Kazneni zakon

KAZNENI ZAKON

Vladimir Poekal, stru.spec.crim.

Sadraj
Definicija kaznenog djela ................................................................................................................ 4 Naela .............................................................................................................................................. 4 Pokretanje kaznenog postupka......................................................................................................... 4 Zastara kaznenog progona ............................................................................................................... 5 Nain, vrijeme i mjesto poinjenja KD ........................................................................................... 5 Razlozi iskljuenja protupravnosti................................................................................................... 6 Poinitelj kaznenog djela ................................................................................................................. 6 Sadraj krivnje ................................................................................................................................. 7 Vrste kazni i svrha kanjavanja ....................................................................................................... 8 Vrste kazni ................................................................................................................................... 8 Svrha kanjavanja....................................................................................................................... 8 Novana kazna ............................................................................................................................ 8 Kazna zatvora .............................................................................................................................. 9 Kazna dugotrajnog zatvora ......................................................................................................... 9 Vrste mjera upozorenja i njihova svrha ........................................................................................... 9 Svrhe mjera upozorenja .............................................................................................................. 9 Sudska opomena ......................................................................................................................... 9 Uvjetna osuda ............................................................................................................................ 10 Uvjetna osuda sa zatitnim nadzorom ...................................................................................... 10 Vrste sigurnosnih mjera i njihova svrha ........................................................................................ 10 Vrste sigurnosnih mjera ........................................................................................................... 10 Svrha sigurnosnih mjera .......................................................................................................... 11 Zabrana upravljanja motornim vozilom .................................................................................. 11 Obvezno psihijatrijsko lijeenje ................................................................................................ 11 Obvezno lijeenje od ovisnosti .................................................................................................. 12 Oduzimanje predmeta ............................................................................................................... 12 Kaznena djela protiv ivota i tijela ................................................................................................ 13 Ubojstvo ..................................................................................................................................... 13 Teko ubojstvo ........................................................................................................................... 13 Tjelesna ozljeda ......................................................................................................................... 13 Teka tjelesna ozljeda ............................................................................................................... 13 Osobito teka tjelesna ozljeda ................................................................................................... 13 Teka tjelesna ozljeda s posljedicom smrti ............................................................................... 14

KAZNENI ZAKON

Vladimir Poekal, stru.spec.crim.

Teka tjelesna ozljeda iz nehaja ............................................................................................... 14 Nepruanje pomoi ................................................................................................................... 14 Kaznena djela protiv osobne slobode ............................................................................................ 14 Protupravno oduzimanje slobode ............................................................................................. 14 Kaznena djela protiv privatnosti .................................................................................................... 14 Neovlateno snimanje i prislukivanje ..................................................................................... 14 Neovlateno zvuno snimanje i prislukivanje ........................................................................ 15 Neovlateno slikovno snimanje ................................................................................................ 15 Neovlateno otkrivanje profesionalne tajne............................................................................. 15 Nedozvoljena uporaba osobnih podataka ................................................................................ 15 Kaznena djela protiv zdravlja ljudi ................................................................................................ 16 Zlouporaba opojnih droga ........................................................................................................ 16 Neovlatena proizvodnja i promet drogama............................................................................. 16 Kaznena djela protiv spolne slobode ............................................................................................. 17 Meunarodna prostitucija ........................................................................................................ 17 Spolni odnoaj bez pristanka .................................................................................................... 18 Silovanje .................................................................................................................................... 18 Bludne radnje ............................................................................................................................ 18 Rodoskvrnue ............................................................................................................................ 18 Kaznena djela protiv imovine: ....................................................................................................... 19 Kraa ......................................................................................................................................... 19 Teka kraa ............................................................................................................................... 19 Razbojnitvo .............................................................................................................................. 19 Razbojnika kraa .................................................................................................................... 19 Iznuda ........................................................................................................................................ 20 Ucjena ........................................................................................................................................ 20 Kaznena djela protiv slubene dunosti......................................................................................... 20 Zlouporaba poloaja i ovlasti.................................................................................................... 20 Primanje mita ............................................................................................................................ 21 Davanje mita ............................................................................................................................. 21 Odavanje slubene tajne ........................................................................................................... 21 Protuzakonita pretraga ............................................................................................................. 21 Iznuivanje iskaza..................................................................................................................... 21

KAZNENI ZAKON

Vladimir Poekal, stru.spec.crim.

Definicija kaznenog djela

Kazneno djelo Kazneno djelo je djelo koje je zakonom propisano kao kazneno djelo i kojemu su obiljeja odreena zakonom. Obiljeja KD su: Radnja, protupravnost, krivnja i bie djela (predvienost u zakonu)

Naela
Naelo zakonitosti Kaznena djela i kaznenopravne sankcije mogu se propisivati samo zakonom. (nullum crimen, nulla poena sine lege). Nitko ne moe biti kanjen niti se prema njemu mogu primijeniti druge kaznenopravne sankcije za djelo koje prije nego je bilo poinjeno nije bi lo zakonom ili meunarodnim pravom odreeno kao kazneno djelo i za koje zakonom nije bilo propisano kojom se vrstom i mjerom kazne poinitelj moe kazniti. Obvezna primjena blaeg zakonaPrema poinitelju se primjenjuje zakon koji je bio na snazi u vrijeme kad je kazneno djelo poinjeno. Ako se nakon poinjenja kaznenog djela zakon jedanput ili vie puta izmijeni, obvezno e se primijeniti zakon koji je blai za poinitelja. Ako se izmijeni naziv ili opis KD, sud e ispitati postoji li pravni kontinuitet tako da injenino stanje podvede pod bie odgovarajueg KD iz novog zakona pa ako utvrdi da postoji, primijenit e zakon koji je blai za poinitelja. Nema kaznenog djela ako pravni kontinuitet ne postoji. Izmijeni li se zakon za vrijeme poinjenja KD, primijenit e se zakon koji je bio na snazi u vrijeme dovrenja radnje. Naelo krivnje Nitko ne moe biti kanjen niti se prema njemu moe primijeniti druga kaznenopravna sankcija ako nije kriv za poinjeno djelo. Naelo oduzimanja imovinske koristi Nitko ne moe zadrati imovinsku korist ostvarenu protupravnom radnjom.

Pokretanje kaznenog postupka

Kazneni postupak za kaznena djela pokree Dravno odvjetnitvo u interesu Republike Hrvatske i svih njezinih graana. Iznimno za odreena kaznena djela moe se zakonom propisati da se kazneni postupak pokree privatnom tubom ili da Dravno odvjetnitvo pokree kazneni postupak povodom prijedloga. Novi KZ ako je pravomoni postupak dovren u stranoj dravi, kazneni postupak u RH moe se pokrenuti po odobrenju Glavnog dravnog odvjetnika

KAZNENI ZAKON

Vladimir Poekal, stru.spec.crim.

