E-MARKETPLACES

http://www.poslovniforum.hr/projekti/007.asp

Kljune rijei: internet, e-marketplaces,B2B poslovanje. SAETAK E-market je novi trend u digitalnom nainu poslovanja gdje se virtualno na jednom mjestu susreu ponuai i potraivai. Globalizacija omoguuje da taj nain poslovanja nema granica u trgovini i meusobnoj interakciji njezinih sudionika. Hrvatska bipoduzea trebala prihvatiti taj nain suvremenoga trgovanja. ABSTRACT E-market implies the new trends in a digital business transaction mode whereby the suppliers and demanders are virtually met at one place. Globalization facilitates that this business transaction mode does not have the boundaries in commerce and an international interaction of its participants. Croatia and its companies should accept this modern trading modality.

1. UVOD Sve je vie kompanija koje se internetom ne slue samo za prodaju, a ope je miljenje da e oni koji u tome zakasne moda i nepovratno zaostati za konkurencijom. Iako se o poslovanju internetom u nas mnogo pria, na konkretnim se potezima ne ini mnogo. U Hrvatskoj jo zapravo nije zaivjela ni trgovina na internetu, neto to je u zapadnim trinim ekonomijama odavno udomaeno, a svjetske tvrtke poinju primjenjivati posve nove oblike upotrebe interneta u svakodnevnome poslovanju. Naspram krajnje jednostavnoga obrasca prema kojem se odreeni proizvod na Webu prodaje zainteresiranome kupcu, a gdje Web preuzima ulogu svojevrsne virtualne trgovine, novi je poslovni stil znatno radikalniji jer mu je cilj: prebaciti cjelokupno poslovanje na internet. Ubrzani napredak tehnologije utjee na na svakodnevni ivot i nain na koji obavljamo svoje svakodnevne poslove. Najveim je dijelom to zbog brzoga razvoja informacijskih i komunikacijskih tehnologija koje omoguavaju irenje trita i trgovine u realnom vremenu, a posljedica je toga globalizacija. Sve se to uklapa u posvemanji trend prebacivanja poslovanja velikih korporacija na internet, koje sada putem Weba poinju i meusobno poslovati. Ta incijativa, znana pod skraenicom B2B (business-to-bussines), po uincima znatno zamjenjuje dosad klasini B2C (business-toconsumer) model poslovanja na internetu. Prije se internet upotrebljavao iskljuivo kao jednostrani medij za komuniciranje s krajnjim kupcima, a sada postaje platformom na kojoj se odvija cjelokupno poslovanje izmeu tvrtki. Moe se na prvi pogled initi kako takav poslovni obrazac nije vaan poput dosadanjega modela, ali podaci i projekcije za sljedeih nekoliko godina to opovrgavaju.

