LOGO UNIVERZITETA

NAZIV I MJESTO UNIVERZITET NAZIV ORGANIZACIONE JEDINICE SMJER/ODSJEK

Na vrhu ( logo Univerziteta; Velikim slovima; Times New Roman; Veliina slova 14)

NASLOV RADA
Na sredini (Velikim slovima; Times New Roman; Veliina slova 16, podebljano)

ZAVRNI RAD
(Velikim slovima; Times New Roman; Veliina slova 14)

Kandidat/kinja: Ime i prezime

Mentor/ica: titula, Ime i prezime

Lijeva i desna strana (Malim slovima Times New Roman; Veliina slova 14) Mjesto, mjesec i godina Dno sredina (Malim slovima; Times New Roman; Veliina slova 12)

STRUKTURU ZAVRNOG RADA:

Struktura zavrnog teorijskog rada: SADRAJ UVOD METODOLOGIJA RADA 1.1. Predmet teorijske analize 1.2. Cilj teorijske analize 1.3. Zadaci teorijske analize 1.4. Metode teorijske analize 1.5. Tehnike teoriske analize TEORIJSKA ANALIZA PROBLEMA ZAKLJUAK LITERATURA PRILOZI

1.

2. 3. 4. 5.

Struktura zavrnog istraivakog rada:

SADRAJ UVOD 1. TEORIJSKO RAZMATRANJE PROBLEMA 2. METODOLOKI PRISTUP 2.1. Predmet i problem istraivanja 2.2. Cilj istraivanja 2.3. Zadaci istraivanja 2.4. Metode istraivanja 2.5. Tehnike istraivanja 2.6. Instrumenti istraivanja 2.7. Uzorak 2.8. Statistiki podaci 2.9. Organizacija i tok istraivanja 3. ANALIZA I INTERPRETACIJA REZULTATA ISTRAIVANJA 4. ZAKLJUAK 5. LITERATURA 6. PRILOZI

OSNOVNA PRAVILA PISANJA ZAVRNOG RADA. 1. Zavrni rad mora biti samostalno djelo studenta/kandidata. 2. Temu rada daje predmetni nastavnik za pojedini kolegij. 3. Temu moe predloiti i student uz konzultacije i suglasnost predmetnog nastavnika. 4. Predmetni nastavnik se brine o tom da tema nije ve na isti nain obraivana. 5. Prihvaanje teme mora proi redovnu proceduru Fakulteta. 6. Zavrni rad kandidat javno brani u prostorijama Fakulteta pred komisijom. 7. lanovi komisije u pravilu su predsjednik, mentor i jo jedan lan. 8. Mentor treba biti iz podruja kojim se Zavrni rad bavi. 9. Ocjena odbrane moe biti: od 6 do 10. 10. Student je zadovoljio ako se tako izjasni 2/3 lanova komisije dva od tri lana. 11. Student uz konanu prijavu prilae primjerke Zavrnog rada u papiru, na CD-u kao i ppt. prezentaciju. 12. Konani Zavrni rad treba biti ukorien u tvrdi uvez. 13. Zavrni rad ima u pravilu od 30 do 50 strana pisanog teksta, ne uklju ujui popis literature i priloge 14. Naslovna strana sadri informacije o instituciji, temi, kandidatu, mentoru, mjestu i mjesecu odbrane. 15. Prva strana u tekstu ima isti oblik kao naslovna strana. 16. Slijedea stranica sadri Sadraj s brojem stranica 17. Druga strana sadri Saetak (max. 250 rijei) i abstract na Engleskome (do 250 rijei). 18. Sadraj treba biti automatski podeen i nalazi se na poetku rada. KREIRANJE AUTOMATSKOG SADRAJA: Glavne naslove postaviti u Naslov 1

Podnaslov postaviti u Naslov 2

 Pod-pod naslov postaviti u naslov 3 ...

Nakon podeavanja naslova, pod naslova..., Postaviti kursor mia na stranicu gdje treba biti sadraj Odabrati Reference na glavnom meniju Tabela sadraja

Umetni sadraj

 Odabrati OK. Nakon ovoga pojavit e se sadraj...

Tehniki parametri zavrnog rada su: Veliina papira je A4 (21.0 x 29.7 mm).

Sve margine su 2 cm osim lijeve koja je 2.5 cm.

Tekst rada se pie samo na jednoj strani lista i to desnoj.

Kompletan tekst rada je pisan u Times New Roman fontu.

 Veliina slova u tekstu iznosi 12pt.

Prored iznosi 1.5.

Glavni naslovi su na poetku stranice piu se velikim slovima podebljano Times New Roman 12pt na poetku. Podnaslovi se piu malim slovima podebljano TNR 12pt na poetku. Ukoliko imamo i pod-pod naslovi, koje se rijetko susreu u zavrnim radovima i treba ih izbjegavati jer oni dublje analiziraju odreenu problematiku koja prevazilazi zahtjeve zavrnog rada, te se piu malim slovima podebljano TNR 12pt kurzivom. Oznake naslova su numeracijske: 1. NASLOV, 1.2. Pod-naslov, 1.2.1. Pod-podnaslov.

 Uvod se ne numerie.

U cijelom radu koristimo uniforman nain nabrajanja, odnosno na isti nain markiramo nabrojane komponente jedno od ponuenih: crta, slova numerisanje, zvjezdica.

