Prirunik za nastavnike

Prirunik za nastavnike razvijen je od strane Regionalnog centra za ivotnu sredinu za Centralnu i Istonu Evropu (REC) u saradnji s prosvjetnim radnicima i ekolozima iz Bugarske, Maarske i Poljske. Prirunik za nastavnike je dio obrazovnog materijala o ivotnoj sredini Zeleni paket, ija je izrada podrana sredstvima Programa razvojne saradnje Holandije/Regionalni program ivotne sredine za Balkan. Autori nastavnih oblasti: Agnes Boddi Schroth I Aleksandar eki I Andras Keri I Anna Gajer I Anna Schindler I Anna Talik I Atanaska Margaritiva I Barbara Kekusz I Elena Usheva I Gyorgy Bertalan I Honorata Waszkiewicz I Izabela Majstruk I Jacek Schindler I Jelena Belada I Jerzy Sadowski I Jozefa Magdalena Ciszkowska I Judit Heszlenyi Szaszne I Justyna Jedrzejewska I Kliment Mindjov I Malgorzata Cydeyko I Malgorzata Podkanska I Maria Pirgova I Miroslawa Sliwka I Robert Atkinson I Tatyana Miteva I Urszula Osmolska-Jung Autor dilema igara: Robert Atkinson Adaptacija: Nevena abrilo I Tamara urovi Mr Sanja Kaluerovi I Mr Danka Petrovi Prevod s engleskog jezika: Uro Miloradovi I Mira Vasiljevi Lektura i korektura: Lida Vukmanovi Taba Ilustracije: Laszlo Falvay I Nelly Marinova Dizajn: Sylvia Magyar Projektni menaderi: Christelle Kapoen I Kliment Mindjov Koordinatorka projekta u Crnoj Gori: Mira Vasiljevi tampa: Typonova Kft. Maarska Ze neke dijelove prirunika, materijali i informacije pozajmljeni su od: I Connections, Teachers manual, ECO Education, Saint Paul, MN, USA. I The Green School Program, Center for Environmental Education, Pacific Palisades, CA, USA. I Environment and Development Kit the Global Perspective, Visual inform, A.S., Oslo, Norway. I State of the World, Lester Brown, World Watch Institute Reports, 1995-2000. I 101 Ideas for Environmental Activities, Borrowed Nature, Bulgaria, 2000. I The Frog and the Ox, Borrowed Nature and Living Earth (UK), 1999. I Caring for our Future, Action for Europes Environment, European Commission, 1999. I Europes Environment: the Dobris Assessment, European Environmental Agency, 1995. I Europes Environment: the Second Assessment, European Environmental Agency, 1998. I Environment in the European Union at the Turn of the Century, European Environmental Agency, 1999. I Living in the Environment, Ninth Edition, G.Tyler Miller, Jr., 1996. 2009 Regionalni centar za ivotnu sredinu za Centralnu i Istonu Evropu (REC) ISBN 978-86-909417-4-2 Materijal je tampan na dvije vrste ekolokog papira, koristei mastilo biljnog porijekla.

Sadraj

Uvod Ministarstvo prosvjete i nauke Uvod Ministarstvo ureenja prostora i zatite ivotne sredine Predgovor Zahvalnost Upotreba prirunika Komponente ivotne sredine
Vazduh Voda Zemljite Biodiverzitet 13 19 29 34

4 5 6 8 9 11

Prijetnje i izazovi
Urbanizacija Buka Otpad Hemikalije 71 76 81 98

69

Ljudske aktivnosti
Energija Transport Industrija Poljoprivreda umarstvo Turizam 105 113 121 125 143 147

103

Globalni izazovi
Klimatske promjene Unitavanje ozonskog omotaa Zakiseljavanje Mora i okeani 155 160 165 168

153

Vrijednosti
Potroako drutvo ivotna sredina i zdravlje Ljudska prava Naa planeta Zemlja u budunosti 181 202 216 220