Analitiari ve procjenjuju kako e B2B postati novi model poslovanja, a oni koji mu se ne prilagode na vrijeme zaostat e za konkurencijom.Ukratko, B2B poslovanje postaje neto bez ega se vie nee moi, barem ukoliko se eli ostati na vrhu. No, to je s primjenom toga poslovnog modela u Hrvatskoj? U vrijeme kada domae tvrtke jo nisu otkrile ni prednosti B2C poslovanja, teko je oekivati primjenu najnovijih poslovno-organizacijskih modela koji trenutano potresaju svjetske tvrtke. Ipak, krajnja posljedica nee biti nita drugo nego daljnje zaostajanje domaih tvrtki, koje e tako postati jo manje konkurentne na svjetskome tritu. E-marketplaces su novi smjerovi u digitalnom poslovanju, koji omoguuju poslovanje izmeu tvrtki putem virtualne trnice gdje kupci, dobavljai, distributeri i prodavai pronalaze i izmjenjuju informacije o dobrima i uslugama u realnom vremenu. Prednosti su E-marketplaces-a u tome to: pruaju bolju transparentnost tritu tako da daju uvid u dostupnost, cijenu, dostavu i uvijete plaanja proizvoda, pojednostavljuju nain poslovanja na lokalnom, regionalnom, nacionalnom i globalnom tritu tako to tvrtkama omoguavaju da na laki i bri nain dou do ciljane grupe klijenata. 2. ELEKTRONSKO POSLOVANJE Prvi oblici elektronikoga poslovanja datiraju od poetka sedamdesetih, kada su banke uspostavile sustave elektronikoga prijenosa gotovine, dok je primjena u gospodarstvu i dravnoj upravi poela nekoliko godina kasnije uvoenjem sustava elektronike razmjene podataka (Electronic Data Interchange EDI ) utemeljene na EDI normama. EDI je razmjena poslovnih ili administrativnih poruka (narudba, faktura, obavijest o plaanju, stanje zalihe), izmeu raunala dvaju ili vie poslovnih partnera uz primjenu dogovorenih normi za strukturiranje transakcija ili podataka. Analitiari ocjenjuju da trenutna vrijednost poslovanja preko mree upotrebom EDI iznosi preko sto i pedeset (150) milijardi USD. Takoer, oekuje se da e se ta brojka u sljedee tri godine udvostruiti. Razlozi su primjene EDI-ja viestruki: izravna izmjena informacija, bre komuniciranje, nema potrebe ponovnog unosa podataka na strani primaoca, manje greaka, nii trokovi. Korisnici EDI-ja su izraunali da se trokovi pripreme i izrade poslovne dokumentacije u odnosu na klasian nain smanjuju do 3% vrijednost robe u domaem te do ak 10% u meunarodnom prometu. Tu tehnologiju rabi mali broj uglavnom velikih poduzea i institucija zbog visokih trokova uvoenja (nabava informacijsko-telekomunikacijske opreme, prihvaanje tehnikih normi, povezivanje raunala izmeu poslovnih partnera, obrazovanje korisnika i drugo). Budui da pojedine zemlje, ali ni meunarodno pravo, nisu regulirali takav nain poslovanja, poslovni partneri, da bi osigurali obvezujuu snagu poslova zakljuenih putem raunala, sklapaju interne sporazume o upotrebi EDI-ja u meusobnom poslovanju (Electronic Data Interchange Agreement). EDI je zatvorena mrea , komuniciranje je izmeu poznatih poslovnih partnera pa su problemi sigurnosti manje izraeni. Masovnom primjenom interneta , omogueno je jednostavnije i jefitnije komuniciranje izmeu poslovnih partnera pa tako i male i srednje tvrtke mogui koristiti prednost elektronikoga poslovanja.

Razlozi su za primjenu elektronikoga poslovanja: nii trokovi poslovanja u podruju nabava roba i usluga skladitenje robe marketing bolje usluivanje kupaca prilagoavanje zemlje promjenama u svijetu to je uvjet poslovanja s inozemstvom. Danas se pored EDI sustava za elektroniko poslovanje, koji je postao standardom u Europi, upotrebljava i XML stanadard (Extended Markup Language) koji je transparentniji i univerzalniji te prua vee mogunosti integracije s razliitim informacijskim sustavima. 2.1. Poetak primjene interneta u poslovanju Dolaskom je interneta elektroniko poslovanje postalo dostupno i najmanjim domaim tvrtkama, to je dovelo do pravog procvata i eksponencijalnog rasta elektronikoga poslovanja. Tvrtke svih veliina sada mogu elektronikim putem komunicirati, i to preko javne mree (internet), preko mrea namijenjenih samo tvrtkama (intranet), tj. mrea namjenjenih tvrtkama i njihovim poslovnim partnerima (ekstranet) i preko privatnih mrea. Najvanija su podruja elektronikoga poslovanja: poslovanje izmeu tvrtke (business to business) te tvrtke i krajnjih kupaca (business to consumer). Najvei udio poslovanja izmeu tvrtki i kupaca zauzima on-line kupovina potaknuta stalnim rastom broja korisnika. Elektroniko je poslovanje na internetu prolo do sada nekoliko faza: predstavljanje poduzea na mrei prikaz kataloga robe i usluga prikupljanje zahtijeva kupaca preuzimanje narudbi prodaja robe stanovnitvu, pojedincima (B2C) poslovanje izmeu tvrtki (B2B) Elektronika trgovina omoguava ljudima on-line nabavu proizvoda te razmjenu informacija o poslovnim transakcijama. Iako je primjena interneta kao platforme za poslovne transakcije relativno nova, internet je svakako ostvario najzapaeniji uspjeh u odnosu na druge platforme za poslovanje prisutne u posljednjih nekoliko desetljea. Elektronika trgovina omoguava kompanijama poboljanu uinkovitost i pouzdanost poslovnih procesa kroz automatizirane transakcije.

