Priručnik Za Provođenje Zdravstvenog Odgoja U Predmetnoj Nastavi Osnovne Škole

Prirunik za uitelje i strune suradnike u osnovnoj koli
Zdravstveni odgoj
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Agencija za odgoj i obrazovanje
Prirunik za uitelje i strune suradnike u osnovnoj koli Zdravstveni odgoj
NAKLADNIK Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Donje Svetice 38, 10000 Zagreb www.mzos.hr Agencija za odgoj i obrazovanje Donje Svetice 38, 10000 Zagreb www.azoo.hr ZA NAKLADNIKA doc. dr. sc. eljko Jovanovi Vinko Filipovi, prof. MZOS / AZOO, 2013. UREDNIK Miroslav Mianovi PRIRUNIK PRIREDILI ivjeti zdravo (Olgica Martinis) Prevencija nasilnikog ponaanja (Majda Fajdeti) Prevencija ovisnosti (Darko Tot) Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje (Marina Nit) GRAFIKA PRIPREMA I DIZAJN NASLOVNICE Sreko Serti, Seniko studio d.o.o. TISAK Tiskara Zelina d.o.o. ISBN 978-953-7290-35-1 CIP zapis dostupan u raunalnome katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 850503. Pripremljeno u Agenciji za odgoj i obrazovanje Tiskano u Hrvatskoj 2013.
Prirunik za uitelje i strune suradnike u osnovnoj koli
Zdravstveni odgoj
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Agencija za odgoj i obrazovanje Zagreb, 2013.
Sadraj Unapreenje zdravstvene kulture drutva (eljko Jovanovi, ministar znanosti, obrazovanja i sporta) ................................... 7 Uvodnik (Vinko Filipovi, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje) .................. 9 O modulima ........................................................................................................................ 10 5. RAZRED .......................................................................................................................... 19 ivjeti zdravo ................................................................................................................... 20 Samostalna priprema jednostavnijih meuobroka/obroka za mlade ............................................................................ 21 Prevencija nasilnikog ponaanja .......................................................................... 27 Temeljni pojmovi komunikacije ....................................................................... 28 Emocionalnost ....................................................................................................... 33 Nenasilno ponaanje/problematine situacije .............................................. 37 Prevencija ovisnosti ...................................................................................................... 43 Alkohol i droge utjecaj na pojedinca, obitelj i zajednicu ......................... 44 Rizina ponaanja i posljedice na obrazovanje ............................................. 47 ivotne vjetine Emocionalnost (brinost, otvorenost, empatija, iskrenost) .................................................... 52 Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje ................... 55 Uloga i pritisak medija u pubertetu ................................................................. 56 6. RAZRED .......................................................................................................................... 61 ivjeti zdravo ................................................................................................................... 62 Izrada jelovnika prema godinjim dobima-pravilna prehrana i tradicijska jela kraja .......................................................................... 63 Prevencija nasilnikog ponaanja .......................................................................... 69 Vrijednosti ............................................................................................................... 70 Promocija odgovornog ponaanja ..................................................................... 79
Prevencija ovisnosti ...................................................................................................... 89 Utjecaj medija i vrnjaka (radionica 1.) ............................................................ 90 Utjecaj medija i vrnjaka (radionica 2.) ............................................................ 97 Odolijevanje pritisku vrnjaka zauzimanje za sebe ................................ 100 Odolijevanje pritisku vrnjaka i vrnjako pripadanje ............................. 104 Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje ................ 109 Emocije u vrnjakim odnosima, I. ............................................................... 110 Emocije u vrnjakim odnosima, II. ............................................................. 120 Uloga medija u vrnjakim odnosima, I. ..................................................... 126 Uloga medija u vrnjakim odnosima, II. ................................................... 133 7. RAZRED ........................................................................................................................ 137 ivjeti zdravo ................................................................................................................. 138 Umor i oporavak ................................................................................................... 139 Prevencija nasilnikog ponaanja ........................................................................ 141 Vrnjaki pritisak i samopotovanje ............................................................... 142 Samokontrola ........................................................................................................ 146 Prevencija ovisnosti .................................................................................................... 159 Rizine situacije izazovi i izbori .................................................................. 160 Prevencija rizinih ponaanja maturalno putovanje ............................. 166 ivotne vjetine promocija odgovornog ponaanja ................................ 171 Asertivnost ............................................................................................................ 174 Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje ................. 181 Vanost samopotovanja, asertivnosti i osobnog integriteta za odgovorno odluivanje, I. ...................................... 182 Vanost samopotovanja, asertivnosti i osobnog integriteta za odgovorno odluivanje, II. .................................... 190 Komunikacija o spolnosti ................................................................................. 198
8. RAZRED ........................................................................................................................ 205 ivjeti zdravo ................................................................................................................. 206 Drutveno okruenje i prehrambene navike .............................................. 207 Prevencija ovisnosti .................................................................................................... 211 Osobna odgovornost za zdravlje i odgovorno ponaanje ......................... 212 Rizina ponaanja i posljedice na obrazovanje ........................................... 215 Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje ................ 221 Vrnjaki pritisak, samopotovanje i rizina ponaanja .......................... 222 Odgaanje spolne aktivnosti i rizici (pre)ranih spolnih odnosa ........... 234 Odgovorno spolno ponaanje, I. ..................................................................... 240 Odgovorno spolno ponaanje, II. ................................................................... 245 Dodaci .................................................................................................................................. 259 Autori radionica ............................................................................................................... 260 Povjerenstvo za izradu programa Zdravstvenog odgoja ....................................... 263 Recenzenti programa Zdravstvenog odgoja ............................................................ 264 Iz recenzija ......................................................................................................................... 265
Unapreenje zdravstvene kulture drutva

Zdravstveni odgoj ili jo preciznije odgoj i obrazovanje za zdravlje jest medicinskopedagoka disciplina koja se bavi unapreenjem zdravstvene kulture drutva. On omoguava medicini da povee svoje rezultate sa socijalnim i kulturnim ostvarenjima te da odgojnim i obrazovnim procesima omogui da ljudi znanja pretvaraju u zdravstvena uvjerenja. U skladu s tim zdravstveni odgoj u naim kolama temelj je prevencije, unapreenja zdravlja, spreavanja bolesti i osiguravanja kvalitete ivota. Kvaliteta ivota puno je vie od ivotnog standarda i u svojoj bazi poinje sa slobodom, a jedina prava ideja slobode jest sloboda od straha. Strah raste u neznanju, a jedan od najveih strahova sigurno je strah od bolesti. Prema tome, odgoj i obrazovanje za zdravlje u naim kolama je borba za ovjeka koji e znanjem i vjetinama, vrijednostima i stavovima upravljati svojim zdravljem i tako se boriti za svoju osobnu slobodu. Bez osobne slobode svakog pojedinca nema ni slobode drutva. Kad je rije o zdravlju mladih, Svjetska zdravstvena organizacija istie da je osiguranje zdravog odrastanja prvo zadatak odgovornih odraslih. Prema SZO-u, do 2020. godine mladi trebaju biti zdraviji i imati vee mogunosti usvajanja ivotnih sposobnosti i mogunosti donoenja zdravog izbora te biti osposobljeni preuzimati drutveno i ekonomski uspjene uloge u zajednici. Taj cilj eli se postii poveanjem za 20% razine samopotovanja mladih te njihove sposobnosti izgraivanja i odravanja odnosa s prijateljima i lanovima obitelji, poveanjem za najmanje 20% udjela mladih koji su odabrali nepuenje, smanjenjem za najmanje 20% pojave ozljeda te pomora nesrea mladih, smanjenje za najmanje 20% onih mladih koji imaju tetna ponaanja, kao to su alkohol i uzimanje droga, smanjenjem za 20% pojave neplaniranog roditeljstva, smanjenjem za najmanje 20% pojave samoubojstva mladih i potencijalno pogubnog, visokorizinog ponaanja te smanjenjem za najmanje 20% razlike svih navedenih initelja meu socioekonomskim skupinama. Zdravstveni odgoj u hrvatskim kolama na je originalni hrvatski doprinos ostvarenju tih ciljeva. Kroz etiri modula (ivjeti zdravo, Prevencija nasilnikog ponaanja, Prevencija ovisnosti, Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje), koji uz ve prisutne sadraje meupredmetne teme Zdravlje, sigurnost i zatita okolia, zdravstveni odgoj dodatno promie i osigurava pozitivan i odgovoran odnos uenika prema zdravlju, sigurnosti, zatiti okolia i odrivu razvoju te na taj nain osigurava punou definicije zdravlja kao stanja potpunog tjelesnog, duevnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsutnosti bolesti i iznemoglosti. Ovim prirunikom osigurava se visoka kvaliteta ostvarenja ciljeva zdravstvenog odgoja za koji emo se svi sloiti da je izuzetno opravdan i neophodno potreban jer je utemeljen na znanstvenim i strunim spoznajama o ljudskom zdravlju i spolnosti,
jer promie vrijednosti koje su primjerene i prihvatljive za demokratsku zajednicu i njezinu javnu kolu, potiui kod uenika kritiki stav, osobnu autonomiju, odgovorno ponaanje, toleranciju i potivanje prava drugih osoba. Informacije i znanja koje e uenici dobiti u koli potaknut e ih da o njima kod kue razgovaraju sa svojim roditeljima te na taj nain predloeni zdravstveni odgoj jaa i ulogu obiteljskog odgoja i obitelji u cjelini, a time i cijeloga drutva. doc. dr. sc. eljko Jovanovi, dr. med. ministar znanosti, obrazovanja i sporta
Potovane kolegice i kolege,

u kolskoj godini 2013/2014. ulazimo u drugu godinu provedbe zdravstvenog odgoja i posebno mi je zadovoljstvo to objavljujemo prirunik koji su pripremili vae kolegice i kolege uitelji, nastavnici i struni suradnici iz osnovnih i srednjih kola, strunjaci iz akademske zajednice i zdravstvenog sustava s bogatim praktinim iskustvom. Od samog poetka najavljivali smo da emo za ovu kolsku godinu pripremiti prirunike, ali i pratei javnu raspravu o zdravstvenom odgoju i kroz razgovore s brojnim uiteljima, nastavnicima, strunim suradnicima i ravnateljima dobili smo potvrdu i prepoznali potrebu za objavljivanjem prirunika koji e omoguiti vau kvalitetniju pripremu za provedbu dodatnih sadraja zdravstvenog odgoja na satima razrednika. Iako su prirunici u prvom redu namijenjeni uiteljima, nastavnicima i strunim suradnicima izravno ukljuenim u provedbu zdravstvenog odgoja na satu razrednika, on moe jednako koristiti svim zainteresiranim koji se ele upoznati sa sadrajima i oekivanim ishodima pojedinih nastavnih jedinica zdravstvenog odgoja. Pozivam vas da i tijekom kolske godine 2013/2014. svojim prijedlozima omoguite daljnje poboljanje dodatnih sadraja zdravstvenog odgoja koristei se vaim praktinim iskustvima. Hvala vam na odgovornom i strunom radu koji ste pokazali u prvoj godini primjene zdravstvenog odgoja, unato pritiscima i drugim neugodnostima kojim ste moda bili izloeni od ponekih roditelja. Agencija e vam uvijek biti spremna struno pomoi da biste zajedniki prevladali situacije koje moda niste uvijek spremni sami rijeiti. Uvjeren sam da ete svoje strune kvalitete znati primijeniti i pokazati sve ono to vas kao pedagoke radnike ini vrijednim, jer je to posebno vano za nau djecu, a u konanici i za drutvo u cjelini. Vinko Filipovi, prof. ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje
O modulima
Modul ivjeti zdravo

Modul ivjeti zdravo, sastavni je i neodvojivi dio Zdravstvenog odgoja budui da su sadraji modula usmjereni na pravilnu prehranu, osobnu higijenu, tjelesne aktivnosti i mentalno zdravlje. Radionice vezane za navedene sadraje proteu se od razredne nastave (1. razred osnovne kole) pa sve do zavretka srednje kole. Svaki primjer radionice napravljen je prema zadanim ishodima uenja ukljuujui holistiki pristup obrade nastavnih sadraja. Pri oblikovanju sadraja radionica vodilo se rauna o suvremenim znanstvenim spoznajama vezano za sadraje modula ivjeti zdravo, o nainu njihove interpretacije uenicima i njihovoj primjenjivosti u svakodnevnom ivotu. Posebno je znaajno istai metodiko oblikovanje aktualnih sadraja usmjereno na uenike i njihove pouavatelje (uitelje, nastavnike, razrednike, strune suradnike). Autori radionica struno su pristupili izradi radionica imajui u vidu strunu razinu obrade, izbor nastavnih metoda, mogunost izvedbe sadraja s obzirom na predloeni oblik rada. Pri oblikovanju struktura radionica upotrijebljene su pedagoke radionice u kojima je rad organiziran u parovima i malim skupinama s ciljem aktivnog ukljuivanja svih uenika i dobivanje povratnih informacija od to veeg broja uenika vezano za cilj radionice na satu razrednika. Budui da je pristup obradi nastavnih sadraja unutar jednog modula, ili izmeu jednog u odnosu na drugi modul, interdisciplinaran, mogue je oekivati da se sadraji i/ili nastavne metode jedne radionice mogu uklopiti ili iskoristiti pri ostvarivanju neke druge radionice. Navedeno e prepoznati svi pouavatelji te je poeljno da predloeni obrasci radionica budu poticaj za ostvarenje novih primjera interaktivnih radionica. Uenici (viih razreda osnovne i srednje kole) imaju mogunost ukljuivanja u pripremu radionica putem njima primjerenim i provjerenim sadrajima internetskih stranica te openito putem upotrebe suvremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Ostvarivanjem sata razrednika na opisani nain, uenici se upuuju na vanost preventivnog djelovanja pri ouvanju zdravlja i boljoj kvaliteti ivota u sklopu ostvarivanja postavljenih ciljeva nastavnih sadraja modula ivjeti zdravo. (mr. Olgica Martinis)
10
O modulima
Modul Prevencija nasilnikog ponaanja

Nikakvo nasilje nad djecom nije opravdano; svako nasilje nad djecom moe se sprijeiti. Paulo Sergio Pinheiro, brazilski diplomat pri Vijeu za ljudska prava UN-a Od kada postoji ovjek, postoji i nasilje. Ono to nae vrijeme ini drugaijim i to zastrauje jest porast nasilja u kojem gotovo svatko moe postati rtva bezumnoga, besmislenoga nasilja koje je samo sebi postalo svrhom. Nasilje je napad na fiziki i psiholoki integritet i dostojanstvo ovjeka, sve ono to vrijea njegova temeljna prava. Nasilnitvo je oblik agresivnog ponaanja, pripada meu rizina ponaanja, a karakterizira ga namjera da se povrijedi druga osoba, ono je ponavljanje obrasca ponaanja u kojem je jedna strana rtva, a druga nasilnik, u kojemu je oita neravnotea snaga meu njima. Suvremena istraivanja pokazuju sve veu prevalenciju nasilnikih ponaanja meu djecom i mladima, u vezama i drutvu openito. Nasuprot tomu, perspektiva je svijeta u zajednitvu, toleranciji, multikulturi i dijalogu. O (su)ivotu u zajednici ui se u obitelji, koli, s pomou medija. Drave koje to uvaavaju imaju bolji prosperitet i razvoj. Zato je kontinuirano uenje i vjebanje ivotnih vjetina s pomou modula prevencije nasilnikih ponaanja izuzetno vano u naim kolama. Konvencija o pravima djece Ujedinjenih naroda (1989) navodi da je jedno od osnovnih prava svakoga djeteta pravo na sigurno i podravajue okruenje za odrastanje i pravo na zatitu od svih oblika nasilja. Svaki oblik nasilja zabrinjava, a posebno nasilje nad djecom i meu djecom. Jedna je od bitnih zadaa naega drutva i suvremene pedagogije svakako i promicanje visokoga stupnja brige za djecu i otvorenosti za njihove potrebe. kola je, uz obitelj, jedan od najvanijih sustava koji oblikuju djetetovo odrastanje. Osim to u koli stjee znanja, dijete u koli razvija i brojne vjetine ui kako uvaavati razlike, kako donositi odluke, kako nekome biti prijatelj, kako se ponaati u grupi, kako rjeavati nesporazume na primjeren i poeljan nain, kako se odnositi prema sebi i drugima s potovanjem Na tom putu odrastanja nastavnici i struni suradnici imaju neprocjenjivu ulogu odgovornost za stvaranje sigurne i poticajne okoline koja e djetetu i mladoj osobi omoguiti da ostvari svoje potencijale. Cilj radionica posveenih prevenciji nasilnikih ponaanja jest pruiti pomo uenicima u stjecanju znanja, vjetina i navika potrebnih za mirno rjeavanje napetosti i sukoba kao preduvjeta za izgradnju kvalitetnih odnosa te ukazati da u sluaju povrede ili nanoenja tete nekome od njih obavijeste i potrae pomo odrasle osobe. Razvijanje osjeaja povezanosti i meusobnoga potovanja, odolijevanje pritisku vrnjaka, nenasilno rjeavanje sukoba, komunikacijske vjetine, samokontrola,
11
O modulima
empatija, odgovorno ponaanje i vanost donoenja ispravnih odluka zauzima vano mjesto u ovom modulu. Posebno je vana analiza konkretnih neprimjerenih ponaanja u koli i okolini (sport, veze, obitelj...). Pedagoka radionica, kao specifian oblik grupne interakcije, sa svojim glavnim obiljejem krunom komunikacijom, omoguava naine rada koji su usmjereni na osjetilne, emocionalne i moralne, a ne samo intelektualne funkcije djeteta i proces, ishod ili rezultat procesa. Prilagoene su razvojnoj dobi djece i promiu odgoj u duhu vrijednosti kao temelja za izgradnju cjelovite linosti. Koritene su suvremene metode koje predviaju interaktivno, kooperativno, suradniko uenje, uenje u paru i grupi, vrlo dinamino i zorno povezuju teoriju i konkretne ivotne situacije. Implementiranje ovih tema u zdravstveni odgoj u nae kole prilika je da uinimo sve da nasilje zaustavimo i da pomognemo zlostavljanu djetetu. Ne smijemo zaboraviti dramatine posljedice koje zlostavljanje ostavlja na emocionalno-socijalni razvoj te koliki je utjecaj na njihovu budunost, odnose s drugim osobama, obrazovna postignua, ali i utjecaj na prihvaanje rizinih obrazaca ponaanja u adolescenciji i odraslom dobu. Nuno je da svaki uitelj, nastavnik i struni suradnik bude svjestan vanosti svoje uloge da bi zadrao pedagoki etos, motivaciju, upornost i dosljednost te ustrajao u ostvarenju svojih ciljeva. Imajui sve ovo na umu, potiem na razmiljanje o tome koliko nasilja ima u ivotu svakoga od nas, koja je uloga nas odraslih, koliko je vano sluati djecu i pratiti njihove potrebe! Ne zaboravimo da djeca mogu nauiti nenasilna ponaanja ako ih mi odrasli poduimo tome, ako smo im uzori i podrka. Osim toga, moemo dati poticaj i podrku u traenju moguih rjeenja, inicirati razmjenu iskustava izmeu uenika, roditelja, nastavnika, okoline Sve je to je vaan korak prema stvaranju boljega drutva. (Ornela Malogorski, prof.)
12
O modulima
Modul Prevencija ovisnosti

injenica da prevencija ovisnosti ima dugogodinju tradiciju u hrvatskome obrazovnom sustavu potvruje da su uitelji, nastavnici, struni suradnici, ravnatelji i zainteresirani dio hrvatske strune javnosti pravovremeno prepoznali ulogu i vanost kole u prevenciji rizinih ponaanja djece i mladih. Modul prevencije ovisnosti pripremljen je u cilju unapreivanja univerzalnog modela prevencije ovisnosti u kolskom okruenju, kojim se kod djece i mladih eli pridonijeti usvajanju poeljnih drutvenih stavova i ponaanja u odnosu na odreene oblike rizinih ponaanja. Uz tradicionalno prisutne teme vezane za prevenciju puenja, koritenja alkoholnih pia i zlouporabe droga modul Prevencija ovisnosti posebnu pozornost posveuje i naglaava potrebu za intenziviranjem preventivnih aktivnosti na novijim oblicima rizinih ponaanja prisutnih kod mladih, kao to su kockanje i klaenje adolescenata i problem stradavanja mladih u prometu prometne nesree povezane s konzumiranjem alkohola (problem prisutan s traginim posljedicama u hrvatskom drutvu i prepoznat na meunarodnoj razini kao jedan od prioriteta zdravstvenog odgoja). Uz navedene teme u modulu prevencije ovisnosti pronai ete i sljedee teme: rizina ponaanja i posljedice po obrazovanje, ivotne vjetine emocionalnost (brinost, otvorenost, empatija, iskrenost), utjecaj medija i vrnjaka, odolijevanje pritisku vrnjaka zauzimanje za sebe, odolijevanje pritisku vrnjaka i vrnjako pripadanje, rizine situacije izazovi i izbori, prevencija rizinih situacija maturalno putovanje, ivotne vjetine promocija odgovornog ponaanja, asertivnost, rizina ponaanja i posljedice po obrazovanje te profesionalni razvoj i karijeru, kockanje i klaenje adolescenata mladih rizici i anse, utjecaj medija i vrnjaka na koritenje sredstava ovisnosti, alkohol i promet, utjecaj sredstava ovisnosti na drutveni i profesionalni ivot te karijeru. Neke teme za koje ste oekivali da ete ih pronai u ovome modulu i koje su sastavni dio suvremenih programa zdravstvenog odgoja iz podruja ovisnosti, poput suoavanja s vrnjakim pritiscima i vjetinama donoenja odgovornih odluka, obraene su i opisane u modulu spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje. Vaa dosadanja iskustva u provedbi zdravstvenog odgoja i kolskih preventivnih programa omoguit e da bez veih pedagokih napora navedene teme iz modula spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje prilagodite za obradu u modulu prevencija ovisnosti. Moe se oekivati da e odgojno-obrazovne ustanove osim aktivnosti vezanih za provedbu mjera univerzalne prevencije u okviru svojih preventivnih aktivnosti pratiti stanje i kretanje rizinih ponaanja djece i mladih te provoditi mjere selektivne
13
O modulima
i indicirane prevencije. Navedene mjere kreiraju se na temelju praenju lokalnog okruenja u kojem kola djeluje i aktivnom praenju nacionalnih strategija, akcijskih planova i recentnih nacionalnih i meunarodnih istraivanja koja omoguavaju uvid u trendove zdravlja djece i mladih i daju smjernice kako i u kojem pravcu obrazovna politika treba reagirati u kreiranju aktivnosti zdravstvenog odgoja i promicanja zdravlja usmjerenog prema potrebama djece i mladih proizilih iz rezultata istraivanja (npr. meunarodno istraivanje Ponaanje u vezi sa zdravljem u djece kolske dobi The Health Behaviour in School-aged Children (HBSC) 2009/2010, koje se istie kao polazite za programe zdravstvenog odgoja u razvijenim obrazovnim sustavima). Kao i svaki program tako su i moduli zdravstvenog odgoja, kao razvojnog i otvorenog dokumenta, otvoreni za promjene i poboljanja ovisno o reakcijama odgojnoobrazovnog sustava na potrebe i izazove djece i mladih na podruju zdravstvenog odgoja. U kojem e se smjeru razvijati modul prevencija ovisnosti i aktivnosti odgojnoobrazovnih ustanova u prevenciji rizinih ponaanja, ukljuujui i prevenciju ovisnosti, ovisi o aktivnom i kontinuiranom praenju kretanja ponude rizinih ponaanja s kojima e se susretati budue generacije djece i mladih i odgovorima obrazovne politike na trendove vezane za fenomenologiju rizinih ponaanja. Svjesni smo da uspjenost provedbe zdravstvenog odgoja i planiranih modula, ukljuujui i modul Prevencija ovisnosti, ovisi o pripremljenosti uitelja, nastavnika i strunih suradnika za njegovu provedbu. Tijekom kolske godine 2013/2014. Agencija za odgoj i obrazovanje i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta nastavit e s programima strunog usavravanja za provedbu programa zdravstvenog odgoja. Na mrenim stranicama Agencije za odgoj i obrazovanje (www.azoo.hr) i Ureda za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske (www.uredzadroge.hr) moi ete pronai i strunu literaturu za pripremu modula prevencija ovisnosti i ostale sadraje, koji e Vam pomoi u pripremi i provedbi aktivnosti vezanih za prevenciju ovisnosti. Sadraje modula Prevencija ovisnosti za provedbu na satu razrednika pripremile su kolegice i kolege iz osnovnih i srednjih kola i akademske zajednice i oekujemo da e vam koristiti u radu, da ete dostupne materijale predstavljene u okviru modula Prevencija ovisnosti prilagoditi i nadopuniti u skladu sa svojim dosadanjim iskustvima, znanjima, vjetinama i kreativnim potencijalima. Pozivamo vas da tijekom kolske godine 2013/2014. svojim prijedlozima pridonesete tome da radionice, koje emo u budunosti objavljivati, budu jo kvalitetnije i obogaene vaim praktinim iskustvima. (Darko Tot, dipl. soc. pedagog)
14
O modulima
Modul Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje

Kao i program Zdravstvenog odgoja u cjelini, i ovaj etvrti modul, nazvan Spolna/ rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje, nastoji uenicima ne samo dati informacije ve ih potaknuti na oblikovanje stavova i usvajanje vjetina na kojima poiva uspjean, zdrav i odgovoran ivot u zajednici. Temeljen na preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (usp. SZO, Standardi spolnog odgoja u Europi: okvir za kreatore politikih odluka, obrazovne i zdravstvene institucije i strunjake. Kln, 2010), etvrti modul primjer je tzv. holistikih programa spolnog odgoja (str. 17), koje odlikuje multidisciplinarnost i pozitivni pristup ljudskoj spolnosti. Drugim rijeima, modul polazi od holistike koncepcije spolnosti koju promatra kao sloenu psihosociokulturoloki oblikovanu cjelinu (emocionalnih, mentalnih, fizikih i duhovnih aspekata), koja ima pozitivnu ulogu u ivotu svake osobe. Pozitivan pristup u edukaciji o ljudskoj spolnosti iskazuje se u naglasku na pozitivnim vrijednostima i stavovima o ljudskoj spolnosti, meu kojima je i odgovorni pristup spolnosti da bi se izbjegli problemi i minimizirali zdravstveni i drugi rizici povezani sa spolnou. Postoji li uope potreba za spolnim odgojem u hrvatskim kolama? Prema dosadanjim istraivanjima, od kojih je veina inicirana od strane kolske medicine, velika veina mladih i njihovih roditelja smatra da kola treba ponuditi sadraje vezane uz ljudsku spolnost. Spolni razvoj kao i ponaanje vezano uz spolnost jedno je od najvanijih i najosjetljivijih podruja ljudskog razvoja. Iako je dostupnost sadraja vezanih uz spolnost danas velika, prave su informacije esto nedostatne, a mjesta gdje se mogu potraiti relevantni odgovori nedovoljna i nerijetko nedostupna. Premda bi edukacija o spolnosti, u neformalnom smislu, trebala biti dio odgoja u obitelji, to jo uvijek nije pravilo u nas. Prema rezultatima najnovijeg nacionalnog istraivanja provedenog 2010. godine, koje je obuhvatilo tisuu mladih ljudi irom Hrvatske u dobi izmeu 18 i 25 godina, roditelji nisu imali nikakav utjecaj na znanje o spolnosti svakoga petog sudionika istraivanja (21%). U iduih 42,8% sluajeva roditelji su imali tek mali utjecaj na informacije koje su njihova djeca dobila o spolnosti. Stoga ne udi da je ak 83,8% mladih navelo da bi spolni odgoj trebalo uvesti u hrvatske kole. Uz te subjektivne razloge postoje i objektivni razlozi zbog kojih je spolni odgoj potreban u kolama. Rizino spolno ponaanje u adolescenciji moe imati neposredne, ali i dugorone negativne posljedice. Osim izravnih medicinskih rizika, kao to su spolno prenosive infekcije, neeljene trudnoe ili kasnije potekoe zanoenja, istraivanja pokazuju da su rani spolni odnosi povezani s nekim drugim neeljenim ponaanjima mladih (uporaba psihoaktivnih sredstava, opijanje itd.). Prema biolokom testiranju provedenom u sklopu ranije spomenutog nacionalnog istraivanja 5,3% djevojaka i 7,3% mladia bilo je zaraeno klamidijom. Velika veina njih nije bila svjesna zaraze koja moe imati dugorone negativne posljedice po njihovo reproduktivno
15
O modulima
zdravlje, ali i njihovih partnera/partnerica. Trend ranijeg ulaska u spolne odnose mnogo je manje izraen no to se obino misli, poglavito kada hrvatske adolescente usporedimo s njihovim europskim vrnjacima. S obzirom na spolnu aktivnost mlaih adolescenata Hrvatska zauzima 34. mjesto meu 37 europskih zemalja obuhvaenih meunarodnim istraivanjem Zdravstveno ponaanje djece kolske dobi (2010), provedenim u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom. Ipak, imajui u vidu da sve kasnije stupanje u brak u Hrvatskoj produava razdoblje u kojem su izloeniji rizicima, mladima je potrebno pomoi da bi ouvali svoje spolno i reproduktivno zdravlje. Poseban je problem pitanje seksualnog zlostavljanja, onoga kojem su izloena djeca, ali i mladi ljudi openito. Kao to piu autori koji su za Svjetsku zdravstvenu organizaciju izradili Standarde spolnog odgoja u Europi: Potrebu za spolnim odgojem potaknuli su razni dogaaji u posljednjih deset godina. Oni ukljuuju globalizaciju i migracije novih skupina stanovnitva s razliitim kulturnim i religijskim temeljima, brzo irenje novih medija, a posebno interneta i tehnologije mobilne telefonije, pojavu i irenje HIV-a/AIDS-a, sve veu zabrinutost za spolno zlostavljanje djece i adolescenata te, ne manje vano, promjene u stavovima prema spolnosti i promjene u spolnom ponaanju mladih. Te novine zahtijevaju uinkovite strategije da bi se mladima omoguilo da se sa svojom spolnou nose na siguran i zadovoljavajui nain (str.12). Modul Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje obuhvaa vei broj tema, kao to su: pozitivan i odgovoran odnos prema vlastitom tijelu, kritiki odnos prema medijskoj prezentaciji spolnosti, suoavanje s vrnjakim pritiscima, vjetine donoenja odgovornih odluka, brak i odgovorno roditeljstvo, prepoznavanje seksualnog uznemiravanja i prevencija spolnog nasilja, uoavanje spolnih/rodnih stereotipa, vanost spolne/rodne ravnopravnosti, komunikacija o spolnosti, uvaavanje osoba drukije seksualne orijentacije, rizici rane spolne aktivnosti i potreba njezina odgaanja, samopotovanje i asertivnost, seksualno i reproduktivno zdravlje, stereotipi o spolnosti i tako dalje. irina i obuhvat sadraja poiva na injenici da pozitivni, holistiki pristup ljudskoj spolnosti nije mogue uspjeno poduavati na tehniki nain, odnosno uzimajui u obzir iskljuivo spolno ponaanje. Takoer, prevencija zdravstvenih i drugih rizika vezanih uz spolnu aktivnost ne poiva samo na znanstveno relevantnim informacijama o ljudskoj spolnosti i poznavanju naina zatite od spolno prenosivih infekcija ve nuno ukljuuje i spolnu/rodnu ravnopravnost, medijsku pismenost, samopotovanje i otpornost na pritiske iz okoline te komunikacijske vjetine. Kada je rije o znanstvenim temeljima programa, u izradi modula koritene su znanstvene spoznaje iz razliitih disciplina, od razvojne psihologije, pedagogije, antropologije i sociologije do biologije, kolske medicine, epidemiologije i prevencijske znanosti. Program sadri znanstveno provjerene informacije o spolnosti, a naglasak na razvijanju vjetina potrebnih za odgovorno ponaanje rezultat je teorijskih i iskustvenih modela prevencije rizika zaraze HIV-om i drugim spolno prenosivim
16
O modulima
bolestima. Upravo znanstveni pristup razvoju vjetina nalae da se neki sadraji uvedu u nastavu prije no to postanu stvarnost, odnosno osobno iskustvo veeg broja mladih ljudi. Kada je pak rije o pedagokim i metodikim naelima na kojima se etvrti modul zasniva, nuno je spomenuti: (1) dobnu prilagoenost sadraja i metoda pouavanja, (2) naglasak na interaktivnim metodama pouavanja i poticanju uenika na diskusiju i kritiko razmiljanje te (3) vrijednosnu otvorenost (program prua informacije i omoguuje diskusiju o razliitim vrijednosnim perspektivama). Potonje obiljeje potie aktivnu ulogu roditelja koji e sa svojom djecom razgovarati o obraenim sadrajima, unosei svoju perspektivu i ivotno iskustvo. Kakve rezultate moemo oekivati? Ponekad se moe uti miljenje da razgovor o spolnosti, a time i spolni odgoj u kolama, moe imati negativne posljedice, poput poveanog interesa za spolnost ili ak ranijeg ulaska u spolne aktivnosti. Rezultati meunarodnih znanstvenih studija, od kojih je neke inicirala i Svjetska zdravstvena organizacija, jednoglasno pokazuju da spolni odgoj ne potie spolnu aktivnost niti na bilo koji drugi nain poveava rizike koje obino vezujemo uz ljudsku spolnost. Dapae, uspjeni programi rezultiraju boljom informiranou i promjenom ponaanja u smjeru smanjivanja rizika. Donoenje zdravih i odgovornih odluka sredinji je cilj suvremenih programa spolnog odgoja (usp. UNESCO, Meunarodne tehnike smjernice za spolni odgoj. Pariz, 2009, str. 3). Evaluacija koja se provodi paralelno s provoenjem Zdravstvenog odgoja ukazat e na stvari koje treba mijenjati ili doraditi.* U tome e iznimno vanu ulogu imati iskustva uitelja, nastavnika i strunih suradnika koji provode program. Kao i u sluaju nekih drugih predmeta, pojedini dijelovi programa Zdravstvenog odgoja s vremenom e gubiti na aktualnosti, odnosno postat e manje zanimljivi i korisni uenicima. Budunost nosi drutvene, tehnoloke i kulturoloke izazove koji e zahtijevati prilagodbu sadraja, promjene i nadopune. S promjenama svakodnevice mijenjat e se i odreeni sadraji vezani uz spolni odgoj. Dugorono promatrano, najambiciozniji cilj ovoga modula odnosi se na neto za to e, vjerojatno, trebati priekati barem desetak godina. Rije je o odgoju buduih odgajatelja. Program modula Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje nastoji pomoi buduim roditeljima, dananjim uenicima, da budu uspjeniji u edukaciji svoje djece nego to su to, kada je rije o spolnosti, bili njihovi roditelji. U ostvarivanju toga cilja koji je ogranien satnicom te ostalim problemima kreativnost i entuzijazam uitelja, nastavnika i strunih suradnika bit e od neprocjenjive vanosti. (prof. dr. sc. Aleksandar tulhofer)
* Uz vanjsku evaluaciju predviena je i unutarnja. Za sve radionice u sklopu ovoga modula pripremljen je evaluacijski listi za uenike.
17
Evaluacijski listi za radionice etvrtog modula Spolno/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje 1. to sam novo danas nauio/nauila? 2. Od sada u moi (bit e mi lake, jednostavnije...). 3. Osjeala/osjeao sam se... 4. Pitanje na koje bih volio/voljela dobiti odgovor:
18
razred osnovne kole
5.
ivjeti zdravo Prevencija nasilnikog ponaanja Prevencija ovisnosti Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje
ivjeti zdravo
Samostalna priprema jednostavnijih meuobroka/obroka za mlade
ivjeti zdravo
Samostalna priprema jednostavnijih meuobroka/obroka za mlade

Tema, cilj, ishodi uenja i trajanje
Tema: Samostalna priprema jednostavnijih meuobroka/obroka za mlade Cilj: Odabrati preporuene namirnice pri izradi jednostavnijeg meuobroka/ obroka za mlade Ishodi uenja: Uenik e moi razlikovati preporuene namirnice prema sastavu i znaenju njihova konzumiranja u prehrani Samostalno pripremiti jednostavan meuobrok Raspravljati o prednostima preporuenog meuobroka od dosadanjeg (npr. nezdrave grickalice koje je dosada konzumirao/la zamijeniti voem) Vrijeme trajanja: 1 kolski sat
Potreban materijal/sredstva
prehrambene namirnice koje e se koristiti na satu plakatni papir ili hamer-papir (2 kom) papir olovka flomasteri ploa kreda
Sadraj opis i tijek aktivnosti

Oblici i metode rada: frontalni, grupni i individualni rad, praktian rad, razgovor, rasprava
21
5. razred osnovne kole
Upute razredniku/strunom suradniku

Podijeliti uenike u skupine, pripremiti pribor i materijal za pripremu jednostavnog meuobroka.
Uvodna aktivnost (5 min)

U uvodnom dijelu sata razgovarati o znaenju redovitosti pravilne prehrane i broju dnevnih obroka i meuobroka.
Sredinje aktivnosti (30 min)

1. AKTIVNOST: Na zajedniki plakat razrednog odjela ispisuju se nazivi i broj dnevnih obroka i meuobroka (3 obroka i 2 meuobroka) (1. radni list). Uenici iznose vlastita iskustva, razrednik biljei na plakatu brojkom koliko uenika svakodnevno ima sva tri obroka i dva meuobroka (prijepodnevna i popodnevna uina) (2. radni list). 2. AKTIVNOST: Iznoenje zakljuka na temelju dobivenih rezultata o broju obroka i meuobroka. Primjerice, ako je broj uenika koji ima prvi jutarnji obrok (zajutrak) mali, komentirati s uenicima razloge i kako promijeniti tu naviku, navesti uenike na promjenu navike i dati primjer pravilnog izbora namirnica za prvi jutarnji obrok: 1. Kruh, pecivo iz cjelovitih itarica i aa toplog napitka mlijeka (djelomino obrano mlijeko) ili biljnog aja, po mogunosti nezaslaenog ili zaslaenog s malo meda. 2. itne pahuljice, musli s mlijekom ili jogurtom 3. Jemena i zobena kaa (zobene pahuljice) s mlijekom ili jogurtom 3. AKTIVNOST: Uenici se upuuju na samostalnu pripremu pravilnog meuobroka koji mogu donijeti u kolu na sat razrednika, npr. donijeti u kolu sezonsko voe (jabuku, mandarinu, ljivu) i pripremiti zajedniki meuobrok na satu razrednika. Razrednik zaduuje uenika koji biljei na plou doneseno voe.
22
ivjeti zdravo
Razrednik daje uputu o razlozima preporuke svjeeg/sezonskog voa za meuobrok (npr. vitamini, minerali i druge hranjivih tvari te vlakna u vou u odnosu na nezdrave grickalice). 4. AKTIVNOST Slijedi zajedniko odreivanje koliine voa koja se preporuuje za jedan meuobrok. Uenike uputiti na koji nain odrediti koliinu voa preporuenu za jedan meuobrok: mjera je broj komada voa koja stane u djeju aku (npr. u jednu djeju aku stanu dvije mandarine, a u drugu moda jedna, uz pretpostavke da su mandarine sline veliine). 5. AKTIVNOST Ukoliko uenici donesu razliito voe (to ovisi i o sezoni), moe se nacrtati vona salata s nazivima i crteima voa te se moe imenovati zajedniki meuobrok: npr. vona salata razrednog odjela, a uenici mogu konzumirati doneseno voe uz primjenu pravila pri blagovanju (higijena jela).
Zavrne aktivnosti (10 min)

UMJESTO ZAKLJUKA (5 min) Iznoenje zakljuaka: usmeno ponavljanje znaenja kljunih pojmova prema prvom plakatu (broj obroka i meuobroka) za 1. aktivnost uenika. Nadalje e razrednik poticati uenike na razloge konzumiranja svjeeg voa i neposredne pripreme voa za jelo s obzirom na koliinu vitamina u svjeem, sezonskom vou. Potrebno je istai vanost upoznavanja uenika s izborom odgovarajue koliine voa i prednosti samostalne pripreme meuobroka (voa). Razrednik e s uenicima komentirati eventualne promjene izbora namirnica za meuobrok kod uenika koji dosada nisu imali odgovarajui meuobrok. Isto se moe primijeniti i na uenike koji dosada nisu imali prvi jutarnji obrok zajutrak ili nije bio odgovarajui, a nakon rada u skupinama odluili su promijeniti dosadanje navike. Prema navedenu primjeru (5. aktivnost) uenici mogu pripremiti u suradnji s razrednikom sezonski voni meuobrok i zabiljeiti uenika iskustva uenici
23
e navesti pojedine dijelove izrade meuobroka: izbor i koliinu voa, nain pripreme, prehrambenu vrijednost upotrijebljenog voa. EVALUACIJA (5 min) Pisani tekst uenika s biljekama o napisanim jelovnicima, iskustvima o namirnicama koje se najee konzumiraju za vrijeme prvoga jutarnjeg obroka i/ili meuobroka. Rezultati rada plakati, fotografije, crte izrade zajednikog meuobroka mogu se izloiti na panou razrednog odjela ili rezultate rada razrednog odjela predstaviti roditeljima kao zajedniki uradak njihove djece na roditeljskom sastanku.
Napomena uiteljima pri ostvarivanju zavrne aktivnosti

Ishod uenja odnosi se na isticanje vanosti konzumiranja prvog jutarnjeg obroka i izbora namirnica te na mogunost samostalne pripreme pravilnog meuobroka (npr. voe).
Prilozi
1. radni list: prvi plakat za 1. aktivnost
Broj obroka i meuobroka dnevno Naziv obroka Naziv meuobroka
2. radni list: drugi plakat za 1. aktivnost

Ukupan broj uenika Broj Broj uenika: Broj Broj uenika: Broj uenika: uenika: uenika: Prvi Drugi Veera prvi jutarnji meuobrok Ruak meuobrok obrok Prijepodnevna Popodnevna uina uina
24
ivjeti zdravo
5. aktivnost: Crte vone salate razrednog odjela (navesti kojeg) s nazivima voa
Literatura
1. Preporuena literatura prema: Nastavni plan i program zdravstvenog odgoja. Modul: ivjeti zdravo. 2. Weltmann Begun R. (ur.), (2007): Socijalne vjetine za tinejdere, Naklada Kosinj, Zagreb 3. European network of Health Promoting Schools (ENHPS) (2006). Network of Health Promoting Schools (http://www.euro.who.int/ENHPS, 12. 10. 2006). 4. Ministarstvo zdravlja, struna radna skupina za izradu prehrambenih smjernica te standarda i normativa za prehranu kolske djece. Prehrambene smjernice za 58. razrede osnovnih kola, Zagreb, 2012. 5. Normativi za prehranu uenika u osnovnoj koli, Narodne novine br. 146/12
25
Prevencija nasilnikog ponaanja

Temeljni pojmovi komunikacije Emocionalnost Nenasilno ponaanje/problematine situacije
Temeljni pojmovi komunikacije

Tema: Temeljni pojmovi komunikacije Cilj: Definirati temeljne pojmove komunikacije Ishodi uenja: Objasniti osnovne naine komunikacije Primijeniti socijalnu vjetinu kritikog promiljanja Primijeniti socijalnu vjetinu donoenja odluka. Vrijeme trajanja: 1 kolski sat
radni list (RL 1) Vjeba zapaanja (prema broju uenika u razredu) papir A3 za izradu plakata o sposobnosti komuniciranja pribor za pisanje
Uputa uitelju
Ispravan nain komunikacije, djeca ue od odraslih, a time i od svojih pouavatelja uitelja, nastavnika, strunih suradnika, razrednika), stoga je bitno osvijestiti nain komunikacije pouavatelja s ciljem uspostavljanja kvalitetnije komunikacije i u razrednom odjelu. Ako im se prue mogunosti za kvalitetnu komunikaciju, s vremenom e trebati sve manje ispravljanja. Malo po malo i u vaem e razredu pomak prema kulturi komunikacije postati oitiji. Za radioniki nain rada optimalan je razmjetaj klupa u krug. Na taj nain dobivamo prostor za igre, a klupe lako zarotiramo i spojimo za potrebe skupnog rada. Prilikom pregleda priprave razrednik neka vodi brigu o osobitostima i sastavu svojeg razreda i u skladu s time neka provede planirane aktivnosti.
28

Oblici i metode rada: frontalni rad, rad u skupini, rad u paru, individualni rad, razgovor, rjeavanje problema, strukturirano uenje
Uvodne aktivnosti (20 min)

LEDOLOMAC Roendan 5 min Svi stanu u krug, koji se mora posloiti tako da roendani budu sloeni po kalendaru, od sijenja do prosinca. Govor nije doputen, ali je doputen svaki oblik neverbalnog komuniciranja. Na tlu se poetno mjesto moe oznaiti kredom ili listom papira. Na kraju se provjerava tonost roendanskog kruga tako da svatko kae kada je roen. UVOD 15 min A) Razrednik podijeli uenike u parove (iz linije roendana, po redu) i uputi ih da sjednu negdje u prostoru uionice jedan nasuprot drugom. B) Provodi se aktivnost Gledanje i sluanje (ova vjeba radi se da bismo vidjeli koliko osobu s kojom smo u kontaktu zapaamo i koliko ujemo to nam govori, ali to djeci ne kaemo). Svaka osoba u paru govori jednu minutu, BEZ PREKIDA, o zadanoj temi. Temu moe izabrati razrednik i rei im (ovisi o aktivnostima razreda, godinjem dobu, interesima djece u razredu) ili ju predloi dijete. Razrednik mjeri vrijeme. Recite kad proe minuta da se zamijene uloge govornika. Na kraju druge minute zamolite ih da okrenu lea jedni drugima i dajte im List zapaanja. Neka ga popune, ali ne dopustite da se okreu ili govore. Neka se okrenu licem u lice i vide kako su odgovorili na pitanja (nije doputeno daljnje pisanje odgovora). Cijeloj skupini postavite pitanje: to su najlake zapazili? Kako su zadovoljni opaanjem? Je li ih omelo to to su govorili da bi opaanje bilo bolje? Je li ih gledanje u sugovornika omelo da prate govor?
29
Zakljuimo: Osobu s kojom razgovaramo treba gledati i sluati, biti usredotoen. To je ispravna verbalna komunikacija (rijeima). U igri roendana vjebali smo neverbalnu komunikaciju (bez rijei, govor tijela).

VJEBA KOMUNIKACIJA SA SAMIM SOBOM (samopouzdanje) A) Razrednik pozove sve uenike da se opet spoje u krunu formu. Svaki uenik dobiva zadatak da promisli o svojim najboljim osobinama. I razrednik je dio kruga. B) Svaki uenik iskorai u krug, ili ostane na mjestu, kako odluite (moete zapoeti od sebe ili djeteta nasuprot sebi u krugu), i kae: Nije da se hvalim, ali ja sam najbolji (i navede barem jednu od osobina o kojima je razmiljao, ili sve njih). Ostali prate ponaanje i izraavanje. Kad svi izvre zadatak, postavimo pitanje: Tko je od nas nastupio s najvie samopouzdanja? Po emu smo to prepoznali? Hoe li takva osoba biti uspjena u komunikaciji s prijateljima, vrnjacima, uiteljima? ZAKLJUIMO: U komunikaciji je vano imati samopouzdanje.

ZAKLJUNI DIO 8 min Razrednik pripremljenu listu s osam pitanja (na papiru A3) postavi na plou. Uenici sjednu na ista mjesta, u parovima. itaju pitanja ili ih ita razrednik. Uenici ocjenjuju svoju sposobnost komunikacije na temelju tih pitanja. Neka ustanove koje su im najbolje, a koje najloije toke. Ukoliko ste uspjeli potivati vrijeme i stignete, poveite ih opet u parove, neka popriaju o tome to mogu uiniti da poboljaju svoju komunikaciju. EVALUACIJA 2 min Svatko kome je dananja tema bila zanimljiva, neka digne uvis obje ruke. Ostali neka unu.
30
Prilozi
Prilog 1 Radni list: Vjeba zapaanja Vjeba zapaanja to zapaam kada sluam svog partnera, partnericu? Odgovori sam/sama na sljedea pitanja, ne okrei se i ne gledaj! Koju boju kose ima? _________________________ Koje je duine njegova/njezina kosa? _________________________ to je radio/radila s rukama? ____________________________________________ Koje su boje oi? _________________________ Koju vrstu obue nosi? _________________________ Kako je sjedio/la? Je li mijenjao poloaj? ____________________________________________ Ima li neki nakit ili ukras? _________________________ Opii ton glasa. ____________________________________________
31
Prilog 2 Pitanja za plakat: Provjeri svoju sposobnost komuniciranja PROVJERI SVOJU SPOSOBNOST KOMUNICIRANJA Budi svoj. Pokazuje li zanimanje? Jesi li izvjetaen? Kakav je govor tvojeg tijela? Ima li smisla za humor? Uspostavlja li kontakt oima? Kakav je tvoj glas i intonacija? Kakva pitanja postavlja?
Literatura
1. Ani, K., Jakovac, D., Pavleti, Z., Silvestri, Lj. (2001). Humane vrednote (Odgoj za humanost) prirunik za uitelje, Hrvatski Crveni kri, Zagreb 2. Biani, J. (2001). Vjebanje ivotnih vjetina prirunik za razrednike, NIP Alinea, Zagreb 3. Buljubai-Kuzmanovi, V., Vili-Kolobari, K. (2003). Dobar pristup sebi i drugima prirunik za razrednike, Tempo d. o. o. akovo, akovo 4. Field, L. (2001). Kako razviti samopouzdanje, Mozaik knjiga, Zagreb 5. Jankovi, J. (1997). Savjetovanje nedirektivni pristup, NIP Alinea, Zagreb 6. Miljkovi, D., Rijavec, M. (1997). Razgovori sa zrcalom psihologija samopouzdanja, IEP d.o.o., Zagreb 7. Perry Good, E. (1993). Kako pomoi klincima da si sami pomognu, NIP Alinea, Zagreb
32
Emocionalnost
Tema: Emocionalnost Cilj: Prepoznati oblike ponaanja kojima se iskazuje emocionalnost, uvrivati oblike ponaanja kojima se iskazuje brinost Ishodi uenja: Osvijestiti pozitivne i negativne oblike ponaanja Primijeniti socijalnu vjetinu kritikog promiljanja
Vrijeme trajanja: 1 kolski sat
Uputa uitelju
Pri oblikovanju rada paljivo odaberite uenike za rad u paru i oblikujte skupine. Pokuajte izbjei prisutnost najaktivnije djece u istoj skupini. Nadalje, pokuajte povezati djecu s izraenim vjetinama suradnje s onima ije su vjetine u nastajanju. Dajte pozitivne povratne informacije. Kada uoite primjere brinosti, suosjeanja i podrke, pozitivno ih prokomentirajte. Ispravljajte loe ponaanje. Budite izravni kada je to potrebno, ali uvijek ponudite mogunost popravka.
veliki list papira (smei pak-papir), dovoljno velik za obrise djeteta flomasteri (za svako dijete u razredu) i deblji za iscrtavanje obrisa listovi za uenike pisane ili crtane ideje (polovica formata A4), prema broju uenika pribor za pisanje tri kartona iste boje i tri kartona u raznim bojama za izradu znakova (ili papir A4 u boji)

Oblici i metode rada: frontalni rad, rad u skupinama, individualni rad, razgovor, izrada postera, strukturirano uenje.
33

LEDOLOMAC Zagrli prijatelja (5 min) Djeca hodaju po prostoriji sve dok razrednik/ica ne kae Zagrli prijatelja s istom bojom kose. Zatim se djeca s istom bojom kose skupe u mali krug i vrsto se zagrle. Nakon nekoliko sekundi djeca se opet eu prostorijom i igra se nastavlja dalje uz stvaranje skupina po nekim drugim osobinama (koje uoimo u skupini ili znamo o djeci). UVOD (5 min) Igrajte jeku osjeaja Okupite uenike u krug i objasnite igru: Zapoet emo tako da ja dovrim reenicu: Osjeam da je netko brian prema meni kada (i dovrite ju!) Zatim mekanu loptu ili predmet bacite prema jednom djetetu u krugu. To e dijete ponoviti isti poetak reenice i reenicu zavriti na svoj nain. Zamolite uenika da loptu dobaci drugom ueniku. Nastavite tako dok svi uenici ne sudjeluju. (Naravno, uvijek se moe prihvatiti da dijete ne moe domisliti zavretak te da kae: dalje). Na kraju vjebe uputimo uenike/ice da sjednu na svoja mjesta.