179

Saetak tabele nastavnih oblasti i tema Diploma

226 227

Uvod Ministarstvo prosvjete i nauke

I ivot u drutvu 21. vijeka protkan je meusobno zavisnim pojavama i pitanjima na koje nije lako dati jednostavan odgovor. Jedno od njih jeste i pitanje odrivog razvoja, odnosno razvoja koji e se zasnivati na racionalnom korienju ne-obnovljivih izvora i prirodnih resursa, pri emu e pojedinac i drutvo u cjelini uivati dostupnost svim neophodnim resursima za ivot. Obrazovanje ima kljunu ulogu u kreiranju odgovarajueg stava prema zatiti ivotne sredine kako bismo buduim generacijama omoguili neophodan ivotni standard, koji e voditi ka veoj globalnoj stabilnosti i razvoju drutva uopte. Jo od decembra 2002. godine, kada je na zasijedanju Generalne skuptine Ujedinjenih nacija proklamovana dekada Obrazovanje za odrivi razvoj 2005 - 2014, inicijativa dostizanja odrivog razvoja kroz jaanje uloge obrazovanja dobila je globalni karakter. Ministarstvo prosvjete i nauke Vlade Crne Gore, pratei ova kretanja i uzimajui u obzir nastojanja drave da svoj razvoj prevashodno bazira na prirodnim resursima kojima raspolae, ulae napore da kroz reformu obrazovanja pomogne u formiranju stavova mladih narataja koji e razumijeti i potovati principe odrivog razvoja i ivjeti u skladu sa njima. Projekat Zeleni paket Regionalnog centra za ivotnu sredinu za Centralnu i Istonu Evropu (REC), koji se sprovodi u zemljama Zapadnog Balkana, predstavlja izvrstan instrument za postizanje eljenog cilja obrazovanog mladog ovjeka koji e razumijeti globalna ekoloka pitanja i probleme, a samim tim usmjeriti svoje ponaanje na ouvanje resursa koji ga okruuju i na njihovo odrivo korienje. Zeleni paket predstavlja inovativni metod pribliavanja globalnih ekolokih pitanja mladim ljudima, koji kroz interaktivnost, vizuelizaciju problema i rjeenja podie svijest o modelu ponaanja koji bi trebalo da postane dio naeg svakodnevnog ivota, ivota u skladu s prirodom, sa rjeenjima na strani ljudi i ivotne sredine. U nadi da e ovaj Zeleni paket pomoi u nastojanjima da budui narataji svojim odgovornim odnosom prema ivotnoj sredini ostave narednim generacijama njeno bogatstvo i da e ivotna sredina i narednim generacijama pruati brojne blagodeti u kojima i mi danas uivamo. S potovanjem, Prof. dr Sreten kuleti Ministar prosvjete i nauke

Uvod Ministarstvo ureenja prostora i zatite ivotne sredine

I Danas, kada se nalazimo na polovini UN dekade o obrazovanju za odrivi razvoj (2005 2014), Crna Gora moe s ponosom istai rezultate ostvarene u ouvanju prirodnih resursa zemlje i odrivom razvoju. U okviru ukupnih napora, znaajno mjesto zauzima i obrazovanje o zatiti prirodnih vrijednosti kojima Drava obiluje, a koje se odnosi kako na znanje i razumijevanje mjera za ouvanje resursa, tako i na pravilan, odriv odnos prema ivotnoj sredini, zatim podizanju svijesti o koristi odrivog upravljanja prirodnim i kulturnim bogatstvom, jaanju kapaciteta i ueu svih aktera u donoenju odluka. Koncept odrivog razvoja postaje model drutveno-ekonomskog razvoja Crne Gore, koji je utemeljen na usvojenoj Nacionalnoj strategiji odrivog razvoja Crne Gore i kojim su definisani budui pravci razvoja nae zemlje. Kada je rije o strategijama na nacionalnom i globalnom nivou one treba da olakaju uvoenje koncepta obrazovanja za odrivi razvoj kao i njegovu promociju u okviru regiona i da na taj nain doprinesu ostvarenju zajednike vizije. Obrazovanje je osnovni i kljuni faktor kako ekonomskog razvoja, tako i socijalne, ekoloke, kulturne i etike vizije odrivog razvoja Crne Gore. Svaki ekonomski rast u budunosti mora biti zasnovan na znanju i u harmoniji s odrivim razvojem drutva. Reforma obrazovnog sistema u Crnoj Gori podrazumijeva uvoenje obaveznih izbornih predmeta u osnovnom i srednjem obrazovanju, gdje e znaajan broj izbornih predmeta u najveoj mjeri sadrati teme iz oblasti zatite ivotne sredine i odrivog razvoja. Upravo projekat Zeleni paket ima za cilj izgradnju kapaciteta i prenos znanja u oblasti obrazovanja za odrivi razvoj u Centralnoj i Istonoj Evropi, i posluie kao dobar mehanizam za podizanje ekoloke svijesti. S tog aspekta, Zeleni paket, kao multimedijalno sredstvo za jaanje znanja o potrebi ouvanja ivotne sredine, i razumijevanja uticaja naih aktivnosti na odrivost prirodnih resursa, predstavlja inovativan nain pribliavanja koncepta odrivog razvoja i ivljenja u skladu s prirodom, najznaajnijem resursu Crne Gore mladim ljudima. Kada je rije o obrazovanju o zatiti ivotne sredine i odrivom razvoju, moramo razumjeti da se njegov najvei znaaj ogleda u razumijevanju uticaja aktivnosti pojedinaca na sredinu koja nas okruuje, kao i na podizanju znanja i sposobnosti da se izmjere i uporede uticaji i problemi iz razliitih uglova, a sve u cilju vee osposobljenosti za donoenje znaajnih odluka. Jo je vano rei da obrazovanje u oblasti zatite resursa i odrivog razvoja stvara preduslove da svaki pojedinac preuzme odgovornost za dostizanje odrive budunosti itavog drutva. Upoznati se s resursima koji nas okruuju, nai mjeru u korienju i upravljanju tim resursima, biti u korak s globalnim kretanjima, samo su neke od karakteristika koje prua ovaj paket, a sve to na nain koji uenicima jaa svijest, znanje i kritiki osvrt na mogue posljedice njihovih svakodnevnih aktivnosti. Tim Regionalnog centra za ivotnu sredinu za Centralnu i Istonu Evropu (REC), u saradnji s domaim ekspertima iz oblasti obrazovanja i ekologije, kreirali su instrument koji svojim viepredmetnim i multimedijalnim pristupom (prirunik za nastavnike, interaktivni CD-ROM, DVD s ilustrovanim filmovima iz predmetnih oblasti, igra dileme) obezbjeuje raznolike mehanizme sticanja znanja i prenoenja informacija, to samo po sebi predstavlja okosnicu obrazovanja za odrivi razvoj Crne Gore. Branimir Gvozdenovi Ministar ureenja prostora i zatite ivotne sredine

