Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 5

VEBE IZ PREDMETA ELEKTROTEHNIKA U RUDARSTVU

SIMULACIJA MERENJA: UVOD U MULTISIM


OSNOVNE KARAKTERISTIKE MULTISIM-A Program Multisim, kao nadgradnju programa Electronics Workbench for Windows, razvila je amerika firma Interactive Image Technologies za simulaciju rada analognih i digitalnih elektronskih kola. Verzija Multisim 7.0 omoguava povezivanje ovih kola. Multisim je namenjen projektantima elektronskih kola za proveru rada elektronskih sistema pre njihove izrade. Na taj nain na vreme se uoavaju eventualne greke, smanjuju trokovi i poboljava kvalitet projekata. Za studente koji izuavaju elektrotehniku i njenu primenu, Multisim je odlino sredstvo za sticanje praktinog iskustva u reavanju konkretnih problema projektovanja i merenja. POKRETANJE Program Multisim 7.0 radi u okruenju Windows98 i WindowsXP i njegovo pokretanje vri se dvostrukim klikom na ikonu Multisim. GLAVNI PROZOR Nakon startovanja programa Multisim 7.0, pojavljuje se glavni prozor. Kada se mi pozicionira na odreenu ikonu, pojavljuje se tekst koji objanjava funkciju ikone. Na glavnom prozoru nalaze se: Osnovna (naslovna) linija sa oznakom programa Multisim - otvorenog fajla i tasterima za prelazak u drugu Windows aplikaciju Linija padajueg menija sa osnovnim komandama (svaka komanda ima svoj padajui meni):

Linija (meni) sa standardnim alatima (grupe ikonica koje predstavljaju najee koriene komande i alate pri radu sa programom Multisim): o Osnovne operacije nad fajlovima: New (novi fajl, odnosno novo elektronsko kolo), Open (otvaranje fajla sa ekstenzijom ms7), Save (uvanje konfigurisane eme iz radnog prostora, pri emu ime sauvanog fajla automatski dobija ekstenziju ms7); o Osnovne operacije nad elementima: Cut (isecanje), Copy (kopiranje), Paste (lepljenje), Print (tampanje eme, vremenskog dijagrama, spiska elemenata, dijagrama na osciloskopu), o Operacije za pregled radne povrine: Increase zoom (uveanje veliine elemenata ili grupe selektovanih elemenata); Decrease zoom (smanjenje); Zoom 100% (dobijanje standardne veliine radne povrine), Fit to page (prikaz po veliini strane); o Pomone operacije nad elementima: Toggle Project Bar (prikazivanje hijerarhije fajlova, odnosno projekata, ukoliko su oni definisani), Toggle Spreadsheet view (pregled komponenti, upotrebljenih u emi, i njihovih karakteristika), Database Management (biblioteka gotovih elektronskih komponenti i instrumenata), Create Component (kreiranje sopstvenih komponenti, kojih nema u biblioteci programa), Run / stop simulation (startovanje / zaustavljanje simulacije), Show Grapher (grafiki prikaz rezultata Multisim analize, kao i analize rada nekih instrumenata, na primer osciloskopa), DC Operating Point, AC Analysis, Transient Analysis, ... (razliite vrsta analiza rezultata merenja), Postprocessor (omoguava dalji rad sa rezultatima Multisim alaliza), In Use List (lista sa olakanim pristupom ve korienim elektronskim komponentama), o Pomo u radu sa programom Multisim dobija se otvaranjem prozora Help: o Simulacioni prekidai: Run / stop simulation (startovanje / zaustavljanje simulacije): Pause / resume simulation (pauza u simulaciji): Statusna linija, na dnu glavnog prozora, sa tekuim informacijama o simulaciji

Linija (meni) sa elementima iz biblioteke gotovih komponenti - (Component Toolbar)

Komponente iz biblioteke elemenata su : Source (izvori napajanja), Basic (RLC komponente), Diode (diode), Transistor (tranzistori), Analog (operacioni pojaavai), TTL (TTL komponente), CMOS (CMOS komponente), Miscellaneous Digital (razne digitalne komponente), Mixed (meovite komponente), Indicator (razliite vrste indikatora), Miscellaneous (razne komponente), RF (RF komponente), Electrmechanical (elektromehanike komponente), Place Bus (spojne linije); Linija (meni) virtuelnih komponenti - (Virtual Toolbar) Virtuelne komponente su one ije parametre postavlja sam korisnik i to su komponente sa kojima se RADI U OKVIRU OVIH VEBI!