VJEBA BRINO BIE A) Razrednik postavi pitanje: Zbog kakvih je ponaanja ili postupaka osoba u ovom razredu netko koga poznajete osjeao ljutnju, tugu ili bol? Uenici neka razmisle, a zatim neka zapiu ili nacrtaju neto vezano za tu zgodu. Zatim pozovite nekoliko njih (dobrovoljaca) da s drugima podijele svoje ideje, zapise ili crtee (bez spominjanja imena). Upitajte: Kakva su ponaanja ili postupci u ovom razredu doveli do toga da se vi ili netko koga poznajete osjea dobro? Opet neka zapiu ili nacrtaju neto vezano za to pitanje (na drugu stranu istog listia). Opet zamolite da njih nekoliko podijeli svoje misli s drugima (ova put mogu koristiti imena). B) Okupite uenike u skupinu. Jedan dobrovoljac neka legne na veliki list papira (npr. smei pak-papir). Nekoliko lanova neka iscrta obrise njegova ili njezina tijela.
34
Taj e obris postati BRINO BIE. Skupite djecu oko brinog bia i zamolite ih da razmisle koja bi ponaanja i postupci jednih prema drugima, kao i stavovi, va razred uinili NAJBOLJIM MOGUIM MJESTOM (pohvalno ponaanje palac gore).
Nakon to su djeca razmislila (minutu ili dvije), neka svatko tko eli dati svoj doprinos uzme flomaster i te pozitivne osjeaje upie UNUTAR brinog bia. (To moe biti: dijeljenje s drugima, sluanje, ekanje da doe moj red, davanje ohrabrenja). Nakon to su to uradili uenici, moete slobodno dati i vlastite prijedloge. Zamolite skupinu da razmisli o ponaanjima, razmiljanjima ili stavovima koje NE eli vidjeti u svojem razredu (neprihvatljivo ponaanje palac dolje) zbog njihovih negativnih posljedica (obeshrabrivanje, nazivanje pogrdnim imenima, iskljuivanje iz skupine). Neka svaki uenik koji to eli napie te rijei IZVAN obrisa brinog bia. Dodajte vlastite ideje.

ZAKLJUNI DIO 10 min Neka svaki lan skupine svojim rijeima kae to je mislio izrei rijeima koje je ponudio (jer iste rijei mogu imati razliito ili drugaije znaenje za uenike). Izvjesite brino bie na mjesto gdje ga svi mogu vidjeti. Ako skupina eli, moe mu nadjenuti ime. Neka uenici odaberu tri neprihvatljiva ponaanja (palac dolje) iz brinog bia za koja bi voljeli da nestanu iz razreda i kole. Zatim neka izaberu tri vrste pohvalnog ponaanja (palac gore) za koja bi eljeli da se potiu u razredu i koli. Podijelite ih u 6 skupina. Svaka neka na papire napie konsenzusom izabrana ponaanja i pripadajui znak (palac gore ili dolje). Za neeljena ponaanja sva tri papira trebaju biti iste boje, a za eljena svaki papir razliite boje. Postavite znakove po razredu da bi uenicima sluili kao podsjetnici. EVALUACIJA: Zajedno za kraj 5 min Zavrite sat tako da se uenici u krugu dre za ruke. Pokrenite strujni krug tako to ete stisnuti ruku osobe s desne strane, a ona e dalje poslati stisak u desno. Nakon to je pulsiranje prolo krugom, ponovite zadatak s dva kratka stiska.
35
Ljubaznost je, ba kao i struja u ovoj aktivnosti, zarazna. Zato je alji dalje! Svatko tko osjea da smo danas bili iskreni, brini i otvoreni jedni prema drugima neka se potpie na dnu plakata s naim brinim biem!
Literatura
Prijedlog za proirivanjem znanja i ideja:
1. Bognar, L. Mladi i vrijednosti u procesu drutvenih promjena, Filozofski fakultet Osijek 2. Buljubai-Kuzmanovi, V., Vili-Kolobari, K. (2003). Dobar pristup sebi i drugima. Prirunik za razrednike, Tempo d.o.o. akovo, akovo 3. Field, M. E. (2004). ivjeti bez nasilja, Naklada Kosinj, Zagreb Nemoj mi se rugati, prirunik za nastavnike (Stvaramo razred bez ismijavanja), 4. UNICEF, Ured za Hrvatsku R ijavec, M., Miljkovi, D. (2004). Bolje biti vjetar nego list psihologija djejeg 5. samopouzdanja, IEP d.o.o., Zagreb 6. ivkovi, . (2004). Emocije u razredu, Tempo d.o.o. akovo, akovo ivkovi, . (2006). Slagalica, 101 aktivnost za uenike, Tempo d.o.o. akovo, 7. akovo
36
Nenasilno ponaanje/problematine situacije

Tema: Nenasilno ponaanje/problematine situacije Cilj: Poveati osjetljivost na djelovanje ti poruka kao pokretaa eskalacije sukoba, nauiti obrazac ja poruka, uvjebavati ja poruke Ishodi uenja: Uenici e moi: Razlikovati nasilno od nenasilnog ponaanja Objasniti kako moemo rijeiti mogua nasilja i sukobe Usvojiti pravila ponaanja u opasnim situacijama Reagirati na nasilno ponaanje (potraiti pomo odrasle osobe) Vrijeme trajanja: 1 kolski sat
radni list (RL) kartice vjebe za upuivanje ja poruka (dovoljno primjeraka za svaki par djece) pola lista A4-papira za crte ruke, pribor za pisanje (za svako dijete) prazne kartice (osmina A4-papira) i flomasteri (za svako dijete) fotoaparat ili kamera

Oblici i metode rada: frontalni rad, rad u paru, individualni rad, razgovor, dramatizacija, strukturirano uenje
Uputa razredniku
Dajte poticaje! Potaknite djecu da razgovaraju o sukobima koji se pojavljuju. Budite neutralni i ne prekoravajte djecu. Privedite razgovor o sukobu kraju nastojei da djeca iskustveno ue, odnosno, da iz iznesenih argumenata i rasprave dou do cilja - kako nenasilno rijeiti sukob!
37

LEDOLOMAC Tvoje ruke 5 min Razred se podijeli u parove. Zadatak je na papiru napraviti obrise partnerovih ruku, napisati ije su i potpisati se. Sljedei je zadatak upisati 3 do 5 ponaanja koje taj partner radi rukama, a dijete koje pie uoava ih. Nakon toga listovi se donose i stavljaju na plou. Ne komentiramo! UVOD 15 min Razrednik podijeli prazne kartice i zamoli uenike da na jednoj strani napiu (jednom rijeju ili to krae) kako bi se osjeali kad biste im rekli Ti uvijek zaboravlja pospremiti svoje radno mjesto! Neka svi uenici podignu kartice da bi svatko mogao vidjeti koju su rije za opisivanje osjeaja napisali. Pozovite uenike da pogledaju tue kartice. Ukaite na raspon emocija. Upitajte: to je ovim osjeajima zajedniko? Predstavljanje ja poruka Objasnite da izjava Ti uvijek zaboravlja pospremiti jest ti poruku. Ona zapoinje s rijeju TI i pogoduje pogoranju sukoba i nasilnom ponaanju. Druga se osoba osjea napadnuta, pa se brani ili uzvraa protunapadom. Ti poruke jesu kao pokazivanje prstom i upiranje u drugu osobu. Gotovo se svatko pokuava obraniti od toga prsta koji upire i kazuje: Ti si lijen, Ti uvijek zaboravlja, Ti si kriva, Ti uvijek zabrlja Razrednik predstavlja i ja poruke kao nain dobivanja onoga to trebamo, a da ne koristimo zlobu. Ja poruka ukazuje na osjeaje govornika u vezi s nekim problemom, ne napada drugu osobu. Sluatelj je spremniji rijeiti problem. Izjava Osjeam razoaranje kada radno mjesto nije pospremljeno jest ja poruku. Ja poruke slijede sljedei obrazac (napiite na plou ili na list papira koji privrstite na plou):
38
Osjeam __________________ Kada _____________________ Zato to _ __________________ Skupina vjeba izricanje ja poruke tako da pretvori napisane ti poruke u ja poruke (zatraite dobrovoljca). PRIMJERI Nikad mi ne uva mjesto u blagovaonici. (Osjeam se uzrujano kada mi ne uva mjesto zato to elim sjediti kraj tebe). Uvijek me izostavi u igri loptom. (Osjeam se povrijeeno kada me ne zove na igru jer mislim da je to zbog toga to ti se ne sviam/to nisam dobar igra).

VJEBA IZVEDITE SKE 15 min Uenike podijelimo u parove i neka odlue biti Dijete 1 ili Dijete 2. Iz kutije neka izvuku jednu vjebu za upuivanje ja poruka. Dijete 1 upotrijebit e ti poruku. Dijete 2 upotrijebit e ja poruku (prema koracima na ploi). Kada uenici proitaju vjebu, kaite neka zaponu uvjebavanje. Nakon jedne-dvije minute vjebanja kaite: Sada emo zapoeti snimanje. Svaki par izlazi pred skupinu i pokae obje varijante reagiranja. Kad izau na filmski set, kaete: Svjetlo, kamera, akcija, PONI! (ako imate mogunost snimanja zabiljeite uvjebavanje). Nakon prikaza svih vjebi uputite pitanje skupini Djece 1: Kako ste se osjeali kada je Dijete 2 upotrijebilo ja poruku? Pitanje skupini Djece 2: Kako se to razlikuje od situacije kada je upotrijebljena ti poruka?
39
NAPOMENA: Unaprijed proitajte situacije na karticama. Ako se neka situacija odnosi makar i na jedno dijete u uionici, zamijenite ju manje emocionalno nabijenom situacijom. ZAKLJUUJEMO: U naem razredu koristit emo ja poruku kao nenasilno ponaanje u sukobu!

ZAKLJUNI DIO 5 min Razrednik kae ili proita djeci/uenicima: Obavjetavanje uitelja o nasilju nije tuakanje. To je reakcija na nasilno ponaanje. Kada je netko dio brinog razreda, sa sobom nosi neka prava i obaveze. Recite: Svi imamo pravo osjeati se sigurnima u ovoj koli i svi imamo pravo biti zatieni. Naa je odgovornost pobrinuti se za to da osjeaj sigurnosti ima svako dijete. EVALUACIJA 5 min Svako dijete odlazi do crtea svoje ruke i zaokruuje svaku aktivnost koju radi rukama, a koja je nenasilna! Na kraju emo imati niz ponaanja koja ine na brian razred. Proitajte ih naglas!
Prilozi
Radni list: VJEBE ZA UPUIVANJE JA PORUKA
Jedan uenik iz razreda te stalno zadirkuje zbog naoala. Moda te ne misli povrijediti, ali ti to ipak smeta. Neka se djeca za uinom rugaju tvojoj odjei. uje da uenik kojeg dobro ne poznaje iri o tebi glasine koje nisu istinite. Tvoj prijatelj eli da mu se pridrui u zbijanju ala s beskunikom. Uenik iz razreda ruga se ueniku koji epa zbog tjelesnog oteenja. Tvog prijatelja zadirkuju zato to nosi aparati za zube.
40
Tvoji roditelji ne govore dobro hrvatski. Otkrije da im se netko iz razreda, koga si smatrao prijateljem, izruguje iza tvojih lea. Stoji u redu za blagovaonicu kada se jedno dijete progura ispred tebe.
Netko te u autobusu prisiljava da mu uvijek prepusti mjesto nakon to ue u autobus. Spotakne se o nogu djeteta u uionici dok prolazi do mjesta i pomisli da je to dijete namjerno ispruilo nogu.
Literatura
1. Ajdukovi, M., Penik, N. (1994). Nenasilno rjeavanje sukoba, NIP Alinea, Zagreb 2. Ani, K., Jakovac, Pavleti, Z., Silvestri, Lj. (2001). Humane vrednote. Odgoj za humanost prirunik za uitelje, Hrvatski Crveni kri, Zagreb 3. Buni, K., Ivkovi, ., Jankovi, J., Penava, A. (1998). Igrom do sebe, NIP Alinea, Zagreb 4. Field, M. E. (2004). ivjeti bez nasilja, Naklada Kosinj, Zagreb 5. Miljkovi, D., Rijavec, M. (1997). Razgovori sa zrcalom psihologija samopouzdanja, IEP d.o.o., Zagreb 6. Nemoj mi se rugati, prirunik za nastavnike za stvaranje razreda bez ismijavanja UNICEF, Ured za Hrvatsku
41
Prevencija ovisnosti
Alkohol i droge utjecaj na pojedinca, obitelj i zajednicu Rizina ponaanja i posljedice na obrazovanje ivotne vjetine Emocionalnost (brinost, otvorenost, empatija, iskrenost)
Alkohol i droge utjecaj na pojedinca, obitelj i zajednicu

Tema, cilj i ishodi uenja, trajanje, dob uenika
Tema: Prevencija ovisnosti Opi cilj sata razrednika: Prepoznati vanost odupiranja negativnim utjecajima Ishodi uenja: repoznati (negativne)utjecaje P Razvijanje kritikog miljenja P repoznati vanost donoenja (dobrih) odluka Stei uvid u odgovornost za posljedice odluka Nauiti zastupati sebe i zalagati se za svoj stav te odolijevati nepoeljnim utjecajima
Vrijeme trajanja: 1 kolski sat Dob uenika: 5. razred
Potreban materijal
priprema radionice
Sadraj opis aktivnosti

Uvodna aktivnost Igra I. Ministarstvo smijenog hodanja planirano vrijeme 15 min
Svi stanu na jednu stranu uionice. Osoba koja e prva imati roendan imenuje se ministrom. Ministar ima zadatak prijei na drugu stranu prostorije hodajui na najsmjeniji nain kojeg se moe dosjetiti. Nakon to prijee, svi trebaju prijei za njim hodajui najslinije onome to je ministar pokazao. Ministar odabire najsmjenijeg i imenuje ga novim ministrom. Ista osoba ne moe dvaput biti imenovana ministrom.
44
Igra II. Moj simbol 10 min

Rad u malim skupinama Svatko nacrta svoj simbol koji neto govori o autoru ne komentirajui ga. Simbol se nacrta na gornju polovicu papira. Nakon toga svi lanovi skupine imaju zadatak dati ime simbolima koje su nacrtali drugi. ine to tako da prvi napie ime simbola na donjem rubu papira, nakon ega savije papir da sljedei ne bi vidio to je napisano. Vano je aktivnost provoditi bez razgovora! Na kraju se simbol sa svim dobivenim imenima vrati autoru. Svatko predstavi svoj simbol, na to je mislio dok ga je radio, proita dobivena imena i prokomentira. Razgovor: Kako ste se osjeali kad ste proitali imena koja su drugi dali tvom simbolu? to ste mislili? Jesu li drugi prepoznali ono to si elio poruiti svojim simbolom? Je li netko promijenio ime svog simbola nakon to je proitao imena koja su mu drugi dali?
Sredinja aktivnost Pravo na stav planirano vrijeme 20 min

Razrednik proita priu: Vidov tata je autolimar i Vid s njime esto radi u radionici. Jednog dana Vid je u kolu donio krasan zlatni sprej za auto. Matko i Ivona predloili su Vidu da se nakon kole odu proetati oko kole i napisati neto na zid starog vrtia. Vidu se svidjela ideja pa je pozvao i Vandu da ide s njima. Vanda je zaljubljena u Vida jo od prvog razreda. Ne eli ii s njima jer zna da to nije u redu, ali s druge strane, to je idealna prilika da pokae Vidu kako je i ona cool i da napokon imaju neku zajedniku pustolovinu o kojoj bi onda mogli u koli razgovarati. Razrednik povede razgovor o liku Vande: - to je htjela/eljela - to je osjeala - to je mogla napraviti; razmotriti nekoliko moguih dovretaka prie (npr. mogla je pristati i otii s njima, mogla je odbiti, mogla ih je pokuati odgovoriti, mogla je predloiti da se obrate nekome od uitelja i zatrae prostor koji bi smjeli oslikati sprejem itd.)
45
Nakon toga se radi u malim skupinama: Svaka skupina ima zadatak razmotriti jedan od moguih nastavaka prie uz sagledavanje razliitih moguih posljedica (pozitivnih i negativnih) svakog dovretka te utjecaja pojedinog zavretka na sudionike dogaaja. Svaka skupina prezentira svoj uradak. Razgovor: - O emu/kome ovisi kakvu e odluku Vanda donijeti i to e napraviti? - Tko je odgovoran za Vandinu odluku? - Koliko je Vanda odgovorna u sluaju da ode s ostalima i napravi grafit na zidu vrtia? (Moe se uenike pitati da procijene koliki je postotak njezine odgovornosti. Vano je na kraju, nakon procjenjivanja odgovornosti, naglasiti da je svatko uvijek 100% odgovoran za svoje ponaanje!) - Imamo li u svakoj situaciji mogunost izbora? - ija je odgovornost za posljedice odluke koju smo donijeli? - Na koga utjeu nai izbori?
Zavrna aktivnost Neugodnost, problem koji sam rijeio/la planirano vrijeme 10 min
Svatko se sjeti neke neugodne situacije, nekog svojeg problema ili straha koji je uspjeno rijeio. Tko to eli podijeliti s ostalima. Zakljuna misao: Ako misli da moe ili da ne moe, u pravu si! Zavrna rasprava: O emu smo danas razgovarali? to ste danas novo nauili? Kako vam ovo to smo danas radili moe koristiti u ivotu? to vam se svidjelo u dananjem radu?
46
Rizina ponaanja i posljedice na obrazovanje

Tema: Prevencija ovisnosti rizina ponaanja i posljedice na obrazovanje Opi cilj sata razrednika: Usvojiti pojam rizinog ponaanja i posljedice koje rizina ponaanja ostavljaju na obrazovanje Ishodi uenja: P repoznati na konkretnim primjerima rizike povezane s uporabom sredstava ovisnosti i ovisnikim ponaanjima Vrijeme trajanja: 1 kolski sat Dob: za uenike 1011 godina
Potreban materijal
priprema radionice papir A4 i A3, selotejp

Uvodna aktivnost Oluja ideja to je rizino ponaanje? planirano vrijeme 10 min
Cilj uvodne aktivnosti (za voditelja): Uvod u temu rizina ponaanja Uputa: Podijelimo uenicima radni list 1. Rizina ponaanja i zamolimo ih da napiu vlastitu definiciju rizinog ponaanja Nakon 5 min zamolimo nekoliko uenika da nam proita vlastitu definiciju rizinog ponaanja, proitane definicije zalijepimo na plou Nakon to uenici proitaju nekoliko definicija rizinih ponaanja, proitamo im definiciju rizinog ponaanja
47
Definicija: Ponaanja kojima osoba dovodi u opasnost prvenstveno svoje, ali i tue, zdravlje, fiziki i psihiki integritet, imovinu. Posljedice su tog ponaanja niskog intenziteta u sadanjosti, ali su podloga za loe ishode u budunosti. Neposredne posljedice i prijetnje vee su za samo dijete nego za druge pojedince i skupine. Radi se o ponaanjima koja zahtijevaju reakciju, prije svega obitelji i drugih osoba iz djetetove ivotne sredine, odnosno profesionalaca iz nekog specifinog podruja. Primjerice: markiranje, neuenje, krenje pravila u koli i kui, eksperimentiranje s cigaretama, drogom, povremeno pijenje alkohola, suprotstavljanje autoritetu, neki oblici promiskuitetnog ponaanja, nedoputeni kasni izlasci... Izvor: Socijalni rad i mladi drutveno neprihvatljivog ponaanja: odreenje kljunih pojmova prof. dr. sc. Marina Ajdukovi, 2011/2012.
Sredinja aktivnost planirano vrijeme 30 min

Uvodna rasprava: Da bismo mogli prepoznati utjecaj rizinih oblika ponaanja, danas emo razgovarati o posljedicama koje ostavlja rizino ponaanje na na ivot i kako je mogue ublaiti ili ukloniti posljedice rizinog ponaanja. Nakon to smo odredili pojam rizinog ponaanja, molim Vas da se podijelite u skupine (brojenjem od jedan do pet). Na je sljedei zadatak da na radnom listu 1 upiete sedam oblika rizinih ponaanja s kojim se susreu uenici nae kole u svome ivotu i/ili kolskom okruenju planirano vrijeme aktivnosti 7 min. Nakon to su uenici upisali sedam oblika rizinih ponaanja s kojim se susreu u svome ivotu, i/ili kolskom okruenju, zamolite ih da rizina ponaanja rangiraju po visini rizika od 1 do 7 (pri emu je 1 najvei rizik, a 7 minimalni rizik) planirano vrijeme aktivnosti 5 min. Nakon to su uenici zavrili s upisom i rangiranjem rizinih ponaanja, zamolite glasnogovornika skupine da proita koje je vrste rizinih ponaanja skupina prepoznala u svome ivotu/okruenju i kako ih je rangirala po visini rizika, proitane definicije zalijepimo na plou planirano vrijeme aktivnosti 5 min. Na je sljedei zadatak da na radnom listu 2 upiete oblik rizinog ponaanja, koji je prvi na rang-listi, i s kojim se susreu uenici nae
48
kole u svome ivotu i/ili kolskom okruenju, molim vas da navedete tri posljedice koje navedeno ponaanje ostavlja na ivot mlade osobe i tri mogua rjeenja kako ublaiti/rijeiti posljedice rizinog ponaanja planirano vrijeme aktivnosti 8 min. Nakon to su uenici zavrili s upisom i rangiranjem rizinih ponaanja, zamolite glasnogovornika skupine da proita koje posljedice odabrano rizino ponaanja ostavlja na na ivot i koja su mogua rjeenja za rjeavanje i/ili ublaavanje posljedica, proitane definicije zalijepimo na plou planirano vrijeme aktivnosti 5 min.
Rasprava: Zato je vano da prepoznajemo rizina ponaanja? Zato je vano da prepoznajemo posljedice rizinog ponaanja? Da li i kakve posljedice rizino ponaanje ostavlja na nae obrazovanje?
Zavrna aktivnost planirano vrijeme 5 min

O emu smo danas razgovarali? to ste danas novo nauili? to ete ispriati roditeljima kada vas pitaju to ste radili na radionici? Kako vam ovo to smo danas radili moe koristiti u ivotu? Je li vam se svidjelo da ovako radimo u radionici? to vam se svidjelo?
Rizina ponaanja radni list (1)
Upiite svoju definiciju rizinog ponaanja
49
Upiite rizina ponaanja s kojima se susreete u kolskom okruenju
Rang
Rangirajte rizina ponaanja od ponaanja visokog rizika 1 do niskog rizika 7
50
Rizina ponaanja radni list (2)
upiite jedan oblik rizinog ponaanja
upiite mogue rjeenje za ublaavanje/ rjeavanje posljedice rizinog ponaanja
51
ivotne vjetine Emocionalnost (brinost, otvorenost, empatija, iskrenost)

Tema: Prevencija ovisnosti nauiti reagirati u razliitim ivotnim situacijama; primijeniti socijalne vjetine kritikog promiljanja Opi cilj sata razrednika: Razvijati kritiko razmiljanje o vlastitim i tuim emocijama Ishodi uenja: P rimijeniti socijalnu vjetinu rjeavanja problema i donoenja odluka Usvojiti opa pravila ponaanja Vrijeme trajanja: 1 kolski sat za uenike u dobi 1012 godina
Potreban materijal
priprema radionice

Uvodna aktivnost Otila/o bih na/u planirano vrijeme 10 min
Cilj uvodna aktivnost (za voditelja): Uvoenje u grupni rad, igra pridonosi dinaminosti radionice i potie uenike na aktivnosti kritikog razmiljanje Uputa: Skupina sjedi u krugu. Voditelj nasumino postavi na pod slike razliitih krajolika (plaa, livada, jezero, planine...). Voditelj poinje igru tako da zatrai od lanova skupine da svatko odabere sliku gdje bi se osjeao najmirnije i najugodnije kad bi ga neto muilo. Voditelj
52
moe poeti, navodei svoj primjer. lanovi skupine izjanjavaju se redom, objanjavajui zato su upravo tu sliku odabrali, dok se ostali lanovi mogu izjasniti da li bi oni tako postupili. Voditelj ili suvoditelj moe na plou ispisati asocijaciju za pojedinu sliku. Voditelj izravno ne sugerira koju sliku da odaberu, ali potie sve lanove da se izjasne. Rasprava i uvod u temu: - O emu je bila ova igra? - Od svih ideja koje smo uli koja je bila posebno zanimljiva? - Kako to da smo imali razliite razloge? Povezati s razliitim nainima razmiljanja, osjeanja, interpretacije i doivljavanja svijeta oko sebe: Kao to smo mi imali razliite razloge za bijeg na neko mjesto, tako ljudi mogu imati i razliite razloge za injenje nekih stvari koje su nama ponekad teko razumljive. Tako ljudi imaju i neke razloge zbog kojih emocije drugih ljudi doivljavaju kao manje vrijedne. Pitati uenike za situacije u kojima su prepoznali ovaj problem: od prijatelja, okoline, obitelji, razreda i sl.

Uvodna rasprava: Pitajte uenike za razloge zbog kojih ljudi razliito reagiraju u odreenim situacijama. Moete ih odmah svrstavati u dvije skupine: - KAKO BIH JA REAGIRAO/LA (osobni razlozi) - KAKO BI DRUGI REAGIRALI (drutveni razlozi) Uenici navode razloge zbog kojih ljudi reagiraju iz vlastitog iskustva ili vodei se onim to e biti opeprihvaeno, bez obzira na vlastite stavove. Vano je komentirati ako neki razlog nije istinit ili ako bi ga bilo dobro provjeriti. Pitajte uenike i o tome zato neki ljudi uope ne reagiraju, zato su tako odluili, o emu razmiljaju? - to nas pokree kod nekih reakcija, a to nas koi? - Kako se osjeaju ljudi kao pasivni promatrai, koji su njihovi razlozi?
53
Rad u skupinama: Nakon navedenih razloga zamolite uenike da se raspodijele u skupine od 2 do 3 uenika. Svaka skupina dobije na papiru jednu ivotnu situaciju iz stvarnog ivota. Naglas je proitaju i odlue kako bi bilo najbolje odreagirati. Odgovore moemo podijeliti u tablicu na kratkorone (trenutne) i dugorone odluke. Razgovaramo o posljedicama i rizicima donesenih odluka, razmiljamo mogu li se donesene odluke primijeniti i u drugim situacijama ili su univerzalne? Promiljamo kako bi odluke utjecale i na druge.
situacija kratkorono dugorono
(opis situacije)
Rasprava: to moemo zakljuiti iz ovog razgovora? Raspravu voditi prema zakljuku kako ponekad trenutne odluke i vlastite emocije mogu i te kako utjecati na druge ljude, ali i kako odluke i emocije drugih ljudi mogu utjecati na nas same. Mislite li da bi na iste ove situacije jednako reagirali i u budunosti?
Zavrna aktivnost Rasprava i igra Staza emocija planirano vrijeme 10 min

O emu smo danas razgovarali? to ste danas novo nauili? Je li vas neto to smo danas razgovarali iznenadilo? to? Je li vam se svidio ovaj nain rada? to vam se svidjelo? Kako bi ovo to ste danas nauili i uli moglo utjecati na va ivot i vae odluke koje ete u budunosti donositi? Nakon rasprave voditelj svakom ueniku podijeli 3 papira na koje upisuju svoje emocije dok su sudjelovali u radionici. Sve papire nasumino poredamo po tlu i zamolimo uenike da se proetaju stazom osjeaja i s pomou rijei na koje stanu objasne kako su se osjeali i koje su emocije proivjeli sudjelujui u radionici.
54
Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje

Uloga i pritisak medija u pubertetu
Uloga i pritisak medija u pubertetu

Tema: Uloga i pritisak medija u pubertetu Opi cilj sata: Uenici e prepoznati naine na koje popularni mediji promiu standarde ljepote. Prepoznat e posljedice koje standardizacija ljepote (i uspjenosti) ima na veinu koja ne odgovara tim standardima. Ishodi uenja: P repoznati kako mediji i internet stvaraju norme izgleda i ponaanja P repoznati kakve emocije stvaraju medijski pritisci vezani uz odreeni tjelesni izgled i ponaanje Vrijeme trajanja: 1 kolski sat
Potreban materijal
priprema radionice fotografije, asopisi, PPT-prezentacija

Informacije za uitelje* (oznaka * u daljnjem tekstu oznaava informacije za uitelje):
Utjecaj medija na stvaranje normi izgleda i ponaanja

Popularni mediji mogu biti vrlo utjecajni u ivotu mladih, osobito u ranoj adolescentnoj dobi tijekom koje se identitet i slika o sebi jo uvijek formira. S obzirom na injenicu da su video spotovi, reklame, tinejderski asopisi i serije, tekstovi popularne glazbe te internetski sadraji esto naglaeno seksualizirani, u novijim se istraivanjima nastojalo istraiti utjecaj takvih sadraja na maloljetnike. Zakljuak veeg broja znanstvenih studija (za pregled usp. izvjetaj Amerike psihologijske asocijacije o seksualizaciji djevojica iz 2010. godine: http://www.apa. org/pi/women/programs/girls/report-full.pdf) jest da mediji znaajno pridonose seksualizaciji maloljetnika poglavito djevojica i djevojaka. Taj se proces iskazuje:
56
(a) Prihvaanjem ideje da osobna vrijednost proizlazi primarno iz izgleda ili izazovnog ponaanja; (b) Uvjerenjem da biti zgodan znai biti seksi; (c) Uvjerenjem da biti uspjean i popularan znai biti seksi; (d) Prihvaanjem vlastite objektifikacije, odnosno zadovoljstvo ulogom objekta seksualnog interesa drugih. Seksualizacija maloljetnika, koja se odraava u erotiziranom odijevanju (u emu ponekad sudjeluju i nedovoljno osvijeteni roditelji), govoru i prezentaciji na drutvenim mreama (npr. Facebook), dovedena je u vezu s psihikim problemima poput poremeaja hranjenja, depresivnosti i niskog samopotovanja. Vano je spomenuti da je utjecaj vrnjake skupine, to jest pritisak drugih djevojica i djeaka, esto sredinji mehanizam kojim medijski imperativi postaju dio neijeg ivotnog stila. Istraivanja (Milia i sur.) provedena na uzorku uenika 7. i 8. razreda pokazuju da uenici provedu sate ispred razliitih ekrana (TV, raunala, mobitela i slino), gotovo jednako vremenu koje provedu u koli, a veinom bez roditeljske kontrole. Mediji koji npr. prikazuju reality show ili trenutak istine i sline dogaaje potiu na potrebu doivljavanja slave po svaku cijenu (ak i ulaenjem u najintimnije dijelove ivota koji se prikazuju javnosti). Poseban utjecaj na nerealno doivljavanje stvarnosti imaju reklame. Mladi su najei objekti seksualiziranih sadraja u reklamama koje polaze od teze da seks prodaje sve od automobilskih guma do razliitih napitaka. Ovakav pristup usmjeren je na djecu ve od najmlaeg uzrasta, reklamiranjem igraaka, odjee ili bilo ega to djeca mogu poeljeti. Reklame esto daju iskrivljene poruke o vrijednostima u stvarnom ivotu (velianje materijalnih vrijednosti u odnosu na sve ostale). Reklame i razliite emisije vremenski su odreeni, ali internet kao medij dostupan je danonono, a koliina je sadraja koji se nude vrlo velika. Mladi ocjenjuju i prepoznaju negativan i manipulativan utjecaj medija na njihove generacije, ali treba ih uiti kako se tome oduprijeti. Imajui u vidu rizike medijskog nametanja spolnosti maloljetnicima i njihove seksualne objektifikacije, nuno je razvijati kritiki odnos mladih prema popularnim medijima. Usvajanje vjetina prepoznavanja i distanciranja od problematinih medijskih sadraja temelj je tzv. medijske pismenosti. U ovom zadatku izuzetno veliku ulogu imaju roditelji.
57
Uvodna aktivnost 10 min Medijski junaci

Uenicima se kae da na nastavu donesu nekoliko asopisa koje i inae itaju ili nekoliko fotografija koje prikazuju njihove omiljene osobe. Alternativno, uenici mogu navesti primjere iz njima omiljenih reklama, emisija, filmova itd. Pomou nekoliko primjera opisuju to im se svia na tim likovima, koji su razlozi da su ba njih izabrali, da li bi voljeli izgledati kao oni i slino.
Sredinje aktivnosti 25 min Medijski prikaz ljepote

1. Medijski utjecaj na vrnjake Uenici trebaju navesti nekoliko primjera odijevanja, frizure ili ponaanja svojih vrnjaka ili drugih osoba (bez imenovanja) koji su nastali kao rezultat reklamiranja u medijima ili pojavljivanja osoba u medijima. 2. Kratko predavanje o utjecaju kulture medija (moe se sloiti nekoliko slajdova s primjerima iz Informacija za uitelje mogu se koristiti fotografije dostupne na internetu). 3. Medijski prikaz ljepote i stvarne osobne kvalitete Uenici se podijele u nekoliko skupina od 4 do 5 lanova i svaka skupina dobije jednu ili vie fotografija iz uvodne aktivnosti koje prikazuju djeake i djevojice njihova uzrasta ili malo starije (fotografije trebaju prikazivati vrnjake s modernim frizurama, odjeom, lijepog izgleda). Uitelj/uiteljica vodi raspravu pomou sljedeih pitanja: Jesu li im vrnjaci s fotografija lijepi? to im je na njima lijepo? to misle kakvi su likovi na fotografiji kao osobe? (obino se lijepim ljudima pripisuju i lijepe unutarnje osobine) Jesu li njihovi prijatelji, braa i sestre, poznanici s kojima se rado drue, koji ih uvaavaju i vole, lijepi? U emu se njihova ljepota razlikuje od ljepote (ideala ljepote) koju mediji svakodnevno reklamiraju? Vano je da uenici tijekom ovog razgovora prepoznaju da sve to to nam mediji nameu ne znai nuno unutarnju kvalitetu.
58
Razgovor moe dalje tei pomou sljedeih pitanja: Kako se mi moemo osjeati ako se od nas oekuje da se ponaamo u skladu s drutvenim pravilima i kulturnom tradicijom, medijskim oekivanjima (npr. deko sam i povrijedila me moja simpatija, zaljubila se u drugog deka i plae mi se, a ja ne smijem jer djeaci ne plau, inae su slabii; ili djevojica sam koju stalno zadirkuju jer sam niska i to me jako ljuti, ali trpim jer ne smijem plakati i pokazati tugu)? to je s onima koji su drukiji i koji, recimo, ne odgovaraju medijskim likovima? Imaju li primjer da su medijski ideali ljepote (specifian izgled, dotjeranost/minka, izazovno oblaenje, cool i nedodirljivost) zamijenjeni drugaijim osobinama (sposobnost, pamet, duhovitost, kreativnost)? (Primjer: Kako su ljepota i uspjenost prikazani u Harryju Potteru i od ega se sastoje?)
Zavrne aktivnosti 10 min Osobne kvalitete

1. Uitelj/uiteljica pokae nekoliko fotografija iz prolosti, poznatih linosti s (danas) neobinim frizurama ili odjeom. Uenici razgovaraju o tome jesu li oni poznati zbog svojeg izgleda (ljepote) ili zbog osobina koje su imali ili djela koje su uinili. 2. Svaki uenik/uenica navede jednu svoju osobinu na koju je ponosan/ ponosna.
Literatura
1. Izvjetaj Amerike psihologijske asocijacije o seksualizaciji djevojica iz 2010. godine (American Psychological Association, Task Force on the Sexualization of Girls. Report of the APA Task Force on the Sexualization of Girls): http://www.apa.org/pi/women/ programs/girls/report-full.pdf 2. dr. Z. Milia, M. Toli, N. Vertoek (2009): Mediji i mladi, Prevencija ovisnosti o medijskoj manipulaciji, Zagreb, Sveuilina knjiara 3. N. Zgrablji Rotar (ur.) (2005): Medijska pismenost i civilno drutvo, Sarajevo, Media Centar, Nada Zgrablji Rotar MEDIJI Medijska pismenost, medijski sadraji i medijski utjecaji 4. V. Iliin (2003): Mediji u slobodnom vremenu djece i komunikacija o medijskim sadrajima, Medijska istraivanja. 2003, br. 2, str. 934.
59
razred osnovne kole
6.
ivjeti zdravo
Izrada jelovnika prema godinjim dobima pravilna prehrana i tradicijska jela kraja
ivjeti zdravo
Izrada jelovnika prema godinjim dobima pravilna prehrana i tradicijska jela kraja
Tema: Izrada jelovnika prema godinjim dobima pravilna prehrana i tradicijska jela kraja Cilj: Uenik e moi samostalno izabrati jelovnik u skladu s podnebljem u kojem ivi i godinjim dobom Ishodi uenja: Objasniti vanost prilagoavanja prehrane godinjem dobu i podneblju, dati primjer vlastitog jelovnika ovisno o godinjem dobu i tradiciji kraja u kojem uenici ive Vrijeme trajanja: 1 kolski sat
Potreban materijal
pisai pribor, papir A3

Oblici i metode rada: frontalni rad, rad u skupinama, individualni rad, razgovor, rjeavanje problema, interaktivno i otvoreno uenje

1. LEDOLOMAC (10 min) 1. Mogunost provedbe ledolomca: Razrednik/ica e uenicima zadati da opiu podneblje u kojem ive pritom navodei klimatske uvjete, najee biljne i ivotinjske vrste koje slue i za prehranu ljudi toga kraja u godinjem dobu u kojem se trenutno nalaze (Prilog Tablica 1). 2. Mogunost provedbe ledolomca: Razrednik/ica moe koristiti slike godinjih doba zalijepljene na papir u boji (format A3) koji je razliit za svako godinje doba: proljee zelena
63
boja, ljeto uta, jesen naranasta ili svijetlosmea, zima bijela boja. Moe se izostaviti lijepljenje slika godinjih doba, bitno je da papiri koji predstavljaju godinja doba razliitih boja budu izvjeeni na panou, ploi, a uenici olujom ideja navode znaajke pojedinih godinjih doba (boja, okus, miris, temperature, koliine oborina, utjecaj na zdravlje, aktivnosti).
Uputa uiteljima
Razrednik/ica e prozvati nekoliko uenika i usporediti dobivene odgovore te oblikovati zakljuak o najeim biljnim i ivotinjskim vrstama koje se koriste u prehrani tog kraja ovisno o trenutnom godinjem dobu (Prilog Tablica 1). Raspravljat e s uenicima o vanosti prilagoavanja prehrane podneblju u kojem se ivi odnosno godinjem dobu (Prilog Tablica 1).

1. aktivnost: Razrednik/ica e uenike/ce podijeliti u 5 skupina prema broju obroka i meuobroka: skupina prvi jutarnji obrok skupina prijepodnevna uina skupina ruak skupina popodnevna uina skupina veera
2. aktivnost: Razrednik/ica e zadati uenicima da navedu i svrstaju prehrambene namirnice svoga kraja u odgovarajue obroke.

ZAKLJUNI DIO (10 min) Nakon provedenoga samostalnog rada uenika u skupinama razrednik e s uenicima raspravljati o navedenim namirnicama i svrstati ih u zajedniki jelovnik razrednog odjela (navesti naziv) za pripadajue godinje doba (Prilog 2 Primjer ljetnog jelovnika za kontinentalno podneblje, Primjer ljetnog jelovnika za mediteransku prehranu).
64
ivjeti zdravo
Uenike treba navesti na zakljuak o potrebitosti ouvanja tradicijskih jela kraja u kojem ive i zamoliti ih da meu svojim ukuanima ili osobama iz svoje okoline pronau one koji imaju tradicionalne recepte za pripremu jela tog kraja te da ga predstave na sljedeem satu razrednika (Prilog 3 Tablica 2). Pri navoenju tradicijskih jela kraja treba navesti i godinje doba kada se to jelo uobiajeno koristilo u prehrani ljudi toga kraja budui da su nerijetko i tradicijska jela bogata masnoama, rafiniranim eerima, ali je njihova uporaba bila ograniena koliinom i godinjim dobom u kojem su se najee koristila (npr. domai suhomesnati proizvodi zimi). Uitelj e zajedno s uenicima iznijeti bitne injenice kojih se treba pridravati pri oblikovanju obroka tijekom etiriju godinjih doba: Svjee namirnice uvijek su kvalitetnije od zamrznutih, konzerviranih ili obraenih na neki drugi nain. Svjee namirnice sadre hranjive tvari u izvornom obliku. U proljee se priroda budi, a organizam treba nadoknaditi nedostatak vitamina i minerala koji su nedostajali u hrani u zimskom razdoblju, i to jedenjem voa i povra koje dozrijeva. Ljeti zbog visokih temperatura treba pripremati osvjeavajue obroke. Namirnice koje se koriste u pripremi obroka neka sadre puno vode. Zbog pojaanoga znojenja potrebno je piti stalno vee koliine vode. Treba zapamtiti: kad si edan tijelu ve nedostaje tekuine, stoga pri povienim temperaturama treba stalno piti vodu u manjim koliinama da bi se organizam prilagodio vanjskim uvjetima. Zdravstveno ispravna pitka voda najbolji je izbor tekuine za pie i bez nje nema ivota. Ujesen treba koristiti plodove koje priroda daje. Ti su plodovi bogati tvarima (mineralima i vitaminima) koje tijelo pripremaju za zimu. Zimi se jede hrana koja sadri vie energije, preporuka je jesti vie voa i povra po mogunosti sezonskog. EVALUACIJA: (5 min) Uenici e ispuniti evaluacijski list o provedenoj aktivnosti (Prilog 4)
65
Prilozi
Prilog 1 uz LEDOLOMAC Tablica 1
Podneblje u kojem ivim, npr. kontinentalni ili mediteranski Najee biljne vrste moga kraja koje se u ovom godinjem dobu koriste za prehranu ljudi Najee ivotinjske vrste moga kraja koje se u ovom godinjem dobu koriste za prehranu ljudi
Trenutno godinje doba
Prilog 2 uz ZAKLJUNI DIO: Primjer proljetnog jelovnika za kontinentalno podneblje razrednog odjela (navesti naziv)
Prvi jutarnji obrok Prijepodnevna uina Poslijepodnevna uina
Ruak
Veera
Jemena ili zobena kaa s Bobiasto voe mlijekom
Varivo od mladog graka s krumpirom i teletinom ili mesom peradi
Kruh od cjelovitih itarica, namaz Voni kola (npr. od svjeeg sira, od vianja) rotkvica, aj od ipka zaslaen s malo meda
66
ivjeti zdravo
Primjer ljetnog jelovnika za mediteransku prehranu, navesti naziv razrednog odjela Prvi jutarnji obrok Prijepodnevna uina Poslijepodnevna uina
Ruak
Veera
Jogurt (npr. smoothie od Svjee smokava): dvije pripremljen po mogunosti namaz od Tjestenina domae smokve slanutka, Riblja juha s (dati srednje veliine masline, filetiranom prednost pomijeati s pola Sezonsko voe: kruh od ribom, tjestenini ake zobenih breskva ili kuhana cjelovitih od cjelovitih pahuljica, smjesu komad dinje ili itarica, blitva s itarica) ujednaiti lubenice sok od krumpirom s pireom tapnim od rajica i cijeenoga mikserom, voa mauranom ukrasiti s malo (narane ili sjeckanih limuna) badema i komoraa
Prilog 3 uz ZAKLJUNI DIO Tablica 2

Tradicijsko jelo moga kraja Osoba iz moje ue/ire obitelji ili okoline koja jelo uspjeno pripravlja i recept prenosi s generacije na generaciju Nain pripreme i prigoda za koju se priprema
67
Prilog 4 Evaluacijski list za uenike:

1. Prema vlastitu iskustvu ocijeni ocjenama od 1 do 5 provedene aktivnosti na satu razrednika tako da uz brojku koja opisuje tvoje iskustvo napie +
1 Zanimljivim se ini samostalno napraviti jelovnik prema godinjem dobu Ubudue u vie razmiljati o vlastitom jelovniku ovisno o godinjem dobu Neka jela za koja nisam znao/la preporuit u ukuanima za zajedniki objed Iskustva o pripremi tradicijskih jela moga kraja odsada u biljeiti samostalno Sat mi je bio zanimljiv jer sam nauio/la neto novo o jelima moga kraja 2 3 4 5
Literatura
68

Vrijednosti Promocija odgovornog ponaanja
Vrijednosti
Tema: Vrijednosti Cilj: Definirati pozitivne ivotne vrijednosti i postupati sukladno njima Ishodi uenja: Usporediti posljedice i utjecaje iz okoline vezane za drutveno neprihvatljiva ponaanja Postupiti sukladno pozitivnim vrijednostima Kontrolirati ljutnju Dolaziti redovito na nastavu Potivati autoritet Vrijeme trajanja: 1 kolski sat
Prilozi: snimka pjesme Put ka srei (Goran Bare & Plaenici) medij za reproduciranje glazbe kutija ili velika kuverta papir A4 (5 kom) za umnoavanje priloga (prilog 4) hamer (ako se radi razredni plakat) papir A3 za umnoavanje priloga (prilozi 1,2,3,5) pribor za pisanje 1. Tekst pjesme Put ka srei (Goran Bare & Plaenici) 2. Kartice za formiranje skupina (glazbeni instrumenti) 3. RL ivotne vrijednosti/moje vrijednosti 4. RL Nae vrijednosti 5. Evaluacijski list
Uputa uitelju
Prije poetka rada uionicu treba pripremiti za skupni rad (klupe i stolice razmjestiti za rad u 4 skupine). Ako je mogue, pribaviti snimku pjesme Put ka srei koja e biti glazbena podloga za vrijeme igre ledolomca i zavrnog dijela (sadraji se mogu realizirati
70
i bez toga uz tekst pjesme /u prilogu/ moe se pretpostaviti da e biti uenika koji poznaju tekst i melodiju napjeva). Ako se u razrednom odjelu nalazi uenik s tekoama, prilagoditi rad ovisno o tekoi (RL, tjelesne aktivnosti, demonstracije i sl.).

Oblici i metode rada: frontalni rad, rad u skupinama, individualni rad, razgovor, rjeavanje problema, strukturirano uenje

LEDOLOMAC 5 min ZAMRZNI ME ODMRZNI ME Razrednik poziva uenike da se okupe u slobodnom dijelu uionice uz upute da se slobodno kreu uionicom u ritmu glazbe /puta glazbu Put ka srei ili kae uenicima da zamisle svoju najdrau pjesmu i pleu u njezinu ritmu/ Za vrijeme plesa trebaju biti tihi (ne razgovarati, ne pjevati). Svaki put kada razrednik izgovori odreenu rije, uenici se trebaju zaustaviti zamrznuti u poloaju u kojem su se zatekli. Nastavak plesa odmrzavanje razrednik najavljuje pljeskom dlanovima. Tijekom igre razrednik izgovara nazive ivotnih vrijednosti koji su bliski uzrastu uenika: npr. POTENJE, ODGOVORNOST, PRIJATELJSTVO, LJUBAV, ZNANJE, ISTINOLJUBIVOST, POMAGANJE, UREDNOST, HUMANOST, TONOST Igra se prekida kada se postigne vedro ozraje koje potiu skulpture tijela u zamrznutu obliku. UVOD 10 min Razrednik postavi nekoliko pitanja uenicima o znaenju izgovaranih rijei IVOTNE VRIJEDNOSTI. Povest e se krai razgovor o ivotnim vrijednostima, prioritetima u osobnom ivotu uenika, koli i drutvenom okruenju. Razgovarati o razlozima koji dovode do POJAVE DRUTVENO NEPRIHVATLJIVOG PONAANJA: nasilja, kriminala, krae, ovisnosti Poticati uenike da iznose osobne stavove.
71
Razrednik e moderirati razgovor na nain da uenici shvate utjecaje iz okoline koji dovode do drutveno neprihvatljivog ponaanja, da shvate posljedice takva ponaanja te vanost OSOBNOG STAVA I ODABIRA DONOENJA ODLUKA O ISPRAVNOM POSTUPANJU. Razrednik moe /prilog 1/ tekst pjesme Put ka srei proitati, potaknuti uenike na objavu doivljaja i kratko analizirati naglaene stihove, koji su ujedno i moralna poruka pjesme, potaknuti uenike da dou do zakljuka da je ispravno postupanje put k moralnom ivotu te da smo sami odgovorni za svoje odluke i postupke.