Zastara kaznenog progona

Kazneni progon zastarijeva nakon: 40 godina za KD za koja se moe izrei kazna dugotrajnog zatvora i kazna zatvora u trajanju duem od 15 godina, 25 godina za KD za koja se moe izrei kazna zatvora u trajanju duem od 10 godina, 20 godina za KD za koja se moe izrei kazna zatvora u trajanju duem od 5 godina, 15 godina za KD djela za koja se moe izrei kazna zatvora u trajanju duem od 3 godine, 10 godina za KD za koja se moe izrei kazna zatvora u trajanju duem od jedne godine i 6 godina za ostala kaznena djela. Ako je prije proteka rokova donesena prvostupanjska presuda, zastara kaznenog progona produljuje se za dvije godine Kazneni progon ne zastarijeva za slijedea KD: genocida (lanak 88.), zloin agresije (lanak 89.), zloina protiv ovjenosti (lanak 90.), ratnog zloina (lanak 91.) te drugih djela koja ne zastarijevaju prema Ustavu Republike Hrvatske ili meunarodnom pravu. Tijek i prekid zastare: Zastara kaznenog progona poinje tei danom kad je kazneno djelo poinjeno. Ako posljedica koja je obiljeje kaznenog djela nastupi kasnije, zastara poinje tei od tog trenutka. Zastara kaznenog progona ne tee za vrijeme za koje se prema zakonu kazneni progon ne moe poduzeti ili se ne moe nastaviti. Zastara poinjena na tetu maloljetnih osoba: Za kaznena djela poinjenih na tetu djeteta, zastara kaznenog progona poinje tei od punoljetnosti rtve.

Nain, vrijeme i mjesto poinjenja KD

Nain poinjenja kaznenog djela Kazneno djelo moe se poiniti injenjem ili neinjenjem. Tko propusti sprijeiti nastupanje zakonom opisane posljedice kaznenog djela odgovarat e za neinjenje ako je pravno obvezan sprijeiti nastupanje takve posljedice i ako je proputanje po djelovanju i znaenju jednako poinjenju tog djela injenjem. Poinitelj koji je kazneno djelo poinio neinjenjem moe se blae kazniti, osim ako se radi o kaznenom djelu koje se moe poiniti samo neinjenjem.

KAZNENI ZAKON

Vladimir Poekal, stru.spec.crim.

Vrijeme poinjenja kaznenog djela Kazneno djelo je poinjeno u vrijeme kad je poinitelj poduzeo radnju ili je bio duan poduzeti radnju, bez obzira na to kad je nastupila posljedica Sastoji li se poiniteljeva djelatnost iz vie vremenski odvojenih radnji, djelo je poinjeno danom posljednje radnje, a kod kaznenih djela kod kojih radnja traje, danom prestanka radnje. Mjesto poinjenja kaznenog djela Kazneno djelo poinjeno je u mjestu gdje je poinitelj radio ili bio duan raditi i u mjestu gdje je u cijelosti ili djelomino nastupila posljedica ili je prema njegovoj zamisli trebala nastupiti. U sluajevima sudionitva kazneno je djelo poinjeno u mjestu odreenom u stavku 1. ovoga lanka i u mjestu gdje je bilo koji od sudionika radio ili bio duan raditi ili gdje je prema njegovoj zamisli posljedica iz zakonskog opisa kaznenog djela trebala nastupiti.

Razlozi iskljuenja protupravnosti

Nuna obrana Iskljuena je protupravnost djela poinjenog u nunoj obrani. Nuna je ona obrana koja je prijeko potrebna da se od sebe ili drugoga odbije istodobni ili izravno predstojei protupravni napad. Poinitelj koji prekorai granice nune obrane moe se blae kazniti. Nije kriv tko prekorai granice nune obrane zbog ispriive jake prepasti prouzroene napadom. Krajnja nuda Iskljuena je protupravnost djela poinjenog radi toga da se od sebe ili drugoga otkloni istodobna opasnost koja se na drugi nain nije mogla otkloniti ako je uinjeno zlo manje od onoga koje je prijetilo. Nije kriv tko poini protupravnu radnju da bi od sebe ili drugoga otklonio istodobnu neskrivljenu opasnost koja se na drugi nain nije mogla otkloniti ako zlo koje je poinjeno nije bilo nerazmjerno tee od zla koje je prijetilo i ako nije bio duan izloiti se opasnosti. Ako je takva osoba bila duna izloiti se opasnosti, moe se blae kazniti.

Poinitelj kaznenog djela

Poinitelj KD Poinitelj je osoba koja sama ili posredstvom druge osobe poini kazneno djelo. Poini li vie osoba na temelju zajednike odluke kazneno djelo tako da svaka od njih sudjeluje u poinjenju radnje ili na drugi nain bitno pridonese poinjenju kaznenog djela, svaka od njih kaznit e se kao poinitelj (supoinitelji). Nehajna odgovornost supoinitelja temelji se na zajednikoj povredi dune panje.

KAZNENI ZAKON

Vladimir Poekal, stru.spec.crim.

Stari KZ Sudionici u poinjenju kaznenog djela su: supoinitelji, poticatelj i pomagatelj. Supoinitelji kaznenog djela su dvije ili vie osoba koje na temelju zajednike odluke poine kazneno djelo tako da svaka od njih sudjeluje u poinjenju ili na drugi nain bitno pridonosi poinjenju kaznenog djela. Poticatelj i pomagatelj su sudionici koji, ne vladajudi poinjenjem kaznenog djela, poticanjem ili pomaganjem pridonose njegovu poinjenju.

Sadraj krivnje
Kriv je za kazneno djelo poinitelj koji je u vrijeme poinjenja kaznenog djela bio ubrojiv, koji je postupao s namjerom ili iz nehaja, koji je bio svjestan ili je bio duan i mogao biti svjestan da je njegovo djelo zabranjeno, a ne postoji nijedan ispriavajui razlog. Namjera Kazneno djelo moe se poiniti s izravnom ili neizravnom namjerom. Poinitelj postupa s izravnom namjerom kad je svjestan obiljeja kaznenog djela i hoe ili je siguran u njihovo ostvarenje. Poinitelj postupa s neizravnom namjerom kad je svjestan da moe ostvariti obiljeja kaznenog djela pa na to pristaje. Nehaj Kazneno djelo moe se poiniti sa svjesnim ili nesvjesnim nehajem. Poinitelj postupa sa svjesnim nehajem kad je svjestan da moe ostvariti obiljeja kaznenog djela, ali lakomisleno smatra da se to nee dogoditi ili da e to moi sprijeiti. Poinitelj postupa s nesvjesnim nehajem kad nije svjestan da moe ostvariti obiljeja kaznenog djela, iako je prema okolnostima bio duan i prema svojim osobnim svojstvima mogao biti svjestan te mogunosti. Neubrojivost Neubrojiva osoba nije kriva i ne moe joj se izrei kazna. Neubrojiva je osoba koja u vrijeme ostvarenja protupravnog djela nije mogla shvatiti znaenje svojeg postupanja ili nije mogla vladati svojom voljom zbog duevne bolesti, privremene duevne poremeenosti, nedovoljnog duevnog razvitka ili neke druge tee duevne smetnje. Samoskrivljena neubrojivost Ne smatra se neubrojivim poinitelj koji se uporabom alkohola, droga ili na drugi nain svojom krivnjom doveo u stanje u kojem nije mogao shvatiti znaenje svojeg postupanja ili nije mogao vladati svojom voljom, ako je u vrijeme kad se dovodio u takvo stanje kazneno djelo to ga je poinio bilo obuhvaeno njegovom namjerom ili je glede tog kaznenog djela kod njega posto jao nehaj, a zakon propisuje kanjivost i za taj oblik krivnje. Zablude: Zabluda o biu djela, Zabluda o okolnostima koje iskljuuju protupravnost, Zabluda o protupravnosti, 7

KAZNENI ZAKON

Vladimir Poekal, stru.spec.crim.

