PERIODIZACIJA HRVATSKE KNJIEVNOSTI

(popis reprezentativnih autora i izbor djela)

SREDNJI VIJEK ........................................................................................................................2 PREDRENESANSA (HUMANIZAM / LATINIZAM) I RENESANSA .................................3 IZMEU RENESANSE I BAROKA: MANIRIZAM ..............................................................5 KNJIEVNOST REFORMACIJE ............................................................................................5 KLASICIZAM I PROSVJETITELJSTVO ................................................................................8 PROSVJETITELJSTVO ..........................................................................................................10 KLASICIZAM I PROSVJETITELJSTVO ..............................................................................10 ROMANTIZAM ......................................................................................................................11 PROTOREALIZAM ................................................................................................................12 REALIZAM .............................................................................................................................13 MODERNA .............................................................................................................................13 KNJIEVNOST 20. ST. ..........................................................................................................14 SUVREMENA HRVATSKA KNJIEVNOST ......................................................................17

1
Periodizacija

S R E D N J I V I J E K (9. st./11. st. - 1508.)

Luk iz Katel Suurca (7./8. st.): Gledaj ovo djelo kakvo je ljepotom izvedeno, Splitski evanelistar (8. st.), Natpis kneza Trpimira (9. st.), Natpis kneza Branimira (9. st.), Crnorizac Hrabar: Traktat o pismenima (9. st.), Drislavov natpis (10. st.), Natpis sa sarkofaga kraljice Jelene iz Solina (976.), Kloev glagolja (11. st., jedan od najstarijih hrvatskih glagoljskih rukopisa), Plominski natpis (11. st.), Krki natpis (11. st.), Valunska ploa (sredina 11. st., najstariji poznati glagoljski natpis na hrvatskom jeziku), Baanska ploa (izmeu 1077. i 1100., simbolino oznaava poetak knjievnosti na hrvatskom jeziku; povijesni i pravni dokument - prva hrvatska potvrda Zvonimirova imena kao hrvatskoga kralja), Grdoselski ulomak (12. st.), Senjska ploa (12. st.), Beki listii (12. st., glagoljski rukopis), Povaljska listina (1184., jedan od prvih hrvatskih irilinih tekstova, iz Povalja na Brau), Lucidar (po. 12. st., prijevod na hrvatski jezik u 15. st.), Humski grafit (2. pol. 12. st.), Korulanski kodeks (12. st., najstariji spomenik hrvatske historiografije), Ljetopis popa Dukljanina (dijelom nastao u 12. st., jedino sauvano djelo povijesnoga sadraja na hrvatskom jeziku iz srednjega vijeka), Roki abecedarij (1200.), Vinodolski zakon (1288., najstariji hrvatski zakonski spomenik), Razvod istarski (13. st.), Narodil se je kralj nebeski (13. st.), Rumanac trojski (roman preveden s talijanskoga oko 1300., u hrvatskoj knjievnosti u prijepisima iz 15. st.), Aleksandrida (roman; 14. st. - izvorna inaica), Prvi vrbniki brevijar (13. - 14. st., najstariji hrvatskoglagoljski brevijar), Red i zakon zadarskih dominikanki (1345., ovaj je pravilnik najstariji sauvan hrvatski tekst-spomenik pisan latinicom), ibenska molitva/Gospina pohvala (zapisana oko godine 1347., prvi pjesniki tekst zapisan latinicom na hrvatskom jeziku), Bratja, brata sprovodimo (1380.), Svit se kona (14. st., usp. s bievalakim talijanskim pjesmama i s Carmina Burana iz njemakoga 13. st.),
2
Periodizacija

 Code Slave 11 (Slavenski kodeks 11, 14. st., najstarija zbirka hrvatske duhovne lirike), Omialjski misal (14. st., najstariji glagoljski misal), Novakov misal (1368.), Hrvojev misal (1403. - 1404.), Petrisov zbornik (1468., kajkavske crte uz prevladavajue akavske elemente), Pismo Nikole Modrukoga (1477.- 1480., najstariji hrvatski polemiki tekst), Misal po zakonu rimskoga dvora (1483., najstarija hrvatska tiskana knjiga), Zapis popa Martinca (1493., jedno od najpotresnijih srednjovjekovnih svjedoenja o turskoj opasnosti), Va se vrime godia (prijevod lat. pjesme In hoc anni circulo, zapis je iz 15. st.), Lucidar (15. st., prijevod srednjovjekovne enciklopedije s ekoga; prevoditelj na hrvatski dodaje podatak o Istri), Lekcionar Bernardina Splianina (1495.), Poljiki statut (15./16.st., bosanica), Muka svete Margarite (15./16. st., drama), Istarski razvod (1502.), Prikazanje od muke Spasitelja naega (prijepis iz 1556., drama)

PREDRENESANSA (HUMANIZAM / LATINIZAM) I RENESANSA (15. i 16. st.)

Ivan esmiki/Ivan Kesinaki/Janus Pannonius (1434., Slavonija - 1472., Medvedgrad): Poemata ili Heroica (pjesme u daktilskom heksametru), Elegiae (elegije u elegijskom distihu, npr. U smrt majke Barbare), Epigrammata (epigrami u razliitim metrima, npr. Justini, Fifiriu, Slava Panonije, Petrarkin grob) Juraj igori/Georgius Sisgoreus/Georgius Sisgoritus (oko 1420., ibenik - oko 1509., ibenik): Elegiarum et carminum libri tres (Venecija, 1477., prva tiskana pjesnika zbirka u Hrvata, tri knjige elegija i lirskih pjesama, npr. Elegija o pustoenju ibenskoga polja), De situ Illiriae et civitate Sibenici (krai prozni ogled o Iliriji i ibeniku) Marko Maruli/Marcus Marulus Spalatensis (1450., Split - 1524., Split): De institutione bene vivendi per exempla Sanctorum (Venecija, 1506., preko 20 latinskih izdanja, najvie objavljivana hrvatska knjiga u inozemstvu, prevedena na nekoliko svjetskih jezika), Evangelistarium (Venecija, 1516., pouna rasprava o praktinoj kranskoj etici, devet izdanja na vie svjetskih jezika), Quinqaginta parabolae (zbirka od 50 pria po uzoru na Isusove parabole s moralnim poukama), Poslanica papi Hadrijanu estom (lat., Rim, 1522.), Davidias (Davidijada, religiozno-alegorijski spjev u 14 pjevanja, tiskan tek 1954., do 1901. mislilo se da je izgubljen, umjetniki najvrjednije Marulievo latinsko djelo) Karlo Puci/Carolus Puteus (1458., Dubrovnik - 1522., Dubrovnik): Elegiarum libellus de laudibus Gnesae puellae (ljubavna pria u gotovo 200 stihova po uzoru na rimske elegiare) Ilija Crijevi/Aelius Cervinus (1463. - 1520., 1484. u Rimu prvi hrvatski pjesnik ovjenan lovorovim vijencem; i prvi uope na Kapitolu nakon Petrarke): De Epidauro (nedovren spjev o nastanku Dubrovnika), Lexicon, Elegije Flaviji, Epigram knjinici, Vlastiti epitaf, Oda Dubrovniku Antun Vrani/Antonius Verantius (1504., ibenik 1573., Be): Elegiae (Krakov, 1537.), Epistolae (1538. - 1573., oko 400 pisama), Otia (Pjesme u dokolici, Krakov, 1542.) Iter Buda Hadrianopolim (Putovanje iz Budima u Drinopolje, putopisni tekst)
3
Periodizacija

