindijska vjerovanja i ne, uenje kojeg gurua ili jogija; kult Hare Krishne, Sai Babe i sl., udisanja prane i dr. 8. vjera u reinkarnaciju, u kakve druge duhovne pojmove koji nisu katoliki, pojmove iz starih ili ivih nekranskih religija (indijskih, azijskih, egipatske, starogermanske, grko-rimske, afrike ili s drugog podruja)

73

Dva su sigurna puta traenja izljeenja: 1. slubena medicina i 2. vjera u Isusa koji lijei

58

9. transcedentalna meditacija, Maharishi Mashes Jogija

uenje

10. pristajanje uz novodopsku popularnu kulturu (npr. knjige Richarda Bacha, Pabla Coelha; glazbu npr. Volleiander; Feng Shui kultura stanovanja) 11. razliite nekatolike tehnike duhovnog proienja kroz tehnike oputanja (npr. vjebama disanja, osobitom tjelovjebom i sl.); tehnike nekranske meditacije, osobiti oblici prehrane (npr. iskljuiva makrobiotika prehrana) 12. prakticiranje nekih borilakih vjetina74
74

istonjakih

Zakletvama, formulama, ritualima kojima ulazim u razliite stupnjeve odajem poast ili priseem na poslunost i odanost nekom ili neem to nije Bog. Nerijetko je takav sluaj s borilakim vjetinama koje u svom nazivu imaju rije koja znai energija (ki, chi ili sline).

59

13. oboavanje anela (kojih) ili drugih nadnaravnih bia (kojih), energij (kojih) 14. dranje u kui kristalnih ili drugaijih piramida, kugli ili slinih predmeta, razliitih novodopskih simbola, predmeta, slika 15. manipulacija teorijama koje ljude dijele na kategorije zanemarujui da smo svi jednaka djeca Boja (npr. eneagram, prema psiholokim svojstvima, prema auri i sl.) 16. izraunavanje ravnanje po njemu Knjige, glazba, igre 1. raunalne igrice kao to je Tamnice i zmajevi (Dungeons & Dragons) ili sline koje imaju okultni sadraj, kupovanje i dobavljanje takvih igrica drugima 2. igrice, skupljanje sliica, gledanje programa s biima kakvi su Pokemon
60

bioritma

strogo

(Pocket Monsters depna udovita, Digimon (Digital Monsters digitalna udovita) i u kojima nema jasnoga stava da je nasilje zlo i u kojem nema vrijednosnoga suda dobra i zla, kupovanje takvih igrica i sliica, omoguavanje drugima da budu u dodiru s njima 3. dobavljam li djecu igre (npr. s kartama), djeje asopise (npr. o vjeticama, arobnjacima), knjige (npr. o Harryju Potteru) i sl. koje ih oraspolouju za kasnije zanimanje za okultno 4. igranje igara okultne naravi, igara s uporabom izvanosjetilnom percepcijom, telepatijom ili slinim 5. itanje i posjedovanje knjiga o vjetiarenju, itanju budunosti, izvanosjetilnoj percepciji, parapsiholokim pojavama, opsjednuima (iz zlih namjera, radoznalosti, zabave) 6. dranje u kui iega to je povezano s okultnim ili to vam je dala neka osoba povezana s okultnim: kipia, ukrasa, slika,
61

poklona, dijelova namjetaja, uspomena i sl. 7. opinjenost filmovima o demonima, filmovima strave, opinjenost okultnim 8. intenzivno sluanje nekih vrsta glazbe i pristajanje uz ideje koje se tom vrstom glazbe promiu: npr. heavy metal, punk, psychodelia, hard rock, techno, gothic/dark

62