Vrste kazni i svrha kanjavanja

Vrste kazni Kazne su novana kazna, zatvor i dugotrajni zatvor. Novana kazna moe se izrei kao glavna i kao sporedna kazna. Zatvor i dugotrajni zatvor mogu se izrei samo kao glavne kazne. Kad zakon za odreeno kazneno djelo propisuje kaznu zatvora do tri godine, sud moe izrei novanu kaznu kao glavnu. Za kaznena djela poinjena iz koristoljublja novana kazna kao sporedna moe se izrei i kad nije propisana zakonom ili kad je zakonom propisano da e se poinitelj kazniti kaznom zatvora ili novanom kaznom, a sud kao glavnu kaznu izrekne kaznu zatvora. Rad za ope dobro izrie se kao zamjena za kaznu zatvora ili novanu kaznu. Svrha kanjavanja Svrha kanjavanja je izraziti drutvenu osudu zbog poinjenog kaznenog djela, jaati povjerenje graana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecati na poinitelja i sve druge da ne ine kaznena djela kroz jaanje svijesti o pogibeljnosti injenja kaznenih djela i o pravednosti kanjavanja te omoguiti poinitelju ponovno ukljuivanje u drutvo. Novana kazna Novana kazna se izrie u dnevnim iznosima. Ona ne moe biti manja od trideset niti vea od tristo ezdeset dnevnih iznosa, osim za kaznena djela poinjena iz koristoljublja, kad se moe izrei do pet stotina dnevnih iznosa ili kad je novana kazna od pet stotina dnevnih iznosa izriito propisana ovim Zakonom. U presudi se naznauje broj dnevnih iznosa i visina dnevnog iznosa te njihov umnoak. Visina dnevnog iznosa utvruje se uzimajui u obzir poiniteljeve prihode i imovinu te prosjene trokove nune za uzdravanje poinitelja i njegove obitelji. Dnevni iznos ne moe biti manji od dvadeset kuna ni vei od deset tisua kuna. Poiniteljevi prihodi, imovina i ostali podaci potrebni za utvrivanje visine dnevnog iznosa mogu se utvrditi na temelju slobodne procjene ako bi njihovo utvrivanje bilo povezano s nerazmjernim tekoama ili ako se predlae izricanje novane kazne u postupku za izdavanje kaznenog naloga. Poinitelj je duan novanu kaznu platiti u roku koji odredi sud, a koji ne moe biti krai od trideset dana niti dui od est mjeseci, a moe mu se naloiti i obrona otplata u roku do jedne godine. Sud moe odrediti da e se obrona otplata ukinuti ako poinitelj ne plati pojedini obrok uredno. Ne moe li osuenik u cijelosti ili djelomino isplatiti novanu kaznu u roku koji je odreen presudom zbog znatnog pogoranja imovinskih prilika do kojih je dolo bez njegove krivnje nakon donoenja presude, sud moe na njegov zahtjev produljiti rok plaanja do dvadeset i etiri mjeseca ili odrediti obronu otplatu u tom roku.

KAZNENI ZAKON

Vladimir Poekal, stru.spec.crim.

Kazna zatvora Kazna zatvora ne moe biti kraa od tri mjeseca niti dulja od dvadeset godina. Kazna zatvora u trajanju do est mjeseci izrie se na pune mjesece i dane. Kazna zatvora u trajanju duljem od est mjeseci izrie se na pune godine i mjesece, osim kod primje ne odredaba o stjecaju, kada se moe izrei i na pune dane. Kod zamjene novane kazne kaznom zatvora, kazna zatvora se izrie na pune dane, a moe biti i kraa od tri mjeseca. Kazna zatvora do jedne godine moe se izvravati u domu sukladno odredbama posebnog zakona. Kazna dugotrajnog zatvora Kazna dugotrajnog zatvora ne moe biti kraa od dvadeset i jedne niti dulja od etrdeset godina. Iznimno, za kaznena djela poinjena u stjecaju pod uvjetima propisanim ovim Zakonom jedinstvena kazna dugotrajnog zatvora moe se izrei u trajanju pedeset godina. Kazna dugotrajnog zatvora izrie se na pune godine. Kazna dugotrajnog zatvora ne moe se izrei poinitelju koji je kazneno djelo poinio u vrijeme kad nije navrio osamnaest godina. Odredbe o kazni zatvora primjenjuju se i na kaznu dugotrajnog zatvora ako ovim Zakonom nije drugaije propisano.

Vrste mjera upozorenja i njihova svrha

Vrste mjera upozorenja: Sudska opomena i uvjetna osuda. Svrhe mjera upozorenja Svrha sudske opomene je da se poinitelju kaznenog djela uputi takva vrsta prijekora kad se s obzirom na sve okolnosti koje se tiu djela i poinitelja radi ostvarenja svrhe kaznenopravnih sankcija ne mora primijeniti kanjavanje. Svrha uvjetne osude je da se poinitelju kaznenog djela uputi takva vrsta prijekora kojom se omoguava ostvarenje svrhe kaznenopravnih sankcija izricanjem kazne bez njezina izvrenja. Sudska opomena Sudska opomena je kaznenopravna sankcija koja se kao mjera upozorenja moe primijeniti prema poinitelju kaznenog djela za koje je zakonom propisana kazna zatvora do jedne godine ili novana kazna, ako se prema nainu djelovanja poinitelja, njegovoj krivnji i prouzroenoj posljedici radi o oito lakom obliku tog djela, i kad se s obzirom na sve okolnosti koje se tiu poinitelja, posebno njegova odnosa prema oteeniku i naknadi tete prouzroene kaznenim djelom steknu uvjeti za postignue svrhe mjere upozorenja bez kanjavanja.

KAZNENI ZAKON Uvjetna osuda

Vladimir Poekal, stru.spec.crim.