3. NOVI OBRAZAC POSLOVANJA NA INTERNETU Iako je organiziranje poslovanja i meusobnoga komuniciranja te trgovine izmeu kompanija putem Interneta u zaetku, vie nitko ne sumnja u to da je takav nain poslovanja budunost veine svjetskih kompanija. Reorganizacija poslovanja zahtijeva visoke trokove. Strunjaci, meutim, procjenjuju da su oni znatno manji od mogue dobiti, koja se ostvaruje ne samo putem smanjenja trokova nego i poveanjem profita . Novi se poslovni obrazac na internetu, o kojem se mnogo govori ove godine, a neki ga analitiari ve najavljuju kao najveu inovaciju u poslovanju u proteklih etrdesetak godina, zove business to business ili, skraeno, B2B.

Postoje dva osnovna tipa B2B trgovanja: vertikalni i horizontalni. Vertikalni je tip usmjeren na trgovanje unutar jedne industrije ili industrijskoga sektora, primjerice, automobilske ili kemijske. Posrijedi je neto ea primjena modela B2B, pomou kojega tvrtke koje se nalaze u istome industrijskom sektoru mogu on-line kupiti najrazliitije mogue proizvode potrebne za njihove proizvodne procese. Horizontalno se B2B trgovanje razlikuje od vertikalnoga po tome to nije ustrojeno oko pojedinih industrijskih sektora, nego oko konkretnih proizvoda i usluga, koji onda mogu zainteresirati mogue kupce u mnogim industrijskim granama. Takva su B2B mjesta za trgovinu specijalizirana za ponudu proizvoda poput rezervnih dijelova, avionskih karata ili ponudu raznih usluga. 3.1. Razvoj B2B poslovanja Do prvih elektronikih B2B trgovanja dolo je, zapravo, inicijativom kompanija koje su bile zainteresirane za trgovinu proizvodima i uslugama. Takve bi kompanije otvorile svoje intranet mree vanjskim korisnicima i isporuiteljima. Intranet se, podsjetimo, slui istim tehologijama kao i internet. No, intranet se njima koristi za ustroj raunalne mree unutar poduzea i nisu u naelu namijenjene vanjskim korisnicima. Kada je vei broj poduzea spajao svoje intranet mree, stvarale su se ire ekstranet mree (sastavljene od dvaju ili vie intraneta), a to je bio i zaetak B2B poslovanja jer su tvrtke tako poele razmjenjivati proizvode i usluge. Ipak, elektroniko B2B trgovanje, koje su ustrojili sami korporativni korisnici, danas je u manjini. Najvei dio B2B trgovina, naime, ustojen je od posebnih tvrtki koje su neovisne i o kupcima i o prodavaima. Takve su neovisne tvrtke esto bile razne informatike kompanije koje su svoje znanje i poznavanje odreenih industrijskih grana upregnule u pokretanje takve usluge, dobro uoivi to je potrebno ponuditi poslovnim korisnicima. Obrazac B2B, naime, nudi goleme prednosti, kako u financijskome pogledu, tako i u vremenskome. Na takvim Web stranama nalazi mnogo prodavaa i kupaca. To s jedne strane poveava mogunost izbora kupcima, a istodobno se smanjuju i administrativni poslovi. S druge strane profitiraju i sami proizvoai kojima se poveavaju izgledi da svoje robu i usluge prodaju i posve novim korisnicima. No, najvanije u svemu jest to to se tako i jednima i drugima itekako smanjuje cijena poslovnih transakcija. U odnosu prema tradicionalnim poslovnim modelima, B2B poslovanje trokove moe smanjiti i desetak puta. 4. ELEKTRONIKA TRITA (E-MARKETPLACES) E-marketplaces su jedan od najvaijih smjerova evolucije interneta do danas. E-marketplaces To su virtualne trnice gdje kupci, dobavljai, distributeri i prodavai pronalaze i izmjenjuju informacije. Poetak e-marketplace u Europi datira od 1996. godine kada je britanski Telekom postao jedna od prvih organizacija koja je uspostavila PDE privatnu digitalnu razmjenu poznatu kao BT trnica. Ubrzo je shvaeno da je taj nain poslovanja preuranjen za to vrijeme i njezin je daljnji razvoj zaustavljen. Godine 1998., koncept e-marketplaces su postala prihvaena u irim krugovima i BT je odluio da ponovno pokrene svoj zaustavljeni projekt koji se pokazao kao vrlo uspjean. E-maketplaces rade na principu mnogobrojne interakcije izmeu kupaca i ponuaa.