VJEBA MOJE VRIJEDNOSTI 10. Formiranje skupina: Razrednik e uenike podijeliti u skupine na nain da svaki uenik nasumce izvue listi /prilog 2/ na kojem se nalazi slika jednog instrumenta. Oponaajui pantomimom sviranje na instrumentu koji je na slici, trai druge lanove skupine /gitara, bubnjevi, truba, violina/. Atmosfera bi trebala biti vedra zbog imitacije sviranja.
5 min
11. Svaki uenik dobije list IVOTNE VRIJEDNOSTI /prilog 3/ Razrednik proita upute. Uenici rade individualno (trebaju raditi brzo ne previe razmiljati jer e tada odgovori realnije 20 min odraavati stavove uenika). Svoj odabir upisuju na listu u dlan MOJE VRIJEDNOSTI. Razrednik obilazi i individualno pomae uenicima u odabiru postavljajui im problemska pitanja, ne istiui osobne stavove. 12. Nakon toga sumiraju rezultate unutar podskupina. Sastavljaju ranglistu od 5 odabranih vrijednosti prema ukupnom broju pojedinanih odabira koje upisuju na list NAE VRIJEDNOSTI /prilog 4/ svoje skupine. Razrednik moderira raspravu postavljajui problemska pitanja. 13. Plakati s upisanim vrijednostima svake skupine izlau se na vidno mjesto te se plenarno analiziraju odabrane vrijednosti. Razrednik postavlja pitanja o razlozima i motivima za odabir svake vrijednosti. Zato su postavili upravo te prioritete, kako su se pritom osjeali, je li im bilo teko odluiti se za pet najvanijih, kolike su slinosti i razlike izmeu skupina.
72
14. Ispiu se sve navedene vrijednosti i pokua se doi do liste onih koje su bile najzastupljenije (imale najvie glasova). To se iskoristi kao dodatni poticaj za raspravu o onim vrijednostima koje su u tom razrednom odjelu najcjenjenije. *** Liste vrijednosti izloe se na panou u razrednom odjelu i o njima se tijekom iduih sati razrednika raspravlja.

ZAKLJUNI DIO 3 min otpjevati svi zajedno pjesmu PUT KA SREI uz pomo teksta (prilog 1) uz reprodukciju glazbe ili bez nje, oponaajui sviranje na instrumentima: bubnjevi, trube, gitare, violine Raspoloenje treba biti oputajue i vedro. EVALUACIJA 2 min procijeniti raspoloenje na evaluacijskom listu (prilog 6), ubaci se u kutiju ili kuvertu na uiteljskom stolu.
Prilozi
Prilog 1 PUT KA SREI Gdje je nestao ovjek gdje se skrivao? Iz vagona godina na tranice ispao, gleda gdje su znakovi, kojim putem krenuti. Moe li itko rei gdje je put ka srei? Samo ivi, samo budi, svi odgovori doi ce sami! Samo stoj na svjetlu i doi ce kraj tami! Kakva je to istina, kad s druge strane je la? Izvrnute vrijednosti strah, samo strah! Neostvareni snovi, radi ono sto ne voli, ali mogu ti rei gdje je put ka srei! Samo ivi, samo budi, svi odgovori doi ce sami! Samo stoj na svjetlu i doi e kraj tami! Kako dugo e postojati, kako dugo e nestajati, elje, potrebe, osjeaji, koji koe i pokreu tebe, mene sve to vrijeme, srca tvrda ko kamenje? Da, mogu ti rei pokazat put ka srei Samo ivi, samo budi svi odgovori doi e sami samoj stoj na svjetlu i doi e kraj tami! (Goran Bare & Plaenici)
73
Prilog 2 Formiranje skupina
74
Prilog 3
Ime ili nadimak:

Uputa:
IVOTNE VRIJEDNOSTI
1. Od predloenih vrijednosti zaokrui 10 koje ti se ine vanijima od drugih. Moe dopisati vrijednosti ako ovdje nisu ponuene. 2. Od zaokruenih 10 odaberi 5 koje su TEBI vane i upii u prste dlana na slici.
izdrljivost potenje uspjenost iskrenost srea znanje kultura ivot hrana dobrota jednakost voda sposobnost snalaljivost prijateljstvo ljubav mir sloboda miljenja zdravlje sport povjerenje posao vjera odgovornost odlunost obitelj suradnja sloga pomaganje potivanje drugih potivanje razlika opratanje zajednitvo.
MOJE VRIJEDNOSTI
VB29102012- RL ivotne vrijednosti
75
Prilog 4 umnoiti na papiru A4 ili na hamer-papiru /za razredni plakat/. U tekstni okvir Skupina svaka skupina upie svoj naziv instrumenta (gitare, bubnjevi, trube, violine) ili se upie razredni odjel ako se radi plakat za cijeli odjel.
SKUPINA
NAE VRIJEDNOSTI
VB29102012- RL ivotne vrijednosti
76
Prilog 5 EVALUACIJSKI LIST
Kakvo je bilo tvoje raspoloenje tijekom sata (zaokrui):
EVALUACIJSKI LIST
EVALUACIJSKI LIST
EVALUACIJSKI LIST
Literatura
1. Ajdukovi, M., Penik, N. (1994). Nenasilno rjeavanje sukoba, NIP Alinea, Zagreb 2. Ani, K., Jakovac, D., Pavleti, Z., Silvestri, Lj. (2001). Humane vrednote (Odgoj za humanost) prirunik za uitelje, Hrvatski Crveni kri, Zagreb 3. Biani, Jelena (2001). Vjebanje ivotnih vjetina prirunik za razrednike, NIP Alinea, Zagreb 4. Bognar, dr. sc. Ladislav: Mladi i vrijednosti u procesu drutvenih promjena, Filozofski fakultet Osijek
77
5. Buljubai-Kuzmanovi, V., Vili-Kolobari, K. (2003). Dobar pristup sebi i drugima prirunik za razrednike, Tempo d.o.o. akovo, akovo 6. Buni, K., Ivkovi, ., Jankovi, J., Penava, A. (1998). Igrom do sebe, NIP Alinea, Zagreb 7. Field, Lynda (2001). Kako razviti samopouzdanje, Mozaik knjiga, Zagreb 8. Field, M. Eveliyn (2004). ivjeti bez nasilja, Naklada Kosinj, Zagreb 9. Giler, Z. Janet (2012). Ja to znam i mogu kako pouavati socijalnim vjetinama djecu koja imaju ADHD, tekoe u uenju ili Aspergerov sindrom, Naklada Kosinj, Zagreb 10. Jankovi, J. (1997). Savjetovanje nedirektivni pristup, NIP Alinea, Zagreb 11. Kaji, V., Medi, M. (2001). Slagalica prirunik za mlade voditelje, Suncokret Centar za humanitarni rad, Zagreb 12. Miljkovi, D., Rijavec, M. (1997). Razgovori sa zrcalom psihologija samopouzdanja, IEP d.o.o., Zagreb 13. Perry Good, E. (1993). Kako pomoi klincima da si sami pomognu, NIP Alinea, Zagreb 14. Rijavec, M., Miljkovi, D. (2003). Vodi za preivljavanje u koli, IEP d.o.o., Zagreb 15. Rijavec, M., Miljkovi, D. (2004). Bolje biti vjetar nego list psihologija djejeg samopouzdanja, IEP d.o.o., Zagreb 16. Weltmann Begun, Ruth (ur.) (2007). Socijalne vjetine za tinejdere prirunik s pripremljenim satovima i aktivnostima, Naklada Kosinj, Zagreb 17. ivkovi, eljka (2006). Susreti s uenicima I prie i radionice za sat razrednika, Tempo d.o.o. akovo, akovo 18. ivkovi, eljka (2006). Susreti s uenicima II prie i radionice za sat razrednika, Tempo d.o.o. akovo, akovo
78
Promocija odgovornog ponaanja

Tema: Promocija odgovornog ponaanja tema se moe izvoditi u 7. i 8. razredu Cilj: Definirati odgovorno ponaanje i vanost donoenja ispravnih odluka Ishodi uenja: Primijeniti kvalitetnu komunikaciju Reagirati na rizina ponaanja vrnjaka Potraiti pomo Povezati pojmove, vjetine i rizina ponaanja s rjeavanjem problema i donoenjem odluka (prehrana, vrnjaki odnosi, humani meuljudski odnosi, odolijevanje negativnim pritiscima.) Opisati povezanost nasilnikog ponaanja s kriminalom, nasiljem i drugim oblicima agresije
Uputa razredniku
Prije poetka rada uionicu treba pripremiti za skupni rad (klupe i stolice razmjestiti za rad u 4 skupine). Ako se u razrednom odjelu nalazi uenik s tekoama, prilagoditi rad ovisno o tekoi (RL, tjelesne aktivnosti, demonstracije i sl.).
kutija ili velika kuverta (za kartice formiranje skupina) papir A3 za umnaanje priloga pribor za pisanje

Oblici i metode rada: frontalni rad, rad u skupinama, individualni rad, razgovor, rjeavanje problema, strukturirano uenje igranje uloga
79

LEDOLOMAC Zrcalo Uenici stanu u dva koncentrina kruga i okrenu se licem jedni prema drugima tako da ine parove. Vanjski su krug lanovi para A, a unutarnji krug lanovi para B. Nakon svake aktivnosti, koja traje nekoliko minuta, krugovi se pomaknu za korak ili dva tako da se uenici u paru izmijene. Aktivnost osoba A je zrcalo, a osoba B glumac. Glumac se promatra u zrcalu i radi razliite grimase i pokrete rukama, npr.: mae trepavice, elja se, stavlja ru na usnice, oblai jaknu, eka se po nosu Osoba B je zrcalo. Zrcalo se trudi imitirati to vjernije ono to ini osoba A. Nakon to voditelj pljesne rukama, uloge se mijenjaju. *** Nakon toga krugovi se pomaknu za jedan korak: jedan krug ulijevo, drugi krug udesno. Formirani su novi parovi AB. Aktivnost oponaanje skulptura. Osoba A zauzme poloaj tijela, to osoba B nastoji oponaati. Slijedi zamjena uloga. *** Krugovi se opet pomaknu za jedan korak prije tree aktivnosti. Aktivnost MORA/NEU osoba A alje osobi B poruku, ali moe upotrijebiti samo rije MORA. Poruku objanjava mimikom, tonom glasa, dranjem tijela Osoba B pokuava imitirati poruku, ali smije upotrijebiti samo rije NEU. Slijedi zamjena uloga. UVOD: NA MOJ NAIN Razrednik podijeli radni list NA MOJ NAIN (RL 1) uz kratke upute. Uenici trebaju zavriti zapoete reenice prvim mislima koje im padnu na pamet, a odnose se na njih. Potrebno je ograniiti vrijeme: najvie 5 min. Razrednik e pozvati nekoliko uenika da proitaju svoje uratke. Svaki uradak komentirati s prihvaanjem i odobravanjem. Traiti objanjenje za pojedine misli, posebno u dijelu u kojemu se opisuju postupci koje uenici nikada ne ine ili ne bi uinili.
80
Izloiti listove na razredni pano i analizirati ih na sljedeim satima razrednika. Povui paralelu u razgovoru o moralnim vrednotama, prioritetima u osobnom ivotu, koli i drutvenom okruenju. Zato je vano ponaati se odgovorno? to nas motivira, a to ometa u redovitu izvravanju obaveza? Koje su posljedice neodgovornog ponaanja? Tko su osobe od povjerenja koje nam mogu pomoi u problem situacijama? Je li jednostavno uvijek postupiti ispravno? to znai postupiti ispravno u problem situaciji? Razgovor usmjeravati na nain da uenici uoe vanost osobnog odabira u donoenju odluka i odgovornom ponaanju.
Sredinja aktivnost (25 min)

VJEBA POSTUPITI ISPRAVNO (igranje uloga) 25 min Razrednik e potaknuti formiranje podskupina uz pomo kartica (RL 2) s arobnim rijeima: HVALA, MOLIM, IZVOLI, OPROSTI. B) Razrednik svakoj skupini podijeli karticu s opisom moguih situacija (RL 3) koje trebaju odglumiti. Uloge unutar skupine uenici dodjeljuju samostalno. Svaku situaciju mogu odglumiti na dva naina prema uputi razrednika: 1. nain neprihvatljiv, nepoeljan. 2. nain jedno od moguih odgovorno prihvatljivih rjeenja Nakon svake izvedbe povede se rasprava. Komentiraju se postupci i mogui drugaiji scenariji. Svaka situacija moe imati nekoliko moguih rjeenja. Uenici se potiu na razvijanje ideja i konstruktivnih prijedloga. Razrednik je moderator, potie raspravu, ne namee stavove, potie raspravu. Pljeskom se nagradi svako igranje uloga. Odgovorno prihvatljivo rjeenje verbalno se pohvali. Razrednik se rukuje sa svakim lanom skupine koja je odigrala situaciju s odgovorno prihvatljivim ishodom. Uini se paralela sa stvarnom situacijom u kolskom okruenju. Je li se dogodilo neto slino. Kako je rijeeno, je li se moglo drugaije, tko jest/nije postupio ispravno? to smo nauili iz takvih situacija?
81

ZAKLJUNI DIO 3 min Rijeiti zadatak: NAJLAKE SE POTUI, ali... (RL 4) Proitati rjeenje. EVALUACIJA 12 min Procijeniti raspoloenje upisujui krii u evaluacijski list (RL 5)
Prilozi
Radni list 1: Na moj nain Radni list 2: arobne rijei (kartice za formiranje podskupina) Radni list 3: Kartice za igranje uloga to biste vi uinili? Radni list 4: Najlake se potui, ali Radni list 5: Evaluacijski list
Radni list 1: Na moj nain Ime i prezime _________________________________________
Uputa: Zavri zapoete reenice prvim mislima koje ti padnu na pamet i odnose se na tebe. U posljednjoj reenici upii svoje ime ili nadimak. Ne postoji pogrena misao, a rezultat e biti zabavan.
82
NA MOJ NAIN
Kad se pogledam u ogledalo ____________________________________________ . elim _____________________________________________________________ . Znam da ___________________________________________________________ . Kad bi barem _______________________________________________________ . Ipak esto __________________________________________________________ . Iako _______________________________________________________________ . Ja nikada __________________________________________________________ . I nikada __________________________________________________________ . Ba nikada ne bih _________________________________________________ . Jer, ja sam ____________________________________!
VB02112012
83
Prilog 2: arobne rijei (formiranje podskupina)
_________________________________________________________
_________________________________________________________
_________________________________________________________
Radni list 3: Najlake se potui (kartice za igranje uloga) TO BISTE VI UINILI? Uputa: Proitajte opis mogue situacije. Prisjetite se da li se neto slino dogodilo u vaem razredu ili koli. Razgovarajte na koje sve naine uenici obino reagiraju. Razmislite o mogunostima za postizanje prihvatljivog rjeenja. Podijelite uloge, glumite, zabavite se i pritom neto nauite!
84
Zamisli situaciju: Za vrijeme velikog odmora u razredu je guva. Ana i Maja sjede u klupi, razgovaraju i jedu uinu. S lea dolazi Josip i otima Ani sendvi iz ruke. Marko joj nogom utne ruksak i trai da mu da boicu sa sokom uz rijei to eka, danas si ti na redu da nas nahrani! / to biste vi uinili?/ Zamisli situaciju: Matija i Eva su prijatelji. Svakoga dana zajedno dolaze u kolu. Na ulazu u zgradu doekaju ih Ivan, Pero i Sonja. Ivan i Pero guraju Matiju, Pero mu udari veger. Sonja Evi sluajno podmetne nogu govorei: Uljivi treberi gdje vam je sada mamica da vidimo kako ste ovo natrebali ha, ha, ha. / to biste vi uinili?/ Zamisli situaciju: Lovro je bivi deko Borutove cure. Prijeti da e se osvetiti Borutu i bivoj djevojci Lani. U koli se uka da je danas donio u kolu bokser i da se sprema napasti ih poslije nastave. U hodniku je stajao s nekim dekima, smijali su se i pokazivati na njih dvoje. Isprijeio im se na putu u uionicu. Zgrabio je Lanu za ruku, unosei se Borutu u lice s komentarom to je, pederu Sad budi frajer ako ima petlje Hajde, brani svoju ensku / to biste vi uinili?/ Zamisli situaciju: Ivan kasni na nastavu. Ulazi u uionicu bez kucanja. Vidno je pospan, ali sa slualicama na uima. Prolazi pored uitelja, baca ruksak na klupu i sjeda. Nasloni glavu na ruke kao da spava. Uitelj prekida nastavu. Na uiteljevo pitanje to se s njim dogodilo, Ivan se okree k Marinu s rijeima Sad e me jo i ovaj senilac gnjaviti Kao da mi nije dosta toga kod kue! / to biste vi uinili?/
VB02112012
85
Radni list 5 Ime ili nadimak :______________________________________ NAJLAKE SE POTUI, ali ?
Uputa: Upotrijebi rijei iz oblaia i nadopuni reenice.
1. Zbog ega se ti ________________________________ ? 2. Hoe li tunjava ________________________ problem? 3. Razmotri druge ________________________________. 4. Donesi _______________________________________. 5. __________________________________ svoju odluku. 6. __________________________________ svoju odluku. 7. Po potrebi ____________________ neku drugu metodu. 8. Pitaj za _________________ odraslu osobu kojoj vjeruje.
VB02112012 - prilagoeno prema Weltmann Begun, Ruth-ur. (2007). Socijalne vjetine za tinejdere - prirunik s pripremljenim satovima i aktivnostima, Naklada Kosinj, Zagreb
86
Radni list 5: Evaluacijski list
Kakvo je bilo tvoje raspoloenje tijekom sata (stavi krii u krug s ocjenom):
Literatura
1. Ajdukovi, M., Penik, N. (1994). Nenasilno rjeavanje sukoba, NIP Alinea, Zagreb 2. Ani, K., Jakovac, D., Pavleti, Z., Silvestri, Lj. (2001). Humane vrednote (Odgoj za humanost) prirunik za uitelje, Hrvatski Crveni kri, Zagreb 3. Biani, Jelena (2001). Vjebanje ivotnih vjetina prirunik za razrednike, NIP Alinea, Zagreb 4. Bognar, dr. sc. Ladislav: Mladi i vrijednosti u procesu drutvenih promjena, Filozofski fakultet Osijek 5. Buljubai-Kuzmanovi, V., Vili-Kolobari, K. (2003). Dobar pristup sebi i drugima prirunik za razrednike, Tempod.o.o. akovo, akovo 6. Buni, K., Ivkovi, ., Jankovi, J., Penava, A. (1998). Igrom do sebe, NIP Alinea, Zagreb 7. Fajdeti, M. (2003), Ivanek, A. (ur.): Kreativni razrednik/razrednica. Zagreb: Profil.
87
8. Field, L. (2001). Kako razviti samopouzdanje, Mozaik knjiga, Zagreb 9. Field, M. E. (2004). ivjeti bez nasilja, Naklada Kosinj, Zagreb 10. Giler, Z. J. (2012). Ja to znam i mogu kako pouavati socijalnim vjetinama djecu koja imaju ADHD, tekoe u uenju ili Aspergerov sindrom, Naklada Kosinj, Zagreb 11. Jankovi, J. (1997). Savjetovanje nedirektivni pristup, NIP Alinea, Zagreb 12. Kaji, V., Medi, M. (2001). Slagalica prirunik za mlade voditelje, Suncokret Centar za humanitarni rad, Zagreb 13. Miljkovi, D., Rijavec, M. (1997). Razgovori sa zrcalom psihologija samopouzdanja, IEP d.o.o., Zagreb 14. Perry Good, E. (1993). Kako pomoi klincima da si sami pomognu, NIP Alinea, Zagreb 15. Rijavec, M., Miljkovi, D. (2003). Vodi za preivljavanje u koli, IEP d.o.o., Zagreb 16. Rijavec, M., Miljkovi, D. (2004). Bolje biti vjetar nego list psihologija djejeg samopouzdanja, IEP d.o.o., Zagreb 17. Weltmann Begun, R. (ur.) (2007). Socijalne vjetine za tinejdere prirunik s pripremljenim satovima i aktivnostima, Naklada Kosinj, Zagreb 18. ivkovi, . (2006). Susreti s uenicima I prie i radionice za sat razrednika, Tempo d.o.o. akovo, akovo 19. ivkovi, . (2006). Susreti s uenicima II prie i radionice za sat razrednika, Tempo d.o.o. akovo, akovo
88
Utjecaj medija i vrnjaka (radionica 1.) Utjecaj medija i vrnjaka (radionica 2.) Odolijevanje pritisku vrnjaka zauzimanje za sebe Odolijevanje pritisku vrnjaka i vrnjako pripadanje
Utjecaj medija i vrnjaka (radionica 1.)

Tema: Prevencija ovisnosti prepoznavanje utjecaja medija i vrnjaka Opi cilj sata razrednika: Prepoznati postojanje utjecaja medija i medijske manipulacije Ishodi uenja: Razvoj kritikog miljenja Nauiti naine na moje se moe zastupati sebe i zalagati se za svoj stav Odolijevanje negativnim utjecajima Vrijeme trajanja: 1 kolski sat Dob uenika: 6. razred
Potreban materijal
Priprema radionice Protokol 1 biografije poznatih Protokol 2 fotografije slavnih

Uvodna aktivnost Igra: Da sam slavna (slavan), voljela (volio) bih biti planirano vrijeme 10 min
Rad u parovima. Svatko ima zadatak dovriti reenicu: Da sam slavna osoba, ja bih eljela (elio) biti ___________________ zato to______________________________ . Tko eli moe rei pred cijelim razredom svoju odabranu osobu i obrazloenje.
90
Aktivnost POGODI TKO SAM Uputa: Potrebno je pripremiti biografske podatke za nekoliko osoba koje su uenicima poznate i privlane. (Moe se koristiti Protokol 1). Vano je pripremljene biografske podatke za svaku osobu napisati na zaseban papir, redajui podatke poevi od manje poznatih prema poznatijima. Osoba X (uenik koji ju predstavlja) ima pred sobom podatke o toj osobi, ostali mu uenici postavljaju pitanja i pokuavaju pogoditi tko je. Osoba X odgovara samo s DA, NE ili NIJE BITNO. Nakon svakog odgovora na postavljeno pitanje osoba X proita po jednu reenicu iz svoje biografije. Kad osoba X proita sve reenice o sebi, ostali imaju priliku pogoditi o kome se radi, ako ne pogode, osoba X se sama predstavi. Nakon toga pogaa se sljedea osoba X. Nakon to se otkrije identitet osoba X, vodi se razgovor o nepoznatim detaljima iz ivota tih osoba, usporeuje se novosaznale detalje s onima koji su uenicima bili poznati. Rasprava i uvod u temu: Kakva vam je bila ova igra? O emu je bila ova igra? to ste radili? to vam je bilo posebno zanimljivo? to vam je bilo teko? Imaju li mediji utjecaj na nae vienje ljudi i dogaaja? Kako biste protumaili utjecaj medija? Kakav moe biti? Kako ga moemo prepoznati? Je li sve to nam prikau mediji istina? Je li potpuna istina? Kad saznamo neke stvari koje nismo znali, mijenja li se cijela slika? Zato su neki detalji medijski zanimljiviji od nekih drugih? Koji su to detalji? Na koji nain ba ti detalji djeluju na nas? Zakljuak e ii vjerojatno prema tome da mediji imaju utjecaja u oblikovanju nae predodbe o nekome, da to rade s ciljem i da je potrebno kritiki primati informacije.
91
Sredinja aktivnost Prepoznaj me ako moe! planirano vrijeme 20 min

Rad u malim skupinama Uputa: Uenicima podijelite fotografije slavnih osoba, po jednu u dotjeranu izdanju, po jednu bez minke, koja nije obraena u fotoshopu (moe se koristiti Protokol 2). Sve skupine dobiju iste fotografije (sve iz Protokola 2, potrebno ih je prethodno obrezati i staviti po jedan komplet fotografija u zasebnu kuvertu za svaku skupinu). Zadatak svake skupine jest povezati fotografije koje prikazuju istu osobu. Razgovor: Kako vam je bilo raditi ovaj zadatak? Jeste li neke parove lake spojili od drugih? Jeste li svi bili sloni kod uparivanja fotografija? Koji mogu biti razlozi zbog kojih se ljude prikazuje uljepanima? Kako se odreuju kriteriji prema kojima je neto lijepo? Moramo li se svi drati tih kriterija? Moe li to imati i neke loe posljedice? Koje? Koliko se vi i vai vrnjaci pridravate tih kriterija?
Zavrna aktivnost POALJI E-PORUKU planirano vrijeme 15 min

Svaka skupina napie E-poruku koja je namijenjena - onima koji upravljaju medijima ili - svojim vrnjacima s porukom na koji nain pratiti medije. Zakljuna rasprava O emu smo danas razgovarali? to ste danas novo nauili? Kako vam ovo to smo danas radili moe koristiti u ivotu? to vam se svidjelo u dananjem radu?
92
Protokol 1.
1. 2. 3. 4.
Zavrio sam osnovnu glazbenu kolu, sviram instrument trubu. Otac sam dvoje djece. Moja je ena odgajateljica. Otvorili smo djeju roendaonicu u kojoj organiziramo proslave djejih roendana. 5. Prije nekoliko godina otvorio sam glumaki klub za djecu i mlade do 18 godina. 6. Aktivno sam igrao nogomet. 7. Zavrio sam Akademiju dramske umjetnosti u Zagrebu. 8. Dvaput sam nagraen zlatnom Arenom za najboljeg glumca. 9. Snimio sam i vei broj reklama. 10. Poznat sam po ulogama u serijama Bitange i princeze, Naa mala klinika, Volim Hrvatsku. Ren Bitorajac
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.
Srednje ime mi je Joseph. Bio sam sedmo od devetoro djece u obitelji svojih roditelja. enio sam se dvaput i postao otac troje djece. Poeo sam pjevati s 11 godina. Jedan sam od nekoliko umjetnika koji su dvaput uvrteni u rock and roll kuu slavnih. Prodao sam vie od 750 milijuna primjeraka svojih albuma. Bio sam uspjean s velikim brojem kompliciranih plesakih tehnika kao to su robot i moonwalk. Roen sam kao crnac. Brojnim zahvatima potpuno sam izbijelio svoj ten. Umro sam 2009. godine u dobi od 41 godine. Michael Jackson
93
1. 2. 3. 4. 5.
Tree sam dijete u svojoj obitelji, imam dvije starije sestre. Sviram klavir. Neko sam vrijeme zaraivao svirajui po klubovima. Imao sam neuspjenu manekensku karijeru. Imao sam sporedne uloge u dva filma, ali moje su scene na kraju izbrisane. Trebao sam se pojaviti na premijeri u kazalitu Royal Court, ali sam otputen malo prije premijere. 6. Imam tri imena. 7. Novine Times imenovale su me britanskom zvijezdom sutranjice. 8. Igrao sam Cedrica Diggorya u Harryju Potteru i Plamenom peharu. 9. Proslavio sam se ulogama Edwarda Cullena u filmu Sumrak. Robert Douglas Thomas Pattinson
1. S 14 godina nastupala sam s kulturno-umjetnikim drutvom. 2. eljela sam postati vrhunska balerina. Zavrila sam osnovnu i srednju baletnu kolu. 3. Plesala sam u Hrvatskom narodnom kazalitu. 4. Nastupala sam u baletima Labue jezero, Trnoruica, elkunik. 5. Prviput sam nastupila na Dori 1996. s pjesmom Aha. 6. Nisu poznate afere iz mojeg ivota. Poznata sam po pjevanju i izgledu. 7. Deset godina pjevala sam u grupi Magazin. 8. Otkad sam krenula u solo karijeru, neki me zovu kraljicom estrade. 9. Dobila sam Porina za hit godine. 10. Poznata sam kao ena, majka, kraljica. Jelena Rozga
94
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.
9.
Roena sam kao najstarije dijete u sportskoj u obitelji. Imam tri mlaa brata. Osnovnu kolu zavrila sam s odlinim uspjehom. I srednju kolu zavrila sam s odlinim uspjehom i bila osloboena mature. Imam zvanje farmaceutskog tehniara. Ve sa 17 godina nastupila sam na Olimpijskim igrama. Trenirala sam sprinterske discipline, prepone, skokove u dalj i vis. Do sada sam osvojila srebrnu medalju na Olimpijskim igrama u Pekingu, dvije zlatne medalje na svjetskim prvenstvima, 4 medalje na dvoranskim prvenstvima od kojih su dvije zlatne, zlatnu medalju na Europskom prvenstvu u Barceloni te zlatnu medalju na Mediteranskim igrama u Tunisu. Moj je rekordni skok uvis 208 cm. Blanka Vlai
Izvor http://hr.wikipedia.org
Protokol 2.
95
96
Utjecaj medija i vrnjaka (radionica 2.)

Tema: Prevencija ovisnosti prepoznavanje utjecaja medija i vrnjaka Opi cilj sata razrednika: Prepoznati naine odupiranja negativnim utjecajima Ishodi uenja: Raspraviti na primjeru ivotnih situacija utjecaj vrnjaka na donoenje odluka Prepoznati imbenike koji potiu nepoeljna ponaanja Opisati naine na koje se moe oduprijeti pritisku vrnjaka (okoline, medija) Razvoj kritikog miljenja Vrijeme trajanja: 1 kolski sat Dob uenika: 6. razred
Potreban materijal
priprema radionice Protokol 1

Uvodna aktivnost Crno-bijelo planirano vrijeme 5 min
Zadatak je izrei reenicu koja sadri rijei crno i bijelo, zapoinjui reenicu koristei zavretak prethodne reenice. Npr.: Crna maka ulovila je bijelog mia. Bijeli mi uvukao se pod bijelu klupu. Bijela klupa bila je okrenuta prema crnoj kui. Crna kua ima bijela vrata. Itd. Prijedlog: Uenik koji smisli reenicu javlja se dizanjem ruke ili drugim dogovorenim znakom, uitelj daje znak tko je na redu rei svoju reenicu. Ako je u razredu manji broj uenika, moe se igrati ukrug, uenici u smjeru kazaljke na satu redom izgovaraju crno-bijele reenice.
97
Nakon toga podsjetimo se rada u proloj radionici (Utjecaj medija i vrnjaka I): - - - - Sjeate li se to smo proli put radili? O emu smo govorili? to smo nauili? Moemo li zakljuiti da stvari nisu uvijek onakve kakvima se ine?

Rad u malim skupina Uputa: 1. Korak Svaka skupina ima zadatak razgovarati o situacijama u kojima se mladi povode za utjecajima. Nakon razgovora odaberu jedan primjer i u nekoliko natuknica zabiljee ga u gornji pravokutnik na Protokolu 1. (Vano je provjeriti jesu li svi razumjeli uputu da u ovom koraku trebaju popuniti samo gornji pravokutnik na protokolu). Svaka skupina prezentira odabrani primjer. Protokole predamo susjednoj maloj skupini tako da svaka skupina ima po jedan primjer, ali ne svoj. 2. Korak Zadatak je unutar skupine razgovarati o opisanom i prezentiranom primjeru te pokuati pronai odgovore: Zbog ega je to tako? Zato su (neki) mladi povodljivi? Povodimo li se ee za pozitivnim ili negativnim utjecajima? Koje svoje potrebe mladi ele zadovoljiti opisanim ponaanjem? to bi drugo mogli napraviti da bi zadovoljili te potrebe?
3. Korak Svaka skupina (njezin predstavnik) predstavi ostalima uradak skupine. Razgovor: Kako vam je bilo raditi ovaj zadatak? Ima li netko potrebu nadopuniti dosad reeno? Da li bismo mogli donijeti neke zakljuke?
98
Zavrna aktivnost Poruka vrnjacima planirano vrijeme 15 min

Svaka skupina napie kratku poticajnu poruku mladima koja im moe biti korisna ako se zateknu u situacijama slinim ovima o kojima smo govorili tijekom radionice. Proita se naglas, ako se svi sloimo s proitanom porukom, zapiemo ju na pripremljeni veliki papir i napravimo plakat koji se moe izloiti, npr. na pano u uionici. Neka se svi uenici potpiu, npr. uz rub plakata, to e izgledati kao okvir. Zakljuna rasprava O emu smo danas razgovarali? to ste danas novo nauili? Kako vam ovo to smo danas radili moe koristiti u ivotu? to vam se svidjelo u dananjem radu? Protokol 1. 1. Korak: Sjetite se situacija u kojima se mladi povode za utjecajima. Odaberite jednu, zabiljeite ju u nekoliko natuknica.
Zadatak je unutar skupine razgovarati o opisanom i prezentiranom primjeru te pokuati pronai odgovore: - - - - Zbog ega je to tako? Zato su (neki) mladi povodljivi? Povodimo li se ee za pozitivnim ili negativnim utjecajima? Koje svoje potrebe mladi ele zadovoljiti opisanim ponaanjem? to bi drugo mogli napraviti da bi zadovoljili te potrebe?
99
Odolijevanje pritisku vrnjaka zauzimanje za sebe

Tema: Prevencija ovisnosti odolijevanje pritisku vrnjaka, asertivnost, zauzimanje za sebe Opi cilj sata razrednika: Usvojiti i vjebati vjetinu zauzimanja za sebe koja pomae odolijevanju pritisku vrnjaka Ishodi uenja: Zauzeti se za vlastiti stav/miljenje i argumentirati ga Prepoznati odnos odolijevanja pritisku vrnjaka i pripadanja skupini vrnjaka
Vrijeme trajanja: 1 kolski sat Dob: za uenike u dobi 1112 godina
Potreban materijal
priprema radionice Protokol 1 Koraci vjetine odolijevanje pritisku vrnjaka

Uvodna aktivnost DA-NE planirano vrijeme 10 min
Cilj uvodne aktivnost (za voditelja): Uvod u temu odolijevanja pritisku, asertivnosti, kasnije u radu se pozivamo na iskustvo iz uvodne igre Uputa: lanovi skupine stanu u parovima jedan nasuprot drugom. U prvom krugu jedan 2 minute govori DA, a drugi NE. Nakon toga zamijene uloge.
100
Rasprava i uvod u temu: to ste nauili o sebi? Kako ste se snali? Jeste li ustrajali? to je bilo lako/teko? Kako ste se osjeali? to mislite koja je svrha ove igre? Povezati s vjetinom odolijevanja pritisku vrnjaka, izraavanje vlastitih stavova, asertivnosti.

Uvod u vjetinu putem rasprave: Voditi razgovor oko vanosti vjetine odolijevanja negativnom pritisku vrnjaka kroz sljedee toke: Kakav pritisak mogu imati vrnjaci? Na to nas mogu nagovarati? Kako znamo da nas netko pritie? Moe li pritisak biti dobar? Ako da, koja bi bila razlika izmeu dobrog i loeg pritiska? (Napraviti razliku izmeu pritiska i utjecaja.) Razgovarati o situacijama kada su oni bili pod pritiskom i to su onda radili? (Jesu li pristali, odbili, ignorirali, bili agresivni...) Budui da ponekad popustimo, to dobivamo time da popustimo, a to time da odbijemo pritisak? (Kad popustimo dobili smo na odnosu s vrnjacima, a kad odbijemo negativni pritisak dugorono dobivamo prema sebi o tome malo priati). Pouiti uenike da vjetinu izraavanja vlastitih stavova i zauzimanje za sebe nazivamo asertivnost zauzeti se za sebe na primjeren nain. to bi bio primjeren nain zauzimanja za sebe? to je neprimjereno? Primjereno je sve ono to ne vrijea drugu osobu i omoguava nam da zadrimo dobar odnos s osobom. Ponekad se odnosi ne zadre, ali vano je da se mi zauzimamo za sebe na nain da uvaavamo i tua prava i miljenje. Koraci vjetine odolijevanja pritisku vrnjaka jesu: 1. Pogledaj u osobu Time pokazujemo da je sluamo. 2. Koristi miran, ali odluan ton glasa Kakav bi to bio ton? to znai miran i odluan? 3. Jasno izreci da se ne eli ukljuiti u nedoputenu aktivnost Kako bismo to mogli rei? (Dati neke primjere i pitati uenike za primjere)
101
4. Predloi neku drugu, pozitivnu, aktivnost i daj razlog za to Kakvu bi aktivnost mogli predloiti? 5. Ako je osoba uporna, ustraj u svojem NE Kako se osjeamo kad puno puta kaemo NE? Kako je to kad govorimo NE, a ne znamo zato ili nismo sigurni elimo li to napraviti? Kako je rei NE kad smo sigurni u to NE? (Povezati s igrom) 6. Zamoli osobu da ode ili ti izai iz te situacije Ukoliko vidimo da osoba i dalje navaljuje, najbolje je prekinuti tu situaciju tako da odemo ili zamolimo osobu da ode. to time dobivamo? Podijeliti uenicima Protokol 1 VANO RASPRAVITI! Stalno govoriti NE na negativan pritisak vrnjaka ipak e naruiti taj odnos (pripadnost toj skupini vrnjaka). Razgovarati o tome kako moemo zadrati dobre odnose, a ipak ne ukljuiti se u negativno ponaanje. S druge strane, kada je bolje prekinuti takve odnose? Igranje uloga: Prisjetite se situacije u kojoj ste bili u jednoj ili drugoj ulozi neka lanovi skupine nabroje to vie primjera iz svog ivota. Kako ste se tada osjeali/ponaali? Jeste li bili zadovoljni svojim ponaanjem? Potom zajedniki skupina i voditelji nabroje to vie situacija u kojima se mladi ljudi mogu nai i u kojima mladi ljudi trebaju rei NE. Svaki par odabere jednu situaciju, uvjeba je, a zatim odigra pred skupinom, po koracima. Rasprava o igranju uloga: Razgovor o tome kako su konkretno izvodili korake, to su radili i to govorili? to je bilo lako/teko? kroz korake.
102

O emu smo danas razgovarali? to ste danas novo nauili? Je li vas neto iznenadilo? Kako e vam to koristiti u ivotu? U kojim situacijama? to vam se svidjelo danas na radionici? to biste eljeli da je bilo drukije? S kojom milju o sebi odlazite s radionice? Protokol 1 Koraci vjetine odolijevanja pritisku vrnjaka 1. 2. 3. 4. 5. 6. Pogledaj u osobu. Koristi miran, ali odluan ton glasa. Jasno izreci da se ne eli ukljuiti u nedoputenu aktivnost. Predloi neku drugu, pozitivnu, aktivnost i daj razlog za to. Ako je osoba uporna, ustraj u svojem NE. Zamoli osobu da ode ili ti izai iz te situacije.
103
Odolijevanje pritisku vrnjaka i vrnjako pripadanje

Tema: Odolijevanje pritisku vrnjaka i vrnjako pripadanje Cilj sata razrednika: Nauiti kako se zalagati za sebe i biti svoj, a ostati povezan s drugima Ishodi uenja: Razumijevanje osobnih potreba i potreba drugih Prepoznati vanost prijateljskog pripadanja u djetinjstvu i mladalatvu Razumjeti odakle dolaze naa uvjerenja i stavovi koji utjeu na nae ponaanje i kako ih moemo preoblikovati u poeljnija ili prihvatljivija Prepoznati svoja uvjerenja i stavove i vidjeti vode li nas tamo kamo elimo stii Uiti kako se zalagati za sebe i biti svoj, a ostati povezan s drugima Opisati kako zastupa svoja uvjerenja (ponaanja), kako razumije i koliko uvaava uvjerenja (ponaanja) drugih Znati argumentirati osobna ponaanja i stavove, korist od naeg ponaanja Vrijeme trajanja: 1 kolski sat Dob: 6. razred (primjenjivo i na stariju dob uenika)
Potreban materijal:
priprema radionice papir A4, olovke zadani stavovi, tvrdnje i uvjerenja cvijet Moji stavovi
104

Uvodna aktivnost Osoba kakvom elim biti planirano vrijeme 15 min
Svaki uenik napie na papir tri ivotinje i za svaku od njih tri osobine zbog kojih ih je birao. Recite uenicima da je u ovoj vjebi najbolje napisati prvo ega se sjete. Kada su gotovi s ispisivanjem osobina, dajte im zabavno tumaenje ove vjebe. prva ivotinja govori o tome kakvi ele biti druga ivotinja govori o tome kakvima ih vide drugi ljudi trea ivotinja govori o tome kakvi su zapravo Uenicima treba rei da je svatko od nas najbolja osoba to moe biti u danim okolnostima s obzirom na naa iskustava, znanja, vjerovanja i ponaanja. Meutim, ono to uvijek moemo raditi, to je proirivati svoja znanja, mijenjati svoja vjerovanja i ponaanja s ciljem pribliavanja osobi kakva elimo postati. Ono ime emo se danas malo pozabaviti jesu nai stavovi i uvjerenja, oni odreuju i to kako emo se ponaati. U malim skupinama zamoliti uenike da pokuaju napraviti definiciju stava ili uvjerenja. Nakon odavanja priznanja za definicije rei im da su stavovi i uvjerenja naini na koje vrednujemo ljude (njihova ponaanja), stvari i ideje. Od naina na koji ih vrednujemo ovisi i nain na koji se prema njima ponaamo. Svaki stav ima za nas neki smisao, a s obzirom na to da ga razvijamo iskustvom, moemo ga i mijenjati. 10 min Upute uenicima Kaite uenicima da ete sada raditi vjebu obrane stava. Podijelite razred u manje skupine. Svaka skupina dobije omotnicu s papiriima na kojima su ispisani nie navedeni stavovi ili uvjerenja. Svaki uenik izvue papiri s tvrdnjom i ako se s njom slae, iznosi argumente ZA (pojanjava, obrazlae), a ako se ne slae, iznosi argumente PROTIV. Primjeri stavova/uvjerenja: djevojice su osjetljive djeaci su agresivni
105
potenje je u prijateljstvu vano mogue je imati vie dobrih prijatelja iskrenost u prijateljstvu je ludost gdje su dva, trei smeta pravi prijatelji sve dijele onaj tko nosi odjeu s markom, ima ukusa onaj tko se za mene zalae kad me drugi napadaju, pravi je prijatelj tko je dobar uenik, dobar je ovjek ako zatreba, pravi prijatelj za mene lae za prijatelja bih uinio sve onaj tko mi pomae u uenju, pravi je prijatelj ljubomora je normalna pojava u prijateljstvu tko mi ape dok odgovaram, taj je pravi prijatelj ismijavanje drugih ponekad je zabavno hrabrost je ponekad ludost
Sredinja aktivnost Moja uvjerenja planirano vrijeme 25 min

1. Uenike podijelite u tri skupine pa neka u lancu odgovaraju: a) grupe druenja kojima pripadam i zato b) grupe druenja kojima ne pripadam, a elio bih pripadati c) grupe druenja kojima ne pripadam i ne bih elio pripadati i zato Podijelite uenicima cvijet Moji stavovi da svatko za sebe odgovori na zadana pitanja. Nakon toga neka glasno u skupini proitaju laticu ili dvije. Posebnu pozornost posvetite latici broj tri pozivajui uenike koji ele da je glasno proitaju. Moji stavovi 1. Sjeti se situacije u kojoj si se dao/la nagovoriti na neto to zapravo nisi elio/eljela, to je moda bilo u sukobu s tvojim uvjerenjima... 2. to je bila tvoja eljena dobit u toj situaciji (npr. zabava... prijateljstvo... bolja slika o sebi...), a to je bio tvoj gubitak?
106
3. Situacija u kojoj nisi pristao/la na nagovore prijatelja... to si uinio/la, koje si argumente ponudio/la i kako si se suprotstavio/la nagovorima? 4. to je bila tvoja dobit u toj situaciji (npr. ponosan/na sebe... izostanak posljedice)? to je bio tvoj gubitak (npr. zabava... prijateljstvo... i sl.)? 5. Kako bi opisao/la osobu koja slijepo slijedi nekog prijatelja ili zakon grupe? 6. Ako je ta osoba tvoj prijatelj, kako joj moe pomoi?
Zavrna aktivnost Duan elja planirano vrijeme 5 min

Razmislite o osobini koju imate, a ne elite je imati i osobini koju nemate, a eljeli biste je imati. U skupini od pet do deset uenika ponudite osobine na prodaju i pogledajte moete li u toj skupini kupiti osobinu koju elite imati. Nakon ove aktivnosti zamolite uenike da razmisle o sadraju sata i da na va znak svi uglas viknu kljunu rije dananje radionice.
107
Moji stavovi ________________________ ime
5. opis osobe
1. situacija
4. dobit... gubitak...
6. pomo prijatelju 2. dobit... gubitak... 3. situacija
1. Sjeti se situacije u kojoj si se dao/la nagovoriti na neto to zapravo nisi elio/ eljela, to je moda bilo u sukobu s tvojim uvjerenjima. 2. to je bila tvoja eljena dobit u toj situaciji (npr. zabava, prijateljstvo bolja slika o sebi), a to je bio tvoj gubitak? 3. Situacija u kojoj nisi pristao/la na nagovore prijatelja. to si uinio/la, koje si argumente ponudio/la i kako si se suprotstavio/la nagovorima? 4. to je bila tvoja dobit u toj situaciji (npr. ponosan/na sebe, izostanak posljedice)? to je bio tvoj gubitak (npr. zabava, prijateljstvo i sl.)? 5. Kako bi opisao/la osobu koja slijepo slijedi nekog prijatelja ili zakon grupe. 6. Ako je ta osoba tvoj prijatelj, kako joj moe pomoi?
108

Emocije u vrnjakim odnosima, I. Emocije u vrnjakim odnosima, II. Uloga medija u vrnjakim odnosima, I. Uloga medija u vrnjakim odnosima, II.
Emocije u vrnjakim odnosima, I.