Uvjetna osuda je kaznenopravna sankcija koja se kao mjera upozorenja sastoji od izreene kazne i roka u kojem se ta kazna ne izvrava pod uvjetima odreenim zakonom. Sud moe primijeniti uvjetnu osudu kad ocijeni da se i bez izvrenja kazne moe oekivati ostvarenje svrhe kanjavanja, posebno vodei rauna o odnosu poinitelja prema oteeniku i naknadi tete prouzroene kaznenim djelom. Uvjetna osuda moe se primijeniti prema poinitelju kaznenog djela za koje je zakonom propisana kazna zatvora do pet godina, a za kaznena djela za koja je propisana kazna do deset godina ako su primjenjene odredbe o zakonskom ublaavanju kazne. Uvjetna osuda se moe primijeniti prema poinitelju kaznenog djela iz stavka 3. ovoga lanka kad sud izborom vrste i mjere kazne izrekne kaznu zatvora do dvije godine i li novanu kaznu, bilo za jedno ili vie kaznenih djela u stjecaju. Uvjetnom osudom odgaa se izvrenje izreene kazne za vrijeme koje ne moe biti krae od jedne niti dulje od pet godina, a to se vrijeme odmjerava samo na pune godine. Uvjetna osuda sa zatitnim nadzorom U sluaju kad su ostvareni uvjeti za primjenu uvjetne osude, ali s obzirom na okolnosti u kojima poinitelj kaznenog djela ivi i s obzirom na njegovu linost sud ocijeni da mu je potrebna pomo, zatita i nadzor radi ostvarenja obveze da u roku provjeravanja ne poini novo kazneno djelo, moe primijeniti uvjetnu osudu sa zatitnim nadzorom. Zatitni nadzor obavljaju strune osobe dravnog tijela koje je nadleno za izvrenje kaznenopravnih sankcija. Zatitni nadzor moe trajati za sve vrijeme provjeravanja, ali se odlukom suda moe ukinuti i prije, ako su prestale potrebe pomoi, zatite i nadzora.

Vrste sigurnosnih mjera i njihova svrha

Naelo razmjernosti: Sigurnosna mjera mora biti u razmjeru s teinom poinjenog kaznenog djela i kaznenih djela koja se mogu oekivati, kao i sa stupnjem poiniteljeve opasnosti. Vrste sigurnosnih mjera obvezno psihijatrijsko lijeenje, obvezno lijeenje od ovisnosti, obvezan psihosocijalni tretman, zabrana obavljanja odreene dunosti ili djelatnosti, zabrana upravljanja motornim vozilom, zabrana pribliavanja, udaljenje iz zajednikog kuanstva, zabrana pristupa internetu i zatitni nadzor po punom izvrenju kazne zatvora.

10

KAZNENI ZAKON

Vladimir Poekal, stru.spec.crim.

Svrha sigurnosnih mjera Svrha je sigurnosnih mjera otklanjanje okolnosti koje omoguavaju ili poticajno djeluju na poinjenje novog kaznenog djela. Zabrana upravljanja motornim vozilom Sigurnosnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom sud e izrei poinitelju kaznenog djela protiv sigurnosti prometa kad postoji opasnost da e upravljajui motornim vozilom ugroziti sigurnost prometa. Zabrana se odnosi na sve kategorije vozila, a iznimno se odreena kategorija vozila moe izuzeti kada posebne okolnosti upuuju na to da se svrha mjere nee time ugroziti. sud e izrei zabranu upravljanja motornim vozilom i neubrojivoj osobi ako njezina radnja ukazuje na to da je nesposobna za vonju. Zabrana upravljanja motornim vozilom odreuje se u trajanju koje ne moe biti krae od jedne ni dulje od pet godina. Zabrana poinje tei oduzimanjem vozake dozvole, upisom zabrane za odreenu kategoriju vozila u vozaku dozvolu, odnosno zabranom izdavanja vozake dozvole poinitelju koji je nema, s tim da se vrijeme provedeno u zatvoru, kaznionici ili ustanovi ne uraunava u vrijeme trajanja mjere. Zabrana upravljanja motornim vozilom moe se izrei doivotno kada se s obzirom na ranija poiniteljeva teka krenja prometnih propisa moe oekivati da e i nakon proteka najdueg vremena postojati opasnost da poinitelj ponovno poini kazneno djelo protiv sigurnosti prometa. Utvrdi li sud povodom prijedloga osuenika da nakon proteka najdueg vremena opasnost vie ne postoji, ukinut e zabranu. Zabrana upravljanja motornim vozilom izreena poinitelju koji ima stranu dozvolu za upravljanje motornim vozilom sastoji se u zabrani njezina koritenja na podruju Republike Hrvatske kao i u zabrani izdavanja mu vozake dozvole Republike Hrvatske. Ova zabrana poinje tei od dana pravomonosti presude. Obvezno psihijatrijsko lijeenje Sigurnosnu mjeru obveznog psihijatrijskog lijeenja sud e izrei poinitelju koji je kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora od jedne godine ili vie poinio u stanju bitno smanjene ubrojivosti ako postoji opasnost da bi ta osoba zbog duevnih smetnji zbog kojih je nastupila njezina bitno smanjena ubrojivost mogla u budunosti poiniti tee kazneno djelo. Lijeenje se moe izrei uz novanu kaznu, kaznu zatvora, rad za ope dobro i uvjetnu osudu. Lijeenje izreeno uz kaznu zatvora izvrava se u okviru zatvorskog sustava. Mjera izreena uz novanu kaznu, rad za ope dobro i uvjetnu osudu izvrava se izvan zatvorskog sustava. Lijeenje moe trajati do prestanka izvrenja kazne zatvora ili rada za ope dobro, proteka roka provjeravanja primjenom uvjetne osude, odnosno do isteka vremena kazne zatvora koja odgovara izreenoj novanoj kazni. Sud mora po proteku prve godine od dolaska poinitelja na izvrenje mjere iz stavka 1. ovoga lanka i potom najmanje jednom godinje preispitati postoje li uvjeti za njezinim nastavkom i o tome donijeti rjeenje po postupku propisanom posebnim zakonom. 11

KAZNENI ZAKON

Vladimir Poekal, stru.spec.crim.

Sud e obustaviti izvravanje mjere ako su prestali razlozi zbog kojih je izreena. Obvezno lijeenje od ovisnosti Sigurnosnu mjeru obveznog lijeenja od ovisnosti sud e izrei poinitelju koji je kazneno djelo poinio pod odluujuim djelovanjem ovisnosti o alkoholu, drogi ili druge vrste ovisnosti ako postoji opasnost da e zbog te ovisnosti u budunosti poiniti tee kazneno djelo. Mjera se moe izrei uz novanu kaznu, kaznu zatvora, rad za ope dobro i uvjetnu osudu. Mjera izreena uz kaznu zatvora izvrava se u okviru zatvorskog sustava ili u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj ustanovi za lijeenje ovisnosti izvan zatvorskog sustava pod uvjetima odreenim posebnim propisom. Mjera izreena uz novanu kaznu, rad za ope dobro i uvjetnu osudu izvrava se u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj ustanovi za otklanjanje ovisnosti izvan zatvorskog sustava, a moe se, pod uvjetima odreenim posebnim propisom, izvravati i u terapijskoj zajednici Mjera moe trajati do prestanka izvrenja kazne zatvora ili rada za ope dobro, proteka roka provjeravanja primjenom uvjetne osude, odnosno do isteka vremena kazne zatvora koja odgovara izreenoj novanoj kazni, a najdulje tri godine. Sudac izvrenja e obustaviti izvravanje mjere ako su prestali razlozi zbog kojih je izreena ili ako je njezino dosadanje i daljnje provoenje bezizgledno. Sudac izvrenja mora najmanje svakih est mjeseci, raunajui od dolaska poinitelja na izvrenje mjere preispitati postoje li za njenim nastavkom i o tome donijeti rjeenje. Sudac izvrenja moe obustaviti primjenu mjere ili promijeniti nain i vrijeme izvrenja mjere. Oduzimanje predmeta (prema novom KZ-u ne spada u sigurnosne mjere) Predmeti i sredstva koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za poinjenje kaznenog djela ili su nastali njegovim poinjenjem oduzet e se ako postoji opasnost da e se ponovno uporabiti za poinjenje kaznenog djela. Sud moe oduzeti predmete i sredstva i kada je njihovo oduzimanje potrebno radi zatite ope sigurnosti, javnog poretka ili iz moralnih razloga. Ako su ispunjene pretpostavke sud moe oduzeti predmete i sredstva i kada poinitelj protupravne radnje nije kriv. Oduzeti predmeti i sredstva postaju vlasnitvo Republike Hrvatske. To ne utjee na pravo treih osoba za naknadu tete prema poinitelju zbog oduzetog predmeta ili sredstva. Vlasnik oduzetog predmeta ili sredstva koji nije poinitelj djela ima pravo na povrat predmeta i sredstva ili naknadu njihove trine vrijednosti iz dravnog prorauna, osim ako je najmanje krajnjom nepanjom pridonio da predmet ili sredstvo bude namijenjeno ili uporabljeno za poinjenje kaznenog djela ili da nastane njegovim poinjenjem ili ako je pribavio predmet ili sredstvo znajui za okolnosti koje omoguuju njegovo oduzimanje. Zakonom se moe propisati obvezno oduzimanje predmeta ili sredstva, u kojem sluaju vlasnik nema pravo na naknadu iz dravnog prorauna, ako posebnim zakonom nije drugaije odreeno. Sud moe naloiti unitenje predmeta ili sredstva.