 Marko Maruli (1450., Split, - 1524., Split): Judita (dovrena 1501., tiskana u Veneciji 1521., vergilijanski spjev od est pjevanja s temom iz Staroga zavjeta, prvi ep po europskim mjerilima napisan na hrvatskom jeziku; Holoferne, Judita, Abra), Suzana (Istorija od Suzane, spjev), Molitva suprotiva Turkom i Tuenje grada Hjeruzolima (domoljubne pjesme), Dobri nauci i Urehe duhovne (propovijedi u stihovima), Anka Satira te Poklad i Korizma (satirine pjesme) Dore Dri (1461., Dubrovnik - 1501., Dubrovnik): veinom ljubavne pjesme (ljubavni kanconijer) sauvane u Zborniku Nike Ranjine (Dubrovnik, 1507., npr. Draa je od zlata, Grem si, grem; pjesma udni san zaetak dramskoga izraza), Radmio i Ljubmir (druga polovica 15. st., pastirska ekloga prva ekloga na hrvatskom jeziku; zaetnik hrvatskoga petrarkizma i pastirskoga pjesnitva, jedna od prvih svjetovnih drama na hrvatskom jeziku) iko Meneti/imundo Vlahovi (1457., Dubrovnik - 1527., Dubrovnik): veinom ljubavne pjesme (ljubavni kanconijer od 366 pjesama, koliko ima i Petrarkin Kanconijer) sauvane u Zborniku Nike Ranjine (Dubrovnik, 1507., npr. Prvi pogled, Blaeni as i hip) Ranjinin zbornik (Dubrovnik, 1507., zapisiva: Nika Ranjina Andreti): 820 pjesama Dore Dria, ika Menetia, pjesme anonimnih pjesnika na narodnu (npr. Leute moj mili, Djevojka hodi, Djevojka je podranila) i jo nekoliko imenovanih autora Mavro Vetranovi (1482., Dubrovnik - 1576., Dubrovnik): ljubavne, pobone, (Molitva od Kria), poune, refleksivne (Moja plavca, Remeta), domoljubne (Pjesanca slavi carevoj), programatske (Pjesanca u pomo poetam, Marinu Driu u pomo, Pjesanca turku), mitoloke (Pjesanca Muzam, Pjesanca Apolonu, Pjesanca Orfeu), politikosatirine pjesme (Pjesanca gospodi krstjanskoj, Pjesanca slavi carevoj), maskerate (Lanci Alemani, trumbetari i pifari), pastirski prizori Lovac i vila te Dijana (Historija od Dijane), drame Orfeo (mitoloko-ljubavna, po. 16. st.), Suzana ista (biblijska, 1. treina 16. st.), Posvetilite Abramovo (prikazanje, 5 inaica, izvedeno 1546.; protagonisti Abram, Izak i Sara), Od poroda Jezusova (prikazanje; izvedeno 1537.), Od uskrsnutja Isukrstova (prikazanje), Kako bratja prodae Jozefa (prikazanje), nedovren alegorijsko-groteskni ep Piligrin (Pelegrin, napisan oko 1576.) Hanibal Luci (1485., Hvar - 1553., Hvar): Skladanja izvarsnih pisan razlicih (sin Antun tiskao posmrtno, Venecija, 1556., npr. Jur nijedna na svit vila, Otkad se zamota), Robinja (domoljubna drama u tri ina, prva polovica 16. st., prva izvorna hrvatska drama s temom iz nacionalne povijesti, jedna od hrvatskih dramskih robinja, protagonisti Robinja i Derenin, radnja u Dubrovniku) Petar Hektorovi (1487., Starigrad na Hvaru - 1572., Starigrad na Hvaru): pjesnike poslanice, Ribanje i ribarsko prigovaranje (poslanica-putopis pisana 1556., tiskana u Veneciji, 1568., posveena Jerolimu Bartueviu, prvo stihovano djelo u hrvatskoj knjievnosti koje opisuje realno, a ne alegorijsko putovanje; tri dana: gospodar Petar, ribari Paskoj Debelja i Nikola Zet te Mali; u djelu bugarica o Marku Kraljeviu i bratu mu Andrijau te o Radosavu Siverincu i Vlatku Udinskome) Mika Pelegrinovi (oko 1500., Hvar - 1562., Hvar): Jeupka (obj. 1599. u Veneciji pod imenom Andrije ubranovia, prva sauvana maskerata, pokladno pjesniko-dramsko djelo u hrvatskoj knjievnosti, tradicija cingareske; uvod i 20 srea koje govori pjesnik maskiran u Ciganku) Marin Dri (1508., Dubrovnik - 1567., Venecija): ljubavni kanconijer, nadgrobnice, Pjesni ujedno stavljene s mnozim druzim lijepim stvarmi (Venecija, 1551., tiskane pjesme i drame dotad napisane, u stihovima); drame: Pomet (nesauvana komedija, oko 1548.), Tirena (pastirska igra, izvedena 1549. i 1551.; Tirena i Miljenko), Novela od Stanca (pokladno-pirna igra - farsa, izvedena 1550. ili 1551.; Stanac i Divo), Dundo Maroje
4
Periodizacija

(eruditna komedija u pet inova, izvedena 1551.; Dundo Maroje, Maroje, Pomet, Petrunjela, Laura), Venere i Adon (mitoloko-pastirska igra, izvedena 1551.), Pjerin (fragmentarno sauvana komedija, izvedena 1552.) Mande/Tripe de Utole (komedija, izv. 1553.), Arkulin (komedija, izv. 1553.), Duho Kerpeta (fragmentarno sauvana komedija, izv. 1553.), Skup (plautovska komedija, izv. 1555., Skup, Andrijana, Variva, Gruba, Kamilo, Munuo, Zlatikum, Dobre, Divo), Griula (pastoralna komedija, izv. 1556.), Hekuba (tragedija, izv. 1559.), urotnika pisma upuena Cosimu Mediciju (polemika proza na talijanskom, 1566.) Petar Zorani (1508., Nin - 1569., Zadar): Planine (prvi hrvatski roman u prozi s umetnutim stihovima, rasuta baina, uzor Sannazzarova Arcadia, poglavlja npr. Otkude bura ishodi i za se zove, Za se grad Nin zove i gdo ga najpri sazida, Perivoj od Slave i u njem vile: Latinka, Grkinja, Kaldejka i Hrvatica) Nikola Naljekovi (oko 1510., Dubrovnik - 1587., Dubrovnik): ljubavni kanconijer, prigodnice, poslanice, nadgrobnice, sedam drama bez naslova (komedije: pastirska igra, mitoloka igra, dramska robinja, moreka, dvije farse i jedna komedija u tri ina, u 4. i 5. desetljeu 16. st.) Brne Karnaruti (1520. Zadar - 1572., Zadar): Vazetje Sigeta grada (Venecija 1584., povijesni ep, odnosno prvi hrvatski junaki ep s temom iz suvremene povijesti, sigetska pogibija 1566., posveta Jurju Zrinjskomu), Ljubav i smart Pirama i Tibe (spjev odnosno pria u stihovima o babilonskim ljubavnicima, prema Ovidijevim Metamorfozama)

IZMEU RENESANSE I BAROKA: MANIRIZAM (druga polovica 16. st. - po. 17. st.)
Dinko Ranjina (1536., Dubrovnik - 1607., Dubrovnik): Pjesni razlike (Firenca, 1563., prvi tiskani kanconijer u hrvatskoj knjievnosti nastaloj u Dubrovniku), nekoliko pjesam u rukopisu, soneti u talijanskoj antologiji, prepjevi grkih i rimskih pjesnika Juraj Barakovi (1548., Zadar - 1628., Rim): Vila Slovinka (Venecija, 1614., spjev u slavu Zadra s autobiogafskim elementima), Pohvalnice gradu Zadru (Venecija, 1582.), Jarula (dovrena 1605., skraeni stihovani sadraj Biblije), Draga, rapska pjesmarica (spjev u rukopisu) Martin Benetovi (1550., Hvar - 1607., Hvar): Hvarkinja (Komedija od Bogdana1600., komedija u pet inova, prva hrvatska smijenica) Dominko Zlatari (1558., Dubrovnik - 1613., Dubrovnik): Pjesni razlike (posthumno u Veneciji 1597., ljubavni kanconijer od 137 pjesama; 26 nadgrobnica), prepjevi Tassova Aminte, Sofoklove Elektre, Ovidijeve pjesme Ljubav i smrt Pirama i Tizbe (posveta Cvijeti Zuzori)

