paradigme cilj osnovna usmjerenost ishodita tradicija primjerenost osnovni pristup logika osnova postupci zakljuivanje osnovno naelo

izvor spoznaje Razlike izmeu pristupa: Osnovni pristup Svrha Polazna pretpostavka Pristup istraivaa Problem istraivanja Cilj Osnovna usmjerenost Osnovna orijentiranost Obiljeja podataka Osnovno pitanje Podaci Instrumenti Ukljuenost istraivaa Izvoenje zakljuaka Promatranje

ZNANSTVENA PARADIGMA tei kauzalnom objanjavanju objasniti pojavu na kauzalno objanjavanje pojave, tumaenje injenica i uzroka pojave Galilejevo kauzalno i mehanicistiko tumaenje prirodne znanosti vie prirodnim znanostima KVANTITATIVAN PRISTUP empirizam, pozitivizam i postpozitivizam empirijsko analitiki partikularistiko, usmjereno na pojedine aspekte pojave senzorna utemeljenost i provjerljivost podataka osjetilno iskustvo KVANTITATIVNI postupci Nomotetiki Znanstvena generalizacija O statinosti pojave Objektivan Postavlja se na poetku, ne mijenja se tijekom istraivanja Tumaenje injenica i uzroka Na rezultat, uinak, efekt Prema mjerenju, kvantificiranju pojave Naglasak na numerikim obiljejima Koliko? Vanost pouzdanosti, ponovljivosti podataka Naglasak na instrumentima dobrih metrijskih karakteristika Udaljenost od romatrane situacije, strogo neutralna pozicija u odnosu na izvor podataka i promatranu situaciju, pozicija autsajdera Na osnovu promatranja veeg broja podataka Zanemareno, vanost se daje optruzivnom i kontroliranom mjerenju, usmjerenom na samo jedan aspekt pojave Na poetku, istraivanjem se verificira Kontrolirano, tvrdo Prema verificiranju, potvrivanju hipoteze Neprodubljenost, partikularistinost (pristup pojedinim aspektima pojave) Ostvaruje se numerikom transformacijom (statistikom obradom) podataka Redukcionizam, inferencijalnost, hipotetska deduktivnost

HUMANISTIKA PARADIGMA tei razumijevanju, tumaenju pojava razumjeti pojavu na razumijevanje, interpretiranje pojave, posebno shvaanje ljudskog ponaanja Arestotelovo teleoloko tumaenje drutvene, posebno humanistike znanosti vie drutvenim, posebno humanistikim znanostima KVALITATIVAN PRISTUP idealizam, fenomenologija, racionalizam, kritika teorija Frankfurtske kole hermenautiki holistiko, zahvaa pojavu u cjelini znaaj pojedinanog iskustva i empatinosti impresionistiko opisivanje objanjavanja i analiziranja pojave KVALITATIVNI postupci Idiografiki, kliniki Rjeavanje praktinih problema O dinaminosti pojave Subjektivan Bogati se i mijenja tijekom istraivanja Razumijevanje pojave, posebno ljudskog ponaanja Na proces, postupak Na promatranje pojave, opisivanje Naglasak na atributivnim obiljejima Kako? Vanost valjanosti, realnosti i bogatstvu podataka Naglasak na instrumentima prilagoenim promatranoj situaciji Ukljuenost u promatranu situaciju, blizina izvoru podataka, istraiva sudjeluje u aktivnosti koju prouava, pozicija insajdera I prouavanjem pojedinanog sluaja Istie se znaaj prirodnog, naturalistikog, impresionistikog nekontroliranog promatranja Na kraju, rezultat prouavanja Nekontrolirano, meko Prema pronalaenju objanjenja pojave Produbljenost, holistinost (pristup cjelovitosti pojave) Ostvaruje se hermeneutikim postupcima Ekspanzionizam, deskriptivnost, induktivnost, ali ne statika

Postavljanje hipoteza Mjerenje Orijentiranost pri zakljuivanju Pristup pojavi Redukcija podataka Pristup tretiranju podataka