ROMANIKA: SLIKARSTVO Najdominantniji vid slikarskog izraza u romanici predstavlja zidno slikarstvo.

Redovito su u pitanju freske, vrlo rijetko oslikani drveni stropovi, a tek pred kraj romanike uestalije se javljaju i vitraji. U Italiji pak, posebice u Rimu i Veneciji, njeguje se tradicija mozaika.Glavno izraajno sredstvo je linija koja uokviruje i presjeca plohe istih boja potencirajui plonost prikaza (zanemaruje se iluzija tree dimenzije). Zadrava se stiliziranost ljudskih likova karakteristina i za slikarstvo prethodnog razdoblja. Slino kao i kod skulpture uoljive su disproporcije, anatomske netonosti, izostavljanje sporednih motiva i narativnost. Karakteristian je suzdran kolorit, naivan crte i reduciranaradnja.- Bitno je da dolazi i do kvantitativnog pomaka freskama se ukraavaju ita ve unutranjosti crkava, te je i publika kojoj su slikarska djela namijenjena mnogobrojnija i razliitog profila nego u prethodnom razdoblju (predromanike minijature namijenjene su uskom krugu obrazovanih, a romanike freske svekolikom puku), to dovodi do vee neposrednosti i jasnoe likovne poruke.- Slike na dasci razmjerno su rijetke (neto brojnije u kasnijem razdoblju, osobito u Italiji ipanjolskoj) i gotovo redovito otkrivaju veu ili manju ovisnost o Bizantu.- Slikarstvo minijatura uglavnom nastavlja razvojni put zacrtan u prethodnom razdoblju, ali sve vie ispoljava i ugledanje na djela monumentalnog slikarstva Hrvatska - Pri formiranju likovnog jezika na podruju Hrvatske u doba romanike odluujuu je ulogu odigrala sredozemna komponenta, to jest prostor na kojem se prepliu zapadni i istoni utjecaji i na kojima se gradila jedna specifina likovna kultura (adriobizantizam). Takve su prilike nuno dovele do odreene heterogenosti likovnog izraza na naem tlu, a fragmentarnost sauvanog dodatno oteava rekonstrukciju razvojnih tokova hrvatskog romanikog slikarstva. - Najvei dio sauvanih djela nalazi su u primorskom pojasu (Istra, Dalmacija). - Iz predromanikog i ranoromanikog razdoblja sauvane su cjeline u crkvama Sv. Foke kod Peroja, Sv. Mihovila nad Limom i Sv. Ivana na ipanu, koje svjedoe o obiaju potpunog oslikavanja unutranjosti crkava. - Tijekom zrelog romanikog razdoblja, u 12. stoljeu, itavo je primorje bilo podijeljeno u tri dijela koja se dosta jasno razlikuju na umjetnikom planu. Dok je sjeverni dio bio uvelike ovisan o Veneciji, a srednji ostvario razmjernu neovisnost pod okriljem ugarsko-hrvatske drave, juna se oblast izrazitije priklanjala Bizantu. - Ipak, u ukupnosti romanikog slikarskog izraza u Hrvatskoj, uoljivo je da apokaliptika tematika zapadnjakih izvora nije uspijevala nadvladati arhainu idejnost trijumfalnog kranstva uraslu u kulturu itavog Jadrana. - Slikarstvo dalmatinskih gradova, sasvim na tragu irih europskih kretanja, irilo je svoje utjecaje na ruralne sredine u zaleu (Srima). S druge strane, istarsko zidno slikarstvo, donekle izolirano od dalmatinskih kretanja, preraslo je u pravu regionalnu tradiciju. - Nakon 1200. godine, uslijed jo uvijek dovoljno nerasvijetljenih razloga, sve se vie proiruje izrada slika na drvu, kojih masovna proizvodna poiva na sasvim odreenim estetskim idealima,
1