KNJIEVNOST REFORMACIJE (sredina 16. st., pismenost razvijena oko tiskare u Urachu kraj Tubingena)
Matija Vlai Ilirik (1520. - 1575.): Katalog svjedoka istine (lat., Basel, 1556., pregled slobodoumnih kranskih mislilaca), Povijest crkve (lat., Basel, 1559. - 1574.), Klju Svetoga pisma (Basel, 1567., temeljna knjiga protestantske teologije i prvi enciklopedijski i hermeneutiki rjenik Biblije; teoloki smjer flacijanizam)
5
Periodizacija

 Petar Pavao Vergerije Mlai (1498. - 1565.): Razgovaranje meju papistu i jednim luteranom (Padova, 1555.; moda djelo Matije Vlaia) Stjepan Konzul Istranin (1521. - nakon 1568.): Prvi del Novoga tetamenta i Drugi del Novoga tetamenta (prijevod na hrvatski Biblije skupa s Antunom Dalmatinom, po. 1557., dovr. 1562. i 1563.) Antun Dalmatin (po. 16. st. - 1579.): Govorenje vele prudno (lat., Urach, skupa s Konzulom), Postile (Regensburg, 1568., skupa s Konzulom) BAROK (kraj 16. st. - sredina 18. st.) ime Budini (1530. - 1600.): Pokorni i mnozi ini psalmi Davidovi (Rim, 1582.), Ispravnik (Rim, 1583., katekizam), Summa nauka hristijanskoga, 1583., i lat., prijevod Canisijeva katekizma), prvi je poeo pisati dijakritike znakove i Matija Divkovi (1563. - 1631.): Nauk krstjanki i Sto udesa (1611.), Razlike besjede (1616., vjerski sadraji u kratkim pripovijestima), Nauk krstjanski (1616., tzv. mali, sve knjige tiskao je na bosanici) Jakov Armolui (1575. - 1649.): Slava enska i protivni odgovor Jakova Armoluia ibenanina Cvitu estomu (Padova, 1643.) Bartul (Bartol) Kai (1575. - 1650.): Institutionum linguae illyricae libri duo (Rim, 1604., prva hrvatska tiskana gramatika), prijevod Biblije na hrvatski (obj. tek 2001.!), prozna djela u tokavtini: ivot Gospodina naega Isukrsta, ivot Bogorodice, Perivoj od djevstva; drama Sveta Venefrida (1627., isusovaka duhovna tragedija) Stijepo urevi (1579. - 1632.): Dervi (aljivi spjev; komina poema; monolog staroga dervia) Ivan (Divo) Gunduli (1589. - 1638.): deset melodrama (sauvano etiri: Diana, Arijadna, Armida, Prozerpina ugrabljena; izgubljene: erera, Kleopatra, Galatea, Adon, Posvetilite ljuveno, Koraljka od ira), Pjesni pokorne kralja Davida (Rim, 1621., prepjevi sedam biblijskih psalama), Suze sina razmetnoga (Venecija, 1622.), Dubravka (izvedena 1628., pastoralno-alegorijska drama), Osman (ep u dvadeset pjevanja; nast. 1621. - 1638.; o neuspjehu Turaka pokraj Hoima 1621., vie nadopunjitelja 14. i 15. pjevanja, npr. Ivan Maurani Ivan (Divo) Buni Vui (1591. - 1658.): Plandovanja (obj. tek 1849., ljubavni kanconijer, pet pastirskih ekloga, kraa zbirka duhovnih pjesama), Mandalijena pokornica (Ancona, 1659., vjerska, religiozna poema, u niz tzv. suza, odnosno pokajnikih spjevova ulazi) Junije Palmoti (1607. - 1657.); mitoloke drame Atalanta (posljednja izvorna pastirska igra u Dubrovniku), Natjecanje Ajaa i Ulisa za oruje Akilovo, Akile, Ipsipile, Elena ugrabljena, Lavinija; drame s temom iz vitekoga svijeta: Armida, Danica, Captislava, Bisernica, Pavlimir (najizvornija Palmotieva drama: Ljetopis popa Dukljanina i dubrovaka legenda o sv. Ilaru); scenski prizori (Kolombo); Kristijada (Rim, 1670., prepjev epa Christias Girolama Vide; pisac predgovora Stjepan Gradi Ivan Ivanievi (1608. - 1665.): Kita cvitja razlikova (Venecija, 1642., zbirka religioznih stihova)
6
Periodizacija

 Juraj Habdeli (1609. - 1678.): Dictionar ili rei slovenske (Nemki Gradec, 1670., hrvatsko /kajkavsko/-latinski rjenik, 12000 rijei, kolski prirunik; dvije knjige religiozno-moralnoga sadraja na kajkavskom: Zercalo Mariansko (Graz, 1662.) i Pervi otca naega Adama greh (Graz, 1674.) Vladislav Meneti (1618. - 1666.): Radonja (aljivi spjev; komina poema), Trublja slovinska (Jakin, 1665., domoljubna poema; panegirik Petru Zrinskome); prevoditelj G. Marina (Radmilova tuba cije Zorke vile, prepjev Marinovih Ergastovih uzdaha) Juraj Kriani (1618. - 1683.): Politika ili razgovor ob vladateljstvu (napisana sintezom slavenskih jezika; Petar Zrinski (1621. - 1671.): Adrianskoga mora sirena (Venecija, 1660., prijevod na hrvatski s maarskoga pjesnikoga djela svojega brata Nikole, najluksuznije opremljena hrvatska knjiga u starijoj hrvatskoj knjievnosti) Jaketa Palmoti Dionori (1623. - 1680.): Dubrovnik ponovljen (ep u 20 pjevanja o velikom dubrovakom potresu 1667.) Ana Katarina Frankopan Zrinski (1625.? - 1673.): Putni tovaru (Venecija, 1661., prepjev s njemakoga molitvenika, poznat i kao Suputnik, prva ena u Banskoj Hrvatskoj koja se bavila prevoenjem i stvaralakom djelatnou) Petar Kanaveli (Kanavelovi) (1637. - 1719.): Sveti Ivan biskup trogirski (spjev u 20 pjevanja), drame Vuistrah (tema iz Calderonove drame ivot je san) i Suanstvo sreno, duhovna poezija, prigodnice i panegirici Jerolim Kavanjin (1641. - 1714): Bogatstvo i ubotvo (velepjesma u 30 pjevanja, spjev od 32724 stiha, najopsenije pjesniko djelo hrvatske dopreporodne knjievnosti) Andrija Vitalji (1642. - 1721.): Ostan Boje ljubavi (Venecija, 1712.; Isusov ivot i muka), Istumaenje pisnih Davidovih (Venecijam 1703., prepjevi Davidovih psalama psaltir s komentarom) Fran Krsto Frankopan (1643.? - 1671.): Gartlic za as kratiti (obj. 1871., prvo uvoenje narodnoga deseterca u hrvatsku umjetniku poeziju), Jarne bogati (1670., ulomak prijevoda Moliereove komedije Georges Dandin (najstariji prijevod Molierea na cijelom slavenskom prostoru, samo dvije godine nakon prikazivanja u Versaillesu 1668. godine) Vlaho Skvadri (Skvadrovi) (1643. - 1691.) (Mau i avalica, ljubavna pripovijest u stihovima, glavni junaci nazvani prema selu i brdu otoka Koloepa, s elementima ribarske ekloge - Antonio Ongaro, Alceo) Pavao Ritter Vitezovi (1652. - 1713.): Odiljenje sigetsko (Linz, 1684., spjev o sigetskoj tragediji), Kronika aliti spomen vsega svijeta vikov (1696.), Prirunik aliti razliko mudrosti cvitje (1702., zbirka poslovica), Croatia rediviva (Zagreb, 1700., prirunik za pregovore s Turcima). Plorantis Croatiae saecula duo (Dva stoljea ucviljene Hrvatske, Zagreb, 1703., nacionalna tualjka), De aris focis Illyriorum (sauvan nacrt enciklopedijskoga djela), Lexicon latino-illyricum (ostao u rukopisu), De ortographia (zagubljena pravopisna rasprava) Antun Gleevi (1656., 1657. ili 1659. - 1728.): drama Zorislava, drugi prepjevi talijanskih melodrama, pjesnike satire