Opi cilj sata: Prepoznati razliite vidove bliskosti i ljubavi Ishodi uenja: R azlikovati pojmove: prijateljstvo, zaljubljenost, ljubav, bliskost, tjelesna privlanost Vrijeme trajanja: 1 kolski sat
Potreban materijal
priprema prostora uenici sjede u skupinama po etvero (iznimno 5) papir A4 po jedan za svaku skupinu radni list za uenike broj 1 (prilog 1) za svakog uenika radni list za uenike broj 2 (prilog 2) po jedan za svaku skupinu svaki uenik treba imati papir (ili biljenicu) i olovku ili kemijsku za pisanje kolska ploa, kreda

Informacije za uitelje* (oznaka * u daljnjem tekstu oznaava informacije za uitelje): Razdoblje adolescencije (lat. mladenatvo; oko 12. do oko 20. godine) dugo je razdoblje prijelaza iz djetinjstva u odraslu dob. Upravo zato mnogi adolescenti osjeaju kao da ne pripadaju niti jednoj skupini ni djeci ni odraslima. Ovaj period zapoinje spolnim sazrijevanjem. Hormonalne promjene dovode do tjelesnih promjena, razvoja primarnih i sekundarnih spolnih obiljeja. Razdoblje u kojem se odvijaju ove bioloke promjene naziva se pubertet. Zavretkom puberteta mladi postiu bioloku i spolnu zrelost. Da bismo postali zrele, samostalne osobe, potrebno je da budemo i psihiki i socijalno zreli. Te psihike i socijalne promjene nazivamo adolescencijom. Adolescencija zapoinje s poetkom puberteta (izmeu 10. i 13. godine; kod djevojica poinje neto ranije nego kod djeaka), a zavrava formiranjem vlastitog identiteta i osamostaljivanjem od roditelja (postoje velike individualne razlike).
110
Intenzivne tjelesne promjene u adolescenciji praene su promjenama na kognitivnom, emocionalnom i socijalnom planu. To dovodi do promjena naina razmiljanja, interesa, stavova i ponaanja. Poetkom adolescencije posebno je izraena njihova kritinost prema sebi i drugima, nagle i este promjene raspoloenja, interes za spolnost, suprotni spol, ljubav i interes za stvaranje bliskih emocionalnih veza s vrnjacima. Poetkom adolescencije mladi otkrivaju da ih sve vie zanima suprotni spol, da ih osoba privlai i tjelesno (seksualno), a to je praeno i njihovom eljom da budu tjelesno privlani suprotnom spolu. Zato velik dio vremena posveuju svom izgledu. Meutim, jo uvijek im je vanija vlastita seksualna privlanost nego stvarno zanimanje za drugu osobu. U ovom periodu esta su zaljubljivanja s puno romantiarskog matanja, ak istovremeno i u nekoliko osoba. Te su emocije praene tjelesnim senzacijama to potie potrebu za istraivanjem vlastitog i tueg tijela. Budui da su jako nesigurni, suprotni spol ih privlai i plai, rijetko uspostavljaju romantie veze (hodanja) u ovom razdoblju. U elji da prikriju vlastitu nesigurnost i osjeaj tjelesne privlanosti mogu pokazivati i meusobnu netrpeljivost. Ovo posebno moe biti naglaeno izmeu ranije sazrelih djevojica i kasnije sazrelih djeaka. Osjeaj nesigurnosti jedan je od razloga eih prijateljskih veza izmeu pripadnika istog spola s kojima se osjeaju sigurnije. Sredinom i potkraj adolescencije stvaraju se prijateljstva i s pripadnicima suprotnog spola. Drutvo bliskih prijateljica i prijatelja obino je sline dobi i interesa. esto se drue i obino poinju izlaziti zajedno. Prijatelji postaju jedan od glavnih izvora osjeaja sigurnosti i vlastite vrijednosti, pomau im otkriti tko su oni i to ele. Osim toga druenje s vrnjacima prua im mogunost da razviju socijalne vjetine neophodne za ivot. U tom razdoblju mladi pronalaze najbolje prijatelje s kojima mogu ostati u odnosu cijeli ivot. Prijateljske veze ukljuuju obostranu naklonost, prisnost i odanost (Vasta i sur., 1998). Mladi kroz vrnjake odnose emocionalno i socijalno sazrijevaju da bi u kasnijim razdobljima bili spremni uspostaviti dublje, bliske i zrele odnose, a to je jedan od vanih razvojnih zadataka adolescencije. Osim toga, mladi kroz prijateljstva i romantine veze zadovoljavaju svoju potrebu za bliskou i s ljudima izvan primarne obitelji. Potreba za bliskou, neki autori govore o potrebi za ljubavlju i pripadanjem, jedna je od temeljnih ljudskih potreba. Svi imamo potrebu voljeti i biti voljeni. Nau potrebu za ljubavlju i pripadanjem zadovoljavamo kroz bliske odnose s roditeljima, lanovima obitelji, prijateljima, partnerima/icama. Bliskost ima za razliite ljude razliito znaenje, ali za veinu ljudi bliskost ukljuuje otvorenost, zajednitvo, meusobno povjerenje, usmjerenost na drugu osobu i odanost (Rijavec i Miljkovi, 2000).
111
Veina ljudi najvei intenzitet bliskosti doivljava u partnerskoj ljubavi. Ljubav za razliite ljude ima razliito znaenje, kao to je razliit i nain na koji izraavamo ljubav. Postoje velike razlike u potrebama koje u ljubavnom odnosu elimo zadovoljiti. Razliite su i osobine koje kod drugog cijenimo. Meusobno se razlikujemo u uvjerenjima i predodbama koje imamo o ljubavi itd. Premda nema jasnog odreenja pojma ljubavi, razumijevanju ljubavi moe pridonijeti razlikovanje pojmova ljubavi i zaljubljenosti. Premda se veina ljudi slae da razlika postoji, ponekad se u naem jeziku pojmovi koriste kao sinonimi. Posebno adolescenti, koji tek poinju prolaziti razvojni put ljubavi i koji imaju skromna iskustva ljubavnih osjeaja, teko mogu ova dva pojma razlikovati. Obino se istiu tri bitne razlike izmeu zaljubljenosti i ljubavi: zaljubljenost je izrazito intenzivan osjeaj, traje kratko, zaljubljenost je prva, strasna faza nakon koje slijedi stvarna (zrela) ljubav. To, meutim, nisu sutinske razlike izmeu ljubavi i zaljubljenosti (Milivojevi, 2009). Sutinska razlika izmeu ljubavi i zaljubljenosti lei u odnosu prema stvarnosti. Kada smo zaljubljeni, naa slika drugoga ne odgovara stvarnosti, idealiziramo vidimo samo njegove/njezine vrline dok se u stvarnoj (zreloj) ljubavi drugi vidi kakav jest u stvarnosti. Otuda i izreka Ljubav je slijepa! (misli se na zaljubljenost!). Iskrivljavanje stvarnosti kada smo zaljubljeni dogaa se jer nemamo jasnu sliku o sebi, ne prihvaamo sebe takvima kakvi jesmo i nemamo izgraen identitet (Milivojevi, 2009). To je razlog da su najskloniji zaljubljivanju oni izmeu dvanaeste i dvadeset i druge godine (Rijavec i Miljkovi, 2000, str. 41). Druga vana razlika odnosi se na subjektivni doivljaj vlastitoga emocionalnog stanja. U zaljubljenosti imamo doivljaj da sila zaljubljenosti vlada s nama, kao da se radi o prisilnom stanju kojim ne moemo upravljati. Kada smo zaljubljeni, onda smo prvenstveno usmjereni na drugoga, dok smo u zreloj ljubavi usmjereni i na svijet koji nas okruuje. Kada smo zaljubljeni, vjerujemo da ne moemo ivjeti bez voljene osobe i da nikad neemo pronai nikoga tko e nam toliko odgovarati, u zreloj ljubavi znamo da partner/ partnerica nije savren i da bismo mogli samostalno ivjeti. Svatko tko radi s adolescentima lako prepoznaje ove simptome zaljubljenosti (i mnoge druge), posebno u ranoj adolescenciji, kada se buri emocija i naglim promjenama raspoloenja pridrui i zaljubljenost. Njihove prve simpatije i zaljubljenosti esto su neiskazane jer se osjeaju nesigurno. Oni u ovom razdoblju mataju o pravoj ljubavi. Njihova slika prave ljubavi kopija je slika koju su stvorili na temelju bajki o prinevima i princezama, filmova i medija, i daleko je od prave, zrele ljubavi. Tada ih uglavnom privlae karakteristike koje se odnose na izgled. Tek su u dobi srednje i kasne adolescencije usmjereni i na unutarnje osobine. Tada se poinju stvarati vre i dugotrajnije veze u kojima se prepoznaju elementi zrele ljubavi. Zrela ljubav pretpostavlja emocionalnu, psihiku i socijalnu zrelost.
112
Odnosi s vrnjacima, prijateljske ili romantine veze, mladima su izvor radosti i zadovoljstva. Za razliku od toga prekidi prijateljstava ili romantinih veza, neprihvaanje od strane vrnjaka i sukobi s njima stresna su iskustva koja mogu imati nepovoljne psiholoke posljedice (Lackovi Grgin, 2000). Zato je vano mladima stvarati to vie prilika da razmiljaju o svojim osjeajima, potrebama i o osjeajima i potrebama drugih. Pokazano je da djeca koja su to nauila imaju bolje socijalne odnose sa svojim vrnjacima (Miljkovi i Rijavec, 2002). Emocije ne moemo vidjeti, one su u nama i dostupne samo nama, moemo samo vidjeti nain na koji ih izraavamo: znakove na licu (npr. suze, razvuene usnice), tijelu (npr. podignuta ramena, lupanje naeg srca), glasu (npr. vikanje, drhtanje glasa). Zato je vano govoriti o svojim osjeajima, opisivati ih, prepoznavati, usporeivati i razlikovati. Budui da su osjeaji vrlo sloeni procesi, onda to nije nimalo jednostavno, ali je vjetina koja se moe nauiti. Ta vjetina uenicima moe pomoi da bolje razumiju svoje osjeaje i osjeaje drugih, a to im omoguava da budu uspjeniji u upravljanju svojim osjeajima, to pridonosi lakem uspostavljanju i odravaju odnosa s drugima.
Uvodna aktivnost 10 min Ljudi koje volim

1. Zamoliti uenike da se nakratko prisjete ljudi koje oni vole. 2. Nakon to su se uenici prisjetili ljudi koje vole, neka to zapiu u radni list za uenike broj 1 (prilog 1). /svaki uenik dobiva svoj radni list/ (* Naglasite uenicima da mogu napisati imena osoba koje vole ili samo ono to su te osobe njima: npr. roditelji, brat/sestra, simpatija, prijatelj, deko/ cura Ne moraju popuniti sva mjesta, a mogu i dodati ukoliko ima vie osoba nego to je to u radnom listu predvieno.) 3. Nakon to su uenici popunili svoje radne listove, zamolite ih da vam kau koga su sve naveli u svoj radni list. (* Zapiite na ploi: LJUDI KOJE VOLIM, a ispod ovog naslova sve odgovore uenika grafiki neka ovo izgleda kao u radnom listu za uenike br. 1 /prilog 1. Ukoliko uenici nisu spomenuli: simpatija, deko, cura pitajte ih moete li vi to dodati /i dodajte/ jer vjerujete da je netko imao ili ima simpatiju/deka/ curu ili znaju nekoga tko ih ima ili je imao i da razumijete ako im je to bilo neugodno glasno rei.)
113
Sredinje aktivnosti 25 min Rjenik osjeaja

1.1. Pitajte uenike: to osjeamo kada kaemo VOLIM TE? (* Zapiite njihove odgovore na plou u sredinu kruga. Najee se javlja odgovor LJUBAV. Ukoliko se jave i drugi odgovori, npr. bliskost, svianje vano je da ih sve zapiete. Ne procjenjujte njihove odgovore jer nema tonih ili pogrenih odgovora.) 1.2. Slobodno pisanje: LJUBAV JE (* ovo i vi zapiite na ploi ) (* Recite uenicima da vas zanima to je za njih LJUBAV i da ih molite da svatko za sebe zapie sve to mu pada na pamet kao nastavak reenice: Ljubav je Naglasite da se ne optereuju pravopisom i gramatikom jer ovo sada piu samo za sebe. Naglasite da vam je vano da zapiu sve ono to za njih ljubav jest, a ne da procjenjuju svoje odgovore i da su svi odgovori toni. Svoje odgovore, definicije, itat e samo jedni drugima u malim skupinama. Mogue je da vas uenici pitaju na koju ljubav mislite: prema roditeljima, prijateljima, recite im neka to sami odlue i da je vama samo vano saznati to je za njih ljubav.) 1.3. Razmjena odgovora u malim skupinama i izrada RJENIKA OSJEAJA . (* Recite uenicima da proitaju jedni drugima svoje odgovore, definicije ljubavi, i da zajedno, na listu papiru, naprave popis svih rijei koje su napisali u svojim definicijama, a koje opisuju osjeaje. Iznad toga popisa neka stave naslov: RJENIK OSJEAJA.) 1.4. Razmjena odgovora (izvjetavanje) na razini cijeloga razreda. (* Izvjestitelj iz svake skupine proita sve rijei koje je njegova skupina zapisala. Ostali paljivo sluaju i u svoj RJENIK OSJEAJA dopisuju samo one rijei koje nemaju. Nakon to je izvjestitelj prve skupine proitao sve rijei s popisa, izvjestitelji ostalih skupina kau samo one rijei koje prethodne skupine nisu spomenule. Vano je da paljivo sluaju kako se ne bi ponavljali, trebaju samo nadopunjavati rijeima koje prethodnici nisu rekli! Recite im da sada svaka skupina ima RJENIK OSJEAJA koji se sastoji od istih rijei. (* Vano: Ukoliko uenici u svom RJENIKU nemaju rijei zaljubljenost*, tjelesna privlanost*, bliskost*, prijateljstvo*, recite im da biste i vi u njihov rjenik dodali neke rijei /te rijei zapiite na plou/ i zamolite ih da te rijei i oni upiu u svoj RJENIK. Ukoliko ne razumiju neke rijei, pomozite im pitanjima tako da sami dou do njih, npr. moete ih pitati:
114
to sve doivljavaju prema simpatiji ili osobi koja im se svia? Kako netko postaje simpatija, deko ili cura? to se emotivno izmeu njih dogodi? Zato se kasnije dre za ruke, dodiruju i ljube koji osjeaji ih na to navode? ili (za bliskost): Je li im vano da mogu rei neku svoju tajnu? Kome to mogu rei, a kome ne? Je li im vano da znaju da taj netko nee rei nikom drugom? Kako se zove taj osjeaj kad zna da netko nee odati tvoju tajnu?)
2.1. Slinosti i razlike Radni list za uenike broj 2. (prilog 2), * svaka skupina dobiva jedan primjerak (* Recite uenicima: Sada ete zajedno, unutar malih skupina, porazgovarati i zapisati u radni list broj 2 koje rijei iz vaeg RJENIKA najbolje opisuju to sve osjeate prema roditeljima, prijatelju i simpatiji/deku/curi koji su to osjeaji koji se mogu javiti uz sve te tri osobe, to upiite u krug SLINO. Vano je da zapiete sve vae odgovore, ovdje nema tonih i krivih odgovora. U krugove uz koje pie roditelji, prijatelj/ica, simpatija/deko/cura upiite rije ili rijei koje najbolje opisuju vae osjeaje koji se javljaju samo uz tu/te osobu/e, po kojima se ta ljubav RAZLIKUJE od druge dvije. to sve moete osjeati kad ste uz tu osobu, npr. svoju simpatiju, a ne osjeate kad ste uz prijatelja/icu. Ukoliko ste se tijekom ove aktivnosti dosjetili nekih osjeaja koje nemate u svom rjeniku, moete ih napisati.)
2.2. Razmjena odgovora (izvjetavanje) na razini cijelog razreda: to je SLINO? (* Izvjestitelj svake skupine, netko tko nije izvjetavao u prethodnim aktivnostima, proita prvo sve to su napisali u krugu SLINO, ostali paljivo sluaju, nita ne zapisuju. Izvjestitelji ostalih skupina proitaju sve to su u krugu SLINO napisali.) 2.3. Razmjena odgovora (izvjetavanje) na razini cijelog razreda: to je RAZLIITO? (* Izvjestitelj svake skupine, netko tko nije izvjetavao u prethodnim aktivnostima, proita sve to je njegova skupina upisala u krug RAZLIITO i to tako da sve skupine izvijeste prvo za roditelje, pa onda sve skupine za prijatelje i na kraju za simpatiju/deka/curu. Nije nuan ovaj redoslijed osoba, ali je nuno da u kontinuitetu uju sve za pojedinu osobu da bi lake mogli pratiti. Ostali paljivo sluaju, nita ne zapisuju.
115
3.
Voena diskusija: Kako vam je bilo traiti slino/razliito? Jeste li se lako i brzo usuglasili oko osjeaja koji se javljaju i prema roditeljima, i prijateljima, i simpatiji? Kako vam je bilo traiti razlike? to je bilo lake/tee (slinosti ili razlike)? Jeste li danas otkrili neto novo? Jeste li otkrili neke nove osjeaje? Ili samo neka nova imena osjeaja? Jeste li poeli osjeati neto novo ili samo tome dali novo ime? to ste uoili dok ste sluali izvjetaje svojih kolega? to ste otkrili o drugima? Osjeaju li isto to i vi? U emu su slinosti? U emu su razlike? Jesu li vas razlike iznenadile? Jeste li do sada mislili da svi prema prijatelju ili simpatiji osjeaju isto to i vi? Kako vam je sada kada vidite da to nije tako? Pomae li vam to da bolje razumijete drugoga?
(* Navedena pitanja potiu uenike da uoe da se neki isti osjeaji javljaju u ljubavi prema prijateljima, roditeljima, simpatiji/deku/curi (SLINO), ali da meu nama moe i u vezi s tim osjeajima postojati razlika i da za te osjeaje moemo koristiti razliite rijei. Takoer je vano da uoe da se neki osjeaji javljaju samo uz prijatelja ili samo uz roditelja ili samo uz simpatiju/deka/curu (RAZLIITO) i da se mi meusobno i u vezi s tim osobama moemo osjeati razliito i da moemo koristiti i razliite nazive za iste osjeaje. Koja ete od navedenih pitanja, kao i koliko pitanja, postaviti, ovisi u vaoj procjeni jesu li ili nisu uenici postigli prethodno naveden cilj. Nakon to ste porazgovarali o njihovim iskustvima, recite im da su nai osjeaji vrlo sloeni procesi u nama i da ih je zato teko prepoznati, razlikovati i opisati. Posebno kada je rije o ljubavi koje, kao to su vidjeli, ima puno vrsta, koja moe ukljuivati puno razliitih osjeaja. I odrasli imaju potekoa u prepoznavanju, razlikovanju i opisivanju osjeaja.)
Zavrna aktivnost 10 min Slino/razliito

1. Uenici ponovno uzmu svoj radni list broj 1 (Ljudi koje volim) i svatko za sebe zapie u sredinji krug sve osjeaje koje oni imaju prema svim tim osobama koje on/ona voli (zajedniko/slino). U krugove pored pojedinih osoba upiu sve ono to oni osjeaju samo (razliito) prema toj osobi. (* Ovaj radni list ostaje uenicima, ne moraju ga nikome pokazivati.)
116
Literatura
Temeljna: 1. internetska stranica: Spolni razvoj djeteta, w.w.w. poliklinika djeca. hr/publikacije 2. internetska stranica: Trebamo li brinuti?, Prirunik o adolescenciji za roditelje i strunjake, w.w.w. poliklinika djeca. hr/publikacije 3. Lackovi Grgin, K. (2006): Psihologija adolescencije, Jastrebarsko, Naklada Slap 4. Male, D. (1995): Izmeu djetinjstva i zrelosti, akovo, Temposhop 5. Rijavec, M. i D. Miljkovi: (2000): Srce moje i tvoje u ljubavi stoje: psihologija ljubavi, Zagreb, IEP 6. Vasta, R., Haith, M. M. i Miller, S. A. (1998): Djeja psihologija, Jastrebarsko, Naklada Slap Dodatna: 1. Lackovi Grgin, K. (2000): Stres u djece i adolescenata, Jastrebarsko, Naklada Slap 2. Milivojevi, Z. (2009): Formule ljubavi, Zagreb, Mozaik knjiga 3. Miljkovi, D. i M. Rijavec. (2002): Bolje biti vjetar nego list: psihologija djejeg samopouzdanja, Zagreb, IEP 4. Shapiro, L. E. (1998): Kako razviti emocionalnu inteligenciju djece, Zagreb, Mozaik knjiga 5. Sullo, R. A. (1995): Uite ih da budu sretni, Zagreb, Alinea 6. Temle, C., Steele, J. L. i Meredith, K. S. (2001): Radionica za pisanje: od samoizraavanja do izraavanja stajalita, Zagreb, Forum za slobodu odgoja
117
Prilozi:
1. Radni list za uenike broj 1 (prilog 1) 2. Radni list za uenike broj 2 (prilog 2)
PRILOG 1 RADNI LIST ZA UENIKE BROJ 1
Ljudi koje volim
118
PRILOG 2 RADNI LIST BROJ 2
Ljudi koje volim
RAZLIITO
roditelji
SLINO
RAZLIITO
prijatelj / prijateljica
RAZLIITO
simpatija, deko, cura
119
Emocije u vrnjakim odnosima, ii.

Opi cilj sata: Osvijestiti osobine i ponaanja koje uenici trebaju od svojih vrnjaka (posebno prijatelja), vlastite osobine i ponaanja koja izraavaju u odnosima te neugodne emocije koje doivljavaju u odnosima s vrnjacima (posebno prijateljima) Ishodi uenja: Prepoznati osobine i ponaanja koje trebaju (trae) u prijatelju Uoiti slinosti izmeu vlastitih osobina i ponaanja i osobina i ponaanja prijatelja Uoiti neugodne emocije koje doivljavaju ako u odnosu ne dobivaju ono to trebaju P repoznati razloge neizraavanja vlastitih osjeaja i potreba P rimijeniti konstruktivne naine izraavanja vlastitih osjeaja i potreba (u formi Ja poruke) Vrijeme trajanja: 1 kolski sat
Potreban materijal
r adni list za uitelje broj 1 (prilog 1) svaki uenik treba imati papir (biljenicu) i olovku ili kemijsku za pisanje kolska ploa, kreda ili PPT-prezentacija ili kopija primjera za svakog uenika (prilog 1) vei papir za plakat

Informacije za uitelje* (oznaka * u daljnjem tekstu oznaava informacije za uitelje): Druenje s vrnjacima ima vanu ulogu u psihikom razvoju djeteta, posebno na njegovu emocionalnom i socijalnom razvoju. U adolescenciji izuzetnu vanost ima prihvaenost, omiljenost i popularnost u grupi vrnjaka. Postojanje prijateljstva
120
osim toga s jednom ili vie osoba, kao i kvaliteta tog odnosa, znatno pridonosi osjeaju zadovoljstva mladih. Rezultati istraivanja pokazuju da kvaliteta vrnjakih odnosa ovisi o tri dimenzije: razini vrnjake prihvaenosti, imaju li prijatelje i kakva je priroda prijateljstava koju sklapaju (Solovey i Sluyter, 1999). U bliskim, prijateljskim odnosima mladi zadovoljavaju razliite potrebe. Oni usporeuju i provjeravaju svoje vrijednosti, interese, stavove i zadovoljavaju svoju potrebu za stvaranjem bliskih veza izvan obitelji. Kroz bliske odnose mladi se pripremaju na postupno odvajanje od roditelja i ulazak u svijet odraslih. Mladi se meusobno razlikuju u kvaliteti odnosa s vrnjacima. Svatko od njih tei imati barem jednog/jednu prijateljicu. Poznato je da imati prijatelje u razredu ini i kolu ugodnijim i manje prijeteim mjestom. Mladi biraju prijatelje po osobinama i karakteristikama koje su sline njima samima. Prijatelji su obino slini po spolu, dobi, pristupu prema koli i uenju i interesima izvan kole (Vasta i sur., 1998). Istraivanja takoer pokazuju da nastanku prijateljstava pridonosi razmjena informacija, davanje podataka o sebi i uspjeno rjeavanje sukoba (Vasta i sur., 1998; Solovey i Sluyter, 1999). Hoe li se uspostaviti i odrati prijateljstva ovisi o druenju, meusobnoj naklonosti, osjeaju zajednike ivotne povijesti, meusobnom dijeljenju, pomaganju i razumijevanju, prisnosti dijeljenju najdubljih misli i osjeaja, iskrenosti i povjerenju (Vasta i sur., 1998; Solovey i Sluyter, 1999). Prijatelj je netko s kim se elimo druiti, tko nas razumije, s kim moemo dijeliti svoje najdublje misli i osjeaje, netko tko nam pomae i podrava nas, netko tko je iskren, pravedan, otvoren itd. Jednostavno Prijatelj je netko tko nas pozna, ali nas ipak voli (J. Cummings). Da bi prijateljstvo postojalo, naklonost i svianje moraju biti uzvraeni. Kvaliteta prijateljstava ovisi o tome u kojoj su mjeri prethodno navedene znaajke obostrano zadovoljene. Adolescenti su posebno pogoeni i vrlo bolno i burno proivljavaju prekide prijateljstava i romantinih veza. Izuzetno ih pogaa ako su neomiljeni i odbaeni od vrnjaka, posebno ako nemaju barem jednog bliskog prijatelja. Sve to kod njih izaziva ranjivost i razliite neugodne emocije (tugu, krivnju, ljutnju, strah, tjeskobu, potitenost, razoaranje, ogorenost itd.). Zbog toga se mogu ponaati agresivno, neprikladno situaciji ili postaju povueni i srameljivi. Mladi koji nemaju razvijene socijalne vjetine ne mogu ostvariti bliske odnose s vrnjacima. Zbog problema u odnosima s vrnjacima mladi su izloeni stresu koji moe rezultirati usamljenou, slabom kolskom prilagodbom i mentalnim oboljenjima (Furnham, 1986; prema Lackovi Grgin, 2000). Zato je vano da odrasli potaknu mlade da govore o svojim odnosima s vrnjacima, da im pomognu osvijestiti i razumjeti vlastite osjeaje i potrebe kao i osjeaje i
121
potrebe drugih. Vano je da razumiju da njihovi vrnjaci prijatelji imaju vrlo sline potrebe kao i oni (npr. potrebu za ljubavlju i pripadanjem), ali da se naini na koje ih zadovoljavaju jako razlikuju. Da bi uspostavljali i odravali prijateljstva, a i ostale odnose, vano je da uoe koje su osobine i ponaanja za to potrebne. Jedna od vanih socijalnih vjetina koja pridonosi uspostavljanju i odravanju prijateljstava, a i svih ostalih odnosa, jest vjetina izraavanja svojih potreba i osjeaja uvaavajui osjeaje i potrebe drugoga.
Uvodna aktivnost 10 min Osobine prijatelja

1. Svaki uenik zapie Osobine i ponaanja najboljeg prijatelja/prijateljice (* Recite uenicima da ukoliko nemaju trenutno najboljeg prijatelja/icu, piu o onom/onoj kojeg/koju su imali ili kojeg/koju bi eljeli imati.) 2. Uenici na svom popisu tokicom oznae osobine i ponaanja koja i oni imaju. 3. Dobrovoljci navedu osobine i ponaanja prijatelja koje su zapisali. 4. Uitelj/uiteljica na plakatu zapie odgovore uenika jedan ispod drugog. 5. Uenici u parovima porazgovaraju i zapiu odgovor na pitanje: Kako se osjeate kada se va prijatelj/ica prestane prema vama ponaati na nain koji ste opisali? Kada ne pokazuje osobine i ponaanja koje ste naveli? (* Npr. nije vie povjerljiv npr. ispria vau tajnu drugima, ne eli se vie druiti samo s vama, nije vie spreman pomoi ne eli vam pomoi oko zadae i sl.) 6. Dobrovoljci navedu osjeaje koje su napisali. (* Uitelj/uiteljica po potrebi doda neke od neugodnih osjeaja koji se mogu javiti ). 7. Uitelj/uiteljica na desnoj strani plakata zapie sve odgovore uenika, jedan ispod drugog. (* Poeljno je da i nakon ovog sata plakat ostane na vidljivu mjestu u razredu kao podsjetnik na osobine i ponaanja koja trebaju /trae/ u prijatelju te na osjeaje koji se javljaju kada se drugi ne ponaaju prijateljski.)
Sredinje aktivnosti 25 min Rasprava

1. Uitelj/uiteljica iznad popisa osobina i ponaanja prijatelja zapie Osobine i ponaanja najboljeg prijatelja/prijateljice: 2. Voena rasprava: - to primjeujete kad usporedite osobine i ponaanja koje je svatko od vas napisao o svom prijatelju s osobinama i ponaanjima napisanim na plakatu? to je slino? A to razliito?
122
- Traimo li svi iste osobine i ponaanja kod prijatelja? Koje osobine osoba mora imati da bi bila prijatelj? Razlikujemo li se i s obzirom na to? - to ste otkrili dok ste stavljali svoje tokice (osobine koje i oni imaju)? Imate li uglavnom sline osobine kao va prijatelj/ica ili uglavnom razliite? to iz toga moete zakljuiti? Privlae li nas uglavnom slinosti ili razlike? 3. Uitelj/uiteljica iznad popisa neugodnih osjeaja napie: Kada se moj prijatelj/ica ne ponaa prema meni onako kako mi je potrebno, osjeam se: 4. Voena rasprava: - to primjeujete kada usporedite svoje osjeaje s osjeajima ostalih? to je slino? A to razliito? Moemo li se osjeati ugodno kada u odnosu ne dobivamo to nam treba? - Kaete li svojim prijateljima kako se osjeate i to trebate od njih? (* Priekajte njihove odgovore, potaknite ih da kau, a ako ne ele, nemojte inzistirati, nego recite da veina mladih, a i odraslih, uglavnom nije sklona jasno rei kako se osjeaju i to trebaju od drugih.) - to mislite, zato je to tako? ega se obino u tim situacijama bojimo? to ne elimo da se dogodi? (* Obino navode da se boje da e se prijatelj/ica naljutiti i onda potpuno prestati druiti s njima, strahuju to e drugi misliti o njima.) - Kako nai prijatelji mogu znati kako se mi osjeamo u vezi s njihovim ponaanjem i to od njih trebamo? Moe li netko itati tue misli i osjeaje? (* esto imaju iracionalno vjerovanje da ako je netko pravi prijatelj/ic, mora znati kako se osjeamo i to mislimo.) 5. Kratko predavanje: Ja poruka * Jedini nain da drugi saznaju to osjeamo jest da im mi to kaemo. Pritom je vano da ne okrivljavamo drugu osobu, ne prigovaramo joj, ne traimo da se promijeni, ne vrijeamo je. Ne smijemo zaboraviti da je jedino vano da mi drugome kaemo kako se mi osjeamo u vezi s njezinim/ njegovim ponaanjem. Cilj nam nije mijenjati drugu osobu. Druga osoba moe na nau poruku reagirati kako eli. To je njezina odluka.
(* Konkretni primjeri na kojima ete objasniti ja poruku nalaze se u radnom listu za uitelje (prilog 1). Primjere moete napisati na ploi, ili PPT-prezentacija ili kopirati za svaki par.)
123
6. Voena rasprava (* ukoliko procijenite da imate vremena, poeljno je provesti ovu raspravu prije zavrne aktivnosti ): - - - - - Kako se osjeate kada ujete primjer nepoeljne poruke? Kako se osjeate kada ujete ja poruku? Kako bi na vae prijateljstvo utjecala nepoeljna poruka? Kako bi na vae prijateljstvo utjecala ja poruka? Svia li vam se vie da vam prijatelji kau kako se osjeaju ili vam je drae da vam to ne kau? Zato da? Zato ne? - to mislite o osobama koje jasno kau to misle i osjeaju, a pritom vode brigu o vaim osjeajima? (uvaavaju vas i ne povreuju) (* Uitelj/uiteljica moe rei uenicima ako u diskusiji nije odgovoreno na pitanja ili nije provedena rasprava: esto se dogaa da kada nam netko prigovara, obezvreuje nas, eli nas mijenjati, odreuje to i kakvi trebamo biti, moe u nama izazvati ljutnju, agresivnost ili povlaenje. To esto dovodi do prekida odnosa. Meutim, ukoliko drugome samo iznesemo kako se mi osjeamo u vezi s njegovim/njezinim ponaanjem (tzv. ja poruka), moe se dogoditi da se osobi taj as to ne svidi, ali dugorono uglavnom ne dolazi do prekida odnosa. Moe se dogoditi da se nakon toga na odnos i pobolja. Nakon to izrazimo kako se osjeamo, bez obzira na reakciju drugog, veina se ljudi osjea bolje i zadovoljnija je sa sobom. Pokazano je da nas i drugi vie uvaavaju i potuju.)
Zavrna aktivnost 10 min Ja poruke

* Recite uenicima: Da bismo uspostavljali i njegovali odnose s drugima, vano je rei drugima kako se u odnosu osjeamo. To je vjetina koju vjebanjem moemo usvojiti, pa zato: 1. Zamislite da ste odluili svom prijatelju/ici rei kako se osjeate u vezi s njegovim/njezinim ponaanjem koje vam smeta. Izdvojite jedan osjeaj koji ste spomenuli da se javlja kada se va prijatelj ne ponaa onako kako ste ga/ju opisali i to izrazite kao ja poruku. 2. Zamoliti dobrovoljce (ako ih ima, ne prozivati!) da proitaju svoje ja poruke. * Podrite i pohvalite svaki pokuaj izraavanja misli i osjeaja! Ukoliko se sluajno dogodi da neke poruke koje su dobrovoljci glasno proitali ukljuuju vrijeanje i obezvreivanje, svakako ih upozorite da se nitko s tim ne moe osjeati dobro i da vjerujete da ni on/ona nikako ne bi eljeli uti takvu poruku. Ili ih samo pitajte: Kako bi se ti osjeao/la da ti to netko kae? Preformulirajte nepoeljnu poruku koju ste uli da biste dobili primjer ispravne poruke.
124
Literatura
Temeljna: 1. Lackovi Grgin, K. (2006): Psihologija adolescencije, Jastrebarsko, Naklada Slap 2. Male, D. (1995): Izmeu djetinjstva i zrelosti, akovo, Temposhop 3. Salovey, P. i Sluyter, D. J. (1999): Emocionalni razvoj i emocionalna inteligencija: pedagoke implikacije, Zagreb, Educa 4. Vasta, R., Haith, M. M. i Miller, S. A. (1998): Djeja psihologija, Jastrebarsko, Naklada Slap Dodatna: 1. Lackovi Grgin, K. (2000): Stres u djece i adolescenata, Jastrebarsko, Naklada Slap 2. Miljkovi, D; Rijavec, M. (2002): Bolje biti vjetar nego list: psihologija djejeg samopouzdanja, Zagreb, IEP 3. Shapiro, L. E. (1998): Kako razviti emocionalnu inteligenciju djece, Zagreb, Mozaik knjiga
PRILOZI: 1. Radni list za uitelje broj 1
Prilog 1
RADNI LIST ZA UITELJE BROJ 1 Ja poruka: 1. primjer: Nepoeljno je rei: Stvarno si glup i odsutan, nikako da donese knjigu koju sam te zamolila! Ja poruka: Ljuta sam jer ve dva tjedna ekam da donese knjigu koju sam te zamolila da mi posudi. Bojim se da neu stii napisati referat jer jo uvijek nemam knjigu koju trebam. Nepoeljno je rei: Ti zbilja nisi fer! Ba te briga za mene otkad si se poeo druiti s njima. Ja poruka: Tuna sam to se vie ne druimo toliko esto kao prije. To mi nedostaje.
2. primjer:
125
Uloga medija u vrnjakim odnosima, i.

Opi cilj sata: Razumjeti da je spolnost jedno od temeljnih ljudskih obiljeja. Uenici e raspraviti naine na koje popularni mediji kreiraju rodne stereotipe i razumjeti pritisak koji stvara komercijalizacija spolnosti. Ishodi uenja: Prepoznati i raspraviti spolne/rodne stereotipe u popularnim medijima Navesti i raspraviti pozitivne i negativne primjere napisa o spolnosti mladih u medijima Vrijeme trajanja: 1 kolski sat
Potreban materijal
priprema za radionicu veliki papiri, flomasteri, fotografije, radni listovi

Informacije za uitelje* (oznaka * u daljnjem tekstu oznaava informacije za uitelje): Uenje o zdravlju temelji se na holistikom poimanju zdravlja, pa se i rad s uenicima zasniva na viedimenzionalnom modelu koji podrazumijeva povezanost tjelesnog, mentalnog, duhovnog, emocionalnog i socijalnog aspekta zdravlja, a ispunjenje i stabilnost u svakoj od navedenih dimenzija pridonosi cjelovitosti razvoja i poveanju kvalitete ivljenja svake osobe. Ljudska spolnost sastavni je dio zdravlja i dobrobiti, pa se i u uenju o ovom dijelu moe primijeniti spomenuta viedimenzionalnost. U razdoblju pubertetskog i adolescentskog ivljenja utjecaj vrnjaka, a povezano s tim i sve vei utjecaj medija, znatan je i neizbjean. Nekadanje generacije imale su vrlo malo medijskih izvora spoznaja o ljudskoj spolnosti, dok je danas situacija obrnuta prevelika je koliina razliitih (lako dostupnih) izvora informacija o ovoj temi, a esto su neprimjereni uzrastu kojem su dostupni, netoni, manjkavi ili
126
nekritini. Stoga je poveana uloga (i odgovornost) odraslih da reagiraju, poglavito razgovarajui s mladima kako bi im pomogli u usvajanju kritikog stava prema komercijalizaciji spolnosti u popularnim medijima. Uitelji se mogu podsjetiti teksta Utjecaj medija na stvaranje normi izgleda i ponaanja u temi: Uloga i pritisak medija u pubertetu, za 5. razred. Stereotipi Ljudski je identitet nemogue svesti samo na jedno obiljeje. Stereotipi su pojednostavljena, rasprostranjena uvjerenja ili misli o odreenoj ljudskoj zajednici. Predstavljaju primjer kako nekoga svrstati u odreenu skupinu prema njegovu ponaanju, navikama, odijevanju, nacionalnosti, spolu, rasi, zanimanju, vjeri (ili bilo kojoj karakteristici). Stereotipi mogu biti negativni i pozitivni, a temelje se na predodbama usvojenim u koli, preko medija ili kod kue i veinom prelaze u generaliziranje. U veini kultura postoji stereotip da su ene slabe, njene, ovisne i osjeajne, a mukarci jaki, agresivni, neovisni i hrabri. Ti spolni stereotipi u pravilu proizlaze iz biolokih razlika izmeu mukarca i ene i mogu biti podloga spolnoj diskriminaciji. Iako stereotipi mogu biti i pozitivni, najee se smatraju nepoeljnim vjerovanjima, a mogu se promijeniti obrazovanjem (tj. usvajanjem znanja). Spol i rod Razlika izmeu spola i roda temelji se na razlikovanju biolokih i drutvenih (kulturnih) utjecaja. Kada govorimo o spolu, onda mislimo na ukupnost biolokih razlika izmeu mukaraca i ena (razlike u grai tijela, seksualnim i reproduktivnim organima, fiziologiji i slino). Te su razlike oite i neosporive. Primjerice, mukarci su u prosjeku snaniji i bre tre od ena, dok ene imaju izraenije ulo mirisa te su bre u obavljanju preciznih manualnih radnji (tzv. fina motorika). Bioloke razlike u najveoj su mjeri neovisne o kulturi, odnosno drutvenim uvjetima. Kada pak govorimo o rodu, mislimo na razlike izmeu ena i mukaraca koje su odreene drutvenim pravilima i kulturnom tradicijom. Svako drutvo odreuje pravila ponaanja, prava i obveze svojim lanovima, odnosno propisuje ono to zovemo drutvenim ulogama. Povijesno gledano muke i enske drutvene uloge znatno su se razlikovale. O mnogim stvarima ena nije mogla samostalno odluivati, ve je ovisila o odlukama oca, odnosno mua. Premda se
127
nekada vjerovalo da razlike u drutvenim ulogama ena i mukaraca proizlaze iz njihovih prirodnih razlika, danas znamo da rodna neravnopravnost nema veze s biologijom, ve je posljedica patrijarhalne kulture u kojoj mukarci uivaju vea prava i mogunosti nego ene. Tako je veina ena u Europi tek u prolom stoljeu dobila pravo na jednako obrazovanje, zapoljavanje i sudjelovanje u politikom ivotu. Primjerice, u Hrvatskoj su ene tek 1901. dobile pravo upisa na fakultet, pri emu im je upis na medicinski i pravni fakultet doputen tek 1918. godine. Za pravo glasovanja u vicarskoj ene su se izborile tek 1971. godine. Pojam rodne ravnopravnosti odnosi se na proces izjednaavanja prava (i obveza) koje ene i mukarci imaju u odreenom drutvu. Time se, dakako, ni na koji nain ne osporavaju bioloke razlike. Ideja nije uiniti mukarce i ene istima to je nemogue ve ravnopravnima. Usporedimo li, primjerice, poloaj ene u Norvekoj i Saudijskoj Arabiji, lako je uoiti da je neravnopravnost i dalje prisutna u brojnim zemljama svijeta. Pokuaji zabrane kolovanja djevojica u Afganistanu, ili ubojstva ena zbog naruene asti mukarca u Pakistanu, neki su od najtraginijih primjera.
Uvodna aktivnost 10 min Spolnost jedna od temeljnih vrijednosti u ivotu

Radni list: Vie dimenzija spolnosti Na ploi ili velikom papiru nacrta se lik od 5 dijelova koji se oznae: TJELESNO, EMOCIONALNO, DUHOVNO, SOCIJALNO, MENTALNO. Pojmovi iz tablice izreu se na pojedinane kartone. Uenici pridruuju svaki pojam jednom dijelu lika koji predstavlja spolnost. Objanjavaju zato su neki pojam smjestili ba u odreeni dio to to njima znai. Ostali mogu dati svoje objanjenje ako ele. Jedan se pojam moe smjestiti u vie dijelova lika. Zato? to povezuje sve dijelove? Ljudska je spolnost viedimenzionalna. Treba biti pozitivna vrijednost u ivotu svakog ovjeka.
Sredinje aktivnosti 25 min Uloga medija u prikazu rodnih uloga i spolnosti mladih
1. Uitelj/uiteljica moe donijeti nekoliko reklamnih fotografija i napisa/ fotografija iz asopisa koji prikazuju ene i mukarce ( fotografije i reklame trebaju biti primjerene uzrastu, a da omoguuju razgovor o predvienoj temi ). Druga je mogunost da razgovaraju o aktualnim reklamama na televiziji, damboplakatima ili u novinama i asopisima.
128
Uitelj/uiteljica postavlja pitanje: Koje osjeaje izazivaju fotografije? Uenici u parovima razmjenjuju komentare o osjeajima koje im pobuuju slike/napisi, a zatim se udruuju u etvorke, usporeuju svoje komentare, pa predstavnik svake male skupine izvjetava ostale. Ako se ponavljaju osjeaji, treba samo nadopuniti izlaganja prethodnih skupina.
2. Razred se podijeli u 6 skupina (po dvije rade isto) ili u 3 ako je manji broj uenika. Svaka skupina dobije jedno pitanje i veliki papir na koji zabiljee svoja razmiljanja. Nakon nekoliko minuta papiri se proslijede sljedeoj skupini (npr. u smjeru kazaljke na satu), lanovi proitaju to je napisala prethodna ekipa, oznae ono s ime se slau i po potrebi nadopune. U sljedea dva kruga postupak se ponavlja sve dok se papir ne vrati poetnoj skupini. Razmjena se odvija izmeu tri skupine. Na ovaj nain svi uenici imaju priliku izrei (i napisati) svoje miljenje vezano uz zadana pitanja i svi imaju priliku vidjeti to su ostali uenici napisali. Pitanja: 1. Koje su razlike u medijskom prikazu mukaraca i ena (u reklamama, video spotovima...)? 2. Na koji nain prikaz spolnosti u medijima moe djelovati na mlade ljude? 3. Kako su mladii i djevojke prikazani u serijama za mlade (tinejderskim serijama) i/ili filmovima? Postoje li razlike u nainu prikazivanja s obzirom na spol? Kakve su razlike u usporedbi sa stvarnim ivotom? * Uitelj/uiteljica vodi razgovor i pomae oblikovati zakljuke... ene su esto u reklamama razgoliene, u provokativnim pozama, izloene pogledima..., tj. prikazuje ih se kao seksualne objekte (pasivnost), dok su mukarci prikazani kao aktivni, poduzetni i uspjeni. Ocjenjuju li vrnjaci ponaanje mladia i djevojaka na jednak nain ili tu vrijede razliita pravila (jedna za djevojke, druga za mladie)?
Zavrne aktivnosti 10 min Pozitivna uloga medija

Uenici se vrate na ispunjeni Radni list 1 i navode primjere iz razliitih medija, za svaki dio lika, u kojima je pojedina dimenzija spolnosti prikazana pozitivno. Nakon prve aktivnosti uenici navode primjere asopisa za mlade, internetskih stranica, knjievnih djela i filmova koji, na nain primjeren njihovu uzrastu,
129
pomau u edukaciji i informiranju o ljudskoj spolnosti. Raspravljaju o tome kako mediji mogu imati i pozitivnu ulogu primarno u informiranju o spolnosti i rizicima vezanim uz spolnu aktivnost. * Za ovaj se dio uitelji/uiteljice trebaju pripremiti u suradnji s kolegama predavaima hrvatskoga jezika, informatike i drugim suradnicima, a dobro je provjeriti sadraj predloenih internetskih stranica. Kada uenici predloe ove izvore, to nam je vaan pokazatelj koje izvore oni koriste za dobivanje informacija.
Filmovi Knjievna djela Internetske stranice
Literatura
1. udina-Obradovi, Mira i D. Teak, (1995): Mirotvorni razred, prirunik za uitelje o mirotvornom odgoju, Zagreb, Znamen 2. Svi razliiti, svi jednaki. Obrazovni paket, (2000): Slavonski Brod, Europski dom 3. eljka Kamenov i Branka Gali (urednice): Rodna ravnopravnost i diskriminacija u Hrvatskoj. Istraivanje Percepcija, iskustva i stavovi o rodnoj diskriminaciji u Republici Hrvatskoj (2011): Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu i Institut za drutvena istraivanja, Zagreb Biblioteka ONA. Ured za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske
130
Radni list: Vie dimenzija spolnosti
TJELESNA
MENTALNA
EMOCIONALNA
SOCIJALNA
DUHOVNA
DODIR CRVENILO DRANJE ZA RUKE SPOLNI ODNOS PISANJE PJESME PRIJATELJSTVO DONOENJE ODLUKE
RODITELJSTVO BRIGA O SEBI I DRUGOME ZAGRLJAJ ODLAZAK NA UTAKMICU ZNANJE O GRAI SPOLNIH ORGANA POTOVANJE SAMOPOTOVANJE
USPJEH VRIJEDNOSTI VJERA RAZGOVOR PISANJE PISMA OSMIJEH ...
131
Pojmovi se izreu na pojedinane kartone. Uenici pridruuju svaki pojam jednom dijelu lika koji predstavlja spolnost. Objanjavaju zato su neki pojam smjestili ba u taj dio to to njima znai. Ostali mogu dati svoje objanjenje ako ele. Jedan se pojam moe smjestiti u vie dijelova. Zato? Uenici mogu dodati svoje pojmove koji nisu spomenuti. Ljudska je spolnost viedimenzionalna. Ona je jedna od temeljnih vrijednosti u ivotu svakog ovjeka i takvom je treba ouvati.
132
Uloga medija u vrnjakim odnosima, II.