Slika 1. Nain trgovanja na e-marketplace

Izvor: Total Romtec/EITO. 4.1. Vrste e-marketplaces-a Postoje etiri vrste e-marketplaces-a: 1. e-marketplace osnovan od strane kupaca koje je osnovao kupac 2. e-marketplace osnovan od strane ponuaa koje je osnovao ponua 3. neovisni e-marketplace 4. e-marketplace osnovani od strane davatelja tehnologije koje je osnovao davatelj tehnologije Sve vrste imaju zajedniko da tvore virtualnu trnicu gdje kupci, dobavljai, distributeri i prodavai pronalaze i izmjenjuju informacije o svojim potrebama putem jednog sutava za razmjenu informacija (softversko rjeenje koje tvori sustav zvan e-marketplace). Prva vrsta e-marketplace-a je iskljuivo B2B, dok ostale tri vrste mogu biti i B2C. 4.1.1. e-marketplace koje je osnovao kupac Slika 2. Model (e-marketplacea) koje je osnovao kupac

Izvor: Total Romtec/EITO Taj je model e-marketplaceelektronikoga trita osnovao konzorcij kupaca, kako bi bolje organizirali kupnju i distribuciju proizvoda njihovih dobavljaa putem interneta. Primjeri su: Covisint, GlobalNetXchange. 4.1.2. e-marketplace koje je osnovao dobavlja Slika 3. Model (e-marketplacea) koje je osnovao dobavlja

Izvor: Total Romtec/EITO

Taj je model e-marketplace-a je osnovan od straneosnovao konzorcij ponuaa i prodavaa, kako bi bolje organizirali prodaju i distribuciju proizvoda do njihovih kupaca putem interneta. Primjeri su: Global Healthcare Exchange and MetalSite. 4.1.3. Neovisni e-marketplace Slika 4 Model neovisnoga e-marketplace-a

Izvor: Total Romtec/EITO Taj je model e-marketplace-a je osnovan od strane osnovala nezavisna organizacija ili tvrtka, iji je glavni interes u ostvarivanju prihoda kroz trgovinu obavljenu putem e-marketplace-a izmeu kupaca i ponuaa. Primjeri su: Alibaba.com, BT Trading Places (www. bt.com/tradingplaces), eBay (www.ebay.com), Enron (enron.com), Tejari.com. 4.1.4. E-marketplace osnovani od strane davatelja tehnologijekoje je osnovao davatelj tehnologije Slika 5 Model (e-marketplacea) koje je osnovao davatelj tehnologije