7
Periodizacija

 Ignjat urevi (1675. - 1737.): Pjesni ljuvene, popijevke (trag narodne pjesme), Ekloge aliti razgovori pastijerski (senzualni duh), Razlike zgode nesrene ljubavi (prepriavanje u stihovima poznatih ljubavnih zgoda-pria), Suze Marunkove (aljivi spjev), Uzdasi Mandalijene pokornice (Venecija, 1728., naboni spjev, lirski monolog svetice, najpoznatije djelo), Saltijer slovinski (prepjev psalama), Antiquitates Illiricae (nedovrena povijest Ilirije), ivot i djela slavnih Dubrovana (lat., oko 1716., prva povijest knjievnosti nastale u Dubrovniku, v. 18. st.) Antun Kanili (1699. - 1777.): Bogoljubnost molitvena (molitvenik), Kamen pravi smutnje velike (Osijek, 1780., rasprava posveena crkvenom raskolu), Sveta Roalija (posmrtno, 1780., spjev, glavno Kanilievo djelo, stihovana pripovijest o svetici iz Palerma, barokni i rokoko elementi; najjutjecajnije djelo katolike obnove u sjevernoj Hrvatsko; v. i 18. st.)

KLASICIZAM I PROSVJETITELJSTVO KNJIEVNOST I ZNANOST (18. st.)

Vincenco Zmajevi (1670. - 1745.), Corona poetica (Rim, 1694.; latinsko pjesnitvo, lan ugledne obitelji iz Perasta; visoki crkveni velikodostojnik) Ignjat urevi (1675. - 1737.): Antiquitates Illiricae (nedovrena povijest Ilirije), Vitae et carmina nonnullorum illustrium civium Rhacusinorum (ivoti i knjievna djela nekih uglednih Dubrovana (lat., oko 1716., prva povijest knjievnosti nastale u Dubrovniku, v. 17. st.) Saro Crijevi (1686. - 1759.): Bibliotheca Ragusina... (Dubrovaka biblioteka...; prikazi knjievnika iz Dubrovnika i njihovih djela) Filip Grabovac (1697. ili 1699. - 1749.): Cvit razgovora naroda i jezika ilirikoga aliti rvackoga (upute za kranski ivot i dogaaji iz povijesti, pjesma Od kolunela kneza Antuna Kumbata (1729., napad na Hrvate koji zaboravljaju svoje podrijetlo) Antun Kanili (1699. - 1777.): Bogoljubnost molitvena (molitvenik), Kamen pravi smutnje velike (Osijek, 1780., rasprava posveena crkvenom raskolu), Sveta Roalija (posmrtno, 1780., spjev, glavno Kanilievo djelo, stihovana pripovijest o svetici iz Palerma, barokni i rokoko elementi; najjutjecajnije djelo katolike obnove u sjevernoj Hrvatsko; v. i 17. st.) Filip Lastri (1700. - 1783.), Epitome vetustatum provinciae Bosniensis (Jezgra starine bosanske pokrajine; povijest Bosne i franjevake redodrave Bosne Argentine) Andrija Kai Mioi (1704. - 1760.): Razgovor ugodni naroda slovinskoga (Venecija, 1756., kronika s oko 200 deseterakih pjesama s tematikom iz slavenske junake prolosti: zahvaljujui ovom djelu Kai je postao u narodu najpopularniji hrvatski pisac, a u 18. i 19. st. to je najitanija hrvatska knjiga) Korabljica (Venecija, 1760., prva hrvatska puka povjesnica) Ivan Franatica Sorkoevi (1706. - 1771.): Psyche (franezarija, jedina u stihu i jedina potpisana preradba Moliereovih drama u Dubrovniku) Ruer Bokovi (1711. - 1787.): De viribus vivis (O ivim silama, Rim, 1745.), De continuitatis lege (O zakonu kontinuiteta, Rim, 1745.), De lege virium in Natura
8
Periodizacija

existentium (O zakonu sila koje postoje u prirodi, Rim, 1755.), Philosophiae naturalis theoria redacta ad unicam legem virium in Natura existentium (Teorija prirodne filozofije svedena na jedan jedini zakon sila koje postoje u prirodi, Be, 1758.; fundamentalno djelo, moderna shvaanja o materiji u prostoru i kretanju, svjetska slava), De solis ac lunae defectibus (Pomrine Sunca i Mjeseca, London, 1760.; pjesniko djelo u heksametrima), Opera pertinentia ad opticam et astronomiam (Djela s podruja optike i astronomije u pet svezaka, Bassano, 1785.) Adam Baltazar Kreli (1715. - 1778.): Historiarum cathedralis ecclesiae Zagrabiensis I. (Povijest zagrebake stolne crkve, Zagreb, 1770.; historiografsko djelo o zagrebakim biskupima), De regnis Dalmatiae, Croatiae, Sclavoniae notitiae praeliminares (Prethodne biljeke o kraljevinama Dalmaciji, Hrvatskoj i Slavoniji, Zagreb, 1770.; dvorski povjesniar, nastavlja se na kronologijsko-historiografsko djelo Pavla Rittera Vitezovia), Scriptorum ex regno Sclavoniae a saeculo XIV usque ad XVII inclusive collectio (Pregled pisaca iz kraljevine Slavonije od 14. do zakljuno 17. stoljea, Varadin, 1774.; pod pseudonimom Adalbert Bari), Annuae sive Historia ab anno inclusive 1748 et subsequis (1767) ad posteritas notiam - Anali ili povijest od ukljuivi 1748. i sljedeih (do 1767.) na znanje potomstvu; memoarska proza, prati suvremena dogaanja u Hrvatskoj, autor ih je pisao do smrti; u 19. st. izvor enoi i Tomiu za povijesne romane) Vid Doen (1720.? - 1778.): Jeka planine (spjev u 2 dijela, obrana Relkovia), Adaja sedmoglava (ep u sedam pjevanja, sedam smrtnih grijeha, ivot u Slavoniji) Matija Antun Relkovi (Reljkovi) (1732. - 1798.): Satir iliti divji ovik (Dresden, 1762., drugo dopunjeno izdanje Osijek, 1779., pouni spjev u 11 pjevanja s kritikim naglascima, glavni mu je cilj utjecati na moralni i materijalni preporod Slavonije); Nova slavonska i nimaka gramatika (Zagreb, 1767.), Postanak narodne pravice i dunosti ljudskih iz nje izvirajuih (za kolske potrebe), Nek je svata (zbirka anegdota i pripovjedaka), prijevodi Ezopovih, Fedrovih i Pilpajevih basni Antun Ivanoi (1740. - 1800.): Slinorini natpis groba Zvekanova (duhovita poema rugalica; naiki fratar Zvekan u dogovoru s vragom) Matija Petar Katani (1750. - 1825.): Specimen philologiae et geographiae Panoniorum (Zagreb, 1795., rezultati prouavanja starina), Pravoslovnik (hrvatsko-latinski rjenik, ostao nedovren u rukopisu), Etymologicum Illyricum (latinsko-hrvatski rjenik, nedovren u rukopisu), prvi objavljen cjeloviti prijevod Biblije na hrvatski - Sveto pismo Starog zakona, Sveto pismo Novog zakona (posmrtno, Budim 1831.), Fructus auctumnales (Jesenji plodovi, Zagreb, 1791., zbirka latinskih i hrvatskih pjesama u duhu klasinih pjesama), Knjiica o hrvatskoj poeziji napisana po zakonima estetike (lat., prvi pokuaj teorijske obradbe hrvatske poezije) uro Hida (1752. - 1833.): Quinta Flaka pjesni lirike (Dubrovnik, 1849.; jedini cjelovit prijevod Horacijeve lirike na hrvatski jezik). Titu Brezovaki (1757. - 1805.): Sveti Aleksi (Zagreb, 1786., dramatizirana legenda), Matija grabancija dijak ( nastala oko 1803., izved. 1804., najpopularnija njegova komedija), Diogene ili sluga dveh zgubljeneh bratov (promij. inaica 1823., izvorna verzija tiskana tek 1940., komedija sa sloenim zapletima sentimentalnih graanskih drama); stihovi na hrvatskom, njemakom i latinskom (prigodnice, satire, politike pjesme) Marko Bruerevi (1765. - 1823.): Vjera iznenada (komedija s temom iz dubrovake svakodnevice)
9
Periodizacija