12

KAZNENI ZAKON

Vladimir Poekal, stru.spec.crim.

Kaznena djela protiv ivota i tijela

Ubojstvo Tko ubije drugoga (najmanje pet godina). Teko ubojstvo Kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora kaznit e se: 1) tko drugoga ubije na okrutan ili podmukao nain, 2) tko ubije osobu posebno ranjivu zbog njezine dobi, tee tjelesne ili duevne smetnje ili trudnoe, 3) tko ubije blisku osobu koju je ve ranije zlostavljao, 4) tko drugoga ubije iz koristoljublja, bezobzirne osvete, mrnje ili iz drugih niskih pobuda, 5) tko drugoga ubije radi poinjenja ili prikrivanja drugog kaznenog djela, 6) tko ubije slubenu osobu u vezi s njezinim obavljanjem slubene dunosti. Tjelesna ozljeda 1) Tko drugoga tjelesno ozlijedi ili mu narui zdravlje (do 1 god) 2) Tko poini iz mrnje, prema bliskoj osobi ili prema osobi posebno ranjivoj zbog njezine dobi, tee tjelesne ili duevne smetnje ili trudnoe, ili kao slubena osoba u obav ljanju slube ili javne ovlasti (do 3 god) 3) Kazneno djelo iz stavka 1. progoni se po privatnoj tubi. Teka tjelesna ozljeda Tko drugoga teko tjelesno ozlijedi ili mu teko narui zdravlje, (6mj 5 g) Tko djelo poini iz mrnje, prema bliskoj osobi ili prema osobi posebno ranjivoj zbog njezine dobi, tee tjelesne ili duevne smetnje ili trudnoe, ili kao slubena osoba u obavljanju slube ili javne ovlasti, (1 8 g) Osobito teka tjelesna ozljeda 1) Ako je kaznenim djelom sakaenje enskih spolnih organa (l. 116) i teka tjelesna ozljeda (l. 118) doveden u opasnost ivot ozlijeenog, ili je uniten ili trajno i u znatnoj mjeri oslabljen koji vaan dio njegova tijela ili koji vaan organ, ili je prouzroena trajna nesposobnost za rad ozlijeenog, ili trajno i teko naruenje njegova zdravlja, trajn a iznakaenost ili trajna nesposobnost za reprodukciju, (1 8 g.) 2) Tko djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini iz mrnje, prema bliskoj osobi ili prema osobi posebno ranjivoj zbog njezine dobi, tee tjelesne ili duevne smetnje ili trudnoe, ili kao slubena osoba u obavljanju slube ili javne ovlasti (1 10 g.) 3) Tko neku od posljedica navedenih u stavku 1. prouzroi namjerno, (3 12 g.).

13

KAZNENI ZAKON

Vladimir Poekal, stru.spec.crim.

Teka tjelesna ozljeda s posljedicom smrti Ako je poinjenjem kaznenih djela sakaenje enskih spolnih organa (l. 116) i teka tjelesna ozljeda (l. 118) ili osobito teka tjelesna ozljeda (l. 119) prouzroena smrt, (3 15 g.) Teka tjelesna ozljeda iz nehaja 1) Tko djelo teka tjelesna ozljeda (l. 118) poini iz nehaja, (do 1 g.) 2) Tko djelo osobito teka tjelesna ozljeda (l. 119) poini iz nehaja, (do 3 g.) Nepruanje pomoi 1) Tko ne prui pomo osobi u ivotnoj opasnosti, iako je to mogao uiniti bez vee opasnosti za sebe ili drugoga, (do 1 g) 2) Tko ne prui pomo osobi u opasnosti koju je sam prouzroio, iako je to mogao uiniti bez vee opasnosti za sebe ili drugoga, (do 3 g)

Kaznena djela protiv osobne slobode

Protupravno oduzimanje slobode 1) Tko drugoga protupravno zatvori, dri zatvorena ili mu na drugi nain oduzme ili ogranii slobodu kretanja (do 3 g) 2) Tko drugome protupravno oduzme slobodu s ciljem da ga prisili da to uini, ne uini ili trpi, (6 mj 5 g) 3) Ako je kazneno djelo poinjeno prema djetetu, ili je protupravno oduzimanje slobode trajalo dulje od petnaest dana, ili je poinjeno na okrutan nain, ili je osobi kojoj je protupravno oduzeta sloboda prouzroena teka tjelesna ozljeda, ili je poinjeno od strane slubene osobe u obavljanju slube ili javne ovlasti, (1 10 g) 4) Ako je kaznenim djelom prouzroena smrt osobe kojoj je protupravno oduzeta sloboda (3 15 g) 5) Poinitelj koji dobrovoljno pusti na slobodu osobu kojoj je protupravno oduzeta sloboda prije nego to je ostvario cilj iz stavka 2. ovoga lanka, (moe se osloboditi) 6) Za pokuaj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka poinitelj e se kazniti.

Kaznena djela protiv privatnosti

Neovlateno snimanje i prislukivanje Neovlateno snimanje i prislukivanje kao takvo ne postoji u novom KZ-u ve se razluilo na dva KD, odnosno na neovlateno zvuno snimanje i prislukivanje te na neovlateno slikovno snimanje.

14

KAZNENI ZAKON

Vladimir Poekal, stru.spec.crim.