zajednikim za itav jadranski bazen. Relativna brojnost slikanih raspela ini taj segment naeg spomenikog blaga vanim dijelom europske umjetnike batine. - Najprisniji odnos s europskim likovnim kretanjima oituju djela knjinog slikarstva, koja iskazuju uoljivo odvajanje od bizantskih tradicija i priklanjanje Zapadu. - Razdoblje kasne i okasnjele romanike (13. stoljee), openito je doba lagane stagnacije romanikog likovnog izraza u Europi, uslijed ega u naim krajevima jaa jedna provincijalna crta. Najistaknutiji segment slikarstva ovog razdoblja predstavlja grupa slika na drvu s prikazom Bogorodice s Djetetom. Premda raspolau mnotvom bizantskih posuenica tipoloke i morfoloke naravi, te slike su se od bizantskih uzora razlikovale po odsutnosti svetosti u sebi, te razvijanjem osjeajno neposrednijih likova, to nuno izaziva tenju i ka prirodnijoj uvjerljivosti. Predromaniko i ranoromaniko doba 01 Limska draga, Istra (crkva Sv. Mihovila) - Prizori iz ivota Sv. Stjepana (11. stoljee). Freska. Izrazito zapadnjaka ikonografija. I ljudski likovi i arhitektura predoeni su stilizirano i sumarno. Likovi su oblikovani konturama svijetle i tamne boje, a na jagodicama lica javljaju se karakteristine crvene mrlje. Ikonografski i likovni uzori raznoliki su, od karolinkih elemenata u ornamentici do helenistiko-orijentalnih motiva u odjei. Vladarska kruna je karolinkog tipa, kakvu su nosili njemaki kraljevi. Svi navedeni elementi obiljeja su meunarodne benediktinske umjetnosti otonskog razdoblja 02 Sv. Martin u Lovreu Pazinatiki (crkva Sv. Martina) - Niz svetaca u srednjem pojasu bonih apsida (11. stoljee). Freska. Utjecaji otonske umjetnosti. U sjevernoj i junoj apsidi ove trobrodne graevine s poetka 11. st. nedavno su restaurirane freske. Nastaju za vrijeme Otonske renesanse, a ovako kvalitetno slikarstvo nije sauvano niti na izvoritima ovog stila. Najouvaniji su monumentalni likovi svetaca u junoj apsidi 03 Kanfanar Sv Agate, X st. drugu polovicu 11. st. Bordure s geometrijskim motivima ponavljaju ornamentalni repertoar poznat iz karolinkog slikarstva. Podjelom pozadine iza apostola i bordurama slikar postie naglaenost horizontala. Scene su ornamentalno shvaene. Likovi apostola slikani su u jednostavnim, hijeratskim pozama, a statinost je naglaena i promjenom boja njihovih haljina. Razbija ju tek kompozicija u konhi apside u kojoj je pokrenut lik Krista rairenih ruku, te likovi apostola u gesti prinoenja darova, ime se naglaava sredinja scena ovog ikonografskog programa. Paletom ogranienih boja slikar postie zanimljive koloristike akorde. Lica i ruke oblikuje komplementarnim kontrastom zelene i crvene boje. Sve su boje nanoene na svjeu buku osim bijele. Njome gradi lumeggiature i natpise nad apostolima, a s vremenom je otpala, tako da se sada tek nazire. 04 Peroj (crkva Sv. Foke) - Kristovo Uzaae (11. stoljee). Freska nad apsidom. Primjetna je krajnja stilizacija likova u geometrizirani ornament. Pripisuju se sjevernotalijanskoj radionici koja se slui predlocima junotalijanskog porijekla.bizantska ikonografija sheama romaniki linearizam, nabori sa geometrijskim shemama Krist sjedi na prijestolju optoenom draguljima unutar mandorle

duginih boja. Desnom rukom blagoslivlja na istonjaki nain, a lijevom pridrava knjigu na koljenima. Na njoj skraeno pie ego sum omnipotens deo (ja sam svemogui Bog). Mandorlu u nebo uzdiu etiri anela, a pod njima estorica apostola s uenjem gledaju Uzaae 04 Ston (crkva Sv. Mihajla) - Sv. Mihovil (druga polovina 11. stoljea). Freska - Donator - zetski vladar Mihajlo (druga polovina 11. stoljea). Freska. 05 Dubrovnik (katedrala) - Niz crkvenih otaca u apsidi (druga polovina 11. stoljea). Freska. Bizantizirajue odlike 06 ipan (crkva Sv. Ivana) - Sv. Ivan Krstitelj (druga polovina 11. stoljea). Freska. Zrelo romaniko doba 07 Zadar (zvonik i kapitularna dvorana crkve Sv. Marije) - Krist u slavi - Apostoli (poetak 12. stoljea). Freska. - Arhanel Gabrijel (1111.). Freska 08 Dubrovnik (katedrala) - Bogorodica izmeu dva sveca (prije 1120.). Freska u biskupskoj grobnici. 09 Zadar (crkva Sv. Krevana) - Sv. Kuzma i Damjan (kraj 12. stoljea). Freska u sjevernoj apsidi. 10 Zadar (crkva Sv. Petra Starog) - Svetac (kraj 12. stoljea). Freska u apsidi prednje crkve. 11 Zadar (samostan Sv. Frane) - Slikano raspelo (sredina 12. stoljea). Tempera na drvu. 12 Zagreb (Metropolitana) - Evanelistar MR 153 (11. stoljee). Vjerojatno francuski rad. 13 Split (Riznica katedrale) - Evanelistar (12. stoljee). 14 Srima kod ibenika (Gospa od Srime) - Ora (kasno 12. stoljee). Freska na zidu nad oltarom. 15 Hum (crkva Sv. Jerolima) - Raspee (12. stoljee). Freska. Bizantski (makedonski) utjecaji karakteristini za iri krug venecijanskog slikarstva (Aquileia). Dojam tjelesnosti postignut je dosljednom izmjenom svijetlih i tamnih poteza boje kojima su oblikovani nabori odjee likova. Rubovi tkanina naglaeni su svijetlim konturama, lumeggiaturama, a detalji arhitekture bijelom bojom. Do sada se prenaglaavao bizantinizam kao dominantna komponenta ovog slikarstva. Novija istraivanja prepoznala su ga kao kariku koja povezuje veneto-akvilejski i austrijsko-salzburki slikarski krug. Jo uvijek odzvanjaju Fuieve misli da iznimna kvaliteta ovih slikarija nadilazi mogunosti sredine i lokalnih naruitelja, te je morala biti naruena od Akvilejskog patrijarhata, najveeg feudalnog monika tadanje Istre.