 Ferdinand Putica: Pir od Bazate (Pir od djece, dialogo) i Ciarlatano in motto (komedije s temom iz dubrovake svakodnevice) Vlaho Stulli (Stuli) (1768. - 1846.): Kate Kapuralica (Kate Sukurica) (1800., grotesknofarsina komedija s temom iz dubrovake svakodnevice)

PROSVJETITELJSTVO KNJIEVNOST I ZNANOST (18. st.)

Ruer Bokovi (1711. - 1787.): De viribus vivis (O ivim silama, Rim, 1745.), De continuitatis lege (O zakonu kontinuiteta, Rim, 1745.), De lege virium in Natura existentium (O zakonu sila koje postoje u prirodi, Rim, 1755.), Philosophiae naturalis theoria redacta ad unicam legem virium in Natura existentium (Teorija prirodne filozofije svedena na jedan jedini zakon sila koje postoje u prirodi, Be, 1758.; fundamentalno djelo, moderna shvaanja o materiji u prostoru i kretanju, svjetska slava), De solis ac lunae defectibus (Pomrine Sunca i Mjeseca, London, 1760.; pjesniko djelo u heksametrima), Opera pertinentia ad opticam et astronomiam (Djela s podruja optike i astronomije u pet svezaka, Bassano, 1785.) Adam Baltazar Kreli (1715. - 1778.): Historiarum cathedralis ecclesiae Zagrabiensis I. (Povijest zagrebake stolne crkve, Zagreb, 1770.; historiografsko djelo o zagrebakim biskupima), De regnis Dalmatiae, Croatiae, Sclavoniae notitiae praeliminares (Prethodne biljeke o kraljevinama Dalmaciji, Hrvatskoj i Slavoniji, Zagreb, 1770.; dvorski povjesniar, nastavlja se na kronologijsko-historiografsko djelo Pavla Rittera Vitezovia), Scriptorum ex regno Sclavoniae a saeculo XIV usque ad XVII inclusive collectio (Pregled pisaca iz kraljevineSlavonije od 14. do zakljuno 17. stoljea, Varadin, 1774.; pod pseudonimom Adalbert Bari), Annuae sive Historia ab anno inclusive 1748 et subsequis (1767) ad posteritas notiam - Anali ili povijest od ukljuivi 1748. i sljedeih (do 1767.) na znanje potomstvu; memoari koji prate suvremena dogaanja u Hrvatskoj, autor ih je pisao do smrti) Filip Lastri (1700. - 1783.), Epitome vetustatum provinciae Bosniensis - Jezgra starine bosanske pokrajine; povijest Bosne i franjevake redodrave Bosne Argentine) Vincenco Zmajevi (1670. - 1745.), Corona poetica (Rim, 1694.); latinsko pjesnitvo

KLASICIZAM I PROSVJETITELJSTVO (18. st.)

Filip Grabovac (1697. ili 1699. - 1749.): Cvit razgovora naroda i jezika ilirikoga aliti rvackoga (upute za kranski ivot i dogaaji iz povijesti, pjesma Od kolunela kneza Antuna Kumbata (1729., napad na Hrvate koji zaboravljaju svoje podrijetlo) Andrija Kai Mioi (1704. - 1760.): Razgovor ugodni naroda slovinskoga (Venecija, 1756., kronika s oko 200 deseterakih pjesama s tematikom iz slavenske junake prolosti: zahvaljujui ovom djelu Kai je postao u narodu najpopularniji hrvatski pisac, a u 18. i 19. st. to je najitanija hrvatska knjiga); Korabljica (Venecija, 1760., prva hrvatska puka povjesnica)

10
Periodizacija

 Adam Baltazar Kreli (1715. - 1778.): Prethodne biljeke o kraljevinama Dalmaciji, Hrvatskoj i Slavoniji (Zagreb, 1770., historiografsko djelo, Annuae (memoarska proza; u 19. st. izvor enoi i Tomiu za povijesne romane) Vid Doen (1720.? - 1778.): Jeka planine (spjev u 2 dijela, obrana Relkovia), Adaja sedmoglava (ep u sedam pjevanja, sedam smrtnih grijeha, ivot u Slavoniji) Matija Antun Relkovi (Reljkovi) (1732. - 1798.): Satir iliti divji ovik (Dresden, 1762., drugo dopunjeno izdanje Osijek, 1779., pouni spjev u 11 pjevanja s kritikim naglascima, glavni mu je cilj utjecati na moralni i materijalni preporod Slavonije); Nova slavonska i nimaka gramatika (Zagreb, 1767.), Postanak narodne pravice i dunosti ljudskih iz nje izvirajuih (za kolske potrebe), Nek je svata (zbirka anegdota i pripovjedaka), prijevodi Ezopovih, Fedrovih i Pilpajevih basni Antun Ivanoi (1740. - 1800.): Slinorini natpis groba Zvekanova (duhovita poema rugalica; naiki fratar Zvekan u dogovoru s vragom) Matija Petar Katani (1750. - 1825.): Specimen philologiae et geographiae Panoniorum (Zagreb, 1795., rezultati prouavanja starina), Pravoslovnik (hrvatsko-latinski rjenik, ostao nedovren u rukopisu), Etymologicum Illyricum (latinsko-hrvatski rjenik, nedovren u rukopisu), prvi objavljen cjeloviti prijevod Biblije na hrvatski - Sveto pismo Starog zakona, Sveto pismo Novog zakona (posmrtno, Budim 1831.), Fructus auctumnales (Jesenji plodovi, Zagreb, 1791., zbirka latinskih i hrvatskih pjesama u duhu klasinih pjesama), Knjiica o hrvatskoj poeziji napisana po zakonima estetike (lat., prvi pokuaj teorijske obradbe hrvatske poezije) Titu Brezovaki (1757. - 1805.): Sveti Aleksi (Zagreb, 1786., dramatizirana legenda), Matija grabancija dijak ( nastala oko 1803., izved. 1804., najpopularnija njegova komedija), Diogene ili sluga dveh zgubljeneh bratov (promij. inaica 1823., izvorna verzija tiskana tek 1940., komedija sa sloenim zapletima sentimentalnih graanskih drama); stihovi na hrvatskom, njemakom i latinskom (prigodnice, satire, politike pjesme)

ROMANTIZAM (KNJIEVNI NARODNI PREPOROD) (1813. - 1860.)