Taj je model e-marketplace-a osnovao davatelj tehnologije, tj. tvrtka koja je tehnoloki razvilae-marketplace-a. Glavni im je interes u i promoviranju njihovih tehnologija i pruanju usluga kupcima i ponuaima. Primjeri su: SAP - mysap.com, Oracle - oracleexchange.com. 4.2. Poslovni model e-marketplaces-a Poslovni se model e-marketplace-a oituje u tom to on predstavlja glavnu ulogu u trgovinskim aktivnostima kupaca i ponuaa. E-marketplace je otvoreno nekolicini kupaca i ponuaa. Primarni mu fokus mora biti na B2B ili B2G. Primarno je on platforma za tgovinu, no sam se ne pojavljuje ni kao kupac ni ponua roba i usluga kojima se na njemu trguju.

Izvor: Total Romtec.

Da bi se zadovoljile njegove primarne trgovinske uloge,on mora imatijedan od sljedeih oblika: aukcija oglasnik burza katalog katalog sa on-line narudbom robna razmjena fiksna cijena 4.3. Profitabilnost e-marketplace-a E-marketplaces mogu ostvarivati prihode iz razliitih izvora, prihodi veinom ovise o vrsti korisnika koji trguju i o vrsti e-marketplaces-a. Provizije se od transakcija ponekad uzimaju i od kupaca i ponuaa. Veinom su glavni izvori prihoda: od pretplate korisnika postotak od vrijednosti transakcije fiksni postotak od transakcije odreena cijena od promoviranja proizvodnog kataloga tvtke od reklama dodatne usluge, npr. logistika, finacije U poetku se vjerovalo da e najveim dijelom prihodi biti ostvarivani od postotka vrijednosti transakcija, no praksa je pokazala da se danas najvie prihodi ostvaruju od prihoda koji su ostvareni pretplatom njezinih korisnika. 4.3.1. Prednosti e-marketplaces-a Poslovne su prilike razliitih tvrtki i njihovih brani takve da se ne mogu sve lagano prilagoditi nainu poslovanja koje nudi e-market. Neke su od prednosti e-market-a za kupce i ponuae: trgovina na e-market-ima omoguava transparentnost trita kroz potpuni pregled u stvarnom vremenu cijena, dionica, vremena isporuke i uvjeta plaanja; na taj su nain tvrtkama dostupnije pravovremene informacije za kvalitetnije poslovno odluivanje e-market-a posredovanjem se pojednostavljuje meunarodno poslovanje, a za tvrtke je mnogo jednostavnije da tim putem dou do ciljanog trita i da nemaju potrebe ulagati dodatna sredstva u marketing trgovina i rad su na e-marketu neprestani (24/7) i time se prelazi preko vremenskoga i lokalnoga ogranienja rada te vrste informacijskoga sustava. poslovna inteligencija (BI) praenje objektivnog stanja na triu proizvodnje i kupovine u tom sektoru 4.3.2. Prednosti e-market-a za ponuaa ima ciljano trite za plasman svojih proizvoda pristup alatima za odravanje informacija o proizvodu na jednom mjestu mogunost interakcije s kupcima (miljenje o proizvodu) mogunost uvida u konkurentske cijene proizvoda