Predgovor

I Obrazovni materijal Zeleni paket usmjeren je na zatitu ivotne sredine i odrivi razvoj. Prirunik, video-materijal, vjebe, interaktivne dilema igrice, dodatni CD-ovi i linkovi s internet stranicama, omoguavaju raznovrsnost u nastavi. Dolazak do informacija na razliite naine i iz vie izvora, kod uenika e unaprijediti znanja o znaaju ouvanja ivotne sredine, kompleksnosti prostora u kojem ive, s tim da razumiju meusobnu zavisnost i interakciju brojnih faktora i resursa. Ovakav vid nastave kod uenika podstie formiranje novih stavova prema ivotnoj sredini, i utie na promjenu ponaanja u svakodnevnom ivotu. U crnogorskim obrazovnim programima meupredmetnoj povezanosti posveen je poseban znaaj. Stoga je multimedijalni i multidisciplinarni obrazovni materijal Zelenog paketa jo vrjedniji jer jednu temu istovremeno razmatra kroz vie razliitih disciplina. Nastavnicima olakava da organizuju zadate situacije, da intenzivno ukljue uenike i primjenjuju nove tehnologije u radu. Fleksibilnost i prilagodljivost materijala raznim situacijama u kojima se ui prua mogunost njegovog korienja prilikom ralizacije otvorenog dijela kurikuluma koji kreiraju nastavnici, kola i lokalna zajednica. Znaajan doprinos ovog matarijala je i u tome to je realizacija pojedinih aktivnosti predloena u prirodnom okruenju, tako da e uenici kroz praktina iskustva sticati integralna znanja koja e im omoguiti aktivno uee u stvaranju zdrave i nezagaene ivotne sredine. Nevena abrilo Zavod za kolstvo

I Kao jedan od lanova tima koji je radio na adaptaciji Zelenog paketa za Crnu Goru izraavam zadovoljstvo to sam svojim ueem doprinijela stvaranju obrazovnog multimedijalnog materijala, koji e nadam se biti involviran u okviru nastavnog programa za uenike osnovnih kola u Crnoj Gori. Razvoj Crne Gore zasniva se na odrivom razvoju. Polazei od injenice da koncept odrivog razvoja podrazumijeva balansiranje ekonomskih, socijalnih i ekolokih zahtjeva kako bi se osiguralo zadovoljavanje potreba sadanje generacije bez ugroavanja mogunosti buduih generacija da zadovolje svoje potrebe i ustavne odredbe koja Crnu Goru deklarie kao ekoloku dravu, uspjeno rjeavanje izazova koji su pred nama zahtijevaju ukljuenje svih segmenata drutva. Kako ekoloka edukacija ima za cilj podizanje svijesti o zatiti ivotne sredine, Zeleni paket fokusiran na zatitu ivotne sredine prua obrazovne, zabavne, ilustrativne i informativne naine sticanja novih vrijednosti koje utiu na uspostavljanje drugaijeg odnosa prema ivotnoj sredini, u koli, kod kue i u drutvu. Lekcije pripremljene za nastavnike i uenike crnogorskih osnovnih kola obuhvataju retrospektivu razvojnih oblasti u kontekstima ivotne sredine, ekonomije i socijalnog razvoja, prezentirajui na veoma atraktivan i zanimljiv nain specifine izazove na globalnom, kontinentalnom, nacionalnom, regionalnom i linom nivou sa kojima se susrijee ovjeanstvo. One pokazuju da drutvo mora donositi odgovorne odluke i da uei o svijetu spolja ljudi stiu znanja o sebi samima. U Zelenom paketu uenici su partneri s nastavnicima u aktivnostima, raznim diskusijama, u igrama, u kvizu, u donoenju odluka gdje podstaknuti i ohrabreni imaju aktivnu ulogu u izazovima koje prua ivotna sredina, gdje e kroz steeno znanje nauiti da uvajui ivotnu sredinu uvaju svoje zdravlje i zdravlje buduih generacija. Zeleni paket predstavlja sinergiju s aktivnostima koje se sprovode za ouvanje ivotne sredine u Crnoj Gori i kao takav na paljiv nain oblikuje svijest o ivotnoj sredini. Tamara urovi Ministarstvo ureenja prostora i zatite ivotne sredine

I Multimedijalni obrazovni paket Zeleni paket moe posluiti kao koristan struni materijal u radu s uenicima pri obradi razliitih tema vrlo sloenog i zahtjevnog obrazovnog procesa. Korisni prijedlozi kako aktivirati uenika, razviti njegovo interesovanje i elju da bolje razumije i odgovori na pojave koje karakteriu sredinu u kojoj raste, mogu posluiti nastavniku u savladavanju zajednikog napora, za pravilnim sticanjem znanja i potpunim ovladavanjem njime. Sve predloene aktivnosti se ne moraju realizovati. Nastavnik bira ono to odgovara njemu i njegovim uenicima. To razvija kod nastavnika interesovanje i volju za takav rad, a kod uenika doprinosi oblikovanju kritikog miljenja i novog ponaanja. Vjerujem da e ovaj obrazovni paket koji nudi obilje informacija i praktinu upotrebljivost nai svoje mjesto i korisno posluiti svima nama kao vodi i kao inspiracija. Mr Sanja Kaluerovi Ispitni centar Crne Gore