Maksimilijan Vrhovac (1752. - 1827.): Proglas za skupljanje narodnog blaga - Poziv na sve duhovne pastire svoje biskupije (1813.), Antun Mihanovi: Re domovini od hasnovitosti pisanja vu domorodnom jeziku (1815.), Ljudevit Gaj: Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja (1830.), Ivan Derkos: Genius patriae (1832.), Janko Drakovi: Disertacija iliti razgovor darovan gospodi poklisarom (1832.), Novine horvatske s knjievnim prilogom Danica horvatska, slavonska, dalmatinska (Gaj, 1835.), Ilirske narodne novine, Danica horvatska, slavonska, dalmatinska (1843.), Kolo (1842., Vraz, Vukotinovi, Rakovec), Matica ilirska (1842.), doputeno ilirsko ime, ali samo kao knjievni pojam (1845.) Ivan Kukuljevi Sakcinski (1816. - 1889.): Juran i Sofija (1839.) Stanko Vraz (1810.-1851): ulabije (1840.), Glasi iz dubrave erovinske (1841.), Gusle i tambure (1845.), Sanak i istina (1846.), knjievne kritike
11
Periodizacija

 Dimitrija/e Demeter (1811. - 1872.): Grobniko polje (ep, 1842.), Dramatika pokuenja (1838.), Teuta (izvorna tragedija, 1844.), libreta za opere Ljubav i zloba i Porin V. Lisinskoga Ivan Maurani (1814. - 1890.): Smrt Smail-age engia (1846.), Njemako-ilirski slovar (s Uareviem, 1842.), pjesme Vjekovi Ilirije, Primorac Danici, Hrvati Maarom (1848.) Antun Nemi (1813. - 1849.): Kvas bez kruha ili tko e biti veliki sudac (1854.), Putositnice, Udes ljudski (pokuaj romana) Matija Maurani (1817. - 1881.): Pogled u Bosnu Pavao toos (1806. - 1862.): Novo leto ili kip domovine na poetku leta 1831. Dragutin Rakovac (1813. - 1854.): Mali katekizam za velike ljude (programski tekst, 1842.), Duh (1832., drama) Ljudevit Vukotinovi (1813. - 1893.): Ilirizam i kroatizam (lanak, 1842.), Pjesme i pripovijetke (1838. i 1840.), Rue i trnje (stihovi i proza,1842.), Pjesma Horvatov vu Glogovi leto 1813. (1835.) Petar Preradovi (1818. - 1872.): Milim pokojnikom, Probrane pjesme, Izabrane pjesme, Nove pjesme, Kraljevi Marko, Pozdrav domovini, Rodu o jeziku

PROTOREALIZAM ili ENOINO DOBA (1860. - 1881.)

Mirko Bogovi (1816. - 1893.): Ljubice, Smilje i kovilje, Domorodni glasi, Frankopan, Matija Gubec, Stjepan, posljednji kralj bosanski Adolf Veber Tkalevi (1825. - 1889.): Zagrepkinje, Nadala Bakarka Luka Boti (1830. - 1863.): Bijedna Mara, Pobratimstvo, Petar Bai Rikard Jorgovani (1853. - 1880.): Stella Raiva, Ljubav na odru Franjo Markovi (1845. - 1914.): Razvoj i sustav obene estetike (1902.), Kohan i Vlasta, Dom i svijet Andrija Palmovi (1847. - 1882.), uro Arnold (1853. - 1941.) August enoa (1838. - 1881.): Naa knjievnost (1865.), Zlatarevo zlato (roman), Seljaka buna (roman), Diogene (roman), Kletva (roman), Zagrebulje (feljtoni, podlisci), Dopisi iz Praga (feljtoni, podlisci), Smrt Petra Svaia (povjestica), Prokleta klijet (povjestica), Zimzelen (prokleta klijet), Fratarska oporuka (povjestica), Propast Venecije (povjestica), Kameni svatovi (povjestica), Kugina kua (povjestica), Postolar i vrag (povjestica), uvaj se senjske ruke (roman), Prijan Lovro, Prosjak Luka, Barun Ivica, Kanarineva ljubovca, Vladimir, Turopoljski top, Mladi gospodin, Karanfil s pjesnikova groba (pripovijetke)

12
Periodizacija

REALIZAM (1881. - 1892., 1895.)

Ante Kovai (1854. - 1889): Baruniina ljubav, Fikal, U registraturi, Meu abari, Izabrane pjesme, Smrt babe engikinje (1880.), Pokornom kljusetu (1886.) Eugen Kumii (1850. - 1904.): Olga i Lina, Jelkin bosiljak, Urota zrinsko-frankopanska, Kraljica Lepa, Zaueni svatovi, Gospoa Sabina, O romanu (1883.), Pod pukom (putopis) Josip Kozarac (1858. - 1906.): Slavonska uma, Donna Ines (pripovijetka), Oprava (pripovijetka), Tena (pripovijetka), Mrtvi kapitali (roman), Meu svjetlom i tmimom (roman) Vjenceslav Novak (1859. - 1905.): Nezasitnost i bijeda, Iz velegradskog podzemlja (pripovijetka), U glib (pripovijetka), Pavao egota (roman), Posljednji Stipanii (roman), Tito Dori (roman), Dva svijeta (roman) Ksaver andor Gjalski (1854. - 1935.): Pod starim krovovima (zbirka pripovijedaka), U noi (roman), Osvit (roman), Janko Berislavi (roman) Josip Eugen Tomi (1843. - 1906.): Melita (roman) Fran Maurani (1814. - 1890): Lie (crtice) Josip Draenovi (1863. - 1942.): Iskrice (crtice), crtice iz primorskog i malograanskog ivota August Harambai: (1861. - 1911.): Smilje i kovilje, Tugomilke, Rumarinke, Slobodarke Silvije Strahimir Kranjevi (1865. - 1908.): Bugarkinje, Pjesme, Izabrane pjesme, Trzaji

MODERNA (1892./1895. - 1914./1916.)

Ivo Vojnovi (1857. - 1929.): Geranium, 1880., Ksanta, 1886., Psyche, 1889., Ekvinocij, 1895., Dubrovaka trilogija (Allons enfants, Suton, Na taraci), 1902., Gospoa sa suncokretom, 1912., Makarate ispod kuplja, 1922., Prolog nenapisane drame, 1929. (najpoznatije pjesme: Prelude, Na Mihajlu /poetna i zavrna pjesma Dubrovake trilogije/, Utjeha) Janko Leskovar (1861. - 1949.): Misao na vjenost (novela koja je oznaila poetak moderne), 1891., Propali dvori, 1896., Sjene ljubavi, 1898., Kraljica zemlje, 1905. Antun Gustav Mato (1973. - 1914.): Iverje, 1899., Novo iverje, 1900., Ogledi, 1905., Vidici i putovi, 1907., Umorne prie, 1909., Nai ljudi i krajevi, 1910., Pjesme, 1923., Sabrana djela Antuna Gustava Matoa, sv. I.-XX., 1973. (najpoznatije pjesme: Utjeha kose, Jesenje vee, 1909, Stara pjesma, Mora, Srodnost, Mauhica, Griki dijalog, Notturno; najpoznatije novele: Cvijet sa raskra, Camao)
13
Periodizacija