U otvorenom tekstu rijei ili segmenti nikad ne naglaavamo velikim slovom nego koristimo kurziv. Primjer: Ostala ogranienja se odnose na elemente procedure. Pri citiranju trebalo bi potovati standarde citiranja. Citirani sadraji se stavljaju u navodnike, a u zagradi se upisuje prezime autora, godina izdanja i stranica na kojoj se nalaze citirani sadraji, zatvori se zagrada i stavi se taka. Primjer: Roditeljstvo je iri pojam od porodinog vaspitanja (Suzi, 2001, str. 43). Citati koji se preuzimaju iz druge ruke (sekundarnih izvora) moraju sadrati prezime autora i godinu izdanja, te autora i godinu izdanja odakle su preuzeti citirani sadraji. Primjer: Pomoi djetetu u konceptualizaciji problema, izbor adekvatne strategije, pristupu vanim aspektima problema (Vigotsky, 1978; citirano kod Suzi, str. 2005). Ukoliko se parafrazira navodi se prezime autora i godina izdanja. Primjer: Motivacija se uglavnom upotrebljava za pojave vezane uz poticaje, porive i motive. Definie se kao efektivno-konativni faktor koji uestvuje u usmjeravanju ponaanja pojedinca prema nekom cilju, bilo svjesno ili nesvjesno (Denham, Zoller, Couchoud, 1994). Uz ime autora dovoljno je da navedemo samo godinu, ali ne i stranicu, ukoliko ne citiramo tekst direktno ili ne navodimo podatak koji treba vezivati za stranicu. Primjer: Voker (Walker, 2000) poredio je vrijeme reakcije...

Ukoliko vrimo nabrajanje u kojima je tekst citiran onda, se drimo pravila da navedemo ime i prezime autora, citiramo nabrajanja, a nakon zavretka citata navodimo prezime autora, godinu i stranicu sa koje smo citirali. Primjer: Da bi se mogli u potpunosti razumjeti pojam motiva i motivacije, Nenad Suzi navodi vie kriterija za njihovo odreenje, a ovdje e se navesti sljedei: 1. Motiv je pokreta, ali i motor ponaanja; 2. Motivi su vezani uz odreeni cilj ili potrebu subjekta; 3. Motive moramo uzimati u njihovoj aktuelnosti ak kada se radi i o vezi sa prolou; 4. Motivi djeluju svjesno i podsvjesno (Suzi, 1998, str. 23). Tabele se oznaavaju iznad prikaza brojevima poev od 1 sa kratkim opisom Tabela 1. Razlike izmeu podsticanja kognitivnih kompetencija po samoocjeni roditelja i atribuciji djece s obzirom na sredinu u kojoj se kola nalazi.

Napomene i legenda unosimo ispod tabele i oni se piu kurzivom. Tekst i brojeve u tabeli piemo u Times New Roman fontu, veliina fonta 10. Kada citiram podatke, ime tabele ispisujemo poetnim velikim slovom i navodimo njen redni broj Primjer: Uvidom u djeija atribucija stimulacije kompetencija Tabela 3, ija je svrha da sa 32 ajtema procijeni razvijanje odreenih kompetencija Slike se oznaavaju ispod prikaza brojevima poev od 1. s kratkim opisom. Grafikoni i prikazi se oznaavaju ispod prikaza brojevima poev od 1. s kratkim opisom. Slika, grafikona i tablica mora biti primjeren i ne u prevelikom broju. Slike i grafikoni trebaju imati numeraciju i legende.

Grafikon 1. Prisutnost zlostavljanja Kada citiramo podatke, ime grafikona ispisujemo poetnim velikim slovom i navodimo njegov redni broj. Primjer: Ukoliko se analizira Grafikon 2 vidljivo je da su uenici etvrtog razreda oba spola ee zlostavljani meu svojim vrnjacima u odnosu na uenike osmog razreda. Suvino je prezentirati podatke i tabelarno i grafiki. Tekst u radu je poravnat obostrano

 Sve stranice izuzev naslovne moraju biti numerisane na dnu u sredini. Numerisanje stranica

... Nakon biranja numeracije, pojavit e se prozor gdje na alatnoj traci trebate iskljuiti

Poetak pasusa se uvlai za 1.25 cm i za novi pasus se ne preskau redovi.

 Literatura se pie po APA standardu. Literatura se nalazi na kraju rada i u njoj se navode detalji svih citiranih dokumenata ili parafraziranih izvora. Literatura-knjige. Prezime, inicijali imena autora. (godina izdanja). Naslov: podnaslov. Mjesto izdavanja: Izdava. Literatura-knjige. Primjer: Mai, B. (2009). Menadment: kole i novi pristupi. Banja Luka: Ekonomski fakultet. Literatura - rad u zborniku, eseju, zbirci. Prezime, inicijali imena autora. Naslov rada: podnaskov. Naslov zbornika i broj, stranice. Literatura - rad u zborniku, eseju, zbirci. Primjer: Kereste, G. (2001). Roditeljsko ponaanje i obiteljska klima u obiteljima samohranih majki. Drutvena istraivanja br. 54/55, str. 903928. Literatura-Internet. Suzi, N. (2006). Poslovna kultura. Preuzeto 23. marta 2007. sa http://www.suzicnenad.com/knjige.html Na sajtu: http://www.suzicnenad.com/knjige.html. Oitano: 9. 12. 2008.

Tehnika uputsva za izradu Zavrnog rada studenata I ciklusa studija Fakulteta za tehnike studij su izraena u skladu sa Uputstvom za izradu Zavrnog rada I ciklusa studija za studente Univerziteta u Travniku, ista su usvojena od strane Nastavno-naunog vijea Fakulteta i namijenjena su svim uesnicima u postupku izrade Zavrnog rada: studentima, mentorima, dekanima, lanovima komisija, uposlenicima Studentske i Pravne slube. Dekan Prof. dr. Salim Ibrahimefendi, s.r.