I Danas, kada je tehnosfera ula u sve pore naeg ivota, a urbanizacija dotakla gotovo svaku stopu nae planete pravo je umijee ouvati prirodu i ivjeti u skladu s njenim zakonima. Prvi korak ka postizanju tog tekog cilja je edukacija iz oblasti ekologije i zatite ivotne sredine. Zeleni paket je veoma vrijedan materijal svakom ko je ukljuen u ovu edukaciju: predavaima, uenicima, roditeljima... ak i nastavnicima s velikim iskustvom u oblasti ekoloke edukacije Prirunik za nastavnike moe pruiti veliku pomo kako kolski as uiniti to zanimljivijim, motivisati uenika da iznosi i obrazlae svoje stavove, zainteresovati ga da svakodnevno daje doprinos zatiti ivotne sredine i da ivi u skladu s odrivim razvojem. Posebna vrijednost materijala ogleda se u tome to u svakoj nastavnoj jedinici nudi primjere koji su uenicima bliski iz svakodnevnog ivota. Mr Danka Petrovi Univerzitet Crne Gore, Prirodno-matematiki fakultet, Odsjek za biologiju

I Crna Gora ekoloka drava na svom putu ka integrisanju u evropske i svjetske tokove i budui lan demokratskog drutva Evropske unije (EU), svjesna je znaaja obrazovanja za postizanje odrivog razvoja. Obrazovanje mladih ljudi se smatra jednim od najznaajnih instrumenta za dostizanje vrijednosti razvijenog demokratskog drutva, zasnovanog na odrivom korienju prirodnih resursa koji nas okruuju. Regionalni centar za ivotnu sredinu za Centralnu i Istonu Evropu (REC) prepoznajui napore Crne Gore da na sveobuhvatan nain rjeava probleme zatite ivotne sredine u zemlji, kako kroz usvajanje standarda EU (harmonizacija zakonodavstva), tako i kroz reformu obrazovanja najznaajnije karike ka razvijenim ljudskim resursima osnova za razvoj svakog drustva, dao je doprinos u podizanju kvaliteta obrazovanja mladih ljudi u oblasti zatite ivotne sredine i odrivog razvoja. Intenzivnim ueem domaih strunjaka iz relevantnih oblasti odrivog razvoja, zatite ivotne sredine i obrazovanja, u prilagoavanju multimedijalnih instrumenata obrazovnog programa Zelenog paketa, izgraen je osjeaj odgovornosti, svojine i, prevashodno, znaaja tog multimedijalnog instrumenta kod institucija na svim nivoima, dravnom i lokalnom. Imajui u vidu napore koji se ulau u sistematsko reformisanje obrazovog sistema u Crnoj Gori, nadamo se da e obrazovni resurs kao to je Zeleni paket, postati nezaobilazno sredstvo kojim e nastavnici i uenici iriti vidike i jaati svijest o potrebi ouvanja biodiverziteta i smanjenju ovjekovog uticaja na ivotnu sredinu. Mr Srna Sudar Viloti REC Kancelarija u Crnoj Gori

Zahvalnost

I Razvoj Zelenog paketa ostvaren je kroz saradnju i dobru volju brojnih pojedinaca i organizacija koji su doprinijeli njegovom nastajanju. I elimo da zahvalimo crnogorskom timu prosvjetnih radnika i ekologa koji je radio na adaptaciji materijala: Neveni abrilo, Tamari urovi, Mr Sanji Kaluerovi i Mr Danki Petrovi, za ekspertski doprinos izradi materijala. I Zahvaljujemo i lanovima Nacionalnog savjeta projekta: Sinii Stankoviu, Mr azimu Fetahoviu, prof. Dr eljku Jaimoviu, Dr Draganu Bogojeviu i Sneani Martinovi za sugestije i preporuke. I Zahvaljujemo i koordinatorima projekta u Ministarstvu prosvjete i nauke i Ministarstvu ureenja prostora i zatite ivotne sredine: Branki Kankara i Tamari urovi, za njihovu punu podrku izradi projekta u Crnoj Gori. I elimo da uputimo zahvalnost prema umjetnicima Laszlo Falvay (Majarska) i Nelly Marinova (Bugarska), ije su nam ilustracije pomogle u vizuelnom predstavljanju naih briga i poruka buduim korisnicima Zelenog paketa. I elimo da izrazimo nau najsrdaniju zahvalnost prema nekoliko organizacija i institucija koje su nam obezbijedile razliite obrazovne i dokumentarne filmove: Fondu televizije za ivotnu sredinu (TVE International) za vrijedne edukativne filmove Eden Shorts i video klipove koje smo koristili za DVD i CD-ROM; Asocijaciji Eko Ideja u Vroclavu (The Eko Idea Associationa in Wroclaw) za izazovnu seriju obrazovnih filmova, Vie ili Bolje (More or Better); Ekolokom video centru bugarske asocijacije Pozajmljena priroda (Environmental Video Centre of Borrowed Nature Association of Bulgaria) za izuzetne video snimke; Resursnom centru pomona komponenta Instituta za ivotnu sredinu i zatitu na radu i Univerziteta za medicinu i stomatologiju u Nju Dersiju kola za javno zdravlje (The Resource Centre an outreach component of the Environmental and Occupational Health Sciences Institute (EOHSI) and the University of Medicine and Dentistry of New Jersey School for Public Health (UMDNJ-SPH)) za vrijedne obrazovne filmove ivjeti sa otrovima (Living with Toxins) i Dilema grada: Radna mjesta ili zdravlje (Towns Dilemma: Jobs or Health?); i WWF televiziji i film centru za izazovan film Kraljevstvo (The Kingdom).