 Dinko imunovi (1873. - 1933.): Mrkodol, 1909., Tuinac, 1911., erdan, 1914., Mladi dani, 1919., Mladost, 1921., Porodica Vini, 1923., Sa Krke i Cetine, 1930. Vladimir Vidri (1875. - 1909.): Pjesme, 1907., Sabrane pjesme, 1969. (najpoznatije pjesme: Pejza I., Pejza II., Dva levita, Adieu, Sjene, Jutro, Ex Pannonia, Notturno Dragutin Domjani (1875. - 1933.): Pjesme, 1909., Kipci i popevke, 1917., V suncu i senci, 1927., Po dragomu kraju, 1933. (najpoznatije pjesme: Otmjena dosada, Kap, Starinska, Bele roe, Pauni) Milan Begovi (1876. - 1948.): Pjesme, 1896., Knjiga Boccadoro, 1900., Gospoa Walevska, 1906., Stana,1909., Dunja u kovegu, 1921., Svadbeni let, 1922., Boji ovjek, 1924., Pustolov pred vratima, 1926., Amerikanska jahta u splitskoj luci, 1929., Bez treega, 1931./1934., Ero s onoga svijeta, 1936., Kvartet, 1936., Giga Barieva i njezinih sedam prosaca, 1940., (najpoznatije pjesme: Dunja, Liddy) Vladimir Nazor (1876. - 1949.): Slavonske legende, 1900., ivana, 1902., Knjiga o kraljevima hrvatskijem, 1904., Veli Joe, 1908., Hrvatski kraljevi, 1912., Nove pjesme, 1913., Medvjed Brundo, 1915., Prie iz djetinjstva, 1924., arko, 1930., Eseji i lanci, 1942. (najpoznatije pjesme: Zvonimirova laa, Cvrak, Seh du dan, Galiotova pesan, uma spava; Notturno) Milutin Cihlar Nehajev (1880. - 1931.): drame: Prijelom, 1897., Svjeica, 1898., ivot, 1905., Spasitelj, 1915., pripovijetke: Veliki grad, 1902., Zeleno more, 1902., Godiva, 1916., Iz neznanog kraja, 1918., romani: Bijeg, 1909., Vuci, 1928., Knjiga eseja, 1936. Ivan Kozarac (1885. - 1910.): Slavonska smrt, 1906., Pjesme, 1911., Izabrane pripovijetke, 1911., uka Begovi, 1911. Janko Poli Kamov (1886. - 1910.): Itipana hartija, 1907., Psovka, 1905., Isuena kaljua, 1907., Tragedija mozgova, 1906., Na roenoj grudi, 1907., Samostanske drame, 1909., Sabrana djela I. -IV., 1956./1958. (najpoznatije pjesme: Pjesma nad pjesmama, Ledeni blud, Post scriptum, najpoznatije novele: Brada, Bitanga) Fran Galovi (1887. - 1914.): Z mojih bregov, 1913./1914., Zaarano ogledalo, 1913., Ispovijed, 1914., Pred smrt, 1916. (najpoznatije pjesme: Childe Harold, Crn-bel, Kostanj, Jesenski veter)

KNJIEVNOST 20. STOLJEA I. RAZDOBLJE (1914. - 1929.): EKSPRESIONIZAM U HRVATSKOJ KNJIEVNOSTI

Antun Branko imi (1898. - 1925.): Preobraenja, 1920., Izabrane pjesme, 1933., Pjesme, 1950., Sabrana djela I-III, 1960. (najpoznatije pjesme: Pjesnici, Opomena, Konac, Ruak siromaha, Tijelo i mi, Smrt, Smrt i ja, Ljubav, Povratak, Moja preobraenja) Miroslav Krlea (1893. - 1981.): pjesnitvo: Pan, 1917., Tri simfonije, 1917., Pjesma I. i II., 1918., Pjesme III., 1919., Lirika, 1919., Knjiga pjesama, 1931., Knjiga lirike, 1932., Simfonije, 1933., Balade Petrice Kerempuha, 1936.; proza: Hrvatska rapsodija, 1918., Tri kavalira gospoice Melanije, 1920., Hrvatski bog Mars, 1922.,Novele, 1923., Vraji otok, 1923., Povratak Filipa Latinovicza, 1932., Banket u Blitvi, 1938., Na rubu pameti, 1938.,
14
Periodizacija

Zastave, 1967.; drame: Legenda, 1914., Maskerata, 1914., Hrvatska rapsodija, 1917., Kraljevo, 1918., Kristofor Kolumbo, 1918., Michelangelo Buonarroti, 1919., Galicija, 1922., Adam i Eva, 1922., Golgota, 1922., Vujak, 1923., U agoniji, 1928., Gospoda Glembajevi, 1928., Leda, 1932., U logoru (Galicija), 1934., Aretej, 1959., Saloma, 1963., Put u raj, 1970. (najpoznatije pjesme: Jesenja pjesma, Bonaca u predveerje, Nokturno u samotnoj sobi, Snijeg; unutar Balada Petrice Kerempuha: Ni med cvetjem ni pravice, Baba cmizdri pod galgama, Gumbelijum roa fino dii, Khevenhiller, Na mukah, Planetarijom) (napomena: nabrojana djela spadaju u Krleino stvaralatvo nastalo u razliitim razdobljima) Ivo Andri (1892. - 1975.): Ex Ponto, 1918., Nemiri, 1920., Na Drini uprija, 1945. (1961. Nobelova nagrada za knjievnost), Travnika kronika, 1945., Prokleta avlija, 1954. uro Sudeta (1903. - 1927.): Osamljenim stazama, 1924., Kuice u dolu, 1926., Sutoni, 1929.

II. RAZDOBLJE (1929. 1952.)

Miroslav Krlea; Ivo Andri; Tin Ujevi (1891. - 1955.): u Hrvatskoj mladoj lirici, 1914. (izbor), Lelek sebra, 1920., Kolajna, 1926., Auto na korzu, 1932., Ojaeno zvono, 1933., Pjesme, 1937., Ljudi za vratima gostionice, 1938., Skalpel kaosa, 1938., Rukovet, 1950., edan kamen na studencu, 1954. (najpoznatije pjesme: Oprotaj, Svakidanja jadikovka, Notturno, Nostalgija svjetlosti, Visoki jablani, Pobratimstvo lica u svemiru, Cvrkutanje srca u pokrajini sanja) Mate Balota (Mijo Mirkovi) (1898. - 1963.): Dragi kamen, 1938., Tijesna zemlja, 1946. (najpoznatije pjesme: Koza, Dvi daske) Dobria Cesari (1902. - 1952.): Lirika, 1931., Spasena svjetla, 1938., Pjesme, 1951., Osvijetljeni put, 1953., Goli asovi, 1956., Slap, 1970., Svjetla za daljine, 1975., Voka poslije kie, 1978. (najpoznatije pjesme: Kad budem trava, Mrtva luka, Mrtvanica najbjednijih, Oblak, Povratak, Pukotina ima svaki ivot, Poludjela ptica, Slap, Voka poslije kie, Balada iz predgraa, Pjesma mrtvog pjesnika) Drago Gervais (1904. - 1957.): akavski stihovi, 1929., Kozerije i humoreske, 1957., Pod Ukun, 1993. (najpoznatije pjesme: Tri nonice, Stari mladi, Treete, Brikula, Nonii stari) Nikola op (1904. - 1982.): Pjesma siromanog sina, 1926., Isus i moja sjena, 1934., Za kasnim stolom, 1943., Tremenda, 1988. (najpoznatije pjesme: Naputena kua, Isus ita novine, Kuda bih vodio Isusa, Pjesma najmanjem ovjeku) Dragutin Tadijanovi (1905.): Lirika, 1932., Sunce nad oranicama, 1933., Pepeo srca, 1936., Dani djetinjstva, 1937., Tuga zemlje, 1942., Pjesme, 1951., Blagdan etve, 1956., Srebrne svirale, 1960., Prsten, 1963., Moje djetinjstvo, 1985., arolije, 1994. (najpoznatije pjesme: Balada o zaklanim ovcama, Dugo u no, u zimsku bijelu no, Hou li ui u sobu gdje je sag, Veer nad gradom, Prsten, Kad mene vie ne bude, Velianstvo mora, Nosim sve torbe, a nisam magarac, Da sam ja uiteljica) Ivan Goran Kovai (1913. - 1943.): Lirika, 1932., Dani gnjeva, 1936., Jama, 1944., Ognji i roe, 1945. (najpoznatije pjesme: Beli most, Mali pot, Moj grob, Jama)
15
Periodizacija

DRUGA MODERNA U HRVATSKOJ KNJIEVNOSTI (1952. - 1968.)