Neovlateno zvuno snimanje i prislukivanje 1) Tko neovlateno zvuno snimi nejavno izgovorene rijei drugoga ili tko posebnim napravama neovlateno prislukuje nejavno izgovorene rijei drugoga koje mu nisu namijenjene, (do 3 g) 2) Tko snimljene rijei uporabi ili uini dostupnim treoj osobi ili tko prislukivane rijei doslovce ili u bitnim crtama javno iznese (do 3 g) 3) Ako KD poini slubena osoba u obavljanju slube ili javne ovlasti, (6 mj 5 g) 4) Nema kaznenog djela ako su radnje uinjene u javnom interesu ili drugom interesu koji je preteniji od interesa zatite privatnosti snimane ili prislukivane osobe. 5) Kaznena djela iz stavka 1. i 2. ovoga lanka progone se po prijedlogu. 6) Snimke i posebne naprave kojima je poinjeno kazneno djelo iz ovoga lanka e se oduzeti. Neovlateno slikovno snimanje 1) Tko drugoga koji se nalazi u stanu ili prostoru posebno zatienom od pogleda neovlateno slikovno snimi ili takvu snimku uporabi ili uini dostupnom treoj osobi i na taj nain povrijedi njegovu privatnost, (do 1 g) 2) Ako kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini slubena osoba u obavljanju slube ili javne ovlasti, (do 3 g) 3) Kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka progoni se po prijedlogu. 4) Snimke i posebne naprave kojima je poinjeno kazneno djelo iz ovoga lanka e se oduzeti. Neovlateno otkrivanje profesionalne tajne 1) Odvjetnik, javni biljenik, zdravstveni radnik, psiholog, djelatnik ustanove socijalne skrbi, vjerski ispovjednik ili druga osoba koja neovlateno otkrije podatak o osobnom ili obiteljskom ivotu koji joj je povjeren u obavljanju njezinog zvanja, (do 1 g) 2) Nema kaznenog djela ako je otkrivanje tajne poinjeno u javnom interesu ili interesu druge osobe koji je preteniji od interesa uvanja tajne. 3) Kazneno se progoni po prijedlogu. Nedozvoljena uporaba osobnih podataka 1) Tko protivno uvjetima odreenima u zakonu prikuplja, obrauje ili koristi osobne podatke fizikih osoba, (do 1 g) 2) Tko protivno uvjetima odreenima u zakonu iznosi osobne podatke iz Republike Hrvatske u svrhu daljnje obrade ili ih objavi ili na drugi nain uini dostupnim drugome ili tko radnjom iz stavka 1. ovoga lanka sebi ili drugome pribavi znatnu imovinsku korist ili prouzroi znatnu tetu, (do 3 g) 3) Tko djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini prema djetetu ili tko protivno uvjetima odreenima u zakonu prikuplja, obrauje ili koristi osobne podatke fizikih osoba koji se odnose na rasno ili etniko podrijetlo, politika stajalita, vjerska ili druga uvjerenja, sindikalno lanstvo, zdravlje ili spolni ivot te osobne podatke fizikih osoba o kaznenom ili prekrajnom postupku. 15

KAZNENI ZAKON

Vladimir Poekal, stru.spec.crim.

4) Ako navedene oblike KD poini slubena osoba u obavljanju svojih ovlasti, (6 mj 5 g)

Kaznena djela protiv zdravlja ljudi

Zlouporaba opojnih droga Napomena: djelo u tom obliku ne postoji u novom KZ. Spadalo je u KD protiv vrijednosti zatienih meunarodnim pravom. U novom KZ postoji KD: Neovlatena proizvodnja i promet drogama 1) Tko neovlateno proizvede ili preradi tvari koje su propisom proglaene drogom, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. 2) Tko proizvede, preradi, prenese, izveze ili uveze, nabavi ili posjeduje tvari iz stavka 1. ovoga lanka koje su namijenjene neovlatenoj prodaji ili stavljanju na drugi nain u promet ili ih neovlateno ponudi na prodaju, proda ili posreduje u prodaji ili kupnji ili na drugi nain neovlateno stavi u promet, kaznit e se kaznom zatvora od jedne do dvanaest godina. 3) Tko ponudi na prodaju, proda ili posreduje u prodaji tvari iz stavka 1. ovoga lanka osobi s teim duevnim smetnjama, ili djetetu, ili to uini u koli ili na drugom mjestu koje slui obrazovanju, odgoju, sportskoj ili drutvenoj aktivnosti djece ili u njegovoj neposrednoj blizini ili u kaznenoj ustanovi, ili tko za poinjenje djela iz stavka 2. ovoga lanka iskoristi dijete, ili ako to uini slubena osoba u vezi sa slubom ili svojom javnom ovlasti, kaznit e se kaznom zatvora od tri do petnaest godina. 4) Tko organizira mreu preprodavatelja ili posrednika radi poinjenja kaznenog djela iz stavka 2. i 3. ovoga lanka, kaznit e se kaznom zatvora od najmanje tri godine. 5) Tko kaznenim djelom iz stavka 2., 3. i 4. ovoga lanka prouzroi znatno oteenje zdravlja veeg broja ljudi ili smrt osobe kojoj je prodao tvar iz stavka 1. ovoga lanka ili je posredovao u njezinoj prodaji, kaznit e se kaznom zatvora od najmanje pet godina. 6) Tko napravi, nabavi ili posjeduje opremu, materijal ili tvari koje se mogu uporabiti za izradu tvari iz stavka 1. ovoga lanka, za koje zna da su namijenjeni njihovoj neovlatenoj proizvodnji, kaznit e se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. 7) Proizvodnjom droge u smislu ovoga Zakona smatra se i neovlateni uzgoj biljke ili gljive iz koje se moe dobiti droga. 8) Tvari iz stavka 1. ovoga lanka, tvari koje se mogu uporabiti za njihovu izradu, biljke, gljive ili dijelovi biljaka ili gljiva iz kojih se mogu dobiti tvari iz stavka 1. ovoga lanka, sredstva za njihovu proizvodnju ili preradu, sredstva prijevoza preureena za skrivanje tih tvari i sredstva za njihovo troenje e se oduzeti. 9) Poinitelja kaznenog djela iz stavka 1., 2., 3., 4. i 6. ovoga lanka koji je dobrovoljno bitno pridonio otkrivanju djela iz ovoga lanka sud moe osloboditi kazne.

16

KAZNENI ZAKON

Vladimir Poekal, stru.spec.crim.