I Najsrdanije se zahvaljujemo donatoru ovog projekta Program razvojne saradnje Holandije/Regionalni program ivotne sredine za Balkan. Njihovo razumijevanje i povjerenje predstavljali su podrku u mjesecima napornog rada na izradi Zelenog paketa. Hvala

Upotreba prirunika

Ovaj prirunik je dio Zelenog paketa i prvenstveno je namjenjen nastavnicima osnovne kole i njihovim uenicima, ali se takoe moe koristiti i na drugim obrazovnim nivoima. Fokus je na odreenim aspektima zatite ivotne sredine i odrivog razvoja i preporuujemo da se koristi u kombinaciji s drugim komponentama Zelenog paketa: DVD, CD-ROM i Dilema igrom. Prirunik je podijeljen na pet poglavlja: I Komponente ivotne sredine voda, vazduh, zemljite i biodiverzitet; I Prijetnje i izazovi urbanizacija, buka, otpad i hemikalije; I Ljudske aktivnosti energija, transport, industrija, poljoprivreda, umarstvo i turizam; I Globalni izazovi klimatske promjene, smanjenje ozonskog omotaa, zakiseljavanje i mora i okeani; I Vrijednosti potroako drutvo, ivotna sredina i zdravlje, ljudska prava i naa planeta zemlja u budunosti. Svaka od tema ivotne sredine pokrivena je s jednim ili vie planom za lekcije. Planovi imaju takvu strukturu koja korisnicima nudi informacije o glavnim pojmovima, relevantnim temama, potrebnim materijalima, vremenu i mjestu, ciljevima i metodologiji. Uvod obezbijejuje osnovne informacije o odreenoj temi i preporuuje korisnicima da potrae jo informacija u odgovarajuem dijelu CD-ROM-a. Aktivnosti ine kljuni dio planova za lekcije. One su vie smjernice nego obaveza. Namjera je da se podstakne mata nastavnika kako bi organizovao neto slino onome to je predloeno imajui na umu konkretne potrebe i sposobnosti uenika. Korisnici mogu pronai razliite informativne listove i eme za uenike na kraju svake lekcije koji se mogu fotokopirati i podijeliti prije nego to neka aktivnost pone. Na kraju ovog prirunika nalazi se tabela u kojoj su ematski predstavljene informacije o temama iz oblasti ivotne sredine, planovima lekcija i njihovoj kompatibilnosti s razliitim predmetima u koli, kao i preporueni video klipovi i filmovi. Ovaj prirunik naglaava stvaranje novih vrijednosti kod uenika i uspostavljanje novog modela ponaanja u koli, kod kue i u drutvu, umijesto samo sakupljanja znanja iz neke od oblasti ivotne sredine. U ovom kontekstu su uenici, prije svega, partneri nastavnika u obavljanju raznolikih aktivnosti, diskusijama, igranju uloga i procesu donoenja odluka. Preko nastavnika i uenika, glavne poruke ovog prirunika su poslate i drugim lanovima porodice i drutva. Kliment Mindjov Regionalni centar za ivotnu sredinu za Centralnu i Istonu Evropu

Vazduh Voda Komponente ivotne sredine Zemljite Biodiverzitet

Vazduh
Kvalitet vazduha 13 FILM POVEZAN S OVOM LEKCIJOM: Na vazduh Kako da na vazduh odravamo istim

Voda
Kvalitet vode 19 FILM POVEZAN S OVOM LEKCIJOM: Slatka voda Kako tedjeti vodu

Zemljite
Zemljite je nae blago

29

FILM POVEZAN S OVOM LEKCIJOM: Zemljite nae blago

Biodiverzitet
Opstanak vrsta 34 Biodiverzitet rijenih dolina Bogatstvo uma 49 Livadski ivi svijet 56 Jesmo li sami u gradu? 62

40

FILM POVEZAN S OVOM LEKCIJOM: Biodiverzitet i nestanak vrsta Vrijeme nam istie

Informativni list
Atmosfera 18 Slana i slatka voda 26 Kako utedjeti vodu kod kue 27 Etape tretmana otpadnih (kanalizacionih) voda 28 Nacionalni parkovi u Crnoj Gori 38 Stanje biodiverziteta vodenih eko-sistema 43 Kvalitet vode 45 Biljni diverzitet rijeke 46 ivotinjski diverzitet u rijenom podruju 47 Uticaj ljudskih aktivnosti 48 Ekoloki faktori 54 Diverzitet umskih biljaka 54 Diverzitet umskih ivotinja 55 Preduzmite akciju 59 Vani inioci 60 Livadski biljni diverzitet 60 ivotinjska raznovrsnost 61 Stanje urbane ivotne sredine 65 Stanje biodiverziteta u urbanoj ivotnoj sredini 66 Biodiverzitet u domainstvu 67