Virtuelne komponente su: Power Source Components (DC i AC napajanje, uzemljenje) Signal Source Components (razne vrste naponskih i strjnih izvora) Basic Components (razliite vrste osnovnih RLC komponenti), Diodes Components (diode), Transistors Components (tranzistori), Analog Components (operacioni pojaavai) Miscellaneous Components (razne komponente: prekidai, osigurai, lampice, displeji, tajmeri, ...) Rated Virtual Components (virtuelne komponente nominalnih parametara) 3D Components (komponente predstavljene u trodimenzionalnom obliku) Measurement Components (merne komponente: indikatori - ampermetri i voltmetri, LED diode, ...); Linija (meni) sa instrumentima:

Instrumenti koje sadri program Multisim 7.0 su: Multimeter (multimetar), Function Generator (generator funkcija), Wattmeter (vatmetar), Oscilloscope (osciloskop), Four Channel Oscilloscope (4kanalni osciloskop), Bode Plotter (Bodeov ploter), Frequency Counter (broja frekvencije), Word Generator generator rei), Logic Analyzer (logiki analizator), Logic Converter (logiki konvertor), IV-Analysis (strujno-naponski analizator), Distortion Analyzer (analizator izoblienja), Spectrum Analyzer (analizator spektra), Network Analyzer (analizator kola), ... U OKVIRU VEBI KORISTE SE: AMPERMETAR, VOLTMETAR, MULTIMETAR, VATMETAR I OSCILOSKOP.

RAD SA INSTRUMENTIMA Potrebni instrument postavlja se na radnu povrinu klikom na odgovarajuu ikonicu i postavljanjem pomou mia (opet klikom) na eljeno mesto. Ako se dva puta klikne na ikonu postavljenog instrumenta, pojavljuje se uveana slika tog instrumenta, odnosno prozor za postavljanje parametara (slike 1 i 2). Zatvaranje krupnog plana instrumenta vri se klikom na gornji desni kvadrati, pri emu instrument ostaje i dalje ukljuen u kolo. MULTIMETAR Multimetar je instrument za merenje napona (DC/AC), struje (DC/AC), otpornosti ili slabljenja (dB). Instrument se postavlja na eljeno mesto prevlaenjem pomou mia iz biblioteke instrumenata (Instruments). Dvostrukim klikom mia na njegovu ikonu dobija se uveana slika multimetra (slika 1) i klikom na odgovarajui prekida definie se vrsta merenja.

Slika 1. Izbor i podeavanje multimetra Klikom na dugme Setings, (Set...) pojavljuje se meni za podeavanje parametara (slika 2). Inicijalno su podeene priblino idealne vrednosti unutranjih otpornosti ( RV = 1G , RA = 1n ). Ne preporuuje se velika vrednost RV kada se radi sa kolima u kojima su otpornici velikih vrednosti jer moe doi do greaka usled matematikih zaokruivanja i struja prilikom simulacije.

Slika 2. Prozor za podeavanje parametara multimetra INDIKACIONI INSTRUMENTI - AMPERMETAR I VOLTMETAR Ampermetar i voltmetar mogu se uneti iz menija Virtual Toolbar - Measurement Components ili iz menija Indicators. Njihov broj nije ogranien.
3