Opi cilj sata: Upozoriti uenike na koji nain medijsko naglaavanje tjelesne privlanosti i erotizacija medija mogu negativno utjecati na samopotovanje i stvoriti pogrenu sliku o spolnosti. Ishodi uenja: Prepoznati rairenu seksualizaciju medijskih sadraja vezanih uz popularnu kulturu mladih (video spotovi, tekstovi popularnih pjesama...) Prepoznati mogue negativne aspekte uporabe drutvenih mrea (Facebook i sl.) i njihov utjecaj na samopotovanje i odnose meu vrnjacima Vrijeme trajanja: 1 kolski sat
Potreban materijal
priprema za radionicu

Informacije za uitelje* (oznaka * u daljnjem tekstu oznaava informacije za uitelje): Danas je gotovo nemogue otvoriti bilo koju internetsku stranicu, a da nas ne zaskoe brojne reklame (za sve to moemo zamisliti), od kojih su neke izrazito seksualizirane. Neprimjerenih sadraja, kada je rije o ovom uzrastu, ima i u popularnim filmovima. Veina mladih ljudi dolazi u dodir sa sadrajima koji su neprimjereni njihovu uzrastu, ukljuujui i pornografske materijale, najvie putem interneta. Veina uenika sluajno naie na takve sadraje, a neki ih i aktivno trae. Ponekad su stariji prijatelji ili ak odrasli ti koji navode na uporabu neprimjerenih sadraja. Izloenost neprimjerenim sadrajima velika je i uslijed zlouporabe blogova, Facebooka i mobitela. Zbog (prividne) anonimnosti, lane sigurnosti i djeje
133
bezazlenosti i naivnosti, virtualni prostor nerijetko zlorabe i osobe s pedofilskim sklonostima te seksualni zlostavljai. Dijete takoer moe biti izloeno i sustavnom uznemiravanju ili zlostavljanju od strane vrnjaka ili vrnjake skupine, a i odraslih osoba. Zbog svega toga mladima treba pomoi da razviju kritiki odnos prema medijskim sadrajima i komunikacijskim sredstvima koje koriste. Rezultati istraivanja Poliklinike za zatitu djece grada Zagreba i Hrabrog telefona (2005) pokazali su da je 27% djece bilo izloeno porukama sa seksualnim sadrajima. Primljene poruke u 59% sluajeva sadravale su fotografije golih osoba, 46% poruka bilo je s fotografijama seksualnih radnji, 12% slika sadravalo je nasilje i seks, a etiri posto poruka sadravalo je fotografije djece. Najvei broj tih izlaganja dogodio se dok su djeca pretraivala internet (67%), 7% je dobilo poruku s adresom na koju da se jave, 25% poruka pristiglo je na osobnu e-potu s nepoznate adrese, a 8% poruka stiglo je na osobnu e-potu s poznate adrese, najee od prijatelja. Roditelji trebaju imati na umu da se mnoga djeca bolje i vie slue ovim izvorima komunikacije nego oni i da zato imaju obvezu kontrolirati s kim, koliko i na koji nain djeca komuniciraju u virtualnom svijetu.
Uvodna aktivnost 10 min Medijski sadraji

Uitelj/uiteljica pokree diskusiju postavljajui sljedea pitanja: Gledaju li uenici reklame (TV, internet, novine, damboplakati)? Mogu li navesti neke njihove dobre i loe strane? Djeluju li im neke privlano? Zbog ega? Sviaju li im se neke reklame samo zato to se sviaju i njihovim vrnjacima? Izazivaju li neke osjeaj neugode? Zbog ega? * Ako se u reklamu ubace neke sliice koje su zanimljive, i uglavnom nemaju veze s proizvodom, esta je posljedica porast potronje odreenog proizvoda. Npr. ako se u nekoj lijepoj reklami uvijek pokazuje oskudno odjevena manekenka, to djeluje na doivljaj ljepote ene (idealizira se). ene se esto pojavljuju kao ukras, u premaloj odjei (ili u premalo odjee), zavodljive, s idejom da se u njih gleda. Kako ovakav pristup moe utjecati na mlade ljude? Zbunjuje li ih? Djeluje li uznemirujue ili ak uvredljivo? Moe li potaknuti neprihvatljiva ponaanja (nasilje, neprimjeren odnos prema suprotnome spolu i sl.)? Na koji nain?
134
Sredinja aktivnost 25 min Rasprava

1. Uitelj/uiteljica pokree raspravu postavljajui sljedea pitanja: Zato ponekad na TV-u prije filma pie da sadraj nije primjeren za djecu ispod odreene dobi? Zato su neki asopisi na kioscima u omotu i ne moe ih se razgledavati na prodajnom mjestu? Zato je potrebno da uope postoje dobne granice za neke sadraje? 2. Voena rasprava: Uitelj/uiteljica proita jednu reenicu (izjavu), uenici razmisle i svatko se opredijeli ZA (ako se slae s izjavom) ili PROTIV (ako se ne slae). Uenici u tako nastalim skupinama meusobno razgovaraju o svome izboru i iznesu argumente suprotnoj strani (obje skupine). Uitelj/ uiteljica usmjerava razgovor u skladu s navedenim napomenama i uzrastom uenika. Izabere nekoliko izjava i svaki put ponovi postupak. Primjeri izjava: 1. Prikaz je ene u nekim reklamama uvredljiv naglasak je na prikazu (pojedinih dijelova) tijela, a ne osobe. 2. Neki glazbeni video spotovi i reklame prikazuju oskudno odjevene ene samo zato da bi ih mukarci vie gledali (video spotove). 3. U redu je da roditelji kontroliraju profile svoje djece na drutvenim mreama (Facebook i sl.). 4. Odrasli su odgovorni to su uzrastu neprimjereni sadraji dostupni djeci. 5. Sadraji neprimjereni djeci trebaju se prikazivati u kasnim veernjim satima. 6. Iz medija djeca dobivaju stvarnu sliku o ljudskoj spolnosti. 7. Ako je osoba premlada (dijete), profil na drutvenoj mrei treba joj otvoriti roditelj. 8. Slanje neprimjerenih sadraja vrnjacima samo je bezazlena zabava. 9. Ako nisi ukljuen u neku drutvenu mreu, dosadan si vrnjacima. 10. Ako nisi ukljuen u neku drutvenu mreu, kao da ne postoji.
135
Zavrna aktivnost 10 min Internet

Uitelj/uiteljica zavrava razgovor o temi postavljajui uenicima nekoliko pitanja: Kako se osjeaju kad naiu na neprimjerene (i agresivne) reklame dok pretrauju internet (npr. za kolski referat)? Ima li netko loe iskustvo, ili zna za nekoga tko ima, vezano uz Internet, ponajprije u smislu da ih je netko vrijeao ili uznemiravao neprimjerenim (seksualiziranim) sadrajima slikama ili rijeima? to uiniti u takvu sluaju? Znaju li da nekad u takvim neprimjerenim radnjama sudjeluju i njihovi vrnjaci? to ako ih prijatelj nagovara da se i sami ukljue u slanje neprimjerenih sadraja drugima? Kakve posljedice takvo sustavno uznemiravanje moe imati? * Uenicima treba naglasiti da je svako vrijeanje ili uznemiravanje preko interneta, u to spada i traenje neprimjerenih informacija ili fotografija, nedopustivo, a u nekim sluajevima i kanjivo. Nau li se u takvoj ili slinoj situaciji, vano je da o tome to prije porazgovaraju s roditeljima ili ako to iz bilo kojeg razloga nije mogue kolskim pedagogom/injom ili psihologom/injom. Isto vrijedi i za situacije u kojima nisu sigurni to se dogaa, ali se ne osjeaju ugodno. Uenicima takoer treba jasno izrei i naglasiti da svi sadraji koji su jednom objavljeni na nekoj drutvenoj mrei ostaju tamo i dostupni su kao da su objavljeni na oglasnoj ploi kole. Dakle, prije nego to stave neki sadraj u javnost, trebaju se zapitati to ne bi eljeli da o njima svi itaju (i gledaju), pa time i o drugim osobama o kojima oni piu (kad budu mogli otvoriti svoj profil). Trebaju osim toga imati na umu da iznosei male informacije o sebi (i svojim prijateljima) daju mnogo materijala onima koji su zainteresirani (i zlonamjerni) i tako im nenamjerno omoguavaju zlouporabu. Zato je vano da svoje blogove, Facebook i mobitele dre privatnim i da ih zatite.
Literatura
1. Nasilje preko interneta cyberbullying, http://www.poliklinika-djeca.hr/ publikacije/nasilje-preko-interneta/ 2. Milia, Z., Toli, M., Vertovek, N., (2009) Mediji i mladi: prevencija ovisnosti o medijskoj manipulaciji, Zagreb, Sveuilina knjiara
136
razred osnovne kole
7.
ivjeti zdravo
Umor i oporavak
ivjeti zdravo
Umor i oporavak (radne vjetine u slubi zdravlja)

Tema, cilj, ishodi uenja i trajanje
Tema: Umor i oporavak (radne vjetine u slubi zdravlja) Cilj: Potaknuti uenike na primjenu metoda oporavka nakon dnevnih napora (metabolikog, neurolokog, psiholokog, tjelesnog, mentalnog) Ishodi uenja: Prepoznati zamor organizma, odabrati i primijeniti metode oporavka Vrijeme trajanja: 1 kolski sat
Potreban materijal i pomagala

medij za reproduciranje glazbe, vodene boje i posude s vodom, maramice za brisanje ruku, prijenosno raunalo, papiri A4

UvodnA AKTIVNOST
Uitelj na poetku sata pita uenike to su radili prije dolaska u kolu i kako se osjeaju. Zatim im kae da sjednu u krug i predstave se ostalim uenicima pokretom, bez rijei.
SREDINJA AKTIVNOST
Pusti se glazba i uenici izrauju sliku na zadanu temu (prijedlog: nacrtati sebe kada su umorni nakon odreenih aktivnosti). Kada su uenici dovrili svoje slike, pospremaju pribor i kasnije stavljaju slike na pano. Dok se slika sui, uitelj prikazuje prezentaciju uz predavanje na zadanu temu. Nakon predavanja slijedi diskusija o tome kako su se osjeali sluajui glazbu i slikajui. Uitelj kao moderator postavlja pitanja i usmjerava diskusiju, zahtijeva da svi uenici sudjeluju.
139
ZavrnA AKTIVNOST
Nakon provedene diskusije uitelj postavlja pitanje: to moe uiniti za svoj oporavak? to je bitno kod odabira?
Literatura
1. Ivanek, A. (2008). Kreativni razrednik/razrednica. Zagreb: Profil. 2. Andrijaevi, M. (2000). Rekreacijom do zdravlja i ljepote. Zagreb: Fakultet za fiziku kulturu. 3. Andrijaevi, M. (2000). Slobodno vrijeme i igra. Zagreb: ZV, FFK 4. Matkovi, B. i Rui, L. (2009). Fiziologija sporta i vjebanja Matkovi, Branka; Rui Lana (ur.). Zagreb: Odjel za izobrazbu trenera Drutvenog veleuilita i Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu. 5. Miigoj-Durakovi, M. (1999). Tjelesno vjebanje i zdravlje (ur. M. MiigojDurakovi), Fakultet za fiziku kulturu. Zagreb: Grafos (Odabrana poglavlja: 3.2. Rast i sazrijevanje) 6. Primijenjena kineziologija u rekreaciji, Fakultet za fiziku kulturu Sveuilita u Zagrebu, Hrvatski savez sportske rekreacije Sport za sve 7. Vukasovi, A., Pedagogija. Znamen, Zagreb
140

Vrnjaki pritisak i samopotovanje Samokontrola
Vrnjaki pritisak i samopouzdanje

Tema: Vrnjaki pritisak i samopouzdanje Cilj: Pratiti primjenu nauenih ponaanja u novim i/ili slinim socijalnim odnosima Ishodi uenja: Odbiti neprimjerene vrnjake pritiske Zauzeti se za sebe Vrijeme trajanja: 1 kolski sat
Potreban materijal
omotnica s papiriima u boji (crvena, plava, zelena, uta) radni list (RL 1, 2, 3, 4) papir olovka papirii s licima koja pokazuju osjeaje

Oblici i metode rada: frontalni rad, rad u skupinama, rad u paru, razgovor, igranje uloga, rjeavanje problema

1. LEDOLOMAC: Igra Daj-dam 7 min Uenici su podijeljeni u parove. Jedan uenik/ica je osoba A, a drugi/a osoba B. Zadatak osobe A jest da pokua od svoga para dobiti neto to druga osoba ima na sebi, npr.: ogrlicu, narukvicu, maramu Mogu koristiti sve naine kojih se sjete da bi dobili eljeno (uvjeravanje, dogovaranje, pregovaranje). Zadatak osobe B jest da ni na koji nain ne da predmet koji se od nje trai. Nakon dvije minute uloge se izmjenjuju.
142
Razrednik/ica e postaviti pitanja: 1. 2. 3. 4. 5. 6. Koja uloga vam je bila laka? Tko je uspio dobiti traeni predmet? Kako ste uspjeli uvjeriti partnera da vam da traeno? Tko je uspio zadrati traeno? Kako ste uspjeli odbiti partnera? Kako ste se osjeali odbijajui partnera?
2. UVOD 3 min Razrednik/ica dijeli uenike u etiri skupine prema boji papira koji su izvukli iz omotnice (RL 1, 2, 3, 4). Najavljuje im da e svaka skupina dobiti radni list s opisom situacije u kojoj se moe nai svatko od nas. Sami dovravaju priu, objanjavaju kako bi oni postupili da se nau u istoj situaciji. Zadatak je da u prvom koraku pronau to vie naina kako se moe postupiti u odreenoj situaciji (oluja ideja). Nakon toga trebaju razmisliti o posljedicama svakoga predloenog rjeenja i izabrati ono koje smatraju najprimjerenijim za njih.

VJEBA 25 min Uenici prema prethodnoj uputi rade u skupinama 10 min na razradi scenarija. Nakon toga podijele uloge i uvjebavaju ih, dramatiziraju sljedeih 10 min. Na kraju svaka skupina prikae kako bi oni postupili u konkretnoj situaciji.

ZAKLJUNI DIO 7 min Razrednik/ica zamoli dragovoljce da podijele svoje iskustvo. Postavlja pitanja: 1. Kako ste se osjeali kad je na vas vren pritisak? 2. Zato niste podlegli pritisku? Koje ste razloge pronali da odbijete nagovor?
143
3. Je li to neto loe kad se zauzimamo za sebe, imamo svoj stav o neemu? 4. Moete li se sjetiti situacije iz svoga ivota kada ste eljeli rei NE, ali su vas uspjeli nagovoriti? Zato ste se dali nagovoriti? 5. to se najgore moe dogoditi ako odbijete nagovor prijatelja/vrnjaka? Nakon razgovora uenici bi trebali shvatiti da ih nitko ne moe natjerati na neeljeno ponaanje ako oni to ne ele. Izbor je na njima i nema nita loe u tome ako odu iz drutva koje im ne odgovara. Vano je znati zauzeti se za sebe i rei NE. EVALUACIJA: Semafor osjeaja 3 min Na papiriima koje podijelimo uenicima nalaze se lica koja prikazuju razliite osjeaje: lijepo, dosadno, zbunjeno, oduevljeno, uplaeno, znatieljno. Od uenika se trai da zaokrue lice/osjeaj koji je kod njih prevladavao tijekom rada.
Prilozi
PRILOG Radni list 1 (RL 1): crvena boja Radni list 2 (RL 2): plava boja Radni list 3 (RL 3): zelena boja Radni list 4 (RL 4): uta boja Radni list 1: Crvena boja Petar je uenik 7. razreda. uri u kolu na prvi kolski sat jer piu pismenu provjeru. Na putu do kole presree ga skupina uenika iz kole i nagovara ga da s njima ide do oblinjeg kafia na partiju biljara. _____________________________________________________________
144
Radni list 2: Plava boja Subotnje je predveerje. Dvojica prijatelja iz razreda nagovaraju te da s njima ode do oblinjeg djejeg vrtia i pomogne im unitavati igrala. _____________________________________________________________ Radni list 3: Zelena boja Pozvan/ na si na proslavu roendana prijateljice iz razreda. U jednom trenutku do tebe je dola boca s votkom. Prijatelj do tebe prua ti je s rijeima: Ne budi mamina maza. Ako ne popije, nisi naa klapa. _____________________________________________________________ Radni list 4: uta boja Po zavretku nastave ide s prijateljima u oblinji park. Jedan od njih izvadi kutiju cigareta, zapali jednu i ponudi ostalima koji je prihvate. Kutija s cigaretama dolazi do tebe i svi su pogledi uprti u tebe. _____________________________________________________________
Literatura
1. Bognar, L., Uzelac, M., Bagi, A.: Budimo prijatelji: pedagoke radionice za djecu, Biblioteka Slon, Zagreb, 1994. 2. Begun, W. R. (ur.) (2007) Socijalne vjetine za tinejdere, Naklada Kosinj, Zagreb. 3. Male, D., Strievi, I. (2005): Zlostavljanje meu uenicima moe se sprijeiti, Udruenje Djeca Prva, Zagreb. 4. Nastavni plan i program zdravstvenog odgoja, MZOS, Zagreb, 2012.
145
Samokontrola
Tema: Samokontrola tema se moe izvoditi u 8. razredu Cilj: Definirati pojam samokontrole, rizinih ponaanja, naina i vanosti donoenja ispravnih odluka Ishodi uenja: Primijeniti kvalitetnu komunikaciju Reagirati na rizina ponaanja vrnjaka Potraiti pomo Povezati pojmove, vjetine i rizina ponaanja s rjeavanjem problema i donoenjem odluka (prehrana, vrnjaki odnosi, humani meuljudski odnosi, odolijevanje negativnim pritiscima.) Usporediti ponaanja uenika u razredu Opisati povezanost nasilnikog ponaanja s kriminalom, nasiljem i drugim oblicima agresije
Vrijeme trajanja: 1 kolski sat aktivnosti se mogu provoditi i tijekom dva kolska sata
Potreban materijal
kutija ili velika kuverta (za kartice formiranje skupina) papir A3 za umnaanje priloga pribor za pisanje permanentni flomasteri baloni brano (1 aa po ueniku)
Uputa razredniku
Prije poetka rada uionicu treba pripremiti za skupni rad (klupe i stolice razmjestiti za rad u etiri podskupine). Ako se u razrednom odjelu nalazi uenik s tekoama, prilagoditi rad ovisno o tekoi (RL, tjelesne aktivnosti, demonstracije i sl.). Napomena: Na satu razrednika umjesto razrednika, pedagoku radionicu moe odrati struni suradnik pedagog.
146

Oblici i metode rada: frontalni rad, rad u skupinama, individualni rad, razgovor, rjeavanje problema, strukturirano uenje igranje uloga

E) IGRA ZA ZAGRIJAVANJE: PRENOSITELJ MASKI SMIJEHA ZAGRLJAJA 5 min Uenici stoje u krugu ili u vrsti. Razrednik napravi GRIMASU koju poalje ueniku do sebe. Uenik nastoji to vjernije oponaati grimasu i alje je sljedeem ueniku do kraja vrste ili dok se ne zatvori krug. Na isti nain alje se SMIJEH (nastoji se oponaati nain smijeha). Na kraju se alje ZAGRLJAJ. Igrom se obino postigne vedro i ugodno ozraje. Poiljke mogu biti razliite, ovise o mati i kreativnosti razrednika i/ili strunog suradnika pedagoga i uenika. 1. UVOD 5 min Razrednik povede razgovor o emocijama i raspoloenjima. Povue paralelu izmeu ugodnih emocija s poetka sata prema neugodnim emocijama. U razgovoru se imenuju emocije te osjeaji koje odreene emocije bude. Identificiraju se problemi koji proizlaze iz nemogunosti kontrole emocija, posebice ljutnje, bijesa i straha, te se osvijesti spoznaja njihova loeg utjecaja na socijalni status uenika i negativne posljedice na zdravlje osobe koja ne uspije razviti sposobnost samokontrole. Problem se sagleda s gledita utjecaja na vrnjake odnose i kolski uspjeh, na meusobnu komunikaciju, s gledita rizinih ponaanja i odolijevanja negativnim vrnjakim pritiscima.

1. VJEBA GDJE STANUJU EMOCIJE 10 min A) Razrednik e podijeliti radni list GDJE STANUJU EMOCIJE (RL 1) Uenicima e dati kratke upute o tome na koji nain trebaju individualno definirati kako tijelo reagira na pojedine emocije, odnosno odgovoriti na pitanje kako se emocionalna stanja manifestiraju u naem tijelu.
147
B) Na radni list upisat e koje situacije kod uenika najee izazivaju pojedine emocije. Radne listove razrednik treba spremiti i upotrijebiti u kasnijem radu. Iz tih listova razrednik moe saznati mnogo korisnih informacija o osjeajima i duevnom stanju svojih uenika. Prema tim pokazateljima moe planirati odgojni rad s uenicima. 2. VJEBA SAVJETNICI VOLONTERI 15 min Nakon individualnog rada slijedi skupni rad uenika. Razrednik i/ili struni suradnik pedagog e: Formirati skupine uz pomo kartica ilustracija ljutnje (RL 2). Razrednik kae uenicima da zamisle kako volontiraju u djejem savjetovalitu. Dobili su materijale iz inozemstva i trebaju ih prevesti da bi mogli djecu pouiti uspjenom rjeavanju problema. Razrednik svakoj skupini podijeli RL (prilog 2, 3, 4, 5) VJEBAJ SAMOKONTROLU, KAKO REI NE, IZAI NA KRAJ SA ZADIRKIVANJEM, DONIJETI ODLUKU tekst na engleskom jeziku (uz pretpostavku da svi uenici ue engleski jezik vokabular rijei u tekstu primjeren je osnovnokolskom uzrastu predmetna nastava) uenici trebaju prevesti na hrvatski jezik. Naglasiti da nije nuno doslovno prevesti tekst, vano je shvatiti smisao i uobliiti savjet. Svaka skupina svoj RL prezentira ostalima. Skupina iznese problem (naslov) i prezentira nain rjeenja problema (koraci u rjeenju problema). 1) Prezentacija se moe prikazati i demonstracijom zamiljene problemske situacije iz uenikog iskustva 2) Uz prezentaciju svakog grupnog uratka razviti diskusiju o stvarnim situacijama s kojima se uenici susreu i nainima kako se takve situacije obino rjeavaju, posebice naglasiti kako bi se prihvatljivo i konstruktivno trebale rjeavati.
Uradak i prezentaciju svake skupine pohvaliti verbalno i nagraditi skupnim pljeskom.
148

ZAKLJUNI DIO MIRKO i MIRNA Uz pomo balona i brana izraditi antistresne loptice i nazvati ih Mirko i Mirna. Za svaku lopticu potrebna je aa brana i jedan balon. Pomou lijevka, koji se moe napraviti i od savinutog komada papira, balon se napuni branom u koliini jedne ake. Otvor se vrsto zatvori vorom nekoliko puta. Na balonu se moe nacrtati lice uz pomo alkoholnih flomastera. Svaki uenik izradi svog Mirka ili svoju Mirnu. Modelirajui ih rukom, uenici se oslobaaju stresa. Loptica slui kao oputajue sredstvo tijekom razliitih kolskih aktivnosti. EVALUACIJA Procijeniti raspoloenje na evaluacijskom listu (prilog 6).
Literatura
1. Ajdukovi, M., Penik, N. (1994). Nenasilno rjeavanje sukoba, NIP Alinea, Zagreb 2. Ani, K., Jakovac, D., Pavleti, Z., Silvestri, Lj. (2001). Humane vrednote (Odgoj za humanost) prirunik za uitelje, Hrvatski Crveni kri, Zagreb 3. Biani, Jelena (2001). Vjebanje ivotnih vjetina prirunik za razrednike, NIP Alinea, Zagreb 4. Bognar, dr. sc. Ladislav: Mladi i vrijednosti u procesu drutvenih promjena, Filozofski fakultet Osijek 5. Buljubai-Kuzmanovi, V., Vili-Kolobari, K. (2003). Dobar pristup sebi i drugima prirunik za razrednike, Tempo d.o.o. akovo, akovo 6. Buni, K., Ivkovi, ., Jankovi, J., Penava, A. (1998). Igrom do sebe, NIP Alinea, Zagreb 7. Field, Lynda (2001). Kako razviti samopouzdanje, Mozaik knjiga, Zagreb 8. Field, M. Eveliyn (2004). ivjeti bez nasilja, Naklada Kosinj, Zagreb 9. Giler, Z.Janet (2012). Ja to znam i mogu kako pouavati socijalnim vjetinama djecu koja imaju ADHD, tekoe u uenju ili Aspergerov sindrom, Naklada Kosinj, Zagreb 10. Jankovi, J. (1997). Savjetovanje nedirektivni pristup, NIP Alinea, Zagreb 11. Kaji, V., Medi, M. (2001). Slagalica prirunik za mlade voditelje, Suncokret Centar za humanitarni rad, Zagreb
149
12. Miljkovi, D., Rijavec, M. (1997). Razgovori sa zrcalom psihologija samopouzdanja, IEP d.o.o., Zagreb 13. Perry Good, E. (1993). Kako pomoi klincima da si sami pomognu, NIP Alinea, Zagreb 14. Rijavec, M., Miljkovi, D. (2003). Vodi za preivljavanje u koli, IEP d.o.o., Zagreb 15. Rijavec, M., Miljkovi, D. (2004). Bolje biti vjetar nego list psihologija djejeg samopouzdanja, IEP d.o.o., Zagreb 16. Weltmann Begun, Ruth (ur.) (2007). Socijalne vjetine za tinejdere prirunik s pripremljenim satovima i aktivnostima, Naklada Kosinj, Zagreb 17. ivkovi, eljka (2006). Susreti s uenicima I prie i radionice za sat razrednika, Tempo d.o.o. akovo, akovo 18. ivkovi, eljka (2006). Susreti s uenicima II prie i radionice za sat razrednika, Tempo d.o.o. akovo, akovo
Prilozi
Prilozi: 1. Kartice za formiranje skupina/ ilustracija ljutnje 2. RL Gdje stanuju emocije 3. RL Vjebaj samokontrolu 4. RL Kako rei ne 5. RL Donijeti odluku 6. RL Izai na kraj sa zadirkivanjem 7. Evaluacijski list
150
Radni list 1: Gdje stanuju emocije? 1. Uputa: Nae tijelo reagira na emocije. Pokuaj odrediti koji dio tijela najvie reagira na pojedinu emociju gdje u tijelu osjea STRAH, BIJES, LJUTNJU, TUGU, RADOST? Emocije prikai bojama iz tablice!
crna STRAH crvena BIJES zelena LJUTNJA plava TUGA uta RADOST
2. Uputa: Napii po dvije stvari koje kod tebe izazivaju: STRAH _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ BIJES _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ LJUTNJU _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ TUGU _________________________________________________________________ _________________________________________________________________ RADOST _________________________________________________________________ _________________________________________________________________
VB07112012
151
Radni list 2: Formiranje skupina
Klju uz prilog Gdje stanuju emocije?
VB08112012 Ilustracija prenesena sa http://www.jbennette.com
152
Radni list 3: Vjeba
Vjebaj samokontrolu!
Uputa: Igraj se prevoditelja s engleskog jezika. Reenice prevedi po smislu ne mora znati sve rijei!! Prevedene savjete primijeni na sebi! NASLOV: _________________________ 1. _______________________ _________________________ 2. _______________________ _________________________ 3. _______________________ _________________________ 4. _______________________ _________________________
S engleskog preveo/la: _______________________________ / ime i prezime ili nadimak /
BRAVO!
VB07112012 Ilustracija prenesena http://www.sheff kids.co.uk/adultssite/pages/communi crate worksheets.html
153
Radni list 4
Kako rei NE!
Uputa: Igraj se prevoditelja s engleskog jezika. Reenice prevedi po smislu ne mora znati sve rijei!! Prevedene savjete primijeni na sebi! NASLOV: _________________________ 1. _______________________ _________________________ 2. _______________________ _________________________ 3. _______________________ _________________________ 4. _______________________ _________________________ 5. _______________________ _________________________ 6. _______________________ ________________________ 7. _______________________ _________________________ S engleskog preveo/la: _______________________________ / ime i prezime ili nadimak /
BRAVO!
154
Radni list 5
Donesi odluku!
Uputa: Igraj se prevoditelja s engleskog jezika. Reenice prevedi po smislu ne mora znati sve rijei!! Prevedene savjete primijeni na sebi!
NASLOV: _________________________ 1. _______________________ _________________________ 2. _______________________ _________________________ 3. _______________________ _________________________ 4. _______________________ _________________________
S engleskog preveo/la: _______________________________ / ime i prezime ili nadimak /
BRAVO!
155
Radni list 6
Izai na kraj sa zadirkivanjem!
Uputa: Igraj se prevoditelja s engleskog jezika. Reenice prevedi po smislu ne mora znati sve rijei!! Prevedene savjete primijeni na sebi!
NASLOV: _________________________ 1. _______________________ _________________________ 2. _______________________ _________________________ 3. _______________________ _________________________ 4. _______________________ _________________________ 5. _______________________ _________________________ 6. _______________________ ________________________ 7. _______________________ _________________________ 8. _______________________ _________________________ 9. _______________________ _________________________ S engleskog preveo/la: _______________________________ / ime i prezime ili nadimak /
BRAVO!
VB07112012 Ilustracija prenesena http://www.sheff kids.co.uk/adultssite/pages/communicrate worksheets.html
156
Evaluacijski list
EVALUACIJSKI LIST Kakvo je bilo tvoje raspoloenje (odaberi i zaokrui)
157
Rizine situacije izazovi i izbori Prevencija rizinih ponaanja maturalno putovanje ivotne vjetine promocija odgovornog ponaanja Asertivnost
Rizine situacije izazovi i izbori

Cilj sata razrednika: Razvijati i unapreivati vjetinu donoenja odluka u vrnjakim odnosima Ishodi uenja: Dobiti uvid u to to u ivotu biramo, a to ne biramo Vidjeti mogunosti promjene percepcije (pogleda) onoga za to vjerujemo da ne biramo Prepoznati razlike izmeu dobrih i loih izbora Prepoznati mogunosti poveanja dobrih izbora Shvatiti da su zasluge i odgovornost za izbore uvijek pod naom voljnom kontrolom Razumjeti da druge, nama bliske osobe mogu imati drugaije poglede i vidjeti to je naa uloga kada shvatimo da rade protiv sebe i svog zdravlja Dob: 7. razred (primjenjivo i na stariju dob uenika) Vrijeme trajanja: 1 kolski sat
Potreban materijal:
priprema radionice pria R. Bacha Sedamnaest papir A4, olovke protokol argumenti

Uvodna aktivnost Vjeba: Sve to biram i ne biram planirano vrijeme 20 min
Cilj vjebe: Uvod u glavnu temu, poveanje svjesnosti o naim izborima (na to emo se vraati i pozivati u glavnom dijelu vjebe)
160
Uputa uenicima: Podijelite papir na dva dijela, na jednom dijelu papira napiite sve ono za to vjerujete da sami birate, a na drugom sve ono za to vjerujete da ne birate. U manjim skupinama 34 uenika (ovisno o broju uenika u razredu) napravite zajedniku listu izbora i listu neizbora 10 min. Uenici izvjetavaju, a uitelj se kod izvjetavanja vie bavi neizborima... Npr. ako ne bira loe ocjene, bira li hoe li doi u kolu spreman ili nespreman, ako ne bira roditelje ili uitelje, bira li kakav e odnos imati s njima, ako ne bira vrijeme smrti, bira li kako e se brinuti o svom zdravlju, ako ne bira dravu u kojoj ivi, bira li hoe li je voljeti ili ne, ako ne bira boju oiju, oblik nosa ili uiju, moe li izabrati voljeti svoje tijelo, ako nisi birao ime, moe li izabrati i voljeti ga? Ako nisi njime zadovoljan, moe li ga ipak jednom mijenjati ili izabrati neki nadimak? 10 min
Sredinja aktivnost Pria planirano vrijeme 25 min

Uitelj najavljuje temu pitajui uenike jesu li uli za pisca Richarda Bacha, pita ih koju su njegovu knjigu proitali, sjeaju li se o emu pie u knjizi Galeb Jonathana Livingstona. Nakon toga im kae: Pria koju u vam sad proitati na neki je nain pria o slobodi Richard Bach: Sedamnaest U doba adolescencije sve vrijednosti ponovo prolaze ispit. Znam to emo, rekao je Mike. Bilo je ljeto, oko podneva, u njegovoj kui, otac mu je radio, majka je bila u kupovini. Mike, Jack i ja, sva trojica smo se dosaivali. U povjerenju, onako besposlen, razmiljao sam da ne bi bio kraj svijeta ako bi kola poela neto ranije, prije nego se ubijem od dosade. to emo raditi, pitao sam. Moemo popiti neto! Najednom sam postao nervozan. Nije mislio na limunadu. Popiti to? Popiti pivo. to kae?, rekao je Jack. Ima pivo. Tone piva. Idemo uzeti! Bio sam gurnut u pravcu kojim nisam htio ii... Greda koja je predstavljala ravnoteu u mom ivotu, opasno se naginjala. Nisam siguran da je to pametno,
161
rekao sam. Tvoj tata e otkriti kad doe kui i vidi da nema piva. Ma daj, rekao je Mike. Ima i previe, imaju drutvo veeras. Nee ni primijetiti da nedostaje nekoliko boca. Mike je nestao u kuhinji i kad se vratio, u jednoj je ruci drao tri boce, u drugoj tri ae i otvara za boce u zubima. Stavio je ae na niski stoli za kavu. Ovo je ludo, mislio sam. Nisam dovoljno star da bih pio! Hoe li te ubiti kad otkrije?, pitao sam ili ete samo obogaljiti? Nee otkriti, rekao je prijatelj. To trebamo napraviti prije ili kasnije. Kakva je razlika ako to uinimo prije? Slae se, Jack?. Naravno. Slae se, Jack? Slaem. Slaem se, Dickie? Ne znam, valjda. Natoimo za dva mukarca i jedno dijete. Daj prestani, rekao sam. Tko zna, mislio sam, ovo bi trebalo biti neto fino. Hladno, u vruem danu. Svi mukarci piju pivo, osim mog tate. Jedna aa vjerojatno nije dovoljna da me napije, i ako je tako dobro kako priaju, kakve ima veze to sam nekoliko godina premlad? elina ravnotea u meni tako se divlje nagnula da sam jedva ostao na nogama. Pojma nisam imao to bi se dogodilo ako padnem i nije me zanimalo. Mike je fukajui otvorio boce, natoio pjenuavu utu tekuinu u nae staklene krigle. Podigao je svoje pivo, slasno oblizujui usnice. Na zdravlje, deki. Za nas! Pili smo. Pola gutljaja i grlo mi se stisnulo. Hladno, da. Fino? Odvratno! Ovo nije bilo u redu. Ja sam jo uvijek premlad da bih pio pivo. Fuj!, rekao sam. Ovo bi trebalo biti dobro. Samo naprijed, rekao je Mike, drei au visoku u ruci. Da, rekao je Jack. Mogao bih se naviknuti na ovo. Prestanite, rekao sam, vi niste normalni. Ovo ima okus kemikalije, oni to naliju u lonac i pusti da se usmrdi. Fermentira prava rije je fermentira. Mike je zaboravio da smo prijatelji. To je pivo, zaboga! Ne radi se o tome kakvog je okusa, ili to ti se ne svia. Sviat e ti se kad popije vie. Ali sada, MORA PITI! Smrznuo sam se od straha... Zar moram to napraviti, bez obzira to to nije ono to je za mene u redu. Je li ovo odrastanje kad mora raditi ono to i drugi rade? Nita mi se tu ne svia. Kako u van iz ovoga? U pomo! Kao odgovor, dola je eksplozija negdje u nekakvom kutku moje svijesti: ova nakaza misli da e mi on govoriti to trebam i ne trebam raditi? to misli on time: TI MORA. Ti ne mora nita ako nee! Ovaj magarac ti govori da napravi TI ono to hoe ON! Tresnuo sam aom o stol, pivo je letjelo uokolo. Ja NE moram, Mike. NITKO MI NE MOE NITA NAREDITI! Njih dvojica promatrala su me bez rijei. Neu! skoio sam bijesan, podiui prst, neka me pokuaju zaustaviti. Nitko! Jurnuo sam van, tresnuvi vrata za sobom i izgledao sam jednako zapanjen kao njih dvojica. Tko je taj divlji ovjek koji me obuzeo? Ponosno sam iao niz ulicu prema kui, brzo se hladei, vidjevi najedanput da je ogromna elina greda moje ravnotee opet vodoravna i vrsta kao stijena. Trepnuo sam, nasmijeio se malo, glasno se nasmijao. Taj tip je... divlji. I on je ja! On je na mojoj strani. Tko si ti? Nitko te ne prisiljava ni na to! Shvaa to, Dick? Nikada! Nitko! Ni Mike, ni Jack, ni mama ili tata ili nitko u tvom ivotu ne moe te prisiliti da napravi ono to ne eli. ekaj malo, mislio
162
sam, Mike je moj prijatelj. Ne moram se braniti od vlastitih prijatelja! Mike nije tvoj prijatelj. Naui ve sada da je najbolji prijatelj kojeg ima Dick. Uitelj kae uenicima da on ovu priu razumije kao priu o slobodi, prijateljstvu i odlukama. Kako ste je vi razumjeli? Uenicima podijeliti protokole ili ih zamoliti da na papiru napiu odgovore na navedena pitanja: 1. to mi se svidjelo u Dickovu postupanju i zato? (ponudite argumente) 2. to mi se nije svidjelo i zato? (ponudite argumente) 3. to bih ja uinio/la u situaciji kada bi me netko od prijatelja nagovarao na neto to ne elim ili za to ja vjerujem da nije dobro, poteno, moralno, zdravo? Koje bih argumente ponudio? Moete pozvati uenike, koji ele, da podijele s razredom neko svoje iskustvo u kojem su se, unato prijateljstvu, oduprli nagovoru na neeljeno ponaanje. Prijedlog za dodatne aktivnosti Ponovni susret Dicka s prijateljima
163
ARGUMENTI
to mi se svidjelo u Dickovu postupanju i zato? (ponudite argumente) Svidjelo mi se:
Argumenti: to mi se nije svidjelo i zato? (ponudite argumente)
Nije mi se svidjelo:
Argumenti:
to bih ja uinio/la u situaciji kada bi me netko od prijatelja nagovarao na neto to ne elim, ili za to ja vjerujem da nije dobro, poteno, moralno, zdravo?
Koje bih argumente ponudio?
164
MOJI IZBORI Moji izbori

Sve to biram i na to utjeem
Moji neizbori
Sve to ne biram i na to ne utjeem
_________________________ _________________________ _________________________ _________________________ _________________________ _________________________ _________________________ _________________________ _________________________ _________________________ _________________________
_________________________ _________________________ _________________________ _________________________ _________________________ _________________________ _________________________ _________________________ _________________________ _________________________ _________________________
165
Prevencija rizinih ponaanja maturalno putovanje

Tema: Prevencija rizinih ponaanja maturalno putovanje Cilj sata razrednika: Nauiti prepoznati rizike i to initi u rizinim situacijama, kako ne odstupiti od svojih uvjerenja, a ostati povezan s vrnjacima Ishodi uenja: Sposobnost razlikovanja poeljnih/odgovornih od nepoeljnih/ neodgovornih i rizinih ponaanja Uvid u osobne snage i potencijale i kako ih koristiti u rizinim situacijama Znati argumentirati uvjerenja i stavove koje zastupamo Prepoznati vanost prijateljskog podravanja, razumijevanja i pripadanja Istinski suosjeati i pruiti pomo osobi u nevolji Dob: 7. razred Trajanje: 1 kolski sat
Potreban materijal
priprema radionice papir A4, olovke samoljepivi papirii opisane rizine situacije (pet situacija)
Maturalac Maturalna putovanja izvor su veselja i radosti, prilika za vee povezivanje meu uenicima i uiteljima, a na neki nain in kojom se odreeno razdoblje zajednitva zaokruuje. Slike s maturalca mlade osobe spremaju u svoj svijet kvalitete uz slike vanih ivotnih dogaanja; roendana, krizmi, prvih ljubavi i sl. Iskustva govore da maturalci ponekad uz prilike za zabavu i povezivanje nose i dio rizika. Stoga je (s ciljem prevencije moguih neeljenih ishoda) izuzetno vana
166
dobra priprema uenika i uitelja za ovaj dogaaj. Pripreme bi trebalo zapoeti puno ranije, jasnim definiranjem elja, oekivanja, uloga, odgovornosti, pravila i posljedica. Ova se radionica bavi moguim rizicima maturalnih putovanja i osvjetavanjem snaga i potencijala koje ima svaka razredna zajednica.
Uvodna aktivnost Vjeba: Biram planirano vrijeme 10 min

U razredu oznaite tri mjesta kao mogue izbore, recite uenicima: Zamislite da idemo na maturalno putovanje i vi ste u prilici izabrati kamo emo ii. Odluite se za jedno od ova tri odredita: 1. Rovinj 2. Zadar 3. Osijek U uputi za vjebu ne treba ograniiti vrijeme, ne pourivati, dopustiti uenicima slobodu i dati im priliku da promisle, ali ih ne poticati na promiljanje (to ete uiniti kasnije), jer situacije u kojima mladi donose odluke sline su ovoj, odluka se najee donosi u trenutku. Kad su napravili izbore i formirali skupine, pozovite ih da argumentiraju svoje izbore potiui ih pitanjima: Temeljem kojih ste informacija izabrali odredite? Od koga ste dobili informacije? Jesu li informacije provjerene? Jeste li izabrali odredite zato to ga je izabrao i va najbolji prijatelj? Pitajte neodlune to im je nedostajalo da lake donesu odluku i to je prevagnulo? Pozovite uenike da uine tihu samoprocjenu: Donosite li i druge odluke na taj nain? to sam iz ovog nauio/la?

Zlatna ribica Podijeliti razred u tri skupine, svakoj skupini dati sliicu zlatne ribice i rei im da imaju priliku poeljeti da im ribica ostvari elju/san o maturalcu. Rei im da je vano elju izgovoriti tako da je i drugi u skupini uju.
167
(Ili moete pozvati uenike da u istim skupinama kau asocijacije na rije maturalac.) Rizici i izazovi Nakon zlatne ribice i/ili asocijacija podijelite uenicima papir A4 i pozovite ih da nabroje nepoeljna, neodgovorna rizina ponaanja i mogue loe ishode ponaanja na maturalcu. Dok piu ponaanja, neka uz razmiljanje o sebi i svojim ponaanjima tiho promiljaju o prijateljima iz razreda i pokuaju predvidjeti neka mogua njihova nepoeljna ponaanja na maturalcu. Predstavnici skupina izvjetavaju o rizicima, nepoeljnim ponaanjima i moguim ishodima. Kod javnog iznoenja nepoeljna ponaanja ne vezati uz ime osobe iz razreda. Vjeba: Nae snage Rei uenicima da razmisle o sebi, svojim snagama, pozitivnim osobinama, vjetinama i uvjerenjima. Neka od svojih snaga izaberu onu za koju vjeruju da moe biti od posebne koristi na maturalcu, napiu je na samoljepivi papiri, potpiu se i zalijepe je na zajedniki razredni plakat Nae snage. U nedostatku samoljepivog papiria pozovite ih da to naprave u malim skupinama, na papiru A4, pa onda zalijepite na zajedniki plakat. Proitajte ih! Vano je da svi uenici uju snage kojim kao razred raspolau. U ovoj je vjebi jako vano da i uitelj razrednik kae neku svoju snagu i pozove uenike da u bilo kojoj situaciji mogu raunati na njegovu pomo. Nakon toga razred podijelite u pet skupina i svakoj skupini dajte jednu od pet rizinih situacija, pa ih zamolite da ponude rjeenja
168
Rizine situacije Na maturalcu si. Imate slobodan izlazak u grad s dogovorom da uvijek budete u paru ili manjim skupinama, te da se svi trebate vratiti u hotel do 23 sata. Veini uenika nije se svidio disko u kojem ste ostali/le ti i prijateljica M., pa su otili u neke kafie i slastiarnice u blizini. Udaljeni/e ste od hotela u koji ste smjeteni oko 2 km. Ona je unato dogovoru s razrednicom da nema pijenja, popila neto alkohola. Nagovarate je da se vratite jer je ostalo tek desetak minuta do dogovorenog vremena. M. se ogluuje na tvoje molbe i dalje plee, poziva te da se prikljui drutvu koje je upoznala na plesnom podiju te veeri. Posljednjih pola sata neki stariji mladi neprestano se vrti oko nje, ona se samo smijei i neto mu apue. to e uiniti?
Imate slobodnu veer, ali ste se dogovorili da se svi vratite u hotel u 23 sata. Udaljeni ste od hotela u koji ste smjeteni oko 2 km. Vas tri prijatelja/ice, zaigrani/e, oputeni/e i veseli/e, tek ste deset minuta prije isteka vremena shvatili/e koliko je sati. Ve je kasno, gradskog prijevoza nema, proe tek poneki automobil... M. kae: Ma, stopirat emo! to e uiniti?
Na maturalcu si. Posljednja je veer u gradu u kojem ste proveli tri krasna dana. Lijepo ste se zabavljali cijelu veer, a onda je poela prepirka s domaima oko nogometa. Prvo je krenulo s opakim pogledima onda sluajnim naguravanjem na plesnom podiju, pa prijetnjama... vai i nai. Rijei koje su govorili domai jako su te vrijeale. Neki od prijatelja poeli su se dogovarati to napraviti, da li i kako uzvratiti udarac? to e uiniti?
169
Posljednji dan maturalca, nakon diska, a u dogovoru s uiteljima, mogli ste ostati u sobama budni do kasno, ali voditi brigu da ne ometate goste hotela. Zajedniki je dogovor da nema pijenja i da time neete pokvariti maturalac. M. na alost nije potovao dogovor. Pozvali su te u njegovu sobu kad se ve dobrano napio. Radio je kojekakve gluposti, na koje su se pojedinci smijali. Teko je govorio, a onda je poeo povraati. Neki su s gaenjem napustili sobu. to e uiniti?
Na maturalcu ste u jednom lijepom primorskom (ili kontinentalnom) gradiu. Tijekom ta dva-tri dana ve ste se upoznali i poeli druiti s manjom skupinom simpatinih djevojaka i djeaka iz mjesta. Posljednju, oprotajnu veer, bili ste meusobno puno otvoreniji i slobodniji. Neki su meu vama sa aljenjem zbog rastanka ve izmijenjali adrese i telefone. I kad se ve bliio kraj veeri, jedan meu njima ponudio je da se, kako je rekao, oprostite lulom mira. Niste znali na to misli dok nije izvadio cigaretu. Bila je to trava. to e uiniti?
Uenici proitaju situaciju i mogua rjeenja. Treba dopustiti i drugim skupinama da ponude svoja rjeenja, ali je jako vano da uitelj kae kako bi on to rijeio te jo jedanput podsjeti uenike da je tu za njih i uvijek uz njih i da mu se mogu javiti za savjet i pomo.

Na kraju, pozivajui se na vjebu Nae snage, uitelj pita uenike: Koje ste svoje snage koristili traei rjeenje?
170
ivotne vjetine promocija odgovornog ponaanja

Tema: Prevencija ovisnosti kritiko razmiljanje o vlastitom ponaanju i posljedicama vlastitog ponaanja Opi cilj sata razrednika: Razvijati kritiko razmiljanje o vlastitom ponaanju Ishodi uenja: Reagirati na rizina ponaanja vrnjaka Potraiti pomo Povezati pojmove, vjetine i rizina ponaanja s rjeavanjem problema i donoenjem odluka Vrijeme trajanja: 1 kolski sat Dob: za uenike u dobi 1213 godina
Potreban materijal
priprema radionice

Uvodna aktivnost Predstavljanje i upoznavanje sudionika radionice planirano vrijeme 10 min
Cilj (za voditelja): Uvoenje u grupni rad, igra pridonosi dinaminosti radionice i potie uenike na aktivnosti kritikog razmiljanja Uputa: Skupina sjedi u krugu. Voditelj se predstavlja sudionicima govorei neto o sebi, potom svoje ime i jednu pozitivnu i jednu negativnu osobinu. Na isti nain sudionici nastavljaju s upoznavanjem.
171
Rasprava i uvod u temu: Zato je vano poznavati sebe? Zato je teko osvijestiti svoje pozitivne i negativne strane?

Rasprava Pitajte uenike zato u raznim situacijama reagiraju nasilno i agresivno? Uenici navode razloge iz vlastitog iskustva ili iz odnosa s vrnjacima i iz razredne okoline. Voditelj navodi na razmiljanje i potie raspravu pitanjima: Jeste li u situacijama u kojima niste znali reagirati znali potraiti pomo? Vrijeate li takvim ponaanjem sebe i druge? Smatrate li da je takvo ponaanje drutveno prihvaeno? Rad u skupinama: Nakon navoenja razloga zamolite uenike da se podijele u 3 skupine. Svaka skupina dobije listi sa zapoetom reenicom: Ja sam.... i ponuenim tvrdnjama: INTELIGENTAN, DRUTVEN, BESPOMOAN, SIGURAN U SEBE, NETOLERANTAN, PROBLEMATIAN, NEODLUAN, BEZVRIJEDAN, UMILJEN, NEUSPJEAN, SMIREN, ZADOVOLJAN, MRZOVOLJAN, NEPOVJERLJIV, BEZ KONTROLE, SIMPATIAN, NESIGURAN, BORBEN, SAMOINICIJATIVAN, AMBICIOZAN, KRETIVAN, TOLERANTAN, LJUBAZAN, SUZDRAN, OSJEAJAN. Prva skupina pronalazi tvrdnje za koje smatra da pripadaju toj skupini, druga skupina pronalazi one koje ne pripadaju skupini, a trea one koje ele biti. Voditelj ispisuje tvrdnje u tablicu na ploi:
JESAM
NISAM
ELIM BITI
172
Rasprava: U raspravi polazimo od tvrdnje to NISAM i nastojimo pronai rjeenja koja utjeu na promjenu ovih tvrdnji. Raspravljamo zato neto nismo ili zato neto elimo biti. Promiljamo tko na to moe utjecati i zato?
Zavrna aktivnost Igra: Nagovori me! planirano vrijeme 10 min

Voditelj bira dvoje uenika dok ostali promatraju. Jedan uenik pasivno sjedi na stolcu, dok je zadatak drugog uenika nagovoriti ga da ustane i tako izgubi mjesto. Uenik koji nagovara neprestano daje razliite ponude, ideje, savjete i situacije da bi ohrabrio uenika da se ustane. im uenik ustane, znai da se dao nagovoriti i igra je zavrena.
173
Asertivnost
Tema: Prevencija ovisnosti asertivnost kao vjetina komunikacije kojom izraavamo svoje miljenje, zauzimamo se za svoja prava, a da pritom ne ugroavamo tua Opi cilj sata razrednika: Definirati i raspraviti razliku izmeu asertivnosti, agresivnosti i pasivnosti Ishodi uenja: Usvojiti verbalne vjetine asertivnosti: kako rei NE iznijeti zahtjev braniti vlastita prava ili izraziti vlastite osjeaje Usvojiti neverbalne vjetine asertivnosti govoriti snanim, sigurnim tonom gledati osobu izravno u oi uspravan, vrst stav tijela Vrijeme trajanja: 1 kolski sat Dob: za uenike 1314 godina
Potreban materijal
Papir formata A3; flomasteri u boji; uvodna pria; listii s opisom ivotnih situacija za rjeavanje

Uvodna aktivnost Pria: R. Bach, Bijeg od sigurnosti planirano vrijeme 10 min
Cilj uvodne aktivnosti (za voditelja): Uvoenje u temu asertivnosti kroz priu u kojoj e uoiti odreeni nain reagiranja u suoavanju sa situacijom
174
Uputa: Skupina sjedi u krugu. Voditelj poinje itati odlomak prie u kojoj dva adolescenta nagovaraju prijatelja da piju alkohol. Voditelj/ica nije proitala priu do kraja. Zamoliti uenike da oni kau zavretak, tj. komunikacijski stil nagovaranog djeaka. Rasprava i uvod u temu: Zato su Mike i Jack u ovoj prii odluili posegnuti za alkoholom? S im se muio Dick? Kako je postupio, je li iznio svoj stav prema pijenju piva? Kako je to izrekao? Nalazite li se u situacijama u kojima vam se teko iskreno i otvoreno izraziti, tj. izboriti za vlastito pravo na izbor koje netko ugroava?

Uvodna rasprava: Ljudi mogu reagirati na situacije na etiri razliita naina (voditelj/ica na papiru A3 crta dijagram uz objanjenje: gore uvaavam sebe dolje ne uvaavam sebe; lijevo ne uvaavam druge, desno uvaavam druge) Kad ne uvaavam sebe, a uvaavam druge, ponaam se PASIVNO (neasertivno) = izbjegavanje suprotstavljanja, ignoriranje situacije ili poputanje. Drugi nain suoavanja jest kad jako uvaavam sebe i nije mi stalo do drugoga AGRESIVNO. To ukljuuje napadanje druge osobe, preburno reagiranje, vrijeanje i gubitak kontakta s tom osobom. Najprikladniji nain reagiranja jest kad uvaavam sebe, a pritom uvaavam i drugog to znai biti ASERTIVAN. To znai zaloiti se za vlastita prava, izraziti se na iskren i otvoren nain. Asertivnost znai odravanje ravnotee izmeu vlastitih prava, osjeaja, a da pritom ne ugroavamo tua. Voditelj/ica proita uenicima jednu vrlo estu situaciju: Imate prijatelja koji od vas stalno trai neke usluge te vam to ve poinje ii na ivce. Nakon to od vas ponovno trai da mu posudite 50 kn (koje nikad ne vrati), vi ete mu rei:
175
a) Pa dobro, zar ti nema nekog drugog, stalno mene pita i nikad ne vrati, kako te nije sram?! b) Dobro c) Volim ti ponekad pomoi, ali sada sam ja u besparici i ne mogu ti posuditi.
UVAAVAM SEBE
AGRESIVNO TUE
AGRESIVNO
VANA SU MI MOJA PRAVA, OSJEAJI, A UVAAVAM
NE UVAAVAM DRUGE
UVAAVAM DRUGE
PASIVNO
NE UVAAVAM SEBE
Asertivnost je osobina koja se ne stjee samim roenjem vjeba se tijekom ivota!!!
176
KAKO BITI ASERTIVNIJI Koraci kako rei NE (Verbalne i neverbalne poruke) Izrazi svoje stajalite jasnim i sigurnim glasom Iznesi svoj razlog za svoje stajalite gledajui osobu izravno u oi s odreene udaljenosti Pokai razumijevanje prema drugoj osobi Rad u skupinama: Nakon navoenja naina suoavanja zamolite uenike da u malim skupinama od 4 do 5 uenika razmisle i napiu kako bi se suoavali u situacijama koje su im navedene na listiima. Voditelj/ica podijeli kartice sa situacijama, svakoj skupini jednu karticu situacije. Svaka skupina izvjetava, voditelj u tablicu na ploi pie odgovore uenika.
komunikacijski stil
emocije
ponaanje Verbalno i fiziki napada sugovornika, ne priznaje svoje pogreke. Veinom uti. esto ispriavanje. Smijei se i stalno kima glavom. Govori tiho, ne podie glas.
misli
AGRESIVAN
Eksplozivan bijes
Misli da mora napadati.
PASIVAN
Potisnuta ljutnja
Osjeaj manje vrijednosti, preispituje vlastite vrijednosti, osobine i postupke. Misli o samopotovanju i uvaavanju drugih.
ASERTIVAN
Adekvatne emocije koje kontrolira mislima i ponaanjem.
Trai kontakte s drugima, ali potuje tui prostor.
177
Rasprava: to moemo zakljuiti iz ovog razgovora? Koji je komunikacijski stil najbolji za nas i za drugoga, ali ponekad i tei?