Vazduh

Kvalitet vazduha
Autor: Kliment Mindjov

Kljuni koncepti/sadraji Trajanje Razred Mjesto Nastavni materijali Nastavni predmeti

Znaaj kvaliteta vazduha za ivi svijet

2 - 3 kolska asa VI VIII Uionica, na otvorenom Posteri, video kaseta, Zeleni paket, materijal po izboru nastavnika Hemija, Biologija, Fizika, Graansko vaspitanje, Priroda, Biologija s ekologijom Uenik/uenica treba da: objasni razlike u kvalitetu vazduha na otvorenim i u zatvorenim prostorima; opie uzronike zagaivanja vazduha; razlikuje tipove zagaenja vazduha; razumije opasnosti koje zagaenje vazduha ima za ivi svijet; primjenjuje praktine postupke za poboljanje kvaliteta vazduha u zatvorenim prostorijama. Izlaganje, brainstorming, razgovor, diskusija, eksperimentalna nastava, video prezentacija

Ciljevi nastave

Nastavne metode

Kvalitet vazduha

13

Vazduh

Uvod
Vazduh je smjea azota (78%), kiseonika (21%), ugljenik (IV)-oksida (CO2) i nekih inertnih gasova. Sastoji se jo i od vodenih isparenja u varirajuim koliinama. Vazduh sadri mnogobrojne tetne supstance: prirodne zagaujue materije, kao to su praina i vulkanski pepeo, kao i zagaujue materije koje predstavljaju nusproizvod ljudskih aktivnosti. ist vazduh je od sutinske vanosti za opstanak ivih bia. Panja javnosti usmjerena je na znaaj kvaliteta vazduha na otvorenom, dok je vanost kvaliteta vazduha u zatvorenim prostorima, u kojima borave ljudi, potcijenjen ili zaboravljen. Vazduh u zatvorenim prostorima u kojima borave ljudi ee je zagaen nego vazduh na otvorenom, ak i u sluaju velikih industrijskih gradova. injenica je i da ljudi provode vie vremena u zatvorenim prostorima. ist vazduh je posebno vaan za djecu, zato to ona udiu veu koliinu vazduha u poreenju sa svojom tjelesnom teinom nego odrasli, pa su tako izloenija riziku akumulacije viih koncentracija zagaujuih materija u organizmu.

Aktivnosti

1 2 3 1

Ponite postavljanjem pitanja uenicima: Koliko dugo ovjek moe ivjeti bez disanja? Traite od nekoliko dobrovoljaca da duboko udahnu i da zadre vazduh 30 sekundi. Neka izvijeste odjeljenje kako se osjeaju poslije ove vjebe. Izloite uenicima informacije o gasovima od kojih se sastoji vazduh. Podsjetite ih da se sadraj vazduha u procesu disanja mijenja. Nivo kiseonika se smanjuje, a ugljen (IV)-oksida (CO2) raste. Mnoge aktivnosti mijenjaju sadraj vazduha, ne samo disanje. Ljudske aktivnosti, na primjer, mogu uzrokovati isputanje razliitih hemijskih supstanci u atmosferu. Naite vie informacija u poglavlju Vazduh na CD-ROM-u.

Zagaenje vazduha na otvorenom

Objasnite uenicima da kada sija Sunce, izduvni gasovi iz automobila, npr. azotni oksidi (NOx) i isparljiva organska jedinjenja, spajaju se obrazujui ozon. Iako je Zemlji neophodan ozon u gornjem sloju atmosfere, njegov uinak na manjim visinama izuzetno je tetan. Ovaj efekat naziva se ljetnji smog i negativno utie na vie od sto miliona ljudi samo u Evropi. Zimski smog javlja se kada su zagaujue materije zarobljene masama hladnog vazduha koji lebdi iznad grada [naroito sumpor (IV)-oksid (SO2), NOx i tetne estice]. Najgora zagaenja javljaju se u urbanim sredinama, to je danas ivotno okruenje dvije treine Evropljana. Drastini sluajevi zimskog smoga esto predstavljaju opasnost po zdravlje stanovnitva u dijelovima srednje i istone Evrope. Na primjer, u gusto naseljenim podrujima eke, na istoku Njemake i u Poljskoj. Procesi sagorijevanja, kao to su grijanje stanova, proizvodnja elektrine energije i industrijska proizvodnja, glavni su izvor zimskog smoga.

2 3 4

Prezentujte odjeljenju poglavlje Na vazduh iz video materijala. Pokrenite diskusiju o uzrocima smoga: (procesi sagorijevanja goriva, saobraaj, grijanje domainstava, industrija, proizvodnja energije). Upotrijebite dodatne informacije iz teksta Tipovi zagaenja vazduha na 16. strani.

Prikaite uenicima video isjeak Kako da na vazduh odravamo istim. Objasnite da je u pitanju samo jedan mogui nain kako se vazduh odrava istim. Traite da predloe jo rjeenja.