Kaznena djela protiv spolne slobode

Meunarodna prostitucija Djelo ne postoji u novom KZ, bilo je u starom i spadalo u KD protiv spolne slobode i spolnog udorea a glasilo je: Tko drugu osobu namamljuje, vrbuje ili potie na pruanje seksualnih usluga radi zarade u dravi izvan one u kojoj ta osoba ima prebivalite ili iji je dravljanin, (6mj-5g) Tko drugu osobu silom ili prijetnjom uporabe sile, ili obmanom prisili ili navede da se uputi u dravu u kojoj nema prebivalite ili nije njezin dravljanin radi pruanja seksualnih usluga uz naplatu, (1-8g) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga lanka poinjeno prema djetetu ili maloljetnoj osobi (najmanje 3g) Sada postoji KD prostitucija a glasi: Prostitucija 1) Tko radi zarade ili druge koristi drugu osobu namamljuje, vrbuje ili potie na pruanje spolnih usluga ili organizira ili omogui drugoj osobi pruanje spolnih usluga,(6 mj 5 g) 2) Tko drugu osobu radi zarade silom ili prijetnjom, obmanom, prijevarom, zlouporabom ovlasti ili tekog poloaja ili odnosa zavisnosti, prisili ili navede na pruanje spolnih usluga, ili tko koristi spolne usluge takve osobe uz naplatu, a znao je ili je morao i mogao znati za navedene okolnosti, (1 10 g) 3) Tko putem sredstava javnog informiranja i drugih slinih sredstava oglaava prostituciju, (do 3 g) 4) Bez utjecaja je na postojanje kaznenog djela iz ovoga lanka okolnost je li osoba koju se namamljuje, vrbuje, potie ili iskoritava za prostituciju na to pristala i je li se ve time bavila. Silovanje Postojalo je u starom KZ i glasilo je: 1) Tko drugu osobu uporabom sile ili prijetnje da de izravno napasti na njezin ivot ili tijelo ili na ivot ili tijelo njoj bliske osobe prisili na spolni odnoaj ili s njim izjednaenu spolnu radnju (3-10g) 2) Tko poini kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka na osobito okrutan ili osobito poniavajudi nain, ili ako je istom prigodom prema istoj rtvi poinjeno vie spolnih odnoaja ili s njim izjednaenih spolnih radnji od vie poinitelja (najmanje 3g) 3) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka prouzroena smrt silovane osobe, ili je teko tjelesno ozlijeena, ili joj je zdravlje teko narueno, ili je silovana 4) enska osoba ostala trudna, (najmanje 3g) 5) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poinjeno prema maloljetnoj osobi, (najmanje 3g) 17

KAZNENI ZAKON

Vladimir Poekal, stru.spec.crim.

6) Ako je kazneno djelo iz stavka 2. i 3. ovoga lanka poinjeno prema maloljetnoj osobi (najmanje 5 g) 7) Ako su kaznenim djelom iz stavka 2. ovoga lanka prouzroene posljedice iz stavka 3. ovoga lanka (najmanje 5 g) U novom KZ treba razluiti dva kaznena djela, odnosno spolni odnoaj bez pristanka i silovanje. Spolni odnoaj bez pristanka 1) Tko s drugom osobom bez njezinog pristanka izvri spolni odnoaj ili s njim izjednaenu spolnu radnju ili navede drugu osobu da bez svog pristanka s treom osobom izvri spolni odnoaj ili s njim izjednaenu spolnu radnju ili da bez svog pristanka nad samom sobom izvri sa spolnim odnoajem izjednaenu spolnu radnju, (6 mj 5 g) 2) Poinitelj koji je bio u otklonjivoj zabludi glede postojanja pristanka iz stavka 1. ovoga lanka, (do 3 g) 3) Pristanak iz stavka 1. ovoga lanka postoji ako je osoba svojom voljom odluila stupiti u spolni odnoaj ili s njime izjednaenu spolnu radnju i bila je sposobna donijeti i izraziti takvu odluku. Smatra se da takvog pristanka nema osobito ako je spolni odnoaj ili s njime izjednaena spolna radnja izvrena uz uporabu prijetnje, prijevare, zlouporabom poloaja prema osobi koja se prema poinitelju nalazi u odnosu zavisnosti, iskoritavanjem stanja osobe zbog kojeg ona nije bila sposobna izraziti svoje odbijanje, ili nad osobom kojoj je protupravno oduzeta sloboda. Silovanje 1) Tko djelo spolni odnoaj bez pristanka poini uporabom sile ili prijetnje da e izravno napasti na ivot ili tijelo silovane ili druge osobe, (1 10 g) 2) Poinitelj koji je bio u otklonjivoj zabludi glede postojanja pristanka (6 mj 5 g) Bludne radnje 1) Tko pod uvjetima KD spolni odnoaj bez pristanka, kad nije poinjen ni pokuaj tog KD, poini bludnu radnju, (do 1 god) 2) Tko pod uvjetima KD silovanje i tekih KD protiv spolne slobode, kad nije poinjen ni pokuaj tih kaznenih djela, poini bludnu radnju, (do 3 g) Rodoskvrnue Djelo ne postoji u novom KZ a u starom je glasilo: 1) Tko izvri spolni odnoaj ili s njim izjednaenu spolnu radnju s roakom po krvi u ravnoj lozi ili s bratom ili sestrom (novana 1g) 2) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini s maloljetnom osobom (6mj -5g) 3) Tko djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini sa djetetom (1-8g)

18

KAZNENI ZAKON

Vladimir Poekal, stru.spec.crim.

Kaznena djela protiv imovine:

Kraa 1) Tko tuu pokretnu stvar oduzme drugome s ciljem da je protupravno prisvoji, (6 mj 5 g) 2) Ako je vrijednost ukradene stvari mala, a poinitelj je postupao s ciljem prisvajanja stvari takve vrijednosti, (do 1 g) 3) Vrati li poinitelj ukradenu stvar oteeniku prije nego to je saznao da je otkriven, moe se osloboditi kazne. Teka kraa Tko poini krau: obijanjem, provaljivanjem ili svladavanjem veih prepreka da doe do stvari iz zatvorenih zgrada, soba, blagajna, ormara ili drugih zatvorenih prostorija ili prostora, na osobito opasan ili osobito drzak nain, iskoritavanjem stanja prouzroenog poarom, poplavom, potresom ili drugom nesreom, iskoritavanjem bespomonosti ili drugog osobito tekog stanja druge osobe, ako je ukradena stvar velike vrijednosti, ako je ukradeno oruje, streljivo, rakete, minskoeksplozivna sredstva, borbeno ili dio borbenog sredstva koje slui potrebama obrane, ako ukradena stvar slui u vjerske svrhe ili je ukradena iz crkve ili druge zgrade ili prostorije koja slui za vjerske obrede, ako je ukradeno kulturno dobro ili stvar od znanstvenog, umjetnikog, povijesnog ili tehnikog znaenja ili se nalazi u javnoj zbirci, zatienoj privatnoj zbirci ili je izloena za javnost, ako je poinitelj pri sebi imao kakvo oruje ili opasno orue radi napada ili obrane, kao slubena osoba u obavljanju slube ili javne ovlasti. Razlika izmeu KD krae i teke krae je u teini KD, savladavanju prepreka, vrijednosti, vrsti ukradene stvari i poinitelja Razbojnitvo 1) Tko uporabom sile protiv neke osobe ili prijetnjom da e izravno napasti na njezin ivot ili tijelo oduzme tuu pokretnu stvar s ciljem da je protupravno prisvoji, (1-10g) 2) Ako je kaznenim djelom pribavljena znatna imovinska korist ili je uporabljeno kakvo oruje ili opasno orue,(3-12 g) 3) Ako je KD stavka 1. i 2. ovoga lanka prouzroena smrt osobe, (najmanje 5 g) Razbojnika kraa 1) Tko je zateen pri poinjenju krae, pa s ciljem da ukradenu stvar zadri, uporabi silu protiv neke osobe ili prijetnju da e izravno napasti na njezin ivot ili tijelo, (1-10 g) 2) Ako je pri poinjenju kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka uporabljeno kakvo oruje ili opasno orue, (3-12 g) 3) Ako je KD iz stavka 1. i 2. ovoga lanka prouzroena smrt osobe, (najmanje 5 g) 19

KAZNENI ZAKON

Vladimir Poekal, stru.spec.crim.