 mogunost primanja narudbi bez vlastitog sustava za e-commerce na vlastitim stranicama postizanje najbolje trine cijene za proizvode spoznaja o novim tritima smanjenje administrativnih trokova proirivanje postojeeg distribucijskog kanala 4.3.3. Prednosti e-market-a za kupca kvalitetan i uinkovit nain pretraivanja, usporedbe i kupovine proizvoda svaka transakcija moe utedjeti vrijeme i novac obnovljene i pravovremene informacije o dostupnosti i cijenama proizvoda direktni kontakt s prodavaem ili proizvoaem 4.3.4. Mogunosti implementacije e-marketplaces-a Mogunosti implementacije su raznolike i na horizontalnim i vertikalnim podrujima. Manje tvrtke mogu upotrebljavati postojeu infrastrukturu e-market-a za rad s kupcima i dobavljaima. Vee tvrtke trebaju izgraditi sustav za eksternu integraciju s EDI/XML alatima za povezivanje s postojeim informacijskim sustavom tvrtke i e-marketau realnom vremenu. Prije svega je potrebno kvalitetno definirati potrebe kupaca i ponuaa, kao i njihovu konkretnu korist iz sudjelovanja i poslovanja putem takvoga informacijskog sustava. Graf 1. Rast broja e-martketplaces-a u 2000. godini

Izvor: Total Romtec/EITO.

5. FINANCIJSKI POTENCIJAL B2B POSLOVANJA Koliki je stavrni financijski potencijal B2B trgovanja na internetu? Sada business to business poslovanje u svijetu tei etrdeset i sedam tisua(47.000) milijardi dolara, od ega, procjenjuje se, u doglednoj budunosti 65 % ili trideset tisua (30.000) milijardi dolara moe biti obavljano elektronikim putem. Od toga bi B2B trgovine na internetu mogle uzeti 40 % udjela, to bi iznosilo dvanaest tisua (12.000) milijardi dolara godinje. Postoji, meutim, problem broja Web stranica koje nude usluge B2B poslovanja. Sada ima oko tisuu petsto (1500 ) takvih mjesta za trgovanje. Neki smatraju kako e se njihov broj u sljedeem razdoblju znatno poveati, jednako kao to e rasti i vanost B2B poslovanja na internetu.

No, ima i stajalita prema kojima se broj B2B internetskih trgovina nee poveavati nego smanjivati, i to bez obzira na njihov sve vei udjel. Postoji, naime, oko dvjesto etrdeset (240) razliitih industrija, a zagovaratelji takva stava dre da nijedna od njih nee trebati vie od jednoga ili najvie dva B2B mjesta za trgovanje. Graf 2. Usporedba B2B i B2C tria (izvor: eMarketeer, 2000.)

Graf 3. Predvianja za ameriko B2B trie proizvoda i usluga (izvor: Merrill Lynch The B2B Market Maker Book, 2001.)

Graf 4. Predvianja za svjetsko B2B trie proizvoda i usluga (izvor: Merrill Lynch The B2B Market Maker Book, 2001.)

6. ORGANIZACIJSKI PROBLEMI B2B POSLOVANJA Prelazak na elektroniko B2B poslovanje u teoriji zvui izvrsno. U praksi e, meutim, primjena toga modela izazvati prilino velike tekoe tehnike i organizacijske. Neki cijeli postupak prijenosa poslovanja na internet nazivaju jednim od najsloenijih integracijskih procesa. Ovisno o sloenosti primijenjenih tehnolokih rjeenja, taj proces moe potrajati od nekoliko tjedana, u jednostavnijim sluajevima, do godinu i pol dana, ovisno o tomu koliko se duboko organizacijski model odreenog poduzea eli prilagoditi i uklopiti u internetsko poslovanje. Velike probleme prouzroit e razliita softverska rjeenja koja se primjenjuju u razliitim tvrtkama, a trebat e se meusobno uskladiti. Nita manji problem nisu drukiji organizacijski modeli pojedinih tvrtki. Mogui je to izvor velikih tekoa jer usklaivanje razliitih skupova poslovnih pravila unutar mnogo tvrtki nije nimalo lak posao. Integracija bi poslovnih procesa s internetom mogla postati i svojevrsnim procesom bez kraja jer e stalna unaprjeenja raunalne tehnologije i pripadajuega softvera prisiljavati tvrtke na to da u odreenim intervalima nadograuju svoja rjeenja. Jednom vezane uz internet, tvrtke e morati drati korak s odreenim tehnoloko-softverskim standardima kako bi ostale konkurentne. To je, naravno, idealna situacija za cijelu raunalnu industriju.