14

Kvalitet vazduha

Vazduh

Objasnite da je glavni uzrok zagaenja vazduha u srednjoj i istonoj Evropi sagorijevanje fosilnih goriva iz motornih vozila i proizvodnja energije. Da bi se adekvatno odgovorilo na posljedice zagaenja iz ovih izvora, nacionalne vlade usvajaju stroge zakone i pootravaju mjere koje reguliu zagaujue materije. Zadatak vlada, takoe, jeste da redovno informiu javnost o strogim standardima i preduslovima koji od preduzea u industrijskim i energetskim sektorima zahtijevaju uvoenje novih, istijih tehnologija. Objasnite uenicima koji su glavni uzronici zagaenja vazduha u Crnoj Gori (Aluminijski kombinat, eljezara, rudnici uglja, saobraaj ...).

6 1 2 3 4

Zagaenje vazduha u zatvorenim prostorima

Objasnite da mnogi materijali oslobaaju opasna isparenja i estice. Duvanski dim jedan je od najrairenijih uzroka zagaenja vazduha u zatvorenim prostorima. Tema za diskusiju: Koji materijali i/ili aktivnosti mogu izazvati zagaenje vazduha u zatvorenoj prostoriji? (razna sredstva za ienje domainstva, boje, razreivai, parfemi i kozmetika, hemikalije koje koriste ureaji za tampanje i kopiranje, razliiti sintetiki materijali, laboratorijska sredstva i hemijski reaktanti, materijali za crtanje/slikanje/modeliranje, itd.). Napiite odgovore na tabli. Tema za brejnstorming: Koje su mogue posljedice ponovljenog izlaganja ovim hemikalijama? (problemi s respiratornim sistemom, pojaana osjetljivost ili alergijske reakcije, neuro-toksine reakcije, oslabljeni imuni sistem). Napiite odgovore na tabli. Predstavite neke od manje poznatih zagaivaa vazduha, kao to su formaldehid, radon, azbest i elektromagnetna polja. Koristite tekst Opasne supstance sa strane 17.

U nastavku ...
Kako odgovoriti?
Pokrenite diskusiju na temu kako se zdravstveni rizici koje izaziva zagaenje vazduha mogu umanjiti (korienje istijih i prirodnijih supstanci kod kue, stroge kontrole zagaenja vazduha i dostupnost relevantnih informacija, redovno provjetravanje zatvorenih prostorija). Napiite odgovore na tabli. Ohrabrite uenike da svoja novosteena saznanja o zagaenju vazduha u zatvorenim prostorima podijele sa svojim porodicama. Traite im da pripreme spisak prijedloga za poboljanje kvaliteta vazduha u zatvorenim prostorima i za smanjenje sopstvenih zdravstvenih rizika. Koji od ovih prijedloga moe biti iskorien u samoj uionici? Najbolje prijedloge napiite na tabli. Izaberite najbolja predloena rjeenja, napravite poster i okaite ga u uionici.

Kvalitet vazduha

15

Vazduh

Tipovi zagaenja vazduha

Zagaenje vazduha u urbanim ivotnim sredinama

Urbane povrine rastu irom svijeta, a sa njima i nivo zagaenja vazduha. Evropa, na primjer, visoko je urbanizovan kontinent, na kojem preko 70% stanovnitva ivi u urbanim sredinama. Saobraaj, sagorijevanje i industrijska proizvodnja stvaraju emisije koje se prenose vazduhom, a koje sadre poveane koncentracije zagaivaa. Ova zagaenja uzrokuju niz problema, kao to su zdravstveni rizici, ubrzano propadanje graevinskih materijala, teta koja se nanosi istorijskim spomenicima i vegetaciji u i oko gradova.

Vazduno zagaenje od saobraaja

Uestalost smoga i dugotrajne prosjene koncentracije tetnih jedinjenja, kao to su olovo, benzen, suspendovane estice i benzopiren, znaajno su poviene usljed emisija iz saobraaja. Drumski saobraaj je takoe uzrok vie od polovine emisija NOx i 35% emisija isparljivih organiskih jedinjenja. Vozila koja koriste dizel gorivo takoe proizvode veoma fine suspendovane estice, koje su izuzetno opasne za ljudsko zdravlje. Znaajno zagaenje vazduha u nordijskim zemljama proizilazi iz upotrebe zimskih guma. Ovaj tip guma oteuje povrinu asfalta podiui osloboene fine estice pijeska koje se suspenduju u vazduhu zagaujui ga na taj nain.

Zagaenje vazduha od industrije

Industrijska proizvodnja takoe proizvodi zagaenje vazduha. Stepen negativnih posljedica zavisie od visine dimnjaka i pravca vjetra. Primarne zagaujue materije s duim periodom zadravanja ukljuuju: zakiseljena jedinjenja [kao npr. sumpor (IV)-oksid, okside azota (NOx) i amonijak) i rasprive zagaivae (kao to su praina, teki metali i postojane organske zagaujue materije].

Crne take
Crna taka je termin kojim se oznaava oblast s visokim stepenom kratkoronog zagaenja. Stanovnitvo koje naseljava oblasti u blizini izvora zagaenja pod velikim je rizikom izlaganja posljedicama zagaenja. Crne take javljaju se u urbanim saobraajnicama s gustim prometom i u gradovima blizu industrijskih postrojenja (dimnjaka). U Crnoj Gori optinu Pljevlja moete navesti kao primjer za pojam crne take.