O emu smo danas razgovarali? Koji ste novi komunikacijski stil nauili danas? Jeste li saznali neto novo? to? Zapamtite: Mnogo se prednosti vee za asertivnost vea vjerojatnost da e asertivna osoba dobiti to eli te osobno zadovoljstvo, vee samopotovanje, smanjenje anksioznosti nastale meuljudskim sukobima, smanjivanje rizika da emo biti iskoriteni. Kako bi ovo to ste danas nauili i uli moglo utjecati na vae reagiranje i va ivot? Kartice sa situacijama Prijatelji iz razreda na tulumu su Ani ponudili sok u koji su ulili estoko pie. ele se malo naaliti s njom jer znaju da nikada ne pije alkohol. Kako biste vi reagirali da ste na Aninu mjestu?
Na Igorovu roendanu bila je otkaena atmosfera. Pila su se i alkoholna pia, a i puilo se. Prijatelj Zoranu ponudi aicu i cigarete te mu kae da prije ili kasnije ovo mora probati. Zoran zna kako alkohol i cigareta tetno djeluju na organizam u razvoju. Da ste na Zoranovu mjestu, kako biste reagirali?
178
Tvoj prijatelj eli od tebe prepisati zadau iz engleskog i matematike, koju nije stigao napisati jer je bio na rok-koncertu. to e uiniti?
Prijatelji te nagovaraju da odete u kladionicu, da ti se nita loe nee dogoditi, a da moete zaraditi novac. Zna koje su opasnosti i zamke u koje moe upasti. to e uiniti?
Stoji u redu za karte za nogometnu utakmicu kad doe jedan uminkani lik i stane do blagajne ne gledajui na sve vas koji ekate u redu. Hoe li reagirati i kako?
Richard Bach, Bijeg od sigurnosti (17 poglavlje) U doba adolescencije sve vrijednosti ponovno prolaze ispit. Znam to emo, rekao je Mike. Bilo je ljeto, oko podneva, u njegovoj kui, otac mu je radio, majka je bila u kupovini. Mike, Jack i ja, sva trojica smo se dosaivali. U povjerenju, onako besposlen, razmiljao sam da ne bi bio kraj svijeta ako bi kola poela neto ranije, prije nego se ubijem od dosade. to emo raditi?, pitao sam. Moemo popiti neto! Najednom sam postao nervozan. Nije mislio na limunadu. Popiti to? Popiti pivo. to kae, rekao je Jack. Ima pivo. Tone piva. Idemo uzeti! Bio sam gurnut u pravcu kojim nisam htio ii... Greda koja je predstavljala ravnoteu u mom ivotu, opasno se naginjala. Nisam siguran da je to pametno rekao sam. Tvoj tata e otkriti kad doe kui i vidi da nema piva. Ma daj, rekao je Mike.
179
Ima i previe, imaju drutvo veeras. Nee ni primijetiti da nedostaje nekoliko boca. Mike je nestao u kuhinji i kad se vratio u jednoj je ruci drao tri boce, u drugoj tri ae i otvara za boce u zubima. Stavio je ae na niski stoli za kavu. Ovo je ludo, mislio sam. Nisam dovoljno star da bih pio! Hoe li te ubiti kad otkrije? pitao sam ili ete samo obogaljiti? Nee otkriti rekao je prijatelj. To trebamo napraviti prije ili poslije. Kakva je razlika ako to uinimo prije? Slae se, Jack? Naravno. Slae se, Jack? Slaem. Slae se, Dicki? Ne znam, valjda. Natoimo za dva mukarca i jedno dijete. Daj prestani rekao sam. Tko zna, mislio sam, ovo bi trebalo biti neto fino. Hladno, u vruem danu. Svi mukarci piju pivo, osim mog tate. Jedna aa sigurno nije dovoljna da me napije, i ako je tako dobra kako priaju kakve ima veze to sam nekoliko godina premlad? elina ravnotea u meni tako se divlje nagnula da sam jedva ostao na nogama. Pojma nisam imao to bi se dogodilo ako padnem i nije me zanimalo. Mike je uz fukanje otvorio boce, natoio pjenuavu utu tekuinu u nae staklene krigle. Na zdravlje, deki. Za nas! Pili smo. Pola gutljaja i grlo mi se stisnulo. Hladno, da. Fino? Odvratno! Ovo nije bilo u redu. Ja sam jo uvijek premlad da bih pio pivo. Fuj! rekao sam. Ovo bi trebalo biti dobro. Samo naprijed! rekao je Mike, drei visoko au u ruci. Da! rekao je Jack. Mogao bih se naviknuti na ovo. Prestanite rekao sam, vi niste normalni. Ovo ima okus kemikalije. Sviat e ti se kad popije vie-kae Dicku Mike. Zar moram to napraviti, bez obzira to to za mene nije u redu. Je li ovo odrastanje kad mora raditi ono to i drugi rade? Nita mi se tu ne svia. Kako u van iz ovoga? Neka uenici zavre priu.
180

Vanost samopotovanja, asertivnosti i osobnog integriteta za odgovorno odluivanje, I. Vanost samopotovanja, asertivnosti i osobnog integriteta za odgovorno odluivanje, II. Komunikacija o spolnosti
Vanost samopotovanja, asertivnosti i osobnog integriteta za odgovorno odluivanje, I.

Tema: Vanost samopotovanja, asertivnosti i osobnog integriteta za odgovorno odluivanje I. Opi cilj sata: Osvijestiti znanja o sebi i vlastitoj vrijednosti (samopotovanju) Ishodi uenja: Prepoznati koje znanje o sebi uenici imaju Procijeniti vlastito samopotovanje Prepoznati razliku izmeu visokog i niskog samopotovanja Prepoznati i razmijeniti s drugima svoje pozitivne osobine Prepoznati i razmijeniti s drugima pozitivne osobine drugih
Potreban materijal
radni list za uitelje (broj 1) svaki uenik treba imati papir (biljenicu) i olovku ili kemijsku za pisanje kolska ploa, kreda ili PPT-prezentacija

INFORMACIJE ZA UITELJE* (oznaka * u daljnjem tekstu oznaava informacije za uitelje): Samopotovanje je dio naeg pojma o sebi (predodba ili slika o sebi), a odnosi se na to to mi mislimo o sebi i svojim sposobnostima. Samopotovanje je odgovor na pitanje Kakav/a sam ja? . To je svijest o vlastitoj vrijednosti. Da bismo mogli odgovoriti na to pitanje, potrebno je imati neko znanje o sebi (svijest o sebi ), odnosno odgovor na pitanje Tko sam ja? . Odgovori na pitanje Tko sam ja, kao i na pitanja Kamo idem? i to elim biti? u osnovi je formiranja vlastitog
182
identiteta mladih, a to je jedan od glavnih razvojnih zadataka u adolescenciji. Formiranje vlastitog identiteta omoguava da se od ovisnosti o roditeljima razvijemo u osobe koje se mogu osloniti na vlastite snage, samostalno ivjeti i samostalno donositi svoje odluke i izbore. Odgovor na pitanje Tko sam ja? ukljuuje unutarnje i vanjske osobine. Svatko se moe opisati u terminima spola, dobi, izgleda, zanimanja, osobina linosti, socioekonomskog statusa, stavova, osobnih uvjerenja, odnosa prema drugima, odnosa drugih prema nama itd. Znanje o sebi odrastanjem se proiruje jer upoznajemo nova podruja, susreemo nove ljude i uspostavljamo nove odnose sa sve vie ljudi. Istodobno mi dobivamo povratne informacije (pohvale i kritike) od drugih u vezi s tim naim osobinama. Mi se takoer usporeujemo s drugima, postavljamo neke svoje ciljeve i oekivanja prema sebi i procjenjujemo jesmo li ih ostvarili. Sve to utjee na nae miljenje o vlastitoj vrijednosti (pozitivan ili negativan stav prema sebi) i osjeaje koji prate na stav o tome kakvi smo (volimo li ili ne volimo sebe, sviamo li se sebi ili ne). Koliko smo sebi vrijedni i koliko sebe volimo i potujemo odreuje kakvo je nae samopotovanje. Ukoliko o sebi mislimo i osjeamo dobro, onda se moe rei da imamo visoko samopotovanje. Suprotno tomu, ukoliko o sebi mislimo i osjeamo loe, moe se rei da imamo nisko samopotovanje. Poznato je da visoko samopotovanje pridonosi naem mentalnom zdravlju i naoj sposobnosti da se prilagodimo razliitim zahtjevima koji se pred nas postavljaju. Kada imamo visoko samopotovanje, onda se u svojoj koi osjeamo ugodno, zadovoljno, bolje rjeavamo probleme sa sobom i s drugima. Imati svijest o vlastitoj vrijednosti (visoko samopotovanje) znai sebe tono procijeniti, biti svjestan svojih jakih i slabih strana. Takve su osobe u stanju vidjeti sebe takvima kakve jesu, postavljaju realistine ciljeve, ciljeve koji su u skladu s vlastitim sposobnostima i potrebama. Oni vole i potuju sebe takve kakvi jesu. Njihovo temeljno uvjerenje jest da su vrijedni ljubavi i panje. Upravo zato to uz svoje dobre osobine vide i svoje mane, oni su spremni mijenjati se. Imati visoko samopotovanje nikako ne znai biti umiljen, uobraen, biti osoba koja sebe precjenjuje i vjeruje da je savrena. Takve osobe u odnosima s drugima ee jasno, izravno i iskreno izraavaju svoje osjeaje, potrebe i svoja prava, uvaavajui osjeaje, potrebe i prava drugih. Ovakvo ponaanje u odnosu s drugima naziva se asertivnost. Asertivnim ponaanjem iskazujemo svoju slobodu izbora i prihvaanje odgovornosti za svoje ponaanje. To znai da sami biramo svoje ponaanje, ali i prihvaamo sve posljedice do kojih to ponaanje moe dovesti. Posebno adolescenti trae velik prostor slobode, ali jo ne znaju da sloboda ima i drugu stranu, a to je odgovornost.
183
Asertivnim ponaanjem ne dobivamo uvijek ono to elimo, ali uvijek iskreno izrazimo svoje misli, osjeaje i elje na nain koji nee ugroziti osjeaje, potrebe i prava drugih. Ovakvo ponaanje ukljuuje potovanje sebe i drugih i omoguava zatitu osobnog integriteta i integriteta drugih. (Rije integritet skupni je pojam za tjelesno i psiholoko postojanje: individualnost, granice, nepovredivost, karakter, ja, identitet itd.; Juul, 2006, str. 53) Za razliku od toga osoba koja ima nisko samopotovanje, ne potuje sebe, ima nejasnu i nerealistinu sliku o sebi. Uglavnom kod sebe uoava svoje mane, ne vidi svoje kvalitete i esto postavlja nerealistine ciljeve (ili previsoke ili preniske). Takve osobe ne vjeruju da su vrijedne ljubavi i panje. Budui da nisu zadovoljni sobom, u svojoj se koi osjeaju loe, nesigurno, a u odnosima zanemaruju svoje osjeaje, potrebe i svoja prava. Zbog toga se u odnosima s drugima ponaaju pasivno (neasertivno). Teko im je traiti ono to ele. Posebno im je nelagodno traiti od drugih da promijene ponaanje koje im smeta. Oni uglavnom ute i trpe kako bi izbjegli bilo kakav konflikt. Boje se da e iskazivanjem svojih potreba povrijediti druge i da e drugi zato imati loe miljenje o njima. Takvo ponaanje pridonosi tomu da njihovo samopotovanje jo vie pada. Dogaa se da zbog dugotrajnog zanemarivanja svojih osjeaja, potreba i prava te nagomilane ljutnje ponekad reagiraju agresivno. Osobe niskog samopotovanja, koje nastoje prikriti svoje nisko samopotovanje, mogu se takoer (svjesno ili nesvjesno) ponaati agresivno. Za razliku od asertivnog ponaanja agresivno ponaanje ukljuuje izraavanje vlastitih osjeaja, potreba i prava tako da se ugroavaju prava i potrebe drugih. Osoba moe imati nisko samopotovanje, a da je drugi tako ne procjenjuju, nego imaju dobro miljenje o njoj. To je zato jer je samopotovanje naa osobna procjena sebe koja ne mora biti u skladu s procjenama drugih. esto se dogaa da mladi ljudi s kojima radimo i o kojima imamo izuzetno dobro miljenje tako ne vide sebe. Mnoga istraivanja pokazuju da u dobi od jedanaeste/dvanaeste godine samopotovanje opada i poveava se tek u srednjokolskoj dobi (Vasta i sur., 1998). Jedno od objanjenja pada samopotovanja u ovoj dobi jest zaokupljenost miljenjem drugih. Kako vidimo i doivljavamo sebe ovisi i o tome kako nas vide drugi (tzv. zrcalni pojam o sebi). Poznato je da su adolescentima izuzetno vana miljenja njihovih vrnjaka. Vano im je jesu li drugima lijepi, zgodni, pametni, zanimljivi, posebni i sl. To je vrijeme kad procjene vrnjaka imaju veu snagu nego procjene odraslih, premda su procjene odraslih i dalje vane za razvoj njihova samopotovanja. Jedna je od vanih preokupacija adolescenata to e drugi misliti o meni?, posebno vrnjaci. To je posebno izraeno u periodu rane adolescencije. Strepnja i nesigurnost koi mnoge mlade ljude da se pokau onakvima kakvi jesu, to osjeaju i to ele.
184
Upravo je zato vano stvarati prilike mladima (a i djeci) gdje e im njihovi vrnjaci pomoi da uoe i svoje dobre strane. Naravno, to pretpostavlja stvarati im prilike u kojima e moi pokazati svoja znanja, sposobnosti, osobine, stavove, vrijednosti i vjetine. Vano je stvarati to vie prilika gdje e meusobno suraivati na nain da izraavaju svoje osjeaje, potrebe i prava uvaavajui osjeaje, potrebe i prava drugih. Ovakvo ponaanje naziva se asertivno ponaanje i jedna je od vanih socijalnih vjetina. Takvo ponaanje pridonosi njihovu samopotovanju i poboljanju odnosa s drugima. Odrasli trebaju poticati mlade da osvijeste svoje znanje o sebi, da uoe svoje vrijednosti, da im pomognu postaviti realistine ciljeve, da ih hrabre da se usporeuju sami sa sobom, a ne s drugima. Vano je nagraivati napredak koji ine u svom razvoju kao cjelovite i zrele osobe (zadovoljne sa sobom, u dobrim odnosima s drugima, moralne i odgovorne), a ne samo napredak u uenju. Prije svega vano je da odrasli svojim ponaanjem pokazuju da ih vide i da je svatko od njih vrijedan i vaan ba takav kakav je i da zasluuju ljubav, panju i brigu, bez obzira na uspjehe i neuspjehe. Jer, kako Jesper Juul kae (Juul, 1996, str. 105): Ako svoju ljubav prema naoj djeci iskazujemo preko pohvala i pokuda, postoji opasnost od njihovih trajnih posljedica po razvoj djetetove osobnosti. Tako stvaramo ovisnu, izvana upravljanu osobnost. Drugim rijeima, ljude koji imaju nizak stupanj samosvijesti i pomanjkanje unutarnjeg osjeaja vrednovanja po kojem e se rukovoditi, pa koji stoga uzaludno ulau ogromnu snagu i ivotnost u trajne pokuaje da budu kao netko drugi ili da se ponaaju poput drugih, kako to njihovo okruenje oekuje, odnosno eli; ljude koji postaju egocentrini u stalnoj potrazi za priznanjem.
Uvodna aktivnost 15 min Tko sam ja?

1. Uitelj/uiteljica proita citat iz knjige Alica u zemlji udesa (radni list za uitelje broj 1 /prilog 1/) 2. Pisanje za sebe: Tko sam ja? (* Uputa koju uitelj daje uenicima: Sada ete tijekom nekoliko minuta pisati sve to vam pada na pamet kao odgovor na pitanje Tko sam ja?. Ovo neete nikome itati i ne morate nikome pokazivati. Ne optereujte se pravopisom i gramatikom jer ovo to sada piete, piete samo za sebe. Ne procjenjujte svoje misli, samo piite ono to vam dolazi. Pustite samo da vam misli skliznu na papir. Ako na trenutak nema misli, piite nema misli Mogue je da se opet pojave, pa ih vi opet pustite da skliznu na papir. A ako se i ne pojave, to je isto u redu. Da bi se misli javile i da biste ih mogli zapisati, vano je da u razredu bude tiina. Oni koji budu ranije gotovi, neka u tiini priekaju ostale. /piu oko 5 min/)
185
3. Recite uenicima da odgovore u sebi, u mislima, na pitanje: Koliko volite osobu koju ste opisali? (nimalo tako/tako volim je) i neka zapiu: to kod sebe vole, a to kod sebe ne vole.
Sredinja aktivnost 20 min Samopotovanje

1. Voena rasprava: Jeste li do sada sebi postavljali ovo pitanje? Kako vam je bilo pisati o sebi? Jeste li se osjeali kao Alica (kako je opisano u citatu) ili drugaije? Kako se, po vaem miljenju, Alica uope osjeala? Zato se pita je li ona jedno od druge djece (Mabel ili Ada)? to to znai? to ste otkrili? to vam je bilo lako? to vam je bilo teko? Jeste li zadovoljni koliko ste sada o sebi napisali? O emu ste pisali? O kojim osobinama? to je to to ste napisali? (* Veina opisuje koliko ima godina, razred, kolu, s kim ive, s kim se drue, kako izgledaju, i ovo im ide lako, potekoe nastaju kada trebaju opisivati svoje osobine, znanja, sposobnosti...; To je dio slike koju imamo o sebi, znanje o nama samima, ta slika moe biti jasna, maglovita ili nejasna, ali je svi imamo; Nije nimalo jednostavno odgovoriti na ovo pitanje, ba kako je ALICA U ZEMLJI UDESA opisala, odgovore na ovo pitanje dopunjavamo i mijenjamo cijeli ivot, i koliko god se trudimo dobiti jasan odgovor, to i kod odraslih ostaje zagonetno.) to vam se ini, jeste li sve o sebi napisali? Zato niste? to mislite je li to nekome uope uspjelo? (* To to su napisali samo je jedan mali komadi znanja o sebi, slike o sebi, ba kao to je Zemlja jedna mala tokica u SVEMIRU, uvijek ima dio koji se niti ne moe opisati.) Zato je dobro ponekad sebi postaviti ova pitanja? Jeste li neto otkrili? Je li vam neto jasnije? to? emu to slui? Zato je vano znati tko si/kakav si? to to tko si/kakav si ukljuuje? Ukljuuje li to informacije o tome to znamo? to volimo ili ne volimo? to moemo, a to ne moemo? to elimo, a to ne elimo? Je li to vano za npr. za ono ime se bavimo? Kako i zato? Jesu li te informacije vane npr. u meuljudskim odnosima? Kako i zato? (* Jasnije nam je tko smo, pa jasnije moemo komunicirati s drugima, jasnije postavljati neke ciljeve i lake donositi neke odluke.)
186
J este li zadovoljni koliko volite sebe? Je li popis onog to volite i to ne volite kod sebe podjednak? ega ima vie? Zato? (* Dobro je da uenici uoe da veina ima sline odgovore /najee daju negativan odgovor/, navode vie karakteristika koje kod sebe ne vole; rei da je to esto, pogotovo u njihovim godinama; objasniti im to sve utjee da se osjeaju nesigurni: puno promjena tjelesnih (pubertet), emocionalnih, izraena potreba da se svide drugima i sl.) Kada netko voli i potuje sebe, kako oni to nazivaju? (* Obino nazivaju to samopouzdanje, siguran u sebe; rijetko umiljen objasniti razliku umiljen/samopotovanje.) K ako se to vidi da netko voli sebe? Uoava li takva osoba kod sebe uglavnom dobre ili uglavnom loe osobine? Zato je samopotovanje vano? Kako se takve osobe ponaaju? Ako volimo i potujemo sebe, kako se osjeamo u svojoj koi? Kako rjeavamo probleme sa sobom? Kako s drugima? (* Ukoliko uenici ne odgovore na ova pitanja, ili odgovore samo na neka, ili procijenite da nemate dovoljno vremena za razgovor o svim pitanjima, opiite im znaajke visokog/niskog samopotovanja objanjeno u uvodnim informacijama za uitelje.)
Zavrna aktivnost 10 min Svia mi se...

1. Uenici u svojim odgovorima na pitanje Tko sam ja? iz uvodne aktivnosti podcrtaju jednu svoju osobinu koja im se svia (ili podcrtaju jednu osobinu iz tree uvodne aktivnosti). 2. Svom paru kau svoju osobinu koja im se svia. Kau i jednu osobinu koja im se svia kod njihova para (* recite im da budu iskreni i da navedu konkretnu osobinu). 3. Pitajte uenike: Kako ste se osjeali kada ste svom paru rekli svoju osobinu koja vam se kod vas svia? A kako kada je va par vama rekao to mu se kod vas svia? Moemo li uoavanjem svojih dobrih osobina pridonijeti svom samopotovanju? Moemo li primanjem pozitivnih informacija o sebi pridonijeti svom samopotovanju? Moemo li ukazivanjem drugima na njihove dobre osobine pridonijeti njihovu samopotovanju?
187
(* Poeljno je, ukoliko se otvori mogunost za blok-sat, da nakon zavrne aktivnosti uslijedi aktivnost u kojoj e svaki uenik za svakog uenika napisati jednu osobinu koja mu se kod njega/nje svia.)
Literatura
Temeljna: 1. Juul, J. (1996): Vae kompetentno dijete, Zagreb, Educa 2. Lackovi Grgin, K. (1994): Samopoimanje mladih, Jastrebarsko, Naklada Slap 3. Miljkovi, D., Rijavec, M. (1997) : Razgovor sa zrcalom: psihologija samopouzdanja, Zagreb, IEP 4. Miljkovi, D; Rijavec, M. (2002): Bolje biti vjetar nego list: psihologija djejeg samopouzdanja, Zagreb, IEP 5. Seligman, M.E.P. (2005): Optimistino dijete, Zagreb, IEP 6. ivkovi, . (2006): Samopotovanje djece i mladih, akovo, Tempo Dodatna: 1. Temle, C., Steele, J. L. i Meredith, K. S. (2001): Radionica za pisanje: od samoizraavanja do izraavanja stajalita, Zagreb, Forum za slobodu odgoja 2. Vasta, R., Haith, M. M. i Miller, S. A. (1998): Djeja psihologija, Jastrebarsko, Naklada Slap 3. Vizek Vidovi, V. i sur. (2003): Psihologija obrazovanja, Zagreb, IEP Vern
188
Prilozi:
1. Radni list za uitelje broj 1 Prilog 1 RADNI LIST ZA UITELJE BROJ 1 Citat za prvu uvodnu aktivnost (Lewis Carrol: Alica u zemlji udesa): Boe moj, Boe! Kako je danas sve udno! A jo juer su stvari tekle kao obino! Da se moda nisam nou ja promijenila? ekaj da promislim: jesam li bila ista kad sam se jutros ustala? Ako pravo razmislim, malo se sjeam da mi je bilo nekako drugaije. Ali ako nisam ista, sljedee je pitanje: Tko sam, zaboga, onda?Eto to ti je zagonetka! I stala je redom razmiljati o poznatoj djeci, njezinih godina, da vidi nije li se moda pretvorila u koje od njih. Sigurno nisam Ada rekla je njezina kosa ima jako duge kovrice, a moja uope nije kovrava; isto tako znam da ne mogu biti Mabel jer ja znam svata a ona, pih!, malo pa nita. Osim toga, ona je ona, a ja sam ja, a jao, Boe, kako je to zagonetno!
189
Vanost samopotovanja, asertivnosti i osobnog integriteta za odgovorno odluivanje, II.

Tema: Vanost samopotovanja, asertivnosti i osobnog integriteta za odgovorno odluivanje II. Opi cilj sata: Razumjeti asertivno ponaanje i znati ga primijeniti Ishodi uenja: O bjasniti asertivno ponaanje P repoznati i objasniti razliku izmeu asertivnog, pasivnog i agresivnog ponaanja P rimijeniti asertivnu poruku P repoznati i objasniti ulogu samopotovanja u razliitim vrstama ponaanja u odnosu s drugima (asertivno, pasivno i agresivno) Vrijeme trajanja: 1 kolski sat
Potreban materijal
adni list za uenike broj 1 za svaki par uenika r radni list za uenike broj 2 po jedan za svakog uenika radni list za uenike broj 3 po jedan za svakog uenika radni list za uitelje broj 1 svaki uenik treba imati papir (biljenicu) i olovku ili kemijsku za pisanje kolska ploa, kreda ili PPT-prezentacija

INFORMACIJE ZA UITELJE* * Uvodne informacije navedene su u uvodnim informacijama za uitelje u prethodnoj nastavnoj jedinici/radionici, oznaka * u daljnjem tekstu oznaava informacije za uitelje
190
Uvodne aktivnosti 10 min Osobno iskustvo

1. Uenici se prisjete situacije iz nekog njihovog odnosa (npr. prijatelji, roditelji, deko/cura) u kojoj se nisu osjeali dobro jer nisu izrazili svoje miljenje, osjeaje ili elje i to zapiu. 2. Uenici porazgovaraju (u paru/ili manjim skupinama do 5 lanova) o onom to su zapisali.
Sredinje aktivnosti 20 min Samopotovanje i asertivnost

1. Uenici u paru ispune radni list za uenike broj 1 (prilog 1). Traite dobrovoljce da proitaju svoje odgovore. 2. Analiza odgovora iz radnog lista za uenike broj 1 (prilog 1): to mogu zakljuiti iz svojih odgovora? Kako se ponaa osoba s visokim samopotovanjem? (Vano je da uenici, uz pomo uitelja, prepoznaju da takva osoba izraava svoje misli i osjeaje u vezi s ponaanjem koje joj se ne svia; kae to joj se zbog toga dogaa, navodi to eli da se promijeni = brine se o svojim pravima i potuje prava drugih = asertivno ponaanje; ne znai da uvijek ovakvim ponaanjem dobijemo to elimo, ali uvijek iskreno izrazimo svoje misli, osjeaje i elje na nain koji nee ugroziti osjeaje i potrebe drugih, titimo osobni integritet i integritet druge osobe) Kako se ponaa osoba s niskim samopotovanjem? (Vano je da uenici, uz pomo uitelja, prepoznaju da takva osoba izraava svoje misli i osjeaje, brine se o svojim pravima, ali ne potuje prava drugih = agresivno ponaanje ili brine se o pravima drugih, ali ne brine se o svojim osjeajima i pravima = pasivno ponaanje/neasertivno) 3. to iz ovih primjera mogu zakljuiti? Izraavamo li svoje miljenje, osjeaje i potrebe lake ako imamo visoko ili ako imamo nisko samopotovanje? Zato je izraavanje vlastitog miljenja, osjeaja i potreba vano? Traimo li lake od drugih da uvae nae potrebe i elje ako imamo visoko ili ako imamo nie samopotovanje? Imamo li pravo traiti da drugi uvaavaju nae misli, osjeaje i elje? Zato je zahtijevanje uvaavanja naih potreba i elja vano? * Uvaavamo li mi tada tue potrebe i elje? Imamo li potrebu napadati/vrijeati druge?
191
(* Vano je naglasiti da asertivnim ponaanjem iskazujemo svoju slobodu izbora i prihvaanje odgovornosti za svoje ponaanje, a to znai da sami biramo svoje ponaanje, ali i prihvaamo sve posljedice do kojih to ponaanje moe dovesti. Adolescenti trae velik prostor slobode, ali jo ne znaju da sloboda ima i drugu stranu, a to je odgovornost!! ) 4. Kratko predavanje: etiri koraka od kojih se sastoji ASERTIVNA PORUKA (* vidi radni list za uitelje broj 1 (prilog 2) ovo napisati na plou, ili PPTprezentacija, ili kopija svakom ueniku)
Zavrne aktivnosti 15 min Primjena asertivne poruke

1. Uenici se vrate na svoje odgovore iz prve uvodne aktivnosti (situacija u kojoj nisu izrazili svoje misli, osjeaje i potrebe) i formuliraju svoju asertivnu poruku (u skladu s koracima asertivne poruke) kako bi izrazili svoje misli, osjeaje i/ili elje. 2. Dobrovoljci proitaju, ostali sluaju i prate je li poruka formulirana u skladu s koracima asertivne poruke i po potrebi predlau poboljanja. 3. Uitelj/uiteljica uenicima podijeli radni list MOJA ASERTIVNA PRAVA* (radni list za uenike broj 2 /prilog 3/ i zatrai od uenika da zaokrue jedno od navedenih prava koje je njemu/njoj najvanije (premda su sva vana). Dobrovoljci glasno proitaju to su zaokruili. (* jedan primjerak nakon sata ostaje na panou u razredu kao stalan podsjetnik, poeljno da se uvea i uini uoljivim) 4. Koristei etiri koraka od kojih se sastoji asertivna poruka, uenici napiu pismo sebi DRAGI JA* kako bi podrali sebe u zauzimanju za svoje pravo koje su oznaili kao njima najvanije. (* Osnovne korake asertivne poruke za ovu aktivnost nastavnik jo jednom objasni na konkretnom primjeru koji se nalazi u radnom listu za uitelje broj 2, pod tokom 2 (prilog 2), primjer napisati na ploi ili PPT-prezentacija. Nakon toga svakom ueniku podijelite radni list za uenike broj 3 (prilog 4) i zamolite da ga ispune; u sluaju da pismo ne stignu napisati ili zavriti na ovom satu, mogu to uiniti kod kue) Recite im da ovo pismo sauvaju i da ga se sjete i proitaju kada osjeaju da im nedostaje podrka.
192
Literatura
1. Ajdukovi i sur., (2011): Prevencija u mladenakim vezama, Prirunik za voditelje, Zagreb, Drutvo za psiholoku pomo 2. Miljkovi, D., Rijavec, M. (1997) : Razgovor sa zrcalom: psihologija samopouzdranja, Zagreb, IEP 3. Miljkovi, D; Rijavec, M. (2002): Bolje biti vjetar nego list: psihologija djejeg samopouzdanja, Zagreb, IEP 4. Seligman, M.E.P. (2005): Optimistino dijete, Zagreb, IEP
Prilozi:
2. 3. 4. 5. Radni list za uenike broj 1 Radni list za uitelje broj 1 Radni list za uenike broj 2 Radni list za uenike broj 3
193
Prilog 1
RADNI LIST ZA UENIKE BROJ 1 Paljivo proitajte donji primjer i nakon toga odgovorite na prvo pitanje (a, b, c). Na prazne linije upiite svoj odgovor. PRIMJER Prijatelj iz razreda stalno trai neke usluge (da prepie zadau, posudi olovku, knjigu, da zvrcne s vaeg mobitela) tako da poinje druge ivcirati. Svaka je od navedenih osoba u ovoj situaciji reagirala razliito. Paljivo proitajte to je u toj situaciji rekla svaka osoba i nakon toga odgovorite na pitanje broj 1. Osoba A: Dobro, evo ti zadaa ( premda nju/njega to jako smeta). Osoba B: Stvarno mi te je vie dosta! Zbilja si ljenina! Ne dam ti da prepisuje moju domau zadau! Osoba C: Ne svia mi se to stalno neto od mene posuuje, ljuta sam. Kad su moje biljenice kod tebe, onda ja ne mogu napisati zadau. Mogu ti posuditi biljenice samo u koli za vrijeme odmora, ali ih nemoj nositi kui. 1. Pitanje: a) Kakvo samopotovanje ima osoba A? ________________ b) Kakvo samopotovanje ima osoba B? ________________ c) Kakvo samopotovanje ima osoba C? ________________
194
Prilog 2
RADNI LIST ZA UITELJE BROJ 1 1. ASERTIVNA PORUKA etiri koraka: 1. Opii PONAANJE koje ti smeta, bez osuivanja. Ne svia mi se to stalno od mene neto posuuje. 2. Reci kako se OSJEA, ne optuuj drugu osobu zbog tih osjeaja. Ljuta sam. 3. Objasni POSLJEDICU opisanog ponaanja (to se tebi dogaa zbog takva njegova/njezina ponaanja?). Kad su moje biljenice kod tebe, onda ja ne mogu napisati zadau. 4. PREDLOI tono odreenu i malu promjenu ponaanja Mogu ti posuditi biljenice samo u koli za vrijeme odmora, ali ih nemoj nositi kui. (prilagoeno prema Seligman, 2005; Ajdukovi i sur., 2011) 2. PRIMJER ZA ZAVRNU AKTIVNOST: Uenici su, na primjer, podcrtali u radnom listu MOJA ASERTIVNA PRAVA (prilog 3) da im je najvanije pravo (iako su sva vana!): Izrei svoje ideje ak i kad ljudi misle da su glupe, njihovo bi pismo moglo na primjer izgledati ovako:
Dragi ja,
Ne svia mi se to ne iznosi svoje miljenje (ideje), (PONAANJE) osjeam se glupom i nesposobnom (OSJEAJ) i zbog toga drugi misle da nita ne znam i da nita ne razumijem i ne mogu (POSLJEDICA) zbilja elim da kae to misli premda se drugima to moe initi glupo. (TVOJ PRIJEDLOG) Voli te tvoj/a, ____________________________ (tvoj potpis)
195
Prilog 3
RADNI LIST ZA UENIKE BROJ 2 MOJA TEMELJNA ASERTIVNA PRAVA Imam pravo: Djelovati tako da promiem svoj ugled i samopotovanje, sve dok time ne ugroavam prava drugih ljudi Traiti ono to elim ak i ako to nekad ne dobijem Izrei svoje ideje ak i kad ljudi misle da su glupe Na svoje osjeaje ak i kad drugi misle da se ne bih trebao tako osjeati Grijeiti osobito ako sam uinio sve to sam mogao Pokuavati uvijek iznova ak i ako drugi misle da neu uspjeti Predomisliti se ponekad ak i ako drugi misle da to ne bih trebao Biti tretiran s potovanjem ak i kada se kritizira neki moj postupak Rei nekada ne i ne osjeati zbog toga krivicu aliti se kada neto nije poteno ak i kad to moram progutati Biti ponosan na svoje uspjehe ak i ako to uznemiruje ljude od kojih sam bolji (Miljkovi i Rijavec, 1997, str. 69)
196
Prilog 4
RADNI LIST ZA UENIKE BROJ 3
Dragi ja,
Ne svia mi se ................................................................ (navedi ili opii PONAANJE ), osjeam se ................................................................................................ (navedi OSJEAJ ), i zbog toga .................................................................... (opii to ti se dogaa kad se tako ponaa. to drugi tada misle o tebi? Kako se onda ponaaju prema tebi? POSLJEDICA), zbilja elim da..(navedi ili opii kako bi htio/htjela da bude tvoje ponaanje u toj situaciji = TVOJ PRIJEDLOG) Voli te tvoj/a, ____________________________ (tvoj potpis)
197
Komunikacija o spolnosti
Tema: Komunikacija o spolnosti Opi cilj sata: Osnaiti (senzibilizirati) uenike/roditelje za razgovor o spolnosti Ishodi uenja: O bjasniti vanost razgovora o spolnosti s bliskim osobama P rimijeniti u komunikaciji ja poruke Raspravljati o vrijednostima i meusobnim odnosima Vrijeme trajanja: 1 kolski sat
Potreban materijal
p riprema radionice flomasteri, veliki papiri, mali papiri, kutija

Informacije za uitelje* (oznaka * u daljnjem tekstu oznaava informacije za uitelje): Mediji su puni tema o spolnosti, no prave informacije esto su nedostatne, a osobni razgovor o spolnosti u nekim je sredinama, naalost, i danas drutveni tabu. Odakle mladi dobivaju informacije? Mladi imaju mnogo pitanja o spolnosti, a istraivanja (npr. Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo) pokazuju da informacije dobivaju iz razliitih izvora. Oni su u manjoj mjeri formalni (kola, zdravstvene slube, knjige...), a daleko vie neformalni: prijatelji, mediji, obitelj, asopisi, internet. Djeca ve od najranije dobi postavljaju razliita pitanja vezana uz ljudsku spolnost, potaknuta zbivanjima oko sebe i prirodnom znatieljom. Na ta je pitanja potrebno odgovoriti na nain primjeren uzrastu, jednostavnim rjenikom i ne vie nego to dijete trai. Tako se uspostavlja kontinuitet u komunikaciji i razvoj povjerenja te mogunost otvorenog razgovora i u burnim tinejderskim godinama. Da djeca
198
ne bi bila preputena samo razgovorima s vrnjacima i upitnim (esto pogrenim i neprimjerenim) informacijama u medijima, vano je da se i roditelji i uitelji pripremaju za razgovore o ovakvim temama. Moda razgovor o spolnosti nije uvijek ugodan, ali je izuzetno vaan. Dobro je da razgovori krenu u obitelji jer ovdje osim injenica djeca uju i ue i o obiteljskim vrijednostima i stavovima te tako razvijaju i osobni sustav vrijednosti. Roditelji su primarni edukatori, osobito u ranom djetinjstvu, a djetetovo znanje o spolnosti velikim e dijelom ovisiti o razgovorima s roditeljima i drugim odraslim osobama. Odrasli ne razgovaraju s djecom o svim temama u vezi sa spolnosti. Najvie razgovaraju o trudnoi, a najmanje o temama kao to su: spolni odnos, kontracepcija, spolno prenosive bolesti i spolna orijentacija. Nekada misle da djeca ve sve znaju to bi trebala znati o ovim temama, ali to nije tono, edukacija o spolnosti trebala bi biti trajni proces. Iako nerijetko postoji strah da bi informiranje mladih o spolnosti moglo potaknuti ranije stupanje u spolne odnose, istraivanja pokazuju da to nije tono. Odgovaranje na djetetova pitanja na jednostavan nain, prikladan njegovu kognitivnom i emocionalnom razvoju, moe zadovoljiti znatielju i pruiti informacije nune da bi se izbjegla prerana spolna aktivnost. Iako adolescenti o temi ljudske spolnosti lake i otvorenije razgovaraju s vrnjacima, razgovori s odraslim osobama kojima vjeruju izuzetno su vani jer ih mladi veinom doivljavaju kao autoritet.
Uvodna aktivnost 10 min to vam znai pojam: Ljudska spolnost?

Uitelj/uiteljica poinje sat pitanjem: to vama znai pojam: LJUDSKA SPOLNOST? Uenici individualno, olujom ideja dolaze do mnogo asocijacija vezanih uz ovaj pojam. Uitelj/uiteljica biljei njihove ideje na plou (ili veliki papir).* Slijedi jo nekoliko pitanja: Odakle dobivate informacije o spolnosti? Koliko vjerujete tim izvorima? Je li vam teko razgovarati o ovoj temi? * Vano je da uitelj/uiteljica osvijesti kod mladih osoba da je spolnost (seksualnost) veoma sloen pojam jer ona je neto to je sastavni dio bia od roenja do smrti. Sloen je pojam dijelom i zbog toga to je tijekom povijesti bila predmetom razliitih drutvenih predodbi, normi i oekivanja.
199
Spolnost je pozitivna i vana dimenzija koja ima vie funkcija u naem ivotu. Osim tjelesnog aspekta obuhvaa prijateljstvo, ljubav, simpatiju, komunikaciju, uitak, rizike, djelovanje hormona, osobne vrijednosti, stavove i uvjerenja, ali isto tako i odluke i ponaanja u odnosu na spolne izbore. Uitelji trebaju dopuniti uenike odgovore ako se nisu sjetili vie dimenzija ljudske spolnosti. * Meu asocijacijama mogu se pojaviti i pojmovi kao: homoseksualnost, incest, pedofilija i sl.. Dovoljno je da se pojmovi zabiljee i, prema zanimanju uenika, kratko obrazloe, osim kod pojmova incest i pedofilija za koje nije dovoljno da ostanu samo zabiljeeni, nego u tom sluaju uitelji trebaju naglasiti da se radi o poremeajima i kaznenim djelima! Homoseksualnost = spolna privlanost i emocionalna privrenost koju neke osobe osjeaju prema osobama svoga spola. Danas se vie ne smatra boleu, ve naprosto seksualnom orijentacijom ili sklonou koja se razlikuje od heteroseksualnosti (privlanost prema osobama suprotnog spola). Incest = spolna aktivnost meu osobama u bliskom krvnom srodstvu, ukljuujui i spolno zlostavljanje djeteta od strane srodnika Pedofilija = psihiki poremeaj koji obiljeava spolni interes odraslih osoba za djecu.
Sredinja aktivnost 25 min to olakava, a to oteava razgovor o ljudskoj spolnosti?

Uenici se podijele u 6 skupina (u manjim odjelima 3) i preuzimaju uloge uenika, uitelja i roditelja. Dobiju velike papire na kojima pie jedna od navedenih skupina i navode svoje tvrdnje ili miljenja o tome to za svaku od tih skupina olakava ili oteava komunikaciju/razgovor o pitanjima spolnosti. Na plakatima skupine biljee svoje ideje, a zatim slijedi zajednika rasprava. Uitelj/uiteljica vodi raspravu navodei uenike na promiljanje o tome zato je s nekim lake, a s nekim tee razgovarati o temama vezanim uz spolnost. Primjeri pitanja: to s uenicima koji ne mogu razgovarati s roditeljima? Koje osobine trebaju imati osobe s kojima bi mogli razgovarati? S kime im se ini da je najtee, a s kime najlake razgovarati o spolnosti i zato? to je razliito kada o spolnosti razgovaramo s osobama vlastitog spola u odnosu na razgovor s osobama suprotnog spola?
200
Koje su teme o kojima je najtee razgovarati? to se moe uiniti? Zato je vano razgovarati o spolnosti s osobama koje su nam bliske i kojima vjerujemo? Ako pria masne viceve ili zbija seksualne ale, znai li to da moe i ozbiljno, bez srama, razgovarati o spolnosti? Prikrivamo li alom sram i nelagodu?
* Ova se aktivnost moe provesti s roditeljima na roditeljskim sastancima. Koje prednosti, a koje nedostatke prepoznaju s obzirom na to mogu li ili ne mogu razgovarati sa svojom djecom? to ako ne mogu?
Zavrna aktivnost 10 min

Na papiri svaki uenik/uenica napie zavretak reenice: Ja mislim da je najvanije kod osobe koja pouava o ljudskoj spolnosti ............................ Nakon to dovre reenicu, presloe papirie i ubace ih u kutiju, zatim izvlae jedan po jedan, itaju i komentiraju (ako izvuku svoju reenicu, mogu je vratiti i izvui novu). * Ovakva se aktivnost moe provesti bilo u kojem razredu kao uvodni sat o temama iz spolnosti. Na kraju sata uenicima se podijeli Prilog 1.
Literatura
1. Kuzman, M., imetin Pavi, I., Pejnovi Franeli I.: Ponaanje u vezi sa zdravljem u djece kolske dobi 2009/2010. (2012), Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb 2. internetska stranica: Spolni razvoj djeteta, www. poliklinika djeca. hr/publikacije
201
Prilog 1
Komunikacija o ljudskoj spolnosti Razgovarati o spolnosti nikada nije jednostavno. To ne vrijedi samo za mlade ljude, ve i za odrasle. Primjerice, mnogim je roditeljima vrlo teko zapoeti razgovor o spolnosti sa svojom djecom. Nerijetko uporno odgaaju takav razgovor jer im je neugodno ili se boje da bi razgovor mogao imati negativne posljedice. Premda istraivanja jasno pokazuju da razgovor i edukacija o ljudskoj spolnosti ne potie seksualnu aktivnost, mnogi i dalje odgaaju otvoreni razgovor. Umjesto da o spolnosti s djecom razgovaraju kao to to ine kada je rije o svim drugim obiteljskim temama, od trenutka u kojem su se pojavila prva djeja pitanja (poput: kako sam dola/doao na svijet? Zato se ovo dvoje ljube?), roditelji nerijetko predugo odgaaju razgovor o spolnosti. Pokrenuti po prvi put razgovor o spolnosti s adolescentom ili adolescenticom u dobi od esnaest ili sedamnaest godina prilino je loa ideja. U toj je dobi, naime, mladim ljudima obino neugodno ili ak odbojno zapoeti takvu diskusiju sa svojim roditeljima. Sve bi bilo mnogo jednostavnije i uspjenije da je takav razgovor naravno, primjeren dobi djeteta spontano zapoeo mnogo ranije, negdje u vrijeme prvih djejih pitanja o ljudskoj spolnosti. U tom sluaju vjerojatno ne bi ni bilo potrebno da otac sina ili majka ker posjednu za stol s rijeima: Danas emo razgovarati o vrlo vanim stvarima Razgovor o spolnosti nije uvijek jednostavan niti meu branim partnerima. Osobito kada neto nije u redu. Fenomen ljudske spolnosti ima posebnu teinu u naoj kulturi, pa je mnogima teko progovoriti o svojim iskustvima ili problemima. To je sluaj i u zdravstvenim institucijama, gdje je pacijente esto sram povjeriti lijeniku da imaju neki problem vezan uz spolnost. Nerijetko i sami lijenici izbjegavaju tu temu i ne pitaju bolesnike o neeljenim promjenama u njihovu spolnom ivotu. Uz spolnost je vezan niz tabua to jest zabranjenih ili preuivanih tema koji su i dalje prisutni. Jedan od njih jest i spolnost starijih osoba. Prikazujui iskljuivo mlade ljude kao spolno aktivne, popularni mediji stvaraju pogrean dojam da su stariji mukarci i ene aseksualni. Masturbacija je takoer tema o kojoj se najee ne govori. To je vjerojatno posljedica pogrenih vjerovanja o tetnosti masturbacije, koja su se pojavila krajem XVIII. stoljea. Premda ideje o zdravstvenim rizicima masturbacije nemaju nikakvih znanstvenih temelja, grinja savjesti i sram jo uvijek su esto prisutni.
202
Tijekom ivota vano je nauiti otvoreno razgovarati o svemu, pa tako i vlastitoj spolnosti. Itekako je vano nauiti kako jasno rei da neto ne elimo, kako postii dogovor, kako razrijeiti dilemu ili zajedniki problem Razgovor nije samo razmjena informacija ve i put k boljem meusobnom razumijevanju, uvaavanju i bliskosti. Naravno, za sve u ivotu pa tako i za razgovor o spolnosti postoji vrijeme, mjesto i sugovornik. O intimnim stvarima razgovaramo s osobama koje su nam vane, u koje imamo povjerenje i s kojima smo emocionalno povezani.
203
razred osnovne kole
8.
ivjeti zdravo Prevencija ovisnosti Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje
ivjeti zdravo
Drutveno okruenje i prehrambene navike
ivjeti zdravo
Drutveno okruenje i prehrambene navike

Tema: Drutveno okruenje i prehrambene navike Cilj: Osvijestiti prehrambene navike uenika i utjecaj drutvenog okruenja na navike hranjenja te upoznati razliite stavove prema prehrani Ishodi uenja: Nabrojiti uzroke nepravilnih prehrambenih navika Prepoznati utjecaj okoline na stavove o prehrani Vrijeme trajanja: 1 kolski sat
Potreban materijal
lanci iz novina i asopisa anketa prema broju uenika u razrednom odjelu plakat flomasteri papir A5 (5 kom)

Oblici i metode: frontalni i grupni rad, prikupljanje podataka, obrada odgovora uenika, razgovor, rasprava/debata, pisanje, praktian rad
Uputa razredniku/strunom suradniku

Uenicima je potrebno najaviti sat i zatraiti da na sat razrednika donesu razliite lanke iz novina i asopisa, knjige, udbenike koji govore o hrani i piramidi prehrane.
207

LEDOLOMAC: TO JE NAPISANO? Razrednik/ica s uenicima povede razgovor o tekstovima koji su donijeli i postavlja pitanje: to se u tekstovima najee spominje? ili Koje se rijei najee navode?