OSCILOSKOP Osciloskop slui za vizuelno praenje talasnih oblika, odnosno promena amplitude i frekvencije signala. Instrument se postavlja na eljeno mesto prevlaenjem pomou mia iz biblioteke instrumenata (Instruments). Dvostrukim klikom mia na njegovu ikonu dobija se krupni plan instrumenta u kojem je mogue definisati radne parametre osciloskopa (slika 3). Osciloskop ima dva nezavisna kanala, A i B, koji se mogu podesiti da prikazuju vremenske promene signala ili da prikazuju zavisnost signala jednog kanala od drugog, to se postie izborom prekidaa Y /T, A /B ili B /A. Vremenska baza (Timebase) osciloskopa definie razmeru po vremenskoj osi (osa X). Vrednost podeoka (Scale) moe se menjati od 1 ps/Div do 1000 Ts/Div. Da bi se dobio veran prikaz merenog signala na ekranu osciloskopa, vremensku bazu treba podesiti na vrednost koja je obrnuto proporcionalna frekvenciji merenog signala. Podeoci na Y-osi kanala A i B odreuju veliinu amplitude signala na ekranu osciloskopa. Na oba kanala podeoci na Y-osi mogu se menjati u opsegu od 1 pV/Div do 1000 TV/Div. X position i Y position definiu poetne take signala na X-osi, odnosno na Y-osi. Opseg promene X position je od 5 do + 5, a Y position je od 3 do + 3. Vai: X position = 0, signal se pojavljuje na krajnjoj levoj taki ekrana, negativna vrednost X position pomera poetak signala ulevo, pozitivna vrednost X position pomera poetak signala udesno, Y position = 0, signal se pojavljuje na X-osi, za Y position = 1, poetna taka signala pomera se za 1 podeok od X-ose ka vrhu ekrana, za Y position = 1, poetna taka signala pomera se za 1 podeok od X-ose ka dnu ekrana. Prekidai AC, DC i 0 pokazuju naizmeninu ili jednosmernu komponentu, odnosno referentnu liniju koja je definisana sa Y position. Triger odreuje kada e se signal pojaviti prvi put. Kada signal ne moe da se vidi, triger treba podesiti na Auto. Prekidaem Edge moe se izabrati pojavljivanje signala na prednjoj ili zadnjoj ivici, a sa Ext (eksterni) omoguava se trigerovanje spoljanjim signalom koji je prikljuen na odgovarajui ulaz. Grounding. Referentna taka osciloskopa mora biti uzemljena. Pri tome sam osciloskop ne mora biti prikljuen na GND (masu), ali kolo koje se simulira mora imati GND taku!

Slika 3. Osciloskop
4

PROJEKTOVANJE ELEKTRONSKOG KOLA Projektovanje elektronskog kola u programu Multisim, obavlja se u nekoliko etapa: 1. Postavljanje i definisanje vrednosti komponenti. Postavljanje komponente na radnu povrinu obavlja se klikom na ikonicu eljene komponente (iz odgovarajueg prozora menija) i klikom na eljeno mesto u radnom prostoru. Desnim klikom mia na simbol komponente na radnoj povrini i izborom odgovarajue komande mogue je rotirati komponentu na etiri naina: - horizontalno - pomou komande Flip Horizontal, - vertikalno - pomou komande Flip Vertical, - za 90 u smeru kretanja kazaljke na satu - pomou komande 90 Closkwise, - za 90 u smeru suprotnom od kretanja kazaljke na satu - pomou komande 90 CounterCW. Dvostrukim klikom mia na komponentu otvara se prozor u kojem je mogue definisati parametre komponente (slika 4). Izborom komande Label mogue je komponenti dodeliti ime. Klikom na Display moe se izabrati koji parametri komponente e biti vidljivi na radnoj povrini. Komandom Value otvara se prozor u koji je mogue uneti vrednosti komponente sa tastature. Komandom Fault mogue je definisati gubitke elementa. Komandom Replace mogue je zameniti komponentu nekom drugom iz gotove biblioteke elemenata.

Slika 4. Prozor za definisanje parametara (za otpornik iz virtuelne biblioteke) 2. Povezivanje komponenti kola vri se postavljanjem mia na pin komponente ili na konektor i kada se pojavi mala crna (spojna) taka (Junction), drei pritisnut taster mia, vue se spojnica do sledee take sa kojom se pin spaja. Multisim e nakon toga povui optimalnu liniju izmeu komponenti. Svaka spojna taka ima etiri prilaza: gore, dole, desno i levo. Za lepi izgled potrebno je ponekad izvriti novi raspored komponenti i instrumenata. Desnim klikom mia na spojnicu i izborom komande Color moe se spojnici pridruiti odreena boja, to je korisno za brzo raspoznavanje veza kod sloenijih kola. 3. Prikljuivanje instrumenata. Postavlljanje instrumenata vri se klikom pomou mia na odgovarajuu ikonicu na liniji sa instrumentima i klikom na odgovarajue mesto na radnoj povrini. Dvostrukim klikom aktivira se uveana slika instrumenta radi podeavanja ili oitavanja merenja. Uklanjanje instrumenta sa radne povrine vri se prevlaenjem do menija sa instrumentima. Povezivanje instrumenata u merno kolo vri se postavljanjem mia na eljeni prikljuak, tako da se pojavi crna taka na prikljuku. Sa pritisnutim levim tasterom mia taka se prevlai do prikljune take. Prikljuak na mernu taku mogu je samo na slobodni prilaz. 4. Startovanje simulacije (kao i njeno zaustavljanje) vri se pomou prekidaa smetenog na desnom kraju linije sa instrumentima.
5

You might also like