Ranko Marinkovi (1913. - 2001.): Albatros, 1939., Proze, 1948., Geste i grimase, 1951., Ruke, 1953., Glorija, 1956., Ponienje Sokrata, 1959., Kiklop, 1965., Tri drame, 1977., Zajednika kupka, 1980., Nevesele oi klauna, 1986., Never more, 1993., U znaku vage, 1995. Vladan Desnica (1905. - 1967.): Zimsko ljetovanje, 1950., Olupine na suncu, 1952., Koncert, 1954., Proljee u Badrovcu, 1955., Slijepac na alu, 1956., Proljea Ivana Galeba, 1957. Petar egedin (1909. - 1998.): Djeca boja, 1946., Osamljenici, 1947., Mrtvo more, 1953., ovjek u rijei, 1956., Crni smijeak, 1969., Krug to skamenjuje, 1988., Izdajnik, 1993. Viktor Vida (1913. - 1960.): Svemir osobe, 1951., Suanj vremena, 1956., Otrovane lokve, 1971. Mak Dizdar (1917. - 1971.): Plivaica, 1954., Kameni spava, 1966., Poezija, 1968., Modra rijeka, 1971. (najpoznatije pjesme: Zapis o petorici, Modra rijeka, Zapis o smijehu, Gorin, Zapis o zemlji) Jure Katelan (1919. - 1990.): Crveni konj, 1940., Pijetao na krovu, 1950., Malo kamena i puno snova, 1957., Pijesak i pjena, 1958., Divlje oko, 1978., Krilati konjanik, 1991. (najpoznatije pjesme: Svijetli u tmini, san u kamenu, Konjanik, Krv i bura, Vrada) Vesna Parun (1922.): Zore i vihori, 1947., Crna maslina, 1955., Patka Zlatka, 1957., Konjanik, 1961., Maak Dingiskan i Miki Trasi, 1968., Igre pred oluju, 1979., Sonetni vijenci, 1991., Epigrami, 1998., Igrokazi, 1999. (najpoznatije pjesme: Balada prevarenog cvijea, Konjanik, Ti koja ima nevinije ruke, Usnuli mladi) Slobodan Novak (1924.): Glasnice u oluji, 1950., Izgubljeni zaviaj, 1955., Tvrdi grad,1961., Mirisi, zlato i tamjan, 1968., Izvanbrodski dnevnik, 1977. Josip Pupai (1928. - 1971.): Kie pjevaju na jablanima, 1955., Mladii, 1955., Cvijet izvan sebe, 1958., Ustolienje, 1965., Moj kri svejedno gori, 1971. (najpoznatije pjesme: More, Zaljubljen u ljubav, Tri moja brata, Moj kri svejedno gori) Krugovako doba (1952. - 1960.): glavni i odgovorni urednik Vlatko Pavleti; Nikola Milievi, Slobodan Novak, Zvonimir Golob, Josip Pupai, Slavko Mihali, Milivoj Slaviek, Miroslav Slavko Maer, Vlado Gotovac, Ivan Slamnig, Krsto poljar, Zlatko Tomii, edo Prica, Antun oljan, Vesna Krmpoti, Vinja Stahuljak, Joja Ricov, Irena Vrkljan, Ljerka Car-Matutinovi, Ivan Kuan, Tomislav Sabljak Razlogovo doba (1961. - 1968.): urednici: Milan Miri, Igor Zidi, Vlado Gotovac, Vjeran Zuppa; Dubravko Horvati, Zvonimir Mrkonji, Mate Ganza, Nikica Petrak, eljko Sabol, Tonko Maroevi, Zvonimir Majdak, Danijel Dragojevi, Toni Petrasov Marovi

16
Periodizacija

SUVREMENA HRVATSKA KNJIEVNOST

Slavko Mihali (1928.): Komorna muzika, 1954., Put u nepostojanje, 1956., Dareljivo progonstvo, 1958., Ljubav za stvarnu zemlju, 1964., Jezero, 1964., Posljednja veera, 1969., Pohvala praznom depu, 1981., Pribliavanje oluje, 1996. (najpoznatije pjesme: Inae bi sve bilo besmisleno, Proljee bez namjere, Na sagu, buljei u sebe, Pribliavanje oluje, Majstore, ugasi svijeu) Ivan Aralica (1930.): Konjanik, 1971., Ima netko siv i zelen, 1977., Psi u trgovitu, 1979., Put bez sna, 1982., Due robova, 1984., Graditelj svratita, 1986., Okvir za mrnju, 1987., Asmodejev al, 1988., Tajna sarmatskog orla, 1989., Zadah ocvalog imperija, 1991. Ivan Slamnig (1930. - 2001.): Naronska siesta, 1963., Povratnik s Mjeseca, 1964., Disciplina mate, 1965., Analecta, 1971., Bolja polovica hrabrosti, 1972., Svjetska knjievnost zapadnog kruga, 1973., Dronta, 1981. (najpoznatije pjesme: Radi se o tom, Ubili su ga ciglama, Na brzu ruku skupljeno drutvance, Barbara, A Roma alla romana, Ako se sjeate, deki) Antun oljan (1932. - 1993.): Jednostavno umorstvo, 1952., Izdajice, 1961., Kratki izlet, 1965., Deset kratkih pria za moju generaciju, 1966., Luka, 1974., Obiteljska veera i druge prie, 1975., Drugi ljudi na Mjesecu, 1978., Baca kamena, 1985., Prolo nesvreno vrijeme, 1992. (najpoznatije pjesme: Baca kamena, Testament, Ekspres preporueno) Ivo Brean (1936.): Groteskne tragedije, 1979., Nove groteskne tragedije, 1988., Ptice nebeske, 1990., Utvare, 1997. (najpoznatije drame: Predstava Hamleta u selu Mrdua Donja, Neastivi na filozofskom fakultetu, Sveana veera u pogrebnom poduzeu, Vienje Isusa Krista u kasarni, Arheoloka iskapanja kod sela Dilj, Anera, Veliki manevri u tijesnim ulicama, Nihilist iz Velike Mlake) Nedjeljko Fabrio (1937.): Vjebanje ivota, 1985., Kazalitarije, 1987., Berenikina kosa, 1989., Smrt Vronskog, 1994. Dubravko Horvati (1939. - 2004.): Groznica, 1960., Hrvatska i druge zemlje, 1984., Olovna dolina, 1989., Ratna no, 1995. (najpoznatije pjesme: Jedan se kralj odrekao prijestolja, Ti koji si zborio o plovidbi, Pismo iz gotike, Na kraju) Pavao Pavlii (1946.): Dobri duh Zagreba, 1976., Plava rua, 1977., Stroj za maglu, 1978., Umjetni orao, 1979., Veernji akt, 1981., Trojica u Trnju, 1984., elini mjesec, 1985., Trg slobode, 1986., Krasopis, 1987., Rakova djeca, 1988., Koraljna vrata, 1990., Nevidljivo pismo, 1993., apudl, 1995., Rukoljub, 1995.

17
Periodizacija