6.1. Poslovni procesi Poslovanje se moe promatrati kao niz procesa. Proces moe biti bilo to, od izdavanja naloga do razvoja ljudskih resursa. Upravljanje procesom ubrzava i automatizira procese u svrhu poboljanja poslovneuinkovitosti. Kao dio upravljanja poslovanjem, osobe koje se u kompaniji bave planiranjem, oblikuju poslovne procese unutar modela i ostvaruju ih kao aplikacije na razini cijele kompanije. Te aplikacije ukljuuju softver za planiranje resursa

kompanije (ERP - Enterprise Resource Planning), automatizaciju odjela prodaje (SFA - Sales Force Automation), upravljanje odnosima s korisnicima (CRM Customer Relationship Management) i upravljanje cijelim nabavljakim procesom (SCM - Supply Chain Management). Trend je ukljuiti to vie vanjskih entiteta, poput kupaca i dobavljaa, u proces upravljanja. To znai da se razvoj B2B modela mora jednostavno integrirati s postojeim aplikacijama na razini kompanije. B2B modeli premouju praznine izmeu transakcija. Poslovni entiteti meusobno djeluju kroz mehanizme suradnje osigurane B2B modelom. Dodatno, B2B model se integrira s aplikacijama na razini kompanije djelujui unutar poslovnih entiteta: ERP, SFA, CRM i SCM. Bilo se koji broj poslovnih entiteta moe ukljuiti u B2B transakcije rabei mehanizme unutar modela.

6.2. EDI i XML Poslovanjem upravljaju e-commerce transakcijama preko standarda poput Electronic Data Interchange (EDI) i Extensible Markup Language (XML) koji definiraju formate podataka u e-commerce modelu. EDI predstavlja elektroniku razmjenu strukturiranih dokumenata izmeu poslovnih partnera. Temeljni mu je cilj smanjiti trokove, vrijeme i napor koji se javlja kod papirnato baziranih poslovnih transakcija. EDI ubrzava transakcije i poveava opu uinkovitost sustava tako da poboljava protok podataka, minimizira pogreke prouzroene runim procesiranjem podataka i smanjuje trokove radne snage. EDI transakcije izmeu dvaju sustava ukljuuju tri koraka: konverziju stvarnih dokumenata s podacima u standardni format poruke odailjanje formatiranih podataka preko mree prebacivanje formatiranih podataka natrag u stvarne podatke. Primjena EDI standarda u velikim kompanijama znatno smanjuje vrijeme i troak runog procesiranja podataka. Usprkos tome, EDI je standard sloen i teko ga je primijeniti. Malim su i srednjim poduzeima mrena infrastruktura i softver potreban za primjenu EDI koncepta veoma skupi. EDI standard varira od zemlje do zemlje, to meunarodne transakcije ini vrlo sloenima. Takoer, ako razliite industrije ak i rabe isti standard, one opet imaju svoje vlastite naine primjene toga standarda. Danas, s eksplozivnim rastom interneta, novi standardi poput XML-a ine prijenos podataka preko Weba jeftinim iuinkovitim. Iako XML izgleda obeavajue kao standard, ne oekuje se da e on zamijeniti, ve nadopuniti EDI standard. S obzirom da se poslovni modeli i procesi mogu mijenjati tijekom vremena, podatkovni se elementi moraju na fleksibilan nain definirati, npr. s XML-om koji je postao vodei jezik za definiciju formata podataka u elektronikoj trgovini. XML doputa komunikaciju izmeu aplikacija bez obzira na programski model i mnogi ga proizvoai softvera podravaju kao univerzalni internetski format.