1. AKTIVNOST Razrednik/ica analizira anketu koja je provedena na prethodnom satu razrednika i iznosi podatke o tome: a) koliko je uenika navelo da konzumira tri obroka; b) to se najee konzumira za doruak, ruak i veeru. 2. AKTIVNOST VJEBA: ALJEMO PORUKE Razrednik/ica podijeli uenike u podskupine tako da svaki uenik izvlai jednu karticu na kojoj je nacrtano ili napisano /voe, povre, meso, slastice ili tjestenina/. Podskupine su formirane prema vrsti namirnice navedenih na kartici. Nakon toga razrednik/ica podijeli papire A5 na koje e uenici (tijekom 10 min) upisivati poruke roditelja, medija, uitelja/nastavnika, vrnjaka, sportaa i manekenki. 1. 2. 3. 4. 5. podskupina poruke roditelja o hrani podskupina poruke medija o hrani podskupina poruke uitelja/nastavnika o hrani podskupina poruke vrnjaka o hrani podskupina poruke sportaa i manekenki
Upisuje se ono to treba jesti, to je zdravo i kako treba izgledati, a poruke su roditelja, medija, uitelja, vrnjaka, sportaa i manekenki. Nakon 10 min svaka skupina izlae poruke.
208
ivjeti zdravo

ZAKLJUNI DIO: NAE STABLO ZDRAVE PREHRANE (5 min) Razrednik/ica na unaprijed pripremljenu plakatu, na kojem je nacrtano drvo i podijeljeno na dva dijela /DA i NE/, s uenicima upisuje ono to prema porukama potie pravilno hranjenje i ono to ga oteava, odnosno ono to se preporuuje, a to ne preporuuje. EVALUACIJA (5 min) Razrednik/ica analizira grupnu dinamiku navodei uenike na razgovor o tome kako su se slagali, je li netko vie doprinosio radu na zadatku, kako su se osjeali, to im je bilo zanimljivo
Prilozi
Prilog 1. Anketa Molim te da napie to si jeo/jela u protekla 24 sata za: doruak ___________________________________ ruak _____________________________________ veeru ____________________________________ Prilog 2. Radni listi za rad skupine
Poruke sportaa Poruke roditelja Poruke vrnjaka Poruke uitelja o Poruke medija o i manekenki o o hrani o hrani hrani hrani hrani (o preporuenim (o preporuenim (o preporuenim (o preporuenim (o preporuenim prehrambenim prehrambenim prehrambenim prehrambenim prehrambenim namirnicama, namirnicama, namirnicama, namirnicama, namirnicama, izgledu) izgledu) izgledu) izgledu) izgledu)
209
Plakat drvo
Literatura
210
Osobna odgovornost za zdravlje i odgovorno ponaanje Rizina ponaanja i posljedice na obrazovanje
Osobna odgovornost za zdravlje i odgovorno ponaanje

Tema: Prevencija ovisnosti odgovornost za zdravlje Opi cilj sata razrednika: Osvijestiti vanost zdravih stilova ivota i osobne odgovornosti za zdravlje Ishodi uenja: R azvoj kritikog miljenja P repoznati vanost zdravih stilova ivota Osvijestiti osobnu odgovornost za zdravlje Vrijeme trajanja: 1 kolski sat Dob uenika: 8. razred
Potreban materijal
priprema radionice Protokol 1 (izrezan po isprekidanim linijama)

Uvodna aktivnost Vremeplov planirano vrijeme 10 min
Uenike se pozove da se umire, ugodno sjednu, oslone na naslone stolca, zatvore oi i zamisle da se ukrcavaju u VREMEPLOV koji e ih odvesti u razdoblje i prostor koji god poele. Nakon kraeg vremena potakne ih se na razmiljanje o tome zato su odabrali ba to vrijeme i prostor. Zatim se uenike pozove da otvore oi. Tko eli moe rei kamo je poelio otputovati kroz vrijeme.
212
Glavna aktivnost Dirigirani vremeplov planirano vrijeme 20 min

Rad u malim skupinama Svaka skupina otputovat e u jedno od razdoblja u prolosti. Svaka skupina dobije fotografije: Protokol 1 na kojem je nekoliko fotografija iz odreenog vremena (polovica 19. stoljea, stara Kina, polovica 20. stoljea ili poetak 21. stoljea). Zadatak je skupine napraviti kratak novinski izvjetaja u kojem e opisati to su sve zatekli tamo kamo su se uputili (ono to mogu zakljuiti iz fotografija i ono to inae znaju o tom vremenu). Kada dovre, svaka skupina prezentira svoje razdoblje. Razgovor: - Je li netko moda otputovao u razdoblje koje je zamislio u prvoj aktivnosti? - Koje su vas se razlike najvie dojmile? - to vam se u pojedinom razdoblju najvie svidjelo? to vam se nije svidjelo? - Usporedite razlike u modnim stilovima tijekom povijest. to mislite, o emu ovise modni stilovi? to mislite, u kojem su razdoblju ljudi bili zdraviji? Sretniji? - Kakvo sutra elimo? to trebamo raditi danas da bismo imali takvo sutra? - O kome ovisi hoemo li slijepo pratiti modne trendove ili emo prednost dati brizi o zdravlju?
Zavrna aktivnost Putovanje u budunost planirano vrijeme 15 min

Rad u malim skupinama Svaka skupina treba zamisliti kako e izgledati i ime e se baviti stanovnici zemlje 2070. godine (kakvu emo vodu piti, koji e sportovi biti u modi, to emo jesti, ime emo se baviti, dokle e stii medicina, kako e se ljudi brinuti o svojem zdravlju...). Skupine prezentiraju svoj uradak.
213
Zakljuna rasprava
O emu smo danas razgovarali? to ste danas novo nauili? Kako vam ovo to smo danas radili moe koristiti u ivotu? to vam se svidjelo u dananjem radu?
Protokol 1
Stara Kina
Polovica 20. stoljea
Poetak 21. stoljea
Polovica 19. stoljea
214
Rizina ponaanja i posljedice na obrazovanje

Tema: Prevencija ovisnosti rizina ponaanja i posljedice na obrazovanje Opi cilj sata razrednog odjeljenja: Potaknuti kritiko razmiljanje o koritenju sredstava ovisnosti i drugim rizinim ponaanjima te moguim posljedicama na obrazovanje i karijeru Ishodi uenja: Prepoznati rizike povezane s koritenjem sredstava ovisnosti i drugim rizinim ponaanjima tijekom obrazovanja i profesionalne karijere Razlikovati kratkorone od dugoronih posljedica koritenja sredstava ovisnosti i drugih rizinih ponaanja Vrijeme trajanja: 1 kolski sat Dob uenika: 8. razred
Potreban materijal
p riprema radionice P rotokol 1 Koliko su rizine ove aktivnosti P rotokol 2 Do kojih posljedica moe doi?

Uvodna aktivnost Igra Impuls planirano vrijeme 10 min
Cilj uvodne aktivnost igre (za voditelja): Uvod u temu posljedica naeg ponaanja, kasnije je mogue pozivati se na iskustvo iz uvodne igre Uputa: lanovi skupine i voditelji uhvate se za ruke u krugu. alju impulse voditelj prvo stisne ruku osobi do sebe i ona alje impuls dalje jednim stiskom ruke. Dvostruki stisak ruke znai promjenu smjera impulsa i svaki lan kad je na redu ima pravo
215
odluiti poslati impuls u kojem smjeru hoe (jednom nastavak impulsa, dvaput stisne ruku impuls se vraa). Igra se na ispadanje. Tko pogrijei izlazi iz kruga. Rasprava i uvod u temu: to ste nauili o sebi? Kako ste se snali? Jeste li uspijevali pratiti ritam? to je bilo lako/teko? Kako ste se osjeali? to mislite koja je svrha ove igre? U ovoj se igri vidi da imamo odgovornost kada neto radimo jer nae ponaanja moe imati posljedicu na dogaanja oko nas, ali i za nas same. Ako smo pogrijeili, posljedica je bila ispadanje iz igre.

Kakav je to osjeaj kada ispadnemo iz igre? to ste prvo pomislili? Kakav je osjeaja kad znamo da je to posljedica naeg ponaanja/aktivnosti? Laki ili tei? to je lake, a to tee? Ako smo znali da emo ispasti pogrijeimo li u igri, je li ovo na neki nain rizina aktivnost? Aktivnost 1 Da vidimo koje jo rizine aktivnosti postoje. Protokol 1 Dati uenicima da ispune Protokol 1 (lista s popisom aktivnosti za koje uenici procjenjuju koliko su rizine) Rasprava: Dakle, slaemo se da postoje neke aktivnosti koje zovemo rizinima. Zato ih tako zovemo? to to znai? Raspravu voditi u smjeru: Rizine su aktivnosti one kod kojih postoji vjerojatnost neke loe posljedice za nas, ljude oko nas ili nae odnose s drugim ljudima. Znai, ako radimo neku rizinu aktivnost, mogue je da nam se dogodi neka posljedica s kojom neemo biti sretni. Postoje prihvatljive i neprihvatljive rizine aktivnosti. Znate li za rizine aktivnosti koje neki ljudi smatraju prihvatljivima? Moda iz Protokola 1? (Voditi raspravu u smjeru ekstremnih sportova i sl.) Koje su to neprihvatljive rizine aktivnosti, odnosno rizina ponaanja?
216
(Voditi raspravu u smjeru nabrojenih rizinih ponaanja markiranje, izbjegavanje uenja, krenje granica i dogovora s roditeljima i uiteljima, konzumiranje alkohola, cigareta i sl.) Zbog ega su to rizina ponaanja? Do kojih posljedica moe doi? (Voditi raspravu u smjeru posljedica za obrazovanje i buduu karijeru ukoliko se rizino ponaamo.) Aktivnost 2 Podijeliti uenike u male skupine (46 uenika), svaka e skupina dobiti jedan Protokol 2 u koji e upisati situaciju koju su dobili na posebnom listu papira te ispuniti protokol u odnosu na tu situaciju. Situacije (svaka skupina dobije drugu situaciju): - markiranje/izbjegavanje nastave - izbjegavanje uenja i aktivnosti za kolu - esto konzumiranje alkohola - puenje cigareta - krenje granica dogovorenih s roditeljima i uiteljima Kada uenici ispune protokole, zamoliti ih da slovom D oznae koje su posljedice dugorone, a slovom K koje su kratkorone. Kojih je vie? Kakve su kratkorone, a kakve dugorone? Koje se ine ugodnijima? Koje su tee, loije? (Raspravu voditi u smjeru ozbiljnosti dugoronih posljedica i veu pozitivnost/ugodnost kratkoronih posljedica. Pouiti uenike da je sasvim oekivano da izabiru ponaanja koja kratkorono donose pozitivno iskustvo i ugodu. Ono to je vano, sjetiti se to su dugorone posljedice i tada odluiti hoemo li se tako ponaati i jesmo li spremni preuzeti odgovornost da e do te posljedice vrlo vjerojatno doi. Kod dugoronih posljedica usmjeriti uenike prema razmiljanju o svojoj karijeri i odraslom ivotu.)
Zavrna aktivnost Zakljuna rasprava planirano vrijeme 10 min

O emu smo danas razgovarali? to ste danas novo nauili? Je li vas neto iznenadilo? Kako e vam to koristiti u ivotu?
217
U kojim situacijama? to vam se svidjelo danas na radionici? to biste eljeli da je bilo drukije? to ste vi mogli za to uiniti i tako preuzeti odgovornost? S kojom milju o sebi odlazite s radionice?
218
Protokol 1.
Koliko su rizine ove aktivnosti? Oznaite stupanj rizinosti navedenih aktivnosti (stavite x u kuicu koja najbolje opisuje rizinost svake aktivnosti).
Niski rizik Srednji rizik Visoki rizik
Aktivnost Bungee jumping (skok s mosta vezan gumenom trakom) Vonja bicikla Penjanje na Mount Everest Opijanje vikendom Uplaivanje sportske kladionice Koritenje kreditne kartice Bavljenje sportom Noni izlazak Kraa novca od roditelja Surfanje internetom Puenje cigareta Brbljaonice na forumima, Facebooku i sl. Igra po naputenim zgradama Izdavanje tajni koje su nam povjerili prijatelji Kanjenje pri povratku doma (prekoraenje dogovorenog vremena s roditeljima) Dolazak u kolu bez zadae
219
Protokol 2.
Do kojih posljedica moe doi?
to se dogodilo? Opis situacije Negativne posljedice situacije Pozitivne posljedice situacije
Situacija
220

Vrnjaki pritisak, samopotovanje i rizina ponaanja Odgaanje spolne aktivnosti i rizici (pre)ranih spolnih odnosa Odgovorno spolno ponaanje, I. Odgovorno spolno ponaanje, II.
Vrnjaki pritisak, samopotovanje i rizina ponaanja

Tema: Vrnjaki pritisak, samopotovanje i rizina ponaanja Opi cilj sata: Omoguiti uenicima da prepoznaju pritiske i rizine situacije i razumiju proces donoenja odluke i primijene ga u rizinim situacijama Ishodi uenja: Primijeniti vjetinu donoenja odluka Prepoznati pritiske i rizine situacije u prijateljskim/partnerskim odnosima Prepoznati i odbiti vrnjake pritiske i neeljena ponaanja vezana uz spolnost Dati primjer i diskutirati o rizinim spolnim ponaanjima Prepoznati i protumaiti ulogu niskog samopotovanja u rizinim spolnim ponaanjima Vrijeme trajanja: 1 kolski sat
Potreban materijal
u enici su smjeteni u 6 skupina (broj skupina odgovara broju pitanja na koja trebaju po skupinama odgovoriti ) 6 flomastera razliitih boja, svaka skupina dobiva jedan flomaster (uvijek piu istom bojom flomastera na plakat, unutar skupine odgovore zapisuje jedan uenik/uenica) ploa i kreda, i/ili PPT-prezentacija radni list za uitelje broj 1 radni list za uenike broj 1 (kartice s primjerima, jedan primjer za svaku skupinu) radni list za uenike broj 2 (jedan radni list za svaku skupinu) 6 komada papira A3, na svakom unaprijed napisati pitanja koja su navedena u uvodnoj aktivnosti
222

INFORMACIJE ZA UITELJE* (oznaka * u daljnjem tekstu oznaava informacije za uitelje): Adolescenti se svakodnevno susreu sa zahtjevnim situacijama i izazovima. Oni moraju donositi odluke sami i ivjeti s posljedicama svojih odluka. Odluke koje donose mogu imati tetne posljedice za njih i druge, za njihovo zdravlje i integritet. To su na primjer odluke u vezi s alkoholom, cigaretama, drogom, spolnim odnosima. Da bi mogli donositi dobre odluke, vano je da budu informirani o tetnim posljedicama svojih odluka. Potrebno im je pomoi da osvijeste to i tko sve utjee na njihove odluke, kako se oni osjeaju i to misle o svojim postupcima, kako se osjeaju i to o tome misle drugi. Potrebno je da osim svojih misli, osjeaja i uvjerenja osvijeste i svoje potrebe i elje, kao i potrebe i elje drugih. To naravno nimalo nije jednostavno, a pogotovo ne u situaciji kada su neprestano bombardirani mnogobrojnim oekivanjima i porukama koje su vrlo esto meusobno suprotne. Adolescentima je posebno zahtjevno samostalno donositi odluke kada na njih utjeu njima vane osobe, njihovi vrnjaci. Razliiti su razlozi zbog kojih adolescenti poputaju vrnjakom pritisku. Najei razlozi zbog kojih se poputa pritisku vrnjaka jest elja da se pripada skupini, da se svide drugima, strah od izrugivanja i izolacije. Nekada je razlog elja za iskuavanjem neega nepoznatoga i novoga. Ne postoji jedan jedinstveni recept kojim bi se jamilo donoenje dobrih odluka. Meutim, informiranje o svim moguim tetnim posljedicama preduvjet je dobre odluke. Vano je da znaju koje su im sve informacije potrebne za dobru odluku. Tko i to je pouzdan izvor informacija? Tko im sve moe pomoi u donoenju odluka? Posebno je vano osnaiti ih da provedu odluke koje procjenjuju dobrima za sebe i da izbjegnu pritiske vrnjaka, medija itd. Izraavanje onoga to ele i onoga to ne ele uvaavajui potrebe i prava drugih jedna je od vjetina koja im u tome moe pomoi. Da bi usvojili vjetine koje su potrebne i da bi izrasli u odgovorne i moralne ljude, treba im dati prostora da vjebaju vjetine koje su im za to potrebne. U tom procesu oni trebaju biti voeni i zatieni od odraslih koji zbog ivotnog iskustva znaju vie. Adolescenti, zbog svih razvojnih zadataka, trae velik prostor slobode za sebe. To vrlo esto kod odraslih izaziva vrlo neugodne misli i osjeaje. Meutim, mladi ne mogu postati odgovorni preko noi. Odgovornost se ui i za nju je potrebno vrijeme, strpljenje, podrka i voenje od onih koji zbog svojeg ivotnog iskustva znaju vie. Odgovornost je prihvatiti i
223
ivjeti s posljedicama svojih postupaka. Mladima je potrebno pomoi da razumiju da sloboda za kojom toliko tee ima i svoju drugu stranu, a to je prihvaanje posljedica svojih postupaka (koliko god nam se ne sviaju!). Mnoge neeljene situacije mogu se unaprijed sprijeiti ukoliko mladi budu unaprijed informirani o tetnim posljedicama za sebe i druge.
Uvodna aktivnost 15 min Nae odluke

1. NAE ODLUKE (* suradnika tehnika; ukoliko procijenite da bi za va razred bilo pogodnije da na ova pitanja odgovara svatko za sebe i da samo dobrovoljci proitaju svoje odgovore po pojedinim pitanjima, onda, naravno, sva ova pitanja moete kopirati na zaseban list i dati svakom ueniku da ga ispuni ) * Uitelj/uiteljica e uenicima dati uputu: Sada vas molim da unutar svojih skupina porazgovarate o ovim pitanjima /* proitajte uenicima svih est pitanja/. Svatko od vas e u razgovoru o pojedinim pitanjima iznijeti ono to eli i koliko eli: oje sam odluke donio/donijela, a na koje sam ponosan/ponosna? K Koje sam odluke donio/donijela, a zbog kojih mi je danas ao? Koje mi je odluke lako donijeti? Koje mi je odluke teko donijeti? Tko sve utjee ne moje odluke? to mi je sve potrebno da bih donio/donijela dobru odluku?
Ta e pitanja biti zapisana, svako pitanje na posebnom plakatu. Plakati e kruiti tako da ete svi imati priliku unutar skupina porazgovarati o ovim pitanjima i zapisati odgovore svoje skupine, a i proitati to su vae kolege na njih odgovorili. Kada dobijete plakat s nekim od navedenih pitanja, prvo porazgovarajte unutar skupine o pitanju i onda svoje odgovore zapiite. Vano je da piete itljivo i uvijek istom bojom flomastera koji je dobila svaka skupina. Na moj ete znak poslati plakat skupini s desne strane (* moete zazvoniti zvoncem ili dati znak na neki drugi nain). Prije zapisivanja odgovora vae skupine prvo proitajte odgovore koji su ve zapisani. Moete staviti oznaku ako je to i va odgovor, svojom bojom flomastera unesite ono to po vaem miljenju jo nedostaje kao odgovor na postavljeno pitanje. Plakati e se izmjenjivati sve dok vam ponovno ne doe va poetni plakat/pitanje na koje ste prvo odgovarali. Lako ete ga prepoznati jer e odmah nakon pitanja biti vaa boja flomastera.
224
(* ukupno je est rotacija, a vrijeme je trajanja svake rotacije priblino: prva, druga i trea rotacija 3 min; etvrta i peta rotacija 2 min i posljednja 1 min; vrijeme se od prve do posljednje rotacije smanjuje jer su uglavnom svi odgovori koji se mogu pojaviti zapisani pa samo trebaju proitati ono to je ve zapisano na plakatima i eventualno uz napisane odgovore staviti , uglavnom je od tree rotacije vrlo malo novih odgovora; ne govorite im unaprijed koliko imaju vremena; svaka skupina koristi pri odgovaranju svoju, uvijek istu, boju flomastera da bi se postiglo da se jasno uoi doprinos svake skupine u ovoj aktivnosti, vizualno ih potie da pridonesu podjednako ili vie nego prethodne skupine)
Sredinja aktivnost 20 min Proces donoenja odluke

1. Kratko predavanje: Svi mi svakodnevno donosimo razliite odluke. Kao to iz svog iskustva znate, a sad ste mogli vidjeti i iz iskustava svojih kolega iz razreda, neke odluke donosimo lako, a neke teko. Da smo na neke ponosni, a za neke smo poalili. Iz svojih ste odgovora imali priliku vidjeti da na nae odluke utjeu i drugi, da nam je puno toga potrebno da bismo donijeli dobru odluku. Vi se sada nalazite u dobi kada se moete nai u situacijama kada posljedice odluka koje donosite mogu biti tetne po vas i druge. Na primjer, odluke koje donesete u vezi s alkoholom, cigaretama, drogama, spolnim odnosima mogu tetiti vaem zdravlju i zdravlju drugih. Odluke nije lako donijeti i za to je potrebna vjetina koja se moe nauiti i vjebati. Posebno je vano nauiti samostalno donositi odluke bez pritiska izvana. 2. Uitelj/uiteljica na jednom primjeru (* radni list za uitelje broj 1, prilog 1 i radni list za uitelje broj 2, prilog 2) objasni postupak donoenja odluke koristei SHEMU ZA DONOENJE ODLUKA (* radni list za uenike broj 2, prilog 4; poeljno je da uenike provedete kroz sve korake SHEME ZA DONOENJE ODLUKA postupno od definiranja problema do konane odluke (prilog 2), glasno opisujui to radite, ukljuujui pitanjima i uenike; svaki korak nacrtajte i sadraje napiite na ploi; na kraju voenja kroz sve korake na ploi bi trebale biti i sve faze i sadraji, grafiki treba izgledati kao i u prilogu 4 s popunjenim sadrajima iz priloga 2) 3. Uenici u manjim skupinama itaju primjer situacije opisane na kartici (Radni list za uenike broj 1, prilog 3; moete dati svakoj skupini razliit primjer ili da po dvije skupine dobiju iste primjere), neka porazgovaraju i zajedniki ispune radni list: SHEMA ZA DONOENJE ODLUKA (Radni list za uenike broj 2, prilog 4) 4. Izvjestitelj svake skupine iznese konanu odluku (izbor) za koju se skupina odluila i obrazloi zato su se za nju odluili. Nakon to je pojedina skupina
225
izvijestila, ostali uenici, nakon to su uli pojedino rjeenje i obrazloenje, mogu postavljati pitanja izvjestitelju i predlagati druga rjeenja. 5. Voena rasprava: J este li se lako usuglasili oko konane odluke? to vam je bilo lako? A to teko? Zato? O emu sve ovisi hoemo li donijeti dobru odluku? Koje su to posljedice koje ste naveli uz pojedine izbore, a koje vam mogu biti upozorenje (signal) da ne donesete neku odluku?(* Sadraje koje su naveli kao loe posljedice () kod svake odluke neka zaokrue flomasterom i neka dobrovoljci to glasno proitaju. Naglasite im da sve ono to ima tetne posljedice za njihovo i tue zdravlje i integritet ini rizino ponaanje.) Jesu li vam se kod nekih odluka pojavili i neki osjeaji kao loa posljedica ( ) te odluke? Koji? Mogu li nam onda i osjeaji (npr. strah, osjeaj krivnje, sram itd.) biti upozorenje (signal) da ne donesemo neku odluku? (* Biti dobro informiran o svim moguim posljedicama za vlastito i tue zdravlje, integritet i osjeaje preduvjet je za dobru odluku!! ) Koje su im informacije jo potrebne da bi donijeli dobru odluku? Tko/ to nam jo moe pomoi da donesemo dobru odluku? Tko sve moe biti izvor informacija? Tko ili to je pouzdan izvor informacija? (* Neka se vrate na svoj radni list i dopune rubriku informacije koje su mi potrebne) Zato se ponekad bojimo donijeti odluku koja nam se ini dobra za nas? to se bojimo izgubiti? (* najee prijatelje, partnere, sliku o sebi kao cool osobi itd.) Zato je to tako? Je li to povezano i s potovanjem koje imamo prema sebi? Koga u takvim trenucima potujemo vie? Sebe ili druge? O kome e voditi brigu u takvim situacijama osoba koja potuje i voli sebe? Moemo li voditi brigu o drugima, a da jednako tako vodimo brigu o sebi? to bi vas moglo sprijeiti da provedete svoj izbor? to moete uiniti ako vas se usprkos vaoj odluci nagovara da odustanete od svoje odluke? Moe li vam pomoi jasno i direktno izraavanje vlastitih osjeaja, misli i potreba, a da uvaite i tue? (tzv. asertivnost)? /* asertivnost je obraena u 7. razredu unutar ovog modula/. U kojoj bi od situacija, koje ste imali kao primjer u svojim skupinama, to moglo pomoi?
226
U kojoj situaciji, koju ste imali kao primjer u svojim skupinama, to ne bi pomoglo? (* Naglasiti uenicima da je umjesto da kau to ele, ponekad potrebno jasno rei TO NE ELE to je isto dio asertivnog ponaanja. Kada je ugroeno nae i tue zdravlje, zdravlje drugih, osobni integritet i integritet drugih onda je odgovor NE i ne osjeati se krivim/ krivom!! (NE bez objanjavanja razloga i bez ispriavanja.) Koje jo situacije poznajete, a u kojima je potrebno rei NE i ne osjeati se krivim/krivom? Jesu li to situacije u kojima se mogu pojaviti posljedice koje ste u svojim radnom listovima oznaili flomasterom? (* Odluke koje donosite u vezi s alkoholom, cigaretama, drogom, spolnim odnosima neke su od takvih situacija! )
Zavrna aktivnost 10 min Vodim brigu...

1. Svaka se skupina vrati na svoje poetno pitanje/plakat i korigira ili/i dopuni poetne odgovore (* npr. nakon to su uli razliite informacije od uitelja i kolega i prolazei kroz proces donoenja odluke, moda vie nisu ponosni na neke odluke, ili vie ne ale zbog nekih, ili dopune odgovore na pitanje tko sve utjee na njihove odluke itd.) 2. Svaka skupina izvijesti to je izmijenila i nadopunila ili naglasi da nije bilo izmjena i nadopuna. 3. Svatko za sebe formulira upute i zapie o emu treba voditi brigu kod donoenja odluke. Dobrovoljci proitaju. (* Vano je da uitelj pitanjima potakne uenike da provjere jesu li ukljuili sve korake o kojima je vano voditi brigu ukoliko procijeni da ih uenik nije ukljuio. Na primjer: 1. Odredim to je problem; 2. Razmislim o mogunostima/ izborima koja mi stoje na raspolaganju; 3. Razmislim o svim moguim posljedicama (dobrim i loim) svakog izbora; 4. Prikupim to vie informacije o moguim posljedicama; 5. Donosim odluku koja je za mene najbolja.) * Svakom ueniku podijelite SHEMU ZA DONOENJE ODLUKA. Recite uenicima da taj obrazac i papiri s odgovorom, to je za njih najvanije kod donoenja odluka, stave na vidljivo mjesto kao podsjetnik.
227
Literatura
1. Dobravac-Poljak, J. (2000): MEMOAIDS, Mladi educiraju mlade o AIDSU-u, Prirunik za edukaciju vrnjaka o AIDS-u, Zagreb, Klinika za djeje bolesti Zagreb, Sluba za reproduktivno zdravlje 2. Ortner, G. (2002): Treba znati, Zagreb, Mozaik knjiga
Prilozi
1. radni list za uitelje broj 1 (pria za demonstraciju procesa donoenja odluke) 2. radni list za uitelje broj 2 (koraci i sadraji za prethodnu priu potrebni u primjeni SHEME ZA DONOENJE ODLUKA) 3. radni list za uenike broj 1 (kartice s primjerima) 4. radni list za uenike broj 2 /i uitelje/
228
Prilog 1
Radni list za uitelje broj 1 Pria za demonstraciju: Na tulumu Lea rijetko ide na roendanske proslave jer je ne putaju roditelji. A i pomisao na takav izlazak malo je plai. ula je od prijateljica kako to uglavnom izgleda. Veina pije, onda netko s nekimzabrije. Veeras eli ii na Majin roendan jer zna da e tamo biti deko u kojeg je zaljubljena i kojeg ve jako dugo promatra i smilja kako da se upozna s njim. Na tulumu joj on prilazi, pripit, grli je, govori da mu se ona jako svia. Ona se osjea nelagodno, u isto je vrijeme i sretna to je konano dobila priliku da ga upozna. Pokuava se lagano odmaknuti iz zagrljaja, ali on nastavlja, on joj se jako svia... to bi ti na Leinu mjestu?
229
Prilog 2
Radni list za uitelje broj 2 Koraci i sadraji za SHEMU DONOENJA ODLUKA (primjer Na tulumu) TO JE PROBLEM? Deko je, u kojeg je Lea zaljubljena i kojeg ve dulje eli upoznati, pijan i uporan. POTREBNE INFORMACIJE: Kako se osjeam? to elim? Kako u se osjeati i to u misliti sutra? Hou li poaliti? Kako e se on ponaati prema meni sutra? Kako e se on osjeati i to e misliti sutra? A to ako on osim grljenja bude htio i neto vie? to ako zbog alkohola postane i nasilan? Kako u se osjeati ako prilike za nae upoznavanje vie ne bude? elim li ja biti u vezi s osobom koja se tako ponaa, iako sam u njega zaljubljena? to e moji prijatelji misliti ako propustim priliku? TO MOGU UINITI? 1. Upustiti se u avanturu i upoznati ga
+ DOBRE POSLJEDICE: upoznati ga ugoda u zagrljaju, radost prohodati s njim biti cool LOE POSLJEDICE: on moda bude elio i neto vie od zagrljaja moda postane nasilan strah, nesigurnost, osjeaj krivnje i aljenje sutradan, osjeaj iskoritenosti (Leini osjeaji) sram, krivnja, prezir (njegovi osjeaji naknadno) moda e je izbjegavati zamiljala je prvi susret posve drugaije
230
2. Odgurnuti ga i otii s roendana

+ DOBRE POSLJEDICE: kratko i jasno rijeena trenutna situacija LOE POSLJEDICE: strah da e je zamrziti i izbjegavati strah da moda on postane nasilan svi e misliti da je jadna, mnogi bi jedva doekali ovakvu priliku
3. Jasno izraziti to tono elim: Svia mi se, jako bih voljela da se bolje upoznamo i druimo, ali ne dok si pijan i navaljuje na mene. To ne elim! To nije dobro ni za tebe ni mene. (ode se druiti s ostalim prijateljima)
+ DOBRE POSLJEDICE: zauzimanje za sebe, zadovoljstvo sa sobom uvaavanje drugoga mogunost nastavka odnosa u nekoj drugoj prilici LOE POSLJEDICE: da on vie s njom ne eli nita on pria drugima da je ona luda za njim
MOJA ODLUKA (IZBOR) Jasno izraziti to tono elim (* trea mogunost).
231
Prilog 3
Radni list za uenike broj 1
Kartice s primjerima situacija:

Pavao, 16 godina Uasno mi je teko. Otkako sam prvi put otiao na ples, imam strane hemunge Zavidim prijateljima kada gledam kako se bezbrino kreu i poskakuju po plesnom podiju. Ja ih nikako ne mogu dostii u njihovoj oputenosti i slobodi pokreta jer neprestano imam osjeaj da me promatraju i plaim se da e me ismijati to sam tako nespretan. No, kad se malo ohrabrim nekim piem ili ak od vremena do vremena uzmem neku drogu, onda je sve u redu, onda mogu drugima pokazati kakav sam zapravo. Ali, nakon toga se ponovno osjeam krajnje nesiguran. Renata, 14 godina Volim jednog zgodnog deka koji je totalno cool. Ne znam voli li i on mene. Poslije diska esto me zna obgrliti rukom i umiljavati mi se. Ali, ako se sluajno sretnemo na ulici, pravi se kao da se ne poznajemo. Jedanput me je ak i poljubio onako pravo, s jezikom. Bila sam sretna i mislila kako me voli. Ali poslije se opet zna dogoditi da me uope ne pogleda. Bojim se pitati ga voli li me. Mislim da bi me ismijao. Ivica, 16 godina Jo nikada nisam hodao s curom. Moda i zato jer ne elim samo spavati s njom, nego bih elio imati pravu, iskrenu djevojku. Ne znam to inim krivo. Moda sam malo previe povuen, ali razlog ne moe biti samo u tome. Prijatelji mi se rugajuTo me uasno ivcira. Koraljka, 13 godina Prije su me esto nazivali trebericom, ali sada su to prestali. No, sada mi dolaze deki i govore da sam runa, da nisam lijepo graena i da sam glupa. Izruguju mi se to mnoge filmove ne mogu gledati jer se oni mojoj majci ine odvie nasilni. Jo me nikada nijedan deko nije zapitao bih li hodala s njim. Kako svratiti pozornost tih deki na sebe, a pritom ne biti nametljiva? to napraviti kako bi me drugi prihvatili onakvu kakva jesam?
Saa, 13 godina Volim jednu djevojku. Pustila me u autobusu sjesti pokraj nje i dala mi vakau gumu. Sljedeeg dana mi se nasmijeila, iako je upravo tada bila u drutvu sa svojim prijateljima. I stoga sam se ohrabrio i napisao joj ljubavno pismo. Nije nita rekla na to. Sad mi se smije skupa sa svojim prijateljima i gleda me svisoka. Uasno mi je. Nisam smio napisati to glupo pismo. Tanja, 16 godina Hodam ve godinu dana s dekom. On sve vie navaljuje i hoe spavati sa mnom. I nai prijatelji misle da bi to trebala napraviti. Ali ja se jo ne osjeam spremnom za taj in. No, jako ga volim i ne bih ga htjela razoarati. Ne znam to da radim. Mislim da e me ostaviti ne budem li spavala s njim. Osim toga, i pred drugima se inim sama sebi glupom.
(Primjeri pripremljeni i prilagoeni prema: Ortner, 2002)
232
Prilog 4
Radni list za uenike broj 2 /i uitelje/
233
Odgaanje spolne aktivnosti i rizici (pre)ranih spolnih odnosa

Tema: Odgaanje spolne aktivnosti i rizici preranih spolnih odnosa Opi cilj sata: Objasniti rizike preranih spolnih odnosa i potaknuti mlade da odgode stupanje u spolni odnos do trenutka u kojem e biti tjelesno, emocionalno i kognitivno potpuno spremni nositi se sa sloenou spolnog ivota i preuzeti odgovornost za mogue ishode Ishodi uenja: O pisati to je odgovorno spolno ponaanje Raspraviti pitanje odgaanja spolnih odnosa i pojam apstinencije Raspraviti rizike preranog stupanja u spolne odnose Vrijeme trajanja: 1 kolski sat
Potreban materijal
priprema radionice kreda i ploa; veliki papiri i markeri kartice s pitanjima (6)

INFORMACIJE ZA UITELJE* (oznaka * u daljnjem tekstu oznaava informacije za uitelje): Odgovorno spolno ponaanje Pod odgovornim spolnim ponaanjem razumijemo donoenje promiljenih i odgovornih odluka koje tite vlastito i tue (partnerovo/partneriino) spolno i reproduktivno zdravlje, ali i osjeaje i meusobno potovanje. Odgovorno spolno ponaanje podrazumijeva odgaanje spolne aktivnosti do trenutka kada je osoba tjelesno i psihiki pripremljena za nju, odnosno kod onih koji su ve spolno aktivni sustavnu uporabu zatite od neeljene trudnoe i spolno prenosivih bolesti. Naravno, kada govorimo o osnovnokolskoj dobi, u kojoj je iskustvo
234
spolnog odnosa iznimno rijetko (46% mladih u Hrvatskoj tvrdi da su prvi snoaj imali u 14. godini ili ranije) i moe biti posljedica zlostavljanja, a ne dobrovoljnog pristanka, nuno je da poruka o vanosti odgaanja spolne aktivnosti doe i do onih koji su (eventualno) ve imali takvo iskustvo da bi kod njih potaknuli promiljanje o potrebi promjene ponaanja, odnosno prestanku spolne aktivnosti. Istraivanja pokazuju da su osobe koje stupe u spolne odnose ranije od veine vrnjaka (u Hrvatskoj prosjena dob pri prvom odnosu iznosi neto vie od 17 godina) izloenije rizicima zaraze spolno prenosivim infekcijama, neeljene trudnoe i seksualnog zlostavljanja. Imajui u vidu da takvi negativni ishodi mogu imati i dugotrajne posljedice na tjelesno i psihiko zdravlje te seksualno ponaanje u budunosti, vano je da uenici shvate da su u njihovoj dobi spolni odnosi potpuno neprimjereni jer za njih nisu ni psihiki, ni tjelesno spremni (nezrelost dijelova spolne anatomije1). Odgaanje spolne aktivnosti i apstinencija Spolna apstinencija, ili suzdravanje od spolnih odnosa, ponekad se interpretira kao uvanje za brak. Drugim rijeima, apstinencija se ponekad tumai kao suzdravanje od ulaska u spolne odnose do zasnivanja trajne i meusobno vjerne veze (brak). S obzirom na postojea nacionalna istraivanja koja pokazuju da barem 90% mladih stupa u spolne odnose prije braka (prosjena dob ulaska u brak u Hrvatskoj iznosi 27 godina za enu i neto vie za mukarca), takvo je shvaanje apstinencije nerealistino. Takoer, inzistiranje na tako nerealistinom cilju moe imati za posljedicu veu izloenost rizicima jer se naini zatite od spolno prenosivih bolesti i neeljene trudnoe u takvu pristupu esto zanemaruju. U ovom programu apstinenciju ne shvaamo kao suzdravanje od spolnih odnosa do braka, ve kao odgaanje ulaska u spolne odnose do trenutka u kojem je mlada osoba dovoljno zrela da donese promiljenu i odgovornu odluku (koja nee biti temeljena na pogrenim motivima2), to pretpostavlja svijest o moguim posljedicama i znanje o tome kako se zatititi od negativnih ishoda. Ovdje je vano naglasiti da spolni odnosi nisu imperativ adolescencije. Osjeaji
Mladi trebaju znati da postoje i medicinski rizici preranog stupanja u spolne odnose. Zbog tankoe sluznice spolnih organa u adolescenata mogunost je prodora uzronika infekcija laka i bra, to jest vea je vjerojatnost upale spolno prenosivim uzronicima virusima i bakterijama. Vea je takoer i mogunost ozljeda te krvarenja zbog nepripremljenosti spolnih organa na spolne odnose. 2 Kao to su pritisak partnera/partnerice, konformizam (svi drugi su to ve uinili) ili nain da se bude prihvaen ili ak popularan.
1
235
se mogu izraziti na tisuu naina, a doivljaj uzbuenja, zanosa i zadovoljstva nije iskljuivo vezan uz sam spolni in. Apstinencija ne znai da osobe meu kojima se razvila privlanost i povezanost to jedna drugoj ne mogu iskazati. No, iskazivanje bliskosti mora iskljuivati ranije spomenute rizike. Rizici preranog stupanja u spolne odnose Manji broj mladih ulazi u spolne odnose ranije od svojih vrnjaka. Kako se definira prerana spolna aktivnost? Osim naruavanja medicinskog kriterija, prema kojem od prve menstruacije treba proi otprilike etiri godine da bi se dovrio razvoj enskih spolnih organa, preranu spolnu aktivnost obiljeava i psiholoka nezrelost koja se iskazuje kroz pogrene razloge za ulazak u spolne odnose, nedovoljno poznavanje seksualnog partnera/ice i nepostojanje emocionalne povezanosti, neuporabu zatite i nespremnost za suoavanje s moguim negativnim posljedicama spolnih aktivnosti. to znamo o osobama koje prerano postaju spolno aktivne? esto im nedostaje roditeljska briga i kontrola, obiljeava ih nisko samopotovanje, teko izlaze na kraj sa svojim negativnim emocijama i osjeajem manje vrijednosti, ee koriste alkohol i druge opijate te nerijetko imaju starije partnere. Prerani spolni odnosi nose poveani rizik adolescentskih trudnoa i zaraza spolno prenosivim bolestima, ali i seksualnog zlostavljanja. Rana spolna aktivnost povezana je s manjom uporabom zatite. Razlozi su za to raznorodni, od povodljivosti, manje izraene asertivnosti ili slabo razvijenih vjetina komunikacije i pregovaranja, do utjecaja alkohola ili droge, odnosno vee moi odluivanja starijeg partnera.
Uvodna aktivnost 5 min Temeljni pojmovi (odgovorno spolno ponaanje, odgaanje ulaska u spolne odnose i rizici preranih spolnih odnosa)
Uenicima se podijeli radni list s tvrdnjama na koje trebaju odgovoriti zaokruivanjem odgovarajueg odgovora (slau li se s tvrdnjom ili ne slau) usp. prilog.
Sredinja aktivnost 30 min Razumijevanje rizika prerane spolne aktivnosti

Nakon to su uenici zavrili sa zaokruivanjem, uitelj/uiteljica prolazi tvrdnju po tvrdnju tako da prvo pita uenike to su zaokruili, da bi oni sami mogli uoiti to je veina odgovorila. Potie se uz to i iskazivanje argumenata i za jedan i drugi odgovor, bez obzira na to koji je dobio veinu. Nakon to su uenici iznijeli svoje
236
argumente za odgovore na pojedinu tvrdnju, uitelj/uiteljica ukratko objasni koji je ispravan odgovor na tvrdnju i zato. Na plou se zatim napiu tri pojma: odgovorno spolno ponaanje, apstinencija i prerana spolna aktivnost. Uenici zatim navode asocijacije koje navedeni pojmovi izazivaju u njima. Uitelj/ica koristi uenika pomonika koji biljei asocijacije na ploi, a on/ona pritom se brine da pojmovi budu primjereni te pomae uenicima da se pravilno izraze. Neke asocijacije mogu biti vezane uz vie pojmova. Uenici se nakon toga podijele u est skupina i svaka dobije veliki papir i flomastere ili boje. Kako je ukupno tri pitanja, po dvije skupine rade na istom pitanju usp. kartice (pitanja moe smisliti i uitelj/ica ovisno o populaciji uenika s kojom radi). Skupine imaju 57 min da razmisle o odgovoru i skiciraju ga na papiru. Nakon toga predstavnik pojedine skupine ita odgovor svoje skupine. Uitelj/uiteljica nakon toga pita drugu skupinu koja je imala isti zadatak jesu li doli do istog ili razliitog odgovora. Po potrebi se razvije i mala diskusija. Poeljno je da uitelj/ uiteljica dopuni pojedine odgovore bude li to potrebno, postavi eventualna potpitanja te da kratki komentar (bez procjenjivanja uenikih odgovora). Kartice: 1. Ako se dvije (mlade) osobe vole, znai li to da trebaju ui u spolni odnos? (Obrazloi odgovor.) 2. Koje sve rizike preranog stupanja u spolni odnos moe navesti? 3. to znai apstinirati i koje su prednosti apstinencije?
Zavrna aktivnost 10 min Razmiljam...

Uenike se uputi da na svom radnom listu provjere odgovore iz uvodnog dijela sata i utvrde bi li sada odgovorili drukije. Zatim ih se zamoli da na poleini napiu jednu misao koju je u njima potaknula dananja tema. Na kraju u jednoj ili dvije reenice uenici trebaju odgovoriti na pitanje: Koju poruku nosim s dananjeg sata?
Literatura
1. Kuzman, M. i P. Zarevski. (2004). Odrastanje i spolnost reproduktivno zdravlje. Zagreb: Makarana
237
Prilog
Radni list (za uvodnu i zavrnu aktivnost): Na sljedee tvrdnje potrebno je odgovoriti zaokruivanjem slova S (za tvrdnju s kojom se slaete) ili N (za tvrdnju s kojom se ne slaete). 1) Odgovorno se ponaati znai misliti samo na sebe. 2) Ako zna kako se moe zatititi od trudnoe, onda si spreman za spolni ivot. 3) Odgovorna osoba ne uputa se u stvari o kojima ne zna dovoljno, a kojemogu imati negativne posljedice. 4) Biti odgovoran znai slijediti miljenje veine jer tako ne moe pogrijeiti. 5) Osobe koje nemaju povjerenja u sebe obino se ponaaju odgovornije od drugih. 6) Osobe koje rano stupe u spolne odnose kasnije esto poele da to nisu uinile. 7) Ako eli biti popularan, dobro je to ranije stupiti u spolne odnose. 8) Apstinencija je upravo suprotno od odgaanja ulaska u spolne odnose. 9) Osoba koja apstinira ne osjea elju prema osobi koja joj se svia. 10) Za spolnu aktivnost osoba treba biti ne samo fiziki ve i psihiki zrela. 11) Odgaanje ulaska u spolne odnose moe biti u redu za cure, ali nije poeljno za deke. S S S S S S S S S S S N N N N N N N N N N N
238
Objanjenja vezana uz Prilog 1) Odgovorno se ponaati znai misliti i na sebe i na osobu s kojom smo u odnosu (ukljuuje kvalitetnu komunikaciju, uvaavanje osobe, razliitosti, odgovorno spolno ponaanje itd.) 2) Informiranost o zatiti od neeljene trudnoe, kakva god bila, nikako nije dovoljna za uputanje u spolni odnos. Nuno je postii emocionalnu i psihiku zrelost, razviti svijest o moguim (neeljenim) posljedicama i biti spreman/ na preuzeti odgovornost za svoje postupke. 3) Tono, stupanje u spolni odnos odgovoran je in koji pretpostavlja mnogo toga. 4) Pritisak okoline, iskrivljene informacije koje kolaju meu vrnjacima te nerealistini savjeti esto navode na postupke koje osoba zapravo nije eljela uiniti. Slijepo slijediti druge ili pristajati na ono to drugi smatraju poeljnim nije najbolji nain da se brinemo o sebi. Svatko bi trebao samostalno donositi odluke u skladu s informacijama koje posjeduje, svojim osjeajima, razmiljanjima i vrijednostima. 5) Osobe koje nemaju dovoljno povjerenja u sebe trebaju izgraivati i jaati povjerenje u sebe da bi u budunosti mogle donositi odluke s kojima e biti zadovoljne. 6) Da, jer nisu bile upoznate s posljedicama (emocionalnim, fizikim, psihikim), niti su se u toj dobi s njima mogle nositi. 7) Popularnost zasnovana na ovakvu ponaanju jest kratkotrajna, a moe ostaviti dugotrajne neeljene posljedice. 8) Apstinencija je odgaanje ulaska u spolne odnose do trenutka u kojem je osoba dovoljno zrela, odgovorna i svjesna moguih rizika. 9) Osoba koja apstinira moe osjeati privlanost prema osobi s kojom je bliska i istovremeno donijeti odluku da nije spremna za spolni odnos. Postoje i drugi naini iskazivanja elje za nekim (ljubljenje, meusobno milovanje...) 10) Stupanje u spolni odnos vaan je i odgovoran in i osoba treba biti zrela ne samo fiziki nego i emocionalno i psihiki. 11) Spol je nebitan za odgovorno donoenje odluke o stupanju u spolni odnos.
239
Odgovorno spolno ponaanje, I.

Tema: Odgovorno spolno ponaanje I. Opi cilj sata: Omoguiti uenicima da na stvarnim (vrnjakim) ivotnim situacijama vjebaju vjetinu donoenja odgovornih odluka. Ishodi uenja: Vjebati korake donoenja odgovornih odluka Primijeniti ne poruku u komunikaciji o spolnosti Pokazati vanost komunikacije s partnerom za odgovorno spolno ponaanje Vrijeme trajanja: 1 kolski sat
Potreban materijal
priprema radionice kartice sa situacijama (moe i samo primjerak za uitelje) papiri A4 i olovke

INFORMACIJE ZA UITELJE* (oznaka * u daljnjem tekstu oznaava informacije za uitelje): Uenici su ve nekoliko puta vjebali donoenje odluka na primjerima razliitih ivotnih situacija. Trebaju se podsjetiti na korake u ovome procesu: 1. Definiranje problema Prvi je korak u rjeavanju problema njegovo definiranje. Jasno treba postaviti pitanje i ono to se eli postii. U situaciji kao to je veza, spolnost i razina intimnosti, elja je ostati zajedno, zadovoljiti oba partnera i ne povrijediti osjeaje ni vrednote niti jednog od njih.
240
2. Prepoznavanje moguih izbora Problem nastaje i zbog brojnih mogunosti izbora. Da postoji samo jedna mogunost, problema ne bi bilo. Stoga je sljedei korak definiranje (prepoznavanje) razliitih izbora (naina postupanja). Najvaniji je korak u donoenju odluka procjena prednosti i nedostataka svake varijante (inaice, izbora). Svaki izbor nosi mogue posljedice. Treba procijeniti ne samo mogue posljedice i vjerojatnost njihova pojavljivanja, ve i ozbiljnost posljedica (nisu sve posljedice jednako ozbiljne). Procjena moguih izbora pomae u konanom donoenju odluke. Procjena moe biti i pogrena, ali je osobna i za nju se preuzima odgovornost. Tek je primjenom ili provoenjem odluke proces zavren. Utvrdimo li da je odluka bila pogrena, vraamo se razmatranju drugih mogunosti.
3. Procjena moguih izbora
4. Donoenje odluke
5. Postupanje u skladu s odlukom
Uvodna aktivnost 10 min Ponekad je teko rei NE

U uvodnoj aktivnosti uenici se trebaju (svatko sam) sjetiti neke situacije u kojoj im je bilo teko odbiti neki nagovor vrnjaka ili neke druge osobe, tj. kad im je bilo teko rei NE (bez obzira to su tada odgovorili). Zatim razgovaraju u malim skupinama (do 4 uenika) i svaka skupina izabere jedan primjer i iznese ga ostalim uenicima.
Sredinje aktivnosti 30 min Kako rei NE?

Uitelj/uiteljica na jednom primjeru zajedno s uenicima ponovi proces donoenja odluke, tako da im proita priu, a zatim pomou obrasca zajedno prou korake (ovu su aktivnost detaljno radili u temi: Vrnjaki pritisak, samopotovanje i rizina ponaanja). Primjer prie: Moj deko Davor i ja zavravamo 8. razred, a zajedno smo od 7. razreda. Imamo sline interese, dobro se slaemo i imamo isto drutvo. Jako se volimo i puno vremena provodimo zajedno. Ovoga smo ljeta sluajno i obiteljski ljetovali na istome mjestu.
241
Davor je uvjeren da emo zauvijek ostati zajedno (a i ja tako mislim) i eli da stupimo u spolni odnos. On misli da je to u redu, ali ja na to nisam spremna. Moje prijateljice kau da je Davor fenomenalan tip i da ga nikako ne smijem izgubiti. Ne znam ni sama to uiniti. Nakon itanja prie uitelj/uiteljica pita uenike kako bi se sve u ovoj situaciji djevojka mogla ponaati, to bi sve mogli biti njezini izbori. Njihove mogue prijedloge napie na plou, a pitanjima ih potie da dou do tri potpuno razliita odgovora/odluke, vjerojatno ova tri (ili slina): 1. Postupit u kako on hoe. 2. Ti stvarno nisi normalan, muno mi je od tvog prijedloga! 3. Nisam spremna za to (ne elim), ali trebamo razgovarati jer ne elim da se naa veza prekine. Uitelj/uiteljica treba uenike potaknuti da prepoznaju da ove mogue odluke(izbori) predstavljaju 3 razliita ponaanja: 1. pasivno, 2. agresivno, 3. asertivno. 1. Pasivno ponaanje/neasertivno (osoba se brine o pravima drugih, ali ne brine o svojim osjeajima i pravima). 2. Agresivno ponaanje (osoba izraava svoje misli i osjeaje, brine se o svojim pravima, ali ne potuje prava drugih). 3. Asertivno ponaanje (osoba izraava svoje misli i osjeaje u vezi s ponaanjem koje joj se ne svia; kae to joj se zbog toga dogaa, navodi to eli da se promijeni dakle, brine o svojim pravima i potuje prava drugih). Voena rasprava: I. Uitelj/uiteljica vodi raspravu pomou sljedeih i slinih pitanja: Kako se ponaa veina njihovih vrnjaka? Zbog ega je to tako? Koje su mogue posljedice? O emu i kada treba razgovarati s osobom s kojom si u vezi? Tko treba poeti razgovor? Tko je odgovoran za odnos? Pomou koritene prie i uenikih odgovora uitelj/uiteljica vodi raspravu u smjeru da uenici prepoznaju koji izbor iz prie ukazuje na odgovorno spolno ponaanje, to jest vanost odgaanja spolnog odnosa do dobi u kojoj e biti svjesniji odgovornosti i rizika koje seksualna aktivnost ukljuuje te sposobniji nositi se s tim izazovima (3. odgovor).
242
Asertivni je nain ponaanja najrjei, ali tako osoba izraava svoje misli i osjeaje u vezi s ponaanjem koje joj se ne svia, vodi brigu o svojim pravima potujui potrebe i prava drugih! U nekim je situacijama potrebno jasno rei TO SE NE ELI to je takoer dio asertivnog ponaanja. II. Uitelj/uiteljica nastavlja raspravu: Zbog kojih je razloga nekad teko rei NE?* to uiniti ako (kada) se naemo u takvoj situaciji? to bi moglo olakati odgovor? * Osjeaji i/ili trenutno raspoloenje; nesigurnost i nedostatak samopotovanja; utjecaj vrnjaka ili pritisak osobe do koje nam je stalo; strah od ismijavanja, gubitka vane osobe, ljubomore, mogue svae; strah od osvete, sram... Pomou nekoliko primjera uenici vjebaju ne poruku u komunikaciji o spolnosti. A) Uitelji mogu ponuditi nekoliko situacija u kojima bi uenici trebali odgovoriti NE, vodei rauna da ukljue razliite aspekte zdravlja (psihiki, emocionalni, tjelesni, socijalni, mentalni), znai za jednu situaciju predlau vie moguih odgovora (govore odgovore svima). Primjeri: 1. Prijateljica me zove da idemo u kino s dva starija deka od kojih ona jednog poznaje iz susjedstva. Ne svia mi se ideja, ali ne elim prijateljicu pustiti samu. 2. Prijateljica moje starije sestre nagovara me da budem njezin deko, a ja to ne elim. B) Aktivnost se moe izvesti tako da uenici sami daju nekoliko primjera situacija u kojima bi odgovor trebao biti NE.
Zavrna aktivnost 5 min Bezuvjetno NE

Kada je ugroeno nae ili tue zdravlje, sloboda ili osobni integritet, odnosno sloboda ili integritet drugih, odgovor mora biti NE! pri emu ne treba osjeati ni najmanju krivicu jer u takvim situacijama NE ne zahtijeva objanjavanje (zato kaemo NE), niti ispriavanje.
243
Primjeri situacija: 1. Na roendanu moga deka njegov je stariji brat popio dosta alkohola. Navaljuje da me odveze kui poslije proslave. 2. Na roendanu moje starije prijateljice (ja imam 14, a ona 16 godina) jedan njezin prijatelj mi se sviao i malo smo se ljubili, a onda me odveo u sobu i htio skinuti.
Literatura
7. Miljkovi, D., Rijavec, M. (1997) : Razgovor sa zrcalom: psihologija samopouzdanja, Zagreb, IEP 8. Miljkovi, D., Rijavec, M. (2002): Bolje biti vjetar nego list: psihologija djejeg samopouzdanja, Zagreb, IEP 9. ivkovi, . (2006): Samopotovanje djece i mladih, akovo, Tempo
244
Odgovorno spolno ponaanje, II.