16 Hvar (katedrala) - Bogorodica s Djetetom (prva polovina 13. stoljea). Tempera na drvu. 17 Zadar (SICU - iz katedrale) - Bogorodica s Djetetom (sredina 13. stoljea). Tempera na drvu. 18 Trogir (samostan Sv. Ivana - Riznica katedrale) - Evanelistar (oko 1230.). Navjetenje, Prikazanje u hramu, Ulazak u Jeruzelem.

Razdoblje kasne i okasnjele romanike 19 ibenik (Zbirka umjetnina ibenske biskupije) - Bogorodica s Djetetom (druga polovina 13. stoljea). Tempera na drvu. 20 Zadar (SICU - iz crkve Sv. ime) - Bogorodica s Djetetom (druga polovina 13. stoljea). Tempera na drvu. 21 Split (Riznica katedrale - iz Gospe od Zvonika) - Bogorodica s Djetetom (posljednja etvrtina 13. stoljea). Tempera na drvu. 22 Split (Riznica katedrale - iz samostana na Sustipanu) - Bogorodica s Djetetom (posljednja etvrtina 13. stoljea). Tempera na drvu. 23 Split (samostan Sv. Klare) - Raspelo (kraj 13. stoljea). Tempera na drvu. 24 Zadar (katedrala) - Sv. Ivan Krstitelj (kraj 13. stoljea) Freska u junoj apsidi. - Sv. Donat (prva etvrtina 14. stoljea) Freska na unutranjem zidu proelja. - Jiajevo stablo (prva etvrtina 14. stoljea). Freska u sakristiji. 25 Donji Humac na Brau (upna crkva) - Deisis - Krist izmeu Bogorodice i Sv. Ivana Krstitelja (prijelaz 13. u 14. stoljee). Freska. 26 Dragu (crkva Sv. Elizeja) -Raspe e (Prijelaz 13. u 14. stoljee). Freska u apsidi 27 Pore (Eufrazijeva bazilika) -Navje tenje (1277.). Mozaik na ciboriju. Venecijanski slikarski krug. 28 Zadar (SICU - iz samostana Sv. Marije) - Tablica s minijaturom Raspea (druga polovina 13. stoljea). 29 Zagreb (katedrala) - Svetaki likovi (kraj 13. stoljea). Freska u sakristiji. 30 Zagreb (Metropolitana)

- Misal MR 62.Raspe e (poetak 14. stoljea). 31 Zadar (SICU) - "Bogorodica benediktinki" (oko 1300.). Tempera na drvu. - "Ugljanski triptih" (prva polovina 14. stoljea). Tempera na drvu. 32 Split (Arheoloki muzej - Galerija umjetnina) - Triptih s Bogorodicom i svecima (oko 1300.). Tempera na drvu. 33 Zadar (samostan Sv. Frane) - Minijature u antifonarima (14. stoljee). Svete ene na praznom Kristovom grobu (antifonar F) 34 Sv Vincent Svetvinenat Sv. Vincent Od tri sloja fresaka najstariji se mjestimice nazire u ispranim tragovima boje. Drugi, najobimniji sloj, izveo je majstor Ognobenus iz Trevisa krajem 13. st. koji se potpisao pod prozorom june apside. Trei sloj fresaka iz druge polovice 14. st. srednjovjekovna je obnova slike apostola i fragmentarna oltarna zidna slika na sjevernom zidu s likom svetice i donatorom. Ognobenus na bonim zidovima oslikava muenitvo sv. Vincenta i sv. Valerija te prizore iz Kristova ivota. U apsidama je prikazano Krtenje Kristovo,Maiestas Domini i Maiestas Virginis. Na proirenom trijumfalnom luku zajedno se nalaze Navjetenje i rtva Kainova i Abelova. Ikonografski je zanimljiv i najstariji Kalendar s alegorijskim prikazima mjeseci. U unutranjosti crkve sv. Vincenta moemo nai prizore iz Biblije: rtva Abelova, Navjetenje, Pohoenje, Raspee, Posljednji sud, poglavlja iz ivota sv. Vincenta i ostalih svetaca. Postoji i kalendarski prikaz po mjesecima. Slike je radio majstor Ognobenus iz Trevisa. Njegove freske su romanike, izraene pod utjecajem bizantskog slikarstva 13. stoljea. Ima obrisa slika koje su naslikane prije i poslije ovog majstora.