Slubeno preporuen (preporuku je dao W3C World Wide Web Consortium) poetkom 1998., XML rjeava probleme mnogih ranijih rjeenja koja su pokuavala poboljati HTML (Hypertext Markup Language). Web strunjaci rabe HTML za definiranje formata izgleda dokumenta s predefiniranim skupom oznaka (tags). Suprotno tome, dizajneri rabe XML, podskup SGML-a (Standard Generalized Markup Language), za kreiranje definiranih oznaka tako da opisuju strukturu dokumenta. S obzirom da dokument u XML formatu ima strukturu, jednostavno je preobraziti strukturirane poslovne podatke u XML i obrnuto. Korisnici mogu pretraivati XML podatke traei pojam tako da trae specifine oznake u strukturiranom dokumentu. Stoga XML moe poboljati djelotvornost dananjih pretraivakih alata. XML dokumenti sadre logike jedinice koje se zovu elementi. S XML parserom korisnici mogu itati XML dokumente i pristupiti njihovom sadraju i strukturi. Tri udruena entiteta ine XML cjelinom: DTD Document Type Definition, ESL Extensible Stylesheet Language i ELL Extensible Link Language koji specificira izgled dokumenta, stil stranice i dinamike linkove. XML DTD definira logiku strukturu dokumenta.

ZAKLJUAK Elektroniko je poslovanje nova filozofija razvoja gospodarstva putem interneta. Kao filozofija potie upotrebu svih resursa jedne zemlje i konkurentnost na domaem i meunarodnom tritu te ukljuenje u globalnu trgovinu. Filozofija se temelji na znanju, kreativnosti, uinkovitom menadmentu te strategiji drave i gospodarstva. Elektroniko poslovanje obuhvaa obradu i razmjenu poslovnih informacija izmeu gospodarskih subjekata u nacionalnom i globalnom okruenju putem informacijskih tehnologija. Poslovanje se odvija putem poslovnih procesa u digitalnom obliku. Digitalna pismenost omoguuje poboljavanje usluga za korisnike smanjenjem vremenskih ciklusa, dobivanjem boljih rezultata od ogranienih izvora te stvarnim trgovanjem. E-commerce (elektronika trgovina) povezuje kupce, prodavae, opskrbljivae i zaposlene na nain koji se nikad nije mogao postii u klasinoj obradi. Internet kao globalna mrea informacija i podataka omoguuje brz plasman roba ili usluga te rast gospodarstva svake zemlje. Koristi potroaa primjenom interneta proizlaze iz strukturnih karakteristika medija te ukljuuju dostupnost informacija putem pretraivakih mehanizama u on-line vezi te pregled proizvoda ili usluga prije nabave. Komercijalni Web danas sadri svjetsku ponudu roba ili usluga te omoguuje elektroniko poslovanje u maloprodaji i veleprodaji.

Koristi za gospodarske subjekte proizlaze iz mogunosti Weba kao distribucijskog kanala, medija za odvijanje poslovnih procesa u okviru jedne drave te s njezinim okruenjem. E-marketplaces kao model predstavljaju radikalan pomak od dananjeg tradicionalnog modela komuniciranja. Kao medij za promociju i prodaju, e-market ima sposobnost promijeniti nain poslovanja gospodarskih subjekata, spajajui obavljanje i komunikaciju u realnom vremenu prilikom odvijanja poslovnih procesa. Transakcije su preko interneta danas nekoliko puta jeftinije od onih obavljenih na bankovnom alteru ili potom. Razvijene drave daju veliku potporu uvoenju interneta u poslovanje. Europska je unija donijela dokument eEuropa, G8 je donio Povelju iz Okinave o svjetskom drutvu informatike. Taj se dokument temelji se na naelu da svatko, bez obzira gdje se nalazi, mora imati kakav nain da sudjeluje u svjetskom drutvu informatike. Ujedinjeni su narodi na kofereneciji za trgovinu i razvoj 2003. donijeli e-commerce and development report 2003. koju je odobrio sam glavni sekretar UN-a Kofi A. Annan.

Sadraj Zbornika radova Okruglog stola