Tema: Odgovorno spolno ponaanje II. Opi cilj sata: Razumjeti to je odgovorno spolno ponaanje i raspraviti vrste rizika vezanih uz spolnu aktivnost Ishodi uenja: Raspraviti rizike vezane uz spolno ponaanje Navesti najee spolno prenosive bolesti Navesti naine zatite od spolno prenosivih bolesti i neeljene trudnoe Vrijeme trajanja: 1 kolski sat
Potreban materijal
priprema radionice radni listovi: informacije o spolno prenosivim bolestima i sredstvima zatite od neeljene trudnoe i spolno prenosivih bolesti (pisani materijal i linkovi) radni listovi za slaganje kratke prie papiri i flomasteri

INFORMACIJE ZA UITELJE* (oznaka * u daljnjem tekstu oznaava informacije za uitelje): U ovoj su dobi razgovori o spolnosti neizbjena tema za adolescente. Pritom je percepcija proirenosti spolnih odnosa gotovo u pravilu u mladih vea nego to je to u stvarnosti. Moda se nekima ini da su posljednji u svojoj generaciji koji nisu imali spolne odnose. Ne treba nasjedati svi vie o tome priaju no to to i rade. Daleko je vanije stvoriti dobru vezu i biti zadovoljan s odabranom osobom. to to zapravo znai? Prije svega ljubav. Za ostvarenje punine doivljaja spolnosti neophodna je ljubav i potovanje prema osobi s kojom dijelimo svoju intimu. Vaan je i osjeaj sigurnosti koji stvara veza ispunjena ljubavlju, prijateljstvom, povjerenjem i potivanjem osobnosti partnera. Nitko ne bi elio biti u vezi s
245
osobom koju ne voli, ne poznaje, ne potuje i ne uvaava njezine stavove zato s takvom osobom ne treba ui ni u spolne odnose. Spolni odnosi nisu nain potvrivanja odraslosti niti nain kojim ete zadobiti mjesto u kvadri. Neugodno iskustvo prvog spolnog odnosa moe obiljeiti budui spolni ivot. Oni koji imaju loa iskustva kau da nema nita gore nego biti s osobom koja te ne voli i ne cijeni. Gubitak samopouzdanja esto je teko vratiti, pa se takvo iskustvo odraava na novu vezu kojoj se prilazi suzdrano i s nepovjerenjem. Nije samo fraza kada se za spolni odnos kae voenje ljubavi. Djevojka i mladi nakon poljubaca, milovanja i izmjenjivanja njenih rijei, dodirima iskazuju to osjeaju jedno prema drugome. S vremenom njihovo istraivanje tijela i dijeljenje intime prati sve vea elja za spajanjem. Podijeliti svoje tijelo s drugom osobom jest sloen in. Ljubav na prvi pogled nije dovoljna za spolni odnos. Da bi on bio ugodan i priinjavao zadovoljstvo, uz meusobnu bliskost, privrenost i emocionalnu povezanost, potrebna su i odreena znanja o reproduktivnom sustavu te rizicima i odgovornom postupanju. Odgovorno spolno ponaanje ukljuuje i zatitu, kako sebe tako i partnera/ partnerice od potencijalnih neeljenih posljedica. U prvom redu to je sprjeavanje spolno prenosivih infekcija i sprjeavanje trudnoe. Odluka je o nainu zatite vana za svaku vezu i treba biti zajednika. Kad se (mlade) osobe odlue stupiti u spolne odnose, ostaje im i odluka o upotrebi/neupotrebi kontracepcije. Kontracepcija je primjena metoda ili sredstava za sprjeavanje zaea ili neeljene trudnoe. Prije koritenja bilo koje vrste zatite oba se partnera trebaju informirati o djelovanju, primjeni te poeljnim i nepoeljnim uincima. Neka kontracepcijska sredstva i metode tite i od spolno prenosivih bolesti, a neka ne. Spolno prenosive bolesti jesu zarazne bolesti koje se prenose sa zaraene na zdravu osobu spolnim odnosom (vaginalnim, oralnim ili analnim). Uzronici spolno prenosivih bolesti su mikroorganizmi koji mogu biti bakterije, gljive, virusi itd. Neki uzronici, osim spolnim odnosom, mogu se prenijeti krvlju najee zajednikim koritenjem igala i prica kod uzimanja droge ili sa zaraene trudnice na dijete tijekom trudnoe i poroda. Neke spolne bolesti mogu ostaviti dugorone posljedice na reproduktivno zdravlje. Spolno prenosive bolesti pokazuju u posljednjim desetljeima velike promjene u uzronicima, simptomatologiji, teini i prognozi. Klasine spolno prenosive bolesti kao sifilis i gonoreja sve su manje zastupljene, a danas su najvanije spolno prenosive bolesti uzrokovane virusima, i to: virusom humane imunodeficijencije (HIV) koji je uzronik AIDS-a, virusom genitalnog herpesa, humanim papilomavirusom i virusima koji uzrokuju hepatitis B i C. Najrairenija bakterijska spolno prenosiva infekcija uzrokovana je bakterijom Chlamydia trachomatis, a najrairenija je virusna infekcija infekcija humanim papiloma-virusom (koji
246
moe uzrokovati i rak vrata maternice). Vano je naglasiti da se bakterijske bolesti uspjeno lijee (antibioticima), ali samo ukoliko se na vrijeme prepoznaju i ako se na vrijeme provede odgovarajua terapija. Dijagnoza i pravodobno lijeenje SPB najvaniji su za budue reproduktivno zdravlje adolescenata kao i za prevenciju prijenosa buduim partnerima. Od 15 milijuna novih sluajeva SPB u svijetu etvrtina su adolescenti. Oni se mnogo ee nego odrasli uputaju u razne oblike rizinog spolnog ponaanja, ukljuujui spolni odnos s veim brojem partnera uz neredovitu ili nepravilnu uporabu kondoma. Razlog velike uestalosti SPB u adolescenata lei i u biolokim razlozima manjka ope i lokalne otpornosti te u nezrelosti mladog organizma. Socijalni imbenici povezani s poveanim rizikom obolijevanja od SPB ukljuuju manjak nadzora roditelja, lou komunikaciju s njima, manjak spolne edukacije i tonih informacija, manjak ili slabu komunikaciju s obiteljskim lijenikom, esto nedostupnost specijaliziranih centara za adolescente, spolne odnose pod utjecajem alkohola, droge i drugih sredstava ovisnosti. Dobra i pravodobna edukacija mladih, odgovorno spolno ponaanje, redoviti preventivni pregledi i cijepljenje protiv HPV-a, uz dobru dijagnostiku te pravodobno javljanje kod lijenika na pregled, omoguit e smanjenje uestalosti SBP i njihovih posljedica na reproduktivno zdravlje mladih. Tema o kojoj se govori na dananjem satu nije stvarnost veine uenika ovoga uzrasta, meutim steeno znanje moe utjecati na bolju pripremu (a vjerujemo i na odgaanje) stupanja u spolni odnos. O djelovanju metoda i sredstava za kontracepciju te o spolno prenosivim bolestima (SPB) uenici ue i na redovnoj nastavi biologije pa Radni listovi 1 i 2 slue kao podsjetnik da bi uenici lake izveli sredinju aktivnost.
Uvodna aktivnost 10 min Prepoznavanje rizinih situacija

Uenici se podijele u manje skupine, npr. etvorke i navedu mogue rizike koji se javljaju pri stupanju dviju mladih osoba u spolni odnos. Imaju za to 5 min, a zatim svaka skupina izlae ostalima.
Sredinja aktivnost 25 min Odgovorno spolno ponaanje

U uvodnoj aktivnosti uenici mogu navesti razliite rizike (strah od neizvjesnosti budueg odnosa, grinja savjesti, sram, strah od bola, spolno prenosivih bolesti (SPB), neeljene trudnoe i slino). U nastavi biologije uenici su usvojili sadraje vezane uz kontracepciju i SPB, a da je u ovoj radionici naglasak na mogue
247
zdravstvene rizike, trebaju proiriti znanje i pripremiti se za odgovorno ponaanje. Uenici se podijele u manje skupine (5 skupina) i svaka dobije pisani materijal o esto koritenim metodama i sredstvima za kontracepciju i o spolno prenosivim bolestima (Radni list 1 i 2) te karticu (Radni list 3) na kojoj je zapoeta pria i navedeno nekoliko pojmova pomou kojih kratku priu treba dovriti i to tako da se upotrijebe svi zadani pojmovi, ali da se ne spomene naslov prie, odnosno spolno prenosive bolesti. Radne listove 1 i 2 uenici koriste kao pomo i izvore informacija. Nakon 10-ak minuta predstavnik skupine ita priu bez naslova, a ostali uenici biljee kljune pojmove i pogaaju naslov prie. Uitelj/uiteljica, ako treba, dopunjava i pomae u obrazlaganju pojmova koje su uenici izdvojili kao bitne. Ovaj se postupak ponovi sa svakom skupinom. * Uitelj/uiteljica moe iskoristiti razliite duine tekstova o spolno prenosivim bolestima prilikom oblikovanja radnih skupina. Bilo bi dobro da svi uenici dobiju Radni list 1. Radni list 2 takoer bi trebalo podijeliti svim uenicima, a ako nije mogue, onda barem jedan za svaku skupinu. U Radnom listu 3 likovi iz pria starijeg su uzrasta od populacije s kojom se radi jer se u ovoj populaciji ne podrazumijeva stupanje u spolne odnose, ali se moe djelovati preventivno u buduim ivotnim situacijama. Moe se dogovoriti i s uenicima da oni napiu prie.
Zavrna aktivnost 10 min Pridruivanje pojmova

Da bi se provjerilo jesu li uenici usvojili predviene sadraje, moe im se dati da poveu svaki pojam s lijeve strane s jednim ili vie pojmova s desne strane i daju kratko obrazloenje. Pojmovi s desne strane mogu se pridruiti vie nego jednom pojmu s lijeve strane. Ova se aktivnost moe izvesti pojedinano ili u skupinama u kojima su uenici radili do sada.
248
NEELJENA TRUDNOA KLAMIDIJSKA INFEKCIJA HPV-INFEKCIJA UPALA RODNICE GENITALNI HERPES
LIJEENJE ANTIBIOTICIMA SPOLNI ODNOS BEZ PREZERVATIVA APSTINENCIJA LIJEENJE OBA PARTNERA BAKTERIJSKA INFEKCIJA VIRUSNA INFEKCIJA CRVENILO I PECKANJE OKO SPOLNIH ORGANA PAPA TEST NEPLODNOST MIJENJANJE SPOLNIH PARTNERA RANA SPOLNA AKTIVNOST VIRUSNE BRADAVICE RAUNANJE PLODNIH I NEPLODNIH DANA CIJEPLJENJE GINEKOLOKI PREGLED
Na samom kraju uenicima se mogu postaviti dva pitanja: 1. Na koji se nain mlade osobe mogu zatititi od spolno prenosivih bolesti i neeljene trudnoe? (* Odgovorno spolno ponaanje odlazak lijeniku na savjetovanje ili preglede lijenik kolske medicine, ginekolog ili lijenik ope prakse); 2. to mogu uiniti ako su zaraeni ili boluju od neke SPB (ili sumnjaju u to)? (* Javiti se na pregled ginekologu (djevojke) ili dermatologu (mladii); lijenik uini pregled, uzme bris i doe do dijagnoze koju onda opisno objasni mladiu ili djevojci s uputama to dalje initi...)
Literatura
1. Kuzman, M., imetin Pavi, I., Pejnovi Franeli, I. (2012): Ponaanje u vezi sa zdravljem u djece kolske dobi 2009/2010. Zagreb, Hrvatski zavod za javno zdravstvo. 2. Kuzman, M.; Zarevski, P. (2004): Odrastanje i spolnost reproduktivno zdravlje. Zagreb, Makarana. 3. imuni, V. i sur. (2001): Ginekologija. Zagreb, Sveuilite u Zagrebu.
249
Radni list 1: Kontracepcijske metode i sredstva

APSTINENCIJA je voljno suzdravanje od spolnog odnosa. Apstinencija je jedina potpuno pouzdana zatita i od spolno prenosivih infekcija i od neeljene trudnoe. Mogu je koristiti sve dobne skupine kao svjesni odabir naina ivota trajno ili kao odlaganje stupanja u spolne odnose do trenutka osobne odluke. KONDOM (prezervativ, zatitna gumica, kurton) predstavlja mehaniku zapreku prodoru spermija u rodnicu te je djelotvorna zatita i protiv spolno prenosivih bolesti i protiv neeljene trudnoe. Pri svakom spolnom odnosu koristi se novi kondom. Prije poetka uporabe treba nauiti kako se koristi, provjeriti rok uporabe i kvalitetu (mogua oteenja) te se brinuti o pravilnu uvanju. Kondom je jednostavno sredstvo, lako je dostupno i ne zahtijeva posebnu pripremu ni planiranje. Koriste ga sve dobne skupine, a pouzdanost je vrlo visoka. Kondom ne sprjeava u potpunosti prijenos infekcije humanim papilomavirusom jer se virusne lezije mogu nalaziti u okolnom podruju spolovila koje kondom ne obuhvaa. PRIRODNE METODE *su one za iju je primjenu potrebno samo odgovarajue ponaanje koje se temelji na poznavanju menstruacijskog ciklusa i procesa reprodukcije, odnosno na procjeni vremena ovulacije i plodnog razdoblja te suzdravanja od spolnih odnosa u tim razdobljima. Ukljuuju raunanje plodnih i neplodnih dana kalendarskom i/ili temperaturnom metodom. Prema prosjenom trajanju menstruacijskog ciklusa izraunava se plodno razdoblje. Mjerenjem tjelesne temperature moe se utvrditi kada je ovulacija nastupila, ali ne i predvidjeti ovulaciju te se razdoblje nakon toga smatra neplodnim. HORMONSKE PILULE (kontracepcijske) djeluju na vie naina: sprjeavaju ovulaciju, djeluju na sluznicu maternice i cervikalnu sluz. Uzimaju se svaki dan u razdoblju od 21 dana nakon ega slijedi pauza (7 dana) tijekom koje nastupa krvarenje. Njihova primjena zahtijeva konzultaciju s lijenikom te je obvezan ginekoloki pregled. Nakon procjene lijenik utvruje moe li se i koje hormonsko kontracepcijsko sredstvo preporuiti. Osiguravaju visok stupanj zatite od neeljenog zaea, ali ne tite od SPB.
250
Billingsova metoda za odreivanje neplodnih dana temelji se na razlici u koliini i kakvoi cervikalne sluzi tijekom menstruacijskog ciklusa koja je hormonski uvjetovana. Ove se metode koriste kod djevojaka (ena) koje imaju redovite menstruacijske cikluse. Nisu jednostavne i zahtijevaju disciplinu, vjetinu i strpljenje. Pouzdanost nije visoka i ne tite od spolno prenosivih bolesti. U metode koje se temelje na ponaanju ubraja se i prekinuti snoaj (prekinuti spolni odnos prije izbacivanja sjemene tekuine). * Prirodne se metode koriste i za planiranje trudnoe i poroda. Zatita nakon neopreznog spolnog odnosa (postkoitalna zatita) koristi se ako se prilikom spolnog odnosa u plodnom razdoblju nije koristila zatita zbog pogreke ili nezgode (pucanje prezervativa). Najkasnije u roku od 72 sata nakon spolnog odnosa lijenik moe propisati koritenje hormonske terapije. Postoje i druga kontracepcijska sredstva: dijafragma, sredstva koja onesposobljavaju spermije, unutarmaternina sredstva... UPOZORENJE Niti jedna metoda ili sredstvo kontracepcije, osim apstinencije, ne prua potpunu zatitu od neeljene trudnoe i spolno prenosivih bolesti. Koliko god menstruacijski ciklus bio pravilan, potpuno sigurnih dana nema. Prije odluke o koritenju kontracepcijskih metoda i sredstava dobro je posavjetovati se s ginekologom. Postoje i mitovi (neistinita vjerovanja) o razliitim metodama kontracepcije (tuiranje, odreeni poloaji, nemogunost zaea pri prvom spolnom odnosu i slino).
251
Radni list 2: Spolno prenosive bolesti (SPB)

Klamidijska infekcija Infekcije uzrokovane bakterijom Chlamydia trachomatis najee su bakterijske spolno prenosive infekcije, ujedno najpogubnije po ljudsku plodnost. Klamidijska infekcija osobito je rairena meu mladima koji rano zapoinju spolni ivot i skloni su mijenjanju partnera i neupotrebi kondoma. Problem ove infekcije jest to najee ne izaziva nikakve zdravstvene simptome zbog kojih bi se potraila lijenika pomo. Stoga se naziva i tihom upalom, esto ostaje neprepoznata i nelijeena. Ako ima simptoma, oni se kod mukaraca oituju kao crvenilo, peckanje i pojaani iscjedak iz mokrane cijevi. U ena su znakovi infekcije nekad vrlo oskudni i zamjeuje se samo pojaani iscjedak, pojaana osjetljivost rodnice te nejasna teina i pritisak u donjem dijelu trbuha. Nelijeena infekcija klamidijom moe se proiriti i na druge dijelove spolnog sustava te uzrokovati ozbiljne posljedice. U ena mogu biti izvanmaternina trudnoa ili neplodnost te spontani pobaaji, a mogua je i zaraza djeteta tijekom poroda. Kod mukaraca infekcija moe uzrokovati smanjenu plodnost ili neplodnost. Infekciju klamidijom treba uporno lijeiti (antibioticima), a lijeiti se moraju i mukarac i ena. Genitalni herpes Genitalni herpes uzrokuje tip 2 herpes simpleks-virusa. Infekcija se najee prenosi spolnim odnosom sa zaraenom osobom. Primarna infekcija genitalnog herpesa uglavnom se javlja u adolescenata i mladih odraslih osoba. Prvi su znakovi bolesti obino bol, peenje i mjehurii na vanjskim spolnim organima i okolnom podruju, pojaani iscjedak iz rodnice ena i mokrane cijevi mukaraca te temperatura, glavobolja, bolovi u miiima i zglobovima. Mjehurii zacjeljuju nakon 24 dana. Problem kod genitalnog herpesa jest da virus ostaje pritajen u organizmu te je esta ponovna pojava bolesti. Upale rodnice Upale rodnice mogu biti izazvane brojnim uzronicima, a obino je prvi i vodei znak infekcije spolnog sustava u ena iscjedak iz rodnice uz manje ili vie prisutan svrbe, osjetljivost i peckanje. Infekcija gljivicom Candida albicans moe se razviti nakon uporabe antibiotika, oralnih kontraceptiva ili unutarmaterninog uloka, a ea je i u ena sa eernom bolesti. Ostali su esti uzronici su bakterije (Gardnerella vaginalis), protozoi (Trichomonas vaginalis) te neki anaerobni mikroroganizmi.
252
Sve upale rodnice mogu se izlijeiti odgovarajuim lijekovima. Budui da se prenose spolnim odnosom, potrebno je lijeiti oba partnera. Infekcija humanim papiloma-virusom (HPV-infekcija) Infekcije humanim papiloma-virusom (HPV) danas su vrlo rairene, a virus se lako prenosi izravnim kontaktom sa zaraenom koom ili sluznicom. 30-ak tipova ovog virusa uzrokuje infekcije genitalnog podruja. Razlikuju se niskorizini, koji uzrokuju stvaranje tzv. spolnih bradavica ili iljastih kondiloma na genitalnim organima mladia ili djevojke. Nisu zloudni, a tipino se pojavljuju u mlaoj spolno aktivnoj populaciji iako se mogu pojaviti u svako ivotno doba. Ovisno o broju, veliini i poloaju, bradavice mogu izazivati osjeaj boli i peckanja. Budui da su kondilomi spolno prenosiva infekcija, pri lijeenju uvijek treba uzeti u obzir oba partnera. Ozbiljna posljedica zaraze HPV-om jest injenica da neki od njegovih tipova mogu uzrokovati rak (zloudnu novotvorinu) vrata maternice i drugih dijelova spolnog sustava. Nasreu sama infekcija HPV-om ne mora znaiti da e se razviti rak. Budui da je virus vrlo proiren, smatra se da je mogunost zaraze barem jednom u ivotu nekim od njegovih tipova 5070%. (Primjerice, ansa da djevojka adolescentica pri prvom spolnom odnosu u ivotu dobije HPV jest 60%). No samo 46% zaraenih ima patoloke promjene koje se mogu utvrditi Papa-testom. Rizini imbenici za ostajanje virusa u organizmu, to poveava mogunost nastanka raka vrata maternice, su rani poetak spolne aktivnosti, velik broj spolnih partnera te veza s partnerima koji su i sami promiskuitetni. Zbog nedvojbene povezanosti s mogunou razvoja raka vrata maternice znanstvenici su razvili cjepivo kojim se sprjeavaju infekcije upravo onim tipovima virusa koji su u svijetu najodgovorniji za njegov razvoj. Kliniki su pokusi pokazali da ukoliko osoba jo nije dola u kontakt s virusom i ako se cijepljenje provodi pravilno, cjepivo potpuno titi od infekcije s navedenim tipovima virusa. Takoer i jedno od dva raspoloiva cjepiva sprjeava i infekciju tipovima virusa koji su u 90% sluajeva uzronici genitalnih kondiloma. Posljednjih desetak godina velik dio svjetske populacije djevojica (13 godina) cijepi se protiv HPV-a. Problemi oko cijepljenja uglavnom su financijske naravi jer je cjepivo skupo, no u posljednje mu vrijeme pada cijena. U Republici Hrvatskoj Ministarstvo zdravlja preporuuje cijepljenje protiv HPV-a, ali ga ne financira, dakle plaanje je (time i cijepljenje) na individualnoj, dobrovoljnoj osnovi. Vie od deset gradova u Hrvatskoj financira cijepljenje za uenice 7. razreda osnovnih kola, no odaziv je zbog velike kampanje protiv cijepljenja jo uvijek nizak. Osim cijepljenja za prevenciju HPV-infekcija vani su redoviti ginekoloki pregledi (barem jednom godinje) te odgovorno spolno ponaanje (higijena, izbjegavanje promiskuiteta, redovita uporaba kondoma).
253
HIV-bolest ili AIDS AIDS ili SIDA dugotrajna je zarazna bolest koju ulaskom u krvotok uzrokuje HIV (Human Immunodeficiency Virus) virus humane imunodeficijencije, oteujui imunoloki sustav u zaraenih. HIV se prenosi: spolnim odnosom sa zaraenom osobom, kontaktom s krvlju zaraene osobe (npr. zajednikim koritenjem igala i prica kod intravenskog uzimanja droge) te prijenosom od zaraene majke na dijete tijekom trudnoe i poroda. AIDS je kasna faza zaraze HIV-om i neizljeiva je bolest protiv koje za sada ne postoji lijek ili cjepivo. No, danas postoje lijekovi koji oboljelima produavaju ivot. Od trenutka zaraze HIV-om do nastupa AIDS-a proe oko 10 ili vie godina tijekom kojih virus unitava obrambeni sustav tijela. U prvoj fazi kada je osoba zaraena, a nema simptome bolesti, ona moe iriti infekciju jednim od navedenih putova prijenosa. Spolni kontakti (vaginalni, analni, oralni) najei su put irenja HIV-a, stoga je vana redovita i pravilna uporaba kondoma pri svakom spolnom odnosu. Socijalni kontakti kao rukovanje, boravak u istoj prostoriji, dodirivanje istih predmeta i slino, nisu putovi irenja bolesti. Gonoreja (triper, kapavac) Gonoreja je do prije dvadesetak godina bila najrasprostranjenija spolno prenosiva bolest. Uzronik je gonoreje bakterija gonokok. Prvi su simptomi u mukaraca uestalo mokrenje, uz bol i peenje, a nakon nekoliko dana iz spolovila se pojavljuje gusti gnojni iscjedak. Gonoreja u ene poinje upalom u vratu maternice i moe se proiriti i na jajovode. Potekoe mogu biti slabije izraene, a upala moe due potrajati. Upala jajovoda moe uzrokovati njihovu potpunu neprohodnost, posljedica moe biti i neplodnost ene. Menstruacije postaju nepravilne, bolne i obilne. Gonoreja se moe potpuno izlijeiti antibioticima. Lijeiti se moraju oba partnera, do potpunog izljeenja suzdravati se od spolnih odnosa, ili pri svakom spolnom odnosu koristiti kondom.
254
Radni list 3.1. 1. Dovrite zapoetu priu tako da upotrijebite sve dolje navedene pojmove. 2. Svaki uenik u skupini treba u sastavljanju prie sudjelovati s najmanje jednom reenicom. 3. Kao pomo koristite Radne listove 1 i 2.
Klamidijska infekcija
Mladen ima 19 godina i u vezi je s Ivom. Prilikom mokrenja tijekom nekoliko danaprimijetio je peckanje, crvenilo i pojaani iscjedak iz... tiha upala bakterijska infekcija smanjena plodnost kondom mladi
Humani papiloma-virus (HPV)

Anita (18 godina) nakon ginekolokog pregleda zabrinuto slua lijenika: Pregledom sam pronaao bradavice (kondilome) i elim ti rei... apa-test P rak vrata maternice hormonska kontracepcija (pilule) virusna infekcija lijeenje
255
Genitalni herpes
Prije dva dana Marko (20 godina) primijetio je mjehurie na spolnom organu, a sadve neko vrijeme osjea bol i peenje. Povjerio se svome ocu... virusna infekcija kondom
Upala rodnice
Ana (18 godina) u vezi je s Mariom. Ve due vrijeme ima iscjedak iz rodnice, osjea svrbe i peckanje. U knjizi iz kolske knjinice pronala je mogui odgovor za svoje probleme. Candida albicans antibiotici plodni i neplodni dani Radni list 3.4. 1. Dovrite zapoetu priu tako da upotrijebite sve dolje navedene pojmove. 2. Svaki uenik u skupini treba u sastavljanju prie sudjelovati s najmanje jednom reenicom. 3. Kao pomo koristite Radne listove 1 i 2.
Gonoreja (triper, kapavac)

Do prije dvadesetak godina ovo je bila najrasprostranjenija spolno prenosiva bolest. Javlja se ponekad i danas i kod mukaraca i ena. bakterija uestalo mokrenje upala jajovoda antibiotici apstinencija
256
HIV-bolest ili AIDS (SIDA)

Jedna od spolno prenosivih bolesti koja se danas, naalost, iri dugotrajna je zarazna bolest u kojoj strada obrambeni sustav tijela. Uzronik je... virus krv trudnoa spolni odnos prirodne metode zatite
257
dodaci
Autori radionica programa Zdravstvenog odgoja
Tatjana Anti Kiva, prof. Prva ekonomska kola Zagreb Vedrana Banda, dipl. pedagog Osnovna kola Mate Lovraka Kutina Emina Barievi, nastavnik razredne nastave Osnovna kola Sveti Petar Orehovec, Sveti Petar Orehovec Jelena Biani, dipl. socijalni pedagog Osnovna kola Matka Laginje, Zagreb Jadranka Bizjak Igrec, prof. Osnovna kola Bukovac, Zagreb mr. sc. Mila Buli Osnovna kola Pujanki, Split Astrid uli, prof. Osnovna kola Ivana Maurania, Zagreb mr. sc. Jasmina Dobravc-Poljak, prof. pedagogije Centar za reproduktivno zdravlje Klinike za djeje bolesti Zagreb prim. mr. sc. Vlasta Hirl-Heej, dr. med. Centar za reproduktivno zdravlje Klinike za djeje bolesti Zagreb Miljenka Gali, prof. I. tehnika kola Tesla, Zagreb dr. sc. Diana Garai Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb
Ljubica Goriki, prof. Osnovna kola Stjepana Radia, Brestovec Orehoviki mr. sc. Majda Fajdeti Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb Romana Halapir Frankovi, prof. V. gimnazija, Zagreb eljka Jani, prof. Osnovna kola Dubovac, Karlovac Martina Jane, nastavnik razredne nastave Osnovna kola Stjepana Basarieka, Ivani Grad Martina Jenik, dipl. pedagog kola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeu, Zabok Ines Jerinovi, prof. Osnovna kola Ljubo Babi, Jastrebarsko Sonja Jirasek, dipl. pedagog Osnovna kola Titua Brezovakog, Zagreb Irena Jordan Lonari, prof. Ekonomska, trgovaka i ugostiteljska kola, Samobor Dubravka Kalini-Lebinec, dipl. u. Druga osnovna kola Varadin, Varadin
260
Dubravka Keke, dipl. pedagog I. osnovna kola akovec, akovec Sanja Kostecki, dipl. uitelj Osnovna kola Josipa Kozarca, Lipovljani doc. dr. sc. Valentina Kraneli Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveuilita u Zagrebu Jadranka Krklec, dipl. pedagog Srednja kola Zabok, Zabok prof. dr. sc. Marina Kuzman, dr. med. Zavod za javno zdravstvo dr. Andrija tampar, Zagreb, Sluba za promicanje zdravlja, prevenciju i rano otkrivanje bolesti Mirjana Laginja, prof. Srednja kola Krapina, Krapina doc. dr. sc. Dubravko Lepui, dr. med. Sveuilina bolnica Sestre milosrdnice, Zagreb, Klinika za ginekologiju i porodnitvo Ana Matkovi, prof. kola za primalje, Zagreb Mihaela Martini, prof. Osnovna kola Donja Dubrava, Donja Dubrava mr. Olgica Martinis Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb Ivana Maurovi, prof. socijalne pedagogije Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveuilita u Zagrebu
mr. imica Mihaljevi Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb Ingrid Mileti, prof. defektolog Osnovna kola Petra Preradovia, Zadar Svemirka Mikovi, dipl. uitelj Osnovna kola Stjepan Radi, Bojakovina Marina Nit, prof. biologije Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb Natalija Pali, dipl. oec. IV. gimnazija Marko Maruli, Split Sanja Peni, prof. Medicinska kola Karlovac, Karlovac Senka Pintari, nastavnik razredne nastave Osnovna kola Antun Nemi Gostovinski, Koprivnica Gabrijela Ratkajec Gaevi, prof. socijalne pedagogije Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveuilita u Zagrebu Ksenija Rissi, prof. Srednja kola Krapina, Krapina Alma Rovis Brandi, dipl. socijalni pedagog Osnovna kola Petra Zrinskoga, Zagreb Branka Smolkovi Cerovski, dipl. uitelj Osnovna kola Stjepana Bencekovia, Horvati Zagreb
261
Mirela Suevi, dipl. pedagog Osnovna kola Augusta Cesarca, Zagreb Biserka avora, prof. kola suvremenog plesa Ane Maleti, Zagreb mr. sc. Natalija nidari kola za medicinske sestre Mlinarska, Zagreb Ivanica Tajsl Dragievi, dipl. uitelj Osnovna kola Trnjanska, Zagreb Darko Tot, dipl. socijalni pedagog Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb
Tomislav Trstenjak, dipl. pedagog Srednja kola, Koprivnica Sanja Veek imunovi, prof. XII. gimnazija, Zagreb Sandra Vikovi, prof. Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb Davorka Vrbii, apsolventica razredne nastave i hrvatskog jezika Zorana Vrbii, dipl. pedagog Osnovna kola Jurja Dalmatinca, ibenik Jasminka ia, prof. Gimnazija Karlovac, Karlovac
Voditelji SV-a uitelja razredne nastave: Bjelovarsko-bilogorske, Istarske, Karlovake, Koprivniko-krievake, Krapinsko-zagorske, Liko-senjske, Meimurske, Primorsko-goranske, Sisako-moslavake, Varadinske, Zagrebake upanije i Grada Zagreba
262
Povjerenstvo za izradu programa Zdravstvenog odgoja

Teodora Dubrovi, prof., via savjetnica za strune suradnike psihologe i nastavnike psihologije, Agencija za odgoj i obrazovanje dr. sc. Diana Garai, voditeljica Odsjeka za predmetnu nastavu, via savjetnica za prirodu i biologiju, Agencija za odgoj i obrazovanje mr. sc. Majda Fajdeti, via savjetnica za strune suradnike pedagoge i odgajatelje u uenikim domovima, Agencija za odgoj i obrazovanje prof. dr. sc. Vesna Jurea, dr. med. spec. kolske medicine, Medicinski fakultet Sveuilita u Zagrebu kola narodnog zdravlja Andrija tampar, Zavod za javno zdravstvo grada Zagreba prof. dr. sc. Marina Kuzman, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Sluba za kolsku i adolescentsku medicinu i prevenciju ovisnosti doc. dr. sc. Dubravko Lepui, Sveuilina bolnica Sestre milosrdnice, Zagreb, Klinika za ginekologiju i porodnitvo mr. sc. Olgica Martinis, via savjetnica za kemiju, Agencija za odgoj i obrazovanje mr. imica Mihaljevi, via savjetnica za razrednu nastavu, Agencija za odgoj i obrazovanje dr. sc. Sanja Musi Milanovi, dr. med. spec. epidemiolog, Hrvatski zavod za javno zdravstvo voditeljica Odjela za promociju zdravlja, Medicinski fakultet Sveuilita u Zagrebu kola narodnog zdravlja Andrija tampar
Marina Nit, prof., via savjetnica za prirodu i biologiju, Agencija za odgoj i obrazovanje prof. dr. sc. Aleksandar tulhofer, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Odsjek za sociologiju Marijana Toljan, prof., pomonica ravnatelja, via savjetnica za biologiju i kemiju, Agencija za odgoj i obrazovanje Darko Tot, dipl. soc. pedagog, pomonik ravnatelja, vii savjetnik za strune suradnike defektologe, Agencija za odgoj i obrazovanje Sandra Vikovi, prof., via savjetnica za tjelesnu i zdravstvenu kulturu, Agencija za odgoj i obrazovanje
263
Recenzenti programa Zdravstvenog odgoja

a) modul ivjeti zdravo dr. sc. Damir Marku Tehnika kola akovec dr. sc. Ivana Pavi imetin, dr. med. specijalist kolske medicine pomonica ravnateljice za kvalitetu Hrvatski zavod za javno zdravstvo dr. sc. Lea Pollak voditeljica Odsjeka za dodatke prehrani i dijetetske proizvode Hrvatski zavod za javno zdravstvo arka Rogi, dr. med. voditeljica odjela Prve pomoi Hrvatski Crveni kri (za prvu pomo) b) modul Prevencija nasilnikog ponaanja dr. sc. Zlatka Kozjak Miki, prof. psihologije struni suradnik psiholog i nastavnik psihologije Zdravstveno uilite c) modul Prevencija ovisnosti prof. dr. sc. Slavko Sakoman voditelj odjela za ovisnosti, Klinika bolnica Sestre milosrdnice d) modul Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje prof. dr.sc. Snjeana Priji-Samarija prorektorica za nastavu i studentska pitanja Sveuilita u Rijeci prof. dr. sc. Vladimir Juri (sveuilini profesor u mirovini) Odsjek za psihologiju Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu dr. sc. Gordana Kereste, izvanredni profesor Odsjek za psihologiju Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu dr. sc. Gordana Kuterovac Jagodi, izvanredni profesor Odsjek za psihologiju Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu prof. dr. sc. Mihael Skerlev Klinika za kone i spolne bolesti Klinikoga bolnikog centra i Medicinskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu
264
Iz recenzija
Pravilna prehrana i redovita tjelesna aktivnost zatitni su imbenici u razvoju bolesti i poremeaja koji su glavni uzroci obolijevanja i smrtnosti u odrasloj populaciji u naoj zemlji i u svim razvijenim zemljama svijeta. kolska dob jest dob u kojoj se oblikuju obrasci ponaanja koji ostaju za cijeli ivot, ukljuujui i obrasce ponaanja vezane uz pravilnu prehranu i tjelesnu aktivnost. Osnovni preduvjet usvajanja zdravih ivotnih navika jest posjedovanje odgovarajue razine kritiki interpretiranih injenica koja su temelj razvoja neophodnih ivotnih vjetina. Dio modula ivjeti zdravo, koji se odnosi na pravilnu prehranu i tjelesnu aktivnost, cjelovito obuhvaa vanost pravilne prehrane i redovite tjelesne aktivnosti u ouvanju i unapreenju zdravlja. Posebno su me se dojmile interaktivne metode rada uz poticanje aktivne uloge uenika, njihova promiljanja i kreiranja kritikog stava. Vjerujem da e to dovesti do osnaivanja uenika u preuzimanju aktivne skrbi za svoje zdravlje ve u kolskoj dobi. I kasnije tijekom ivota, kada sami preuzmu vodee uloge u naem drutvu, od onih osobnih u okviru svojih obitelji, pa do onih profesionalnih vezanih uz privreivanje, produkciju i upravljanje u najrazliitijim podrujima drutvenog djelovanja, vjerujem da e ih znanje i vjetine koje usvoje na radionicama modula ivjeti zdravo osnaiti u odupiranju brojnim negativnim utjecajima te im pomoi u optimalnom voenju ivota. Ovakav kvalitativan pomak od klasinog uenja temeljenog na usvajaju injenica k savladavanju novoga rjeavanjem svakodnevnih ivotnih izazova dat e naim uenicima ne samo novu snagu i sposobnost ve i radost i ljepotu saznavanja novog. (dr. sc. Ivana Pavi imetin, dr. med.) Materijal Prevencija nasilnikog ponaanja usklaen je s programom Zdravstvenog odgoja i oekivanim ishodima kojeg propisuje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. Materijal je vrijedan doprinos kvalitetnoj obradi tema iz ovoga modula. Sadraj je iznesen prema pedagokim naelima, metodiki je prilagoen dobi uenika, obiluje kreativnim i raznolikim metodama i tehnikama rada. (dr. sc. Zlatka Kozjak Miki) Prevencija ovisnikih (i drugih rizinih) ponaanja djece i mladih vrlo je sloena drutvena zadaa. Kada je rije o odgojno-obrazovnom aspektu prevencije, nakon obitelji najvaniju ulogu ima kola. Tijekom integriranog i proimajueg odgojnoobrazovnog procesa, prilagoenog dobi i heterogenosti populacije djece, potrebno je kontinuirano provoditi uinkovite i dobro strukturirane mjere univerzalne, selektivne i indicirane prevencije svih rizinih ponaanja. Uloga i doprinos kole zdravom i sretnom odrastanju djece, njihovu kvalitetnom socijalnom funkcioniranju, ouvanju i unapreenju mentalnog zdravlja, strukturiranju njihovih osobnosti, formiranju identiteta i izgradnji prihvatljivog sustava vrijednosti, jednako je vana kao i njihovo obrazovanje i osposobljavanje za odreeno zanimanje. Modul Prevencija
265
ovisnosti koncepcijski je (metodoloki i sadrajno) dobro zamiljen, razraen i prilagoen dobi uenika, ali prije svega u okviru mjera univerzalne prevencije kojima se kod veine (nerizine) djece moe pridonijeti usvajanju poeljnih drutvenih stavova u odnosu na odreene oblike rizinog ponaanja. (prof. dr. sc. Slavko Sakoman) (...) moe se zakljuiti da je rije o vanom prilogu strunom usavravanju uitelja/ nastavnika u kreiranju satova razrednika. Iznesene opservacije govore o tome da je recenzirani materijal pisan suvremeno, struno utemeljeno, sustavno homogeno i s gledita koritenja poticajno i funkcionalno. Dakle, sa stajalita korisnika (prijedlozi radionica modula o spolnoj/rodnoj ravnopravnosti i odgovornom spolnom ponaanju) lako je prognozirati da e im uvelike pomoi, a bogaenjem iskustva u njihovoj primjeni pridonijeti viem stupnju osposobljenosti uitelja/nastavnika te njihovu daljnjem usavravanju. Ovim materijalom dobit emo vrijedan prilog razradi segmenta spomenutog modula, to e bez sumnje biti poticaj kvalitetnijem i svrsishodnijem kreiranju izvedbenog programa u osnovnim i srednjim kolama. (prof. dr. sc. Vladimir Juri) Vanost spolnog odgoja unutar sustava formalnog obrazovanja u razvijenim je zemljama prepoznata prije vie desetljea. () Brojni meunarodni dokumenti, meu kojima se istiu Standardi spolnog odgoja u Europi Svjetske zdravstvene organizacije objavljeni 2010. godine, takoer istiu vanost edukacije djece i mladih o spolnosti. Evaluacijske studije programa spolnog odgoja pokazuju da su njegovi pozitivni uinci mnogobrojni te da nisu ogranieni samo na podruje seksualnog ponaanja i reproduktivnog zdravlja, ve se proteu na cjelokupno tjelesno i mentalno zdravlje. U kontekstu ovih spoznaja uvoenje spolnog odgoja kao jednog od modula programa zdravstvenog odgoja u hrvatskom obrazovnom sustavu krajnje je dobrodoao in. itav modul Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje zdravstvenog odgoja (u daljnjem tekstu modul Spolnost) zamiljen je na suvremen nain (...). Teme odabrane za obradu u pojedinim razredima (od 3. razreda osnovne kole do 3. razreda srednje kole) dobro su usklaene s iskustvima, ponaanjima, interesima, znanjima, sposobnostima razumijevanja i drugim razvojnim karakteristikama djece odreene dobi. U cjelini moe se rei da radionice na kojima se temelji modul Spolnost pomau mladima bolje razumjeti vlastitu spolnost i spolnost drugih te ulogu spolnosti u vlastitom ivotu i odnosima s drugim ljudima. Radionice ih k tome osposobljavaju za kritiko prosuivanje ivotnih situacija i vlastitih postupaka te za odgovorno donoenje odluka. (prof. dr. sc. Gordana Kereste)
266
Vano je napomenuti da se sadraj modula Spolna/rodna ravnopravnost i spolno odgovorno ponaanje oslanja na znanstvene injenice kako iz prirodnih i medicinskih znanosti tako i drutvenih i humanistikih (pravo, sociologija, filozofija, povijest i dr.). Vrijednosni i svjetonazorski aspekt nastave jasno je odvojen u ishodima uenja i razvidno je iz programa da se ne radi o nametanju vrijednosnih stavova, ve o stjecanju relevantnih znanstvenih i pluralnih svjetonazorskih informacija. Sve teme poput kontracepcije, pobaaja, braka, apstinencije i odgaanja stupanja u spolne odnose, masturbacije, homoseksualnosti, spolne/rodne ravnopravnosti i sl., koje mogu biti predmetom svjetonazorskih razilaenja, obrauju se uz puno uvaavanje svjetonazorskih razlika. (...) Modul Spolna/rodna ravnopravnost i spolno odgovorno ponaanje unutar programa Zdravstveni odgoj zastupljen je prihvatljivim brojem nastavnih sati, primjerenim sadrajem, temama, ishodima uenja te oblicima i metoda rada. S obzirom na nain na koji je koncipiran, modul je usporediv sa slinim programima u mnogim europskim zemljama u kojima se o ljudskoj spolnosti poduava ve desetljeima. (prof. dr. sc. Snjeana Priji-Samarija) Informacije i nain iznoenja podataka u modulu Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje jest jezgrovit, jasan i ne ostavlja puno dvojbi ciljnoj publici (uenicima) kojima je sadraj i namijenjen. Test je pridruivanja pojmova jednostavan, slikovit i pouan. Upute su za uitelje jasne, neoptereene suvinim detaljima. Tekst sadrajem obuhvaa temeljne suvremene spoznaje o spolno prenosivim bolestima prikazane na nain prikladan kognitivnoj percepciji ciljne publike. (...) Na temelju svega navedenoga smatram sadraj modula prikladnim za nastavni rad s uenicima. Navedene informacije struno su tone, suvremene i jezgrovite! Sa sadrajne strane preporuujem ovaj modul kao dio didaktikog materijala za nastavu zdravstvenog odgoja. (prof. dr. sc. Mihael Skerlev) Predlaem proirenje i preciznije specificiranje ciljeva Zdravstvenog odgoja, odnosno svakog modula, a osobito etvrtog modula u kojem bi se, primjerice, navelo da je cilj opremiti djecu znanjima, vjetinama i vrijednostima za donoenje odgovornih odluka o njihovim spolnim i socijalnim odnosima. Moe se ii jo specifinije u navoenju ciljeva koji se vide iz sadraja radionica: poveanje znanja i razumijevanja spolnosti, istraivanja i pojanjavanja osjeaja, stavova i vrijednosti vezanih uz seksualnost, razvoj i jaanje vjetina vezanih uz kritiko promiljanje i odgovorno donoenje odluka te redukcija rizinog ponaanja u vezi sa spolnou i promicanje spolno odgovornog ponaanja. (...) Predlaem takoer razradu savjeta o tome kako da se i roditelji upoznaju s planiranim aktivnostima i zatrai njihova podrka. Kako da to nastavnici uine? Na tematskim sastancima, sudjelovanjem roditelja u nekim aktivnostima ili domaim zadacima i sl. Prema mojim iskustvima upravo je komunikacija s roditeljima nastavnicima najtea i imaju najvie tjeskobe u vezi s njom. (prof. dr. sc. Gordana Kuterovac Jagodi)
267

Priručnik Za Provođenje Zdravstvenog Odgoja U Predmetnoj Nastavi Osnovne Škole

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Priručnik Za Provođenje Zdravstvenog Odgoja U Predmetnoj Nastavi Osnovne Škole

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Prirunik za uitelje i strune suradnike u osnovnoj koli

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Agencija za odgoj i obrazovanje

Prirunik za uitelje i strune suradnike u osnovnoj koli Zdravstveni odgoj

Prirunik za uitelje i strune suradnike u osnovnoj koli

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Agencija za odgoj i obrazovanje Zagreb, 2013.

Unapreenje zdravstvene kulture drutva

Potovane kolegice i kolege,

Modul ivjeti zdravo

Modul Prevencija nasilnikog ponaanja

Modul Prevencija ovisnosti

Modul Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponaanje

razred osnovne kole

Samostalna priprema jednostavnijih meuobroka/obroka za mlade

Sadraj opis i tijek aktivnosti

5. razred osnovne kole

Upute razredniku/strunom suradniku

Uvodna aktivnost (5 min)

Sredinje aktivnosti (30 min)

Zavrne aktivnosti (10 min)

5. razred osnovne kole

Napomena uiteljima pri ostvarivanju zavrne aktivnosti

2. radni list: drugi plakat za 1. aktivnost

Prevencija nasilnikog ponaanja

5. razred osnovne kole

Temeljni pojmovi komunikacije

Prevencija nasilnikog ponaanja

Sadraj opis i tijek aktivnosti

Uvodne aktivnosti (20 min)

5. razred osnovne kole

Sredinje aktivnosti (15 min)

Zavrne aktivnosti (10 min)

Prevencija nasilnikog ponaanja

5. razred osnovne kole

Prevencija nasilnikog ponaanja

Vrijeme trajanja: 1 kolski sat

Sadraj opis i tijek aktivnosti

5. razred osnovne kole

Uvodne aktivnosti (10 min)

Sredinje aktivnosti (20 min)

Prevencija nasilnikog ponaanja

Zavrne aktivnosti (15 min)

5. razred osnovne kole

Prevencija nasilnikog ponaanja

Nenasilno ponaanje/problematine situacije

Sadraj opis i tijek aktivnosti

5. razred osnovne kole

Uvodna aktivnost (20 min)

Prevencija nasilnikog ponaanja

Sredinje aktivnosti (15 min)

5. razred osnovne kole

Zavrne aktivnosti (10 min)

Prevencija nasilnikog ponaanja

5. razred osnovne kole

Alkohol i droge utjecaj na pojedinca, obitelj i zajednicu

Vrijeme trajanja: 1 kolski sat Dob uenika: 5. razred

Sadraj opis aktivnosti

Igra II. Moj simbol 10 min

Sredinja aktivnost Pravo na stav planirano vrijeme 20 min

5. razred osnovne kole

Rizina ponaanja i posljedice na obrazovanje

Sadraj opis aktivnosti

5. razred osnovne kole

Sredinja aktivnost planirano vrijeme 30 min