Razlika izmeu razbojnitva i razbojnike krae: KD razbojnitvo = sila ili prijetnja uzimanje tue pokretne stvari KD razbojnika kraa = kraa zaticanje sila ili prijetnja zadravanje ukradene stvari Iznuda 1) Tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist silom ili ozbiljnom prijetnjom prisili drugoga da to uini, ne uini ili trpi na tetu svoje ili tue imovine, (6 mj 5 g) 2) Ako je KD pribavljena znatna imovinska korist ili prouzroena znatna teta, (1 8 g) 3) Ako je pri poinjenju kaznenog poinitelj uporabio silu protiv osobe ili je zaprijetio da e izravno napasti na ivot ili tijelo osobe, (1 10 g) 4) Ako je kaznenim djelom iz stavka 3. ovoga lanka uporabljeno kakvo oruje ili opasno orue, pribavljena znatna imovinska korist ili je prouzroena znatna teta, (3-12 g) 5) Ako je pri poinjenju kaznenog djela iz stavka 1. i 3. ovoga lanka poinitelj zaprijetio da e izravno napasti na ivot ili tijelo veeg broja osoba ili da e teko otetiti objekte velikog drutvenog znaenja, (3 15 g) 6) Ako je KD iz stavka 1. ili 3. ovoga lanka prouzroena smrt osobe, (najmanje 5 g) Ucjena 1) Tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist, zaprijeti drugome da de protiv njega ili njemu bliskih osoba otkriti neto to bi moglo koditi njihovoj asti ili ugledu, i time ga prisili da to uini ili ne uini na tetu svoje ili tue imovine (1-5g) 2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka pribavljena znatna imovinska korist, ili je djelo poinjeno u sastavu grupe ili zloinake organizacije (3-10g) KD ucjena nije propisano u novom KZ. Razlike izmeu KD iznude i ucjene: Iznuda = pribavljanje protupravne imovinske koristi prisiljavanjem silom ili prijetnjom da se neto uini ili ne uini ili trpi na tetu svoje ili tue imovine Ucjena = pribavljanje protupravne imovinske koristi prijetnjom otkrivanja nekih sadraja koji bi tetili asti i ugledu

Kaznena djela protiv slubene dunosti

Zlouporaba poloaja i ovlasti 1) Slubena ili odgovorna osoba koja iskoristi svoj poloaj ili ovlast, prekorai granice svoje ovlasti ili ne obavi dunost pa time sebi ili drugoj osobi pribavi korist ili drugome prouzroi tetu, (6 mj. 5 g) 2) Ako je KD pribavljena znatna imovinska korist ili je prouzroena znatna teta, (1 12 g) 20

KAZNENI ZAKON

Vladimir Poekal, stru.spec.crim.

Primanje mita 1) Slubena ili odgovorna osoba koja zahtijeva ili primi mito, ili koja prihvati ponudu ili obeanje mita za sebe ili drugoga da unutar ili izvan granica svoje ovlasti obavi slubenu ili drugu radnju koja se ne bi smjela obaviti, ili da ne obavi slubenu ili drugu radnju koja bi se morala obaviti, (1 10 g) 2) Slubena ili odgovorna osoba koja zahtijeva ili primi mito, ili koja prihvati ponudu ili obeanje mita za sebe ili za drugoga da unutar ili izvan granica svoje ovlasti obavi slubenu ili drugu radnju koja bi se morala obaviti, ili da ne obavi slubenu ili drugu radnju koja se ne bi smjela obaviti, (1 8 g) 3) (3) Slubena ili odgovorna osoba koja nakon obavljanja, odnosno neobavljanja slubene ili druge radnje navedene u stavku 1. i 2. ovoga lanka, a u vezi s njom, zahtijeva ili primi mito, (do 1 g) Davanje mita 1) Tko slubenoj ili odgovornoj osobi ponudi, dade ili obea mito namijenjeno toj ili drugoj osobi da unutar ili izvan granica svoje ovlasti obavi slubenu ili drugu radnju koju ne bi smjela obaviti ili da ne obavi slubenu ili drugu radnju koju bi morala obaviti, ili tko posreduje pri takvom podmiivanju slubene ili odgovorne osobe, (1 8 g) 2) Tko slubenoj ili odgovornoj osobi ponudi, dade ili obea mito namijenjeno toj ili drugoj osobi da unutar ili izvan granica svoje ovlasti obavi slubenu ili drugu radnju koju bi morala obaviti, ili da ne obavi slubenu ili drugu radnju koju ne bi smjela obaviti, ili tko posreduje pri takvom podmiivanju slubene ili odgovorne osobe, (6 mj 5 g) 3) Poinitelj kaznenog djela iz stavka 1. i 2. ovoga lanka koji je dao mito na zahtjev slubene ili odgovorne osobe i prijavio djelo prije njegova otkrivanja ili prije saznanja da je djelo otkriveno, moe se osloboditi kazne.

Odavanje slubene tajne 1) Tko neovlateno drugome priopi, preda ili na drugi nain uini pristupanim neklasificirane podatke koji su slubena tajna, (do 3 g) 2) Nema KD ako je poinjeno u preteito javnom interesu. Protuzakonita pretraga 1) Slubena osoba koja u obavljanju slube ili javne ovlasti protuzakonito obavi pretragu, (do 3 g) Napomena: djelo je spadalo u djelo protiv slobode i prava ovjeka i graana Iznuivanje iskaza 2) Slubena osoba koja pri ovlatenom sasluanju uporabi silu, prijetnju ili drugo nedozvoljeno sredstvo ili nain s ciljem da drugi dade ili se suzdri od davanja iskaza ili druge izjave, (6 mj 5 g) 3) Ako su poinjenjem kaznenog djela iz stavka 1. ovoga lanka prouzroene osobito teke posljedice za osumnjienika, okrivljenika ili optuenika u kaznenom postupku, (1-8 g) Napomena: djelo je spadalo u djelo protiv slobode i prava ovjeka i graana

21

KAZNENI ZAKON

Vladimir Poekal, stru.spec.crim.

Zlostavljanje u obavljanju slube ili javne ovlasti 1) Slubena osoba koja u obavljanju slube ili javne ovlasti drugoga zlostavi, uvrijedi ili uopde prema njemu postupa na nain kojim se vrijea ljudsko dostojanstvo (3mj -3god), 2) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poinjeno prema djetetu ili maloljetnoj osobi, (1-5g.) Nesavjestan rad u slubi Slubena ili odgovorna osoba koja krenjem zakona ili drugih propisa, proputanjem dunog nadzora ili na drugi nain oito nesavjesno postupa u obavljanju slube, pa time prouzroi teu povredu prava drugoga ili znatnu imovinsku tetu (novana 3g) Djelo ne postoji u novom KZ

22