16

Kvalitet vazduha

Vazduh

Opasne supstance Formaldehid je vodorastvorljiv, bezbojan, otrovan gas koji posjeduje specifian miris.
Koristi se u mnogim dezinfektantima, konzervansima i poljoprivrednim hemikalijama, kao lijepak pri sastavljanju namjetaja i kao protivpoarni sastojak u nekim kompleksnim materijalima. Tragovi formaldehida nalaze se i u sredstvima za poliranje, uljima, amponu, zubnoj pasti, pivu, vinu, tapetama, bojama, duvanu, pa ak i u unutranjoj opremi za vozila. Poto formaldehid nikada ne formira stabilnu hemijsku vezu, moe se isputati godinama, dugo nakon to je svaki karakteristini miris nestao. Njegova isparenja najvie utiu na respiratorni sistem, kou i srce. Jedan od naina da se izbjegnu tetne posljedice formaldehida jeste da se koriste zeoliti minerali koji imaju ogromnu mo apsorpcije. Oni e apsorbovati isparenja formaldehida, kao i prainu, mirise, dim i ostale zagaujue materije.

Radon je prirodan, radioaktivan gas, bez boje,

mirisa i ukusa. Proizvod je raspada uranijuma ili radijuma i moe se nai u podzemnim vodama ili prodrijeti u dom kroz pukotine u podu i zidovima. Radon moe izazvati kancerogena oboljenja. Zapuavanjem pukotina i poboljavanjem ventilacije koncentracija radona moe se smanjiti.

Azbest predstavlja grupu minerala koji se prirodno nalaze u odreenim formacijama stijena. Azbest je materijal izuzetno otporan na vatru i korozivne procese i koristi se kao odlian toplotni izolator. Zbog ovih svojstava nekada se smatrao idealnim materijalom to je obezbijedilo njegovu iroku primjenu. Meutim, ubrzo su otkriveni zdravstveni rizici koje prati udisanje azbestnih vlakana. Jednom udahnute, azbestne estice ostaju zauvijek zarobljene u pluima i probavnom sistemu, izazivajui ozbiljne zdravstvene posljedice. Efekti mogu ostati neprimijeeni godinama poslije izlaganja. Uprkos ovim posljedicama, materijali koji sadre azbest predstavljaju neznatan zdravstveni rizik ukoliko se s njima pravilno rukuje i ako se odravaju na odgovarajui nain. Elektromagnetna polja su nevidljiva polja energije koja proizvodi protok elektrine
struje. Elektromagnetna polja postoje u svim ivim biima i proimaju prirodu. Zagaenje se javlja u sluaju kada snaga polja prevazilazi granicu sigurnosti. Provoenje previe vremena kod kue u takvim uslovima rad za kompjuterom, sjedenje preblizu televizijskom aparatu ili pokrivanje elektrinim ebetom moe rezultirati neeljenim posljedicama po zdravlje. Sve je vie dokaza da dugotrajno izlaganje elektromagnetnom zraenju moe izazvati kancerogena oboljenja, poremeaje imunog sistema, pobaaje i druge probleme. Najugroenija su djeca, zato to naunici podozrijevaju da elektromagnetna radijacija utie na tjelesne mehanizme koji reguliu rast elija. Opreznost je od velikog znaaja. Postoji nekoliko jednostavnih mjera za izbjegavanje zdravstvenih rizika: Ureaje kao to su: TV aparati, elektrini satovi i kompjuteri, drati na najmanje metar udaljenosti od tijela. Gledati televiziju s razdaljine od najmanje dva metra. Sjedjeti najmanje na 60 cm od kompjuterskog monitora. Koristiti zatitne ekrane ili naoare. Raditi i odmarati se u pravilnim razmacima. Po mogunosti, drati mobilne telefone dalje od tijela.

Kvalitet vazduha

17

Vazduh

Informativni list

Atmosfera

Atmosfera se sastoji od etiri sloja vazduha koji okruuju Zemlju. Najnii sloj zove se troposfera. Iako je samo 8 - 11 km iznad zemlje, troposfera sadri 95 procenata gasova atmosfere. U ovom sloju zagaujue materije se mijeaju i reaguju s komponentama atmosfere. Troposfera igra izuzetno znaajnu ulogu u odravanju ivota na Zemlji.

Sljedei sloj zove se stratosfera, i protee se na oko 30 - 50 km iznad zemljine povrine. Dvije treine njenog spoljnjeg omotaa sastoje se od ozona, kojem je uloga filtriranje ultraljubiastih zraka koji dolaze sa Sunca. Bez ovog sloja, ivot na Zemlji ne bi bio mogu. Neki zagaujui gasovi podiu se iz troposfere u stratosferu i unitavaju ozonski omota.

Dva najudaljenija sloja zovu se mezosfera i termosfera. Iako su prirodni atmosferski procesi samoreguliui, supstance i hemikalije koje se isputaju usljed ljudskih aktivnosti mogu izazvati negativne neotklonjive promjene u atmosferi i dovesti do znaajne promjene klimatskih uslova na Zemlji.

18

Voda

Kvalitet vode
Autor: Kliment Mindjov

Kljuni koncepti/sadraji Trajanje

Voda sutina ivota

Sedam kolskih asova (prva i druga aktivnost su krae i podesne za uenike mlaeg uzrasta) VI VIII Uionica, na otvorenom, laboratorija aa pitke vode, podmeta, pijesak, mala koliina napitka u prahu (ili nekoliko kristala kalijum permanganata), dva suda kapaciteta 3 litra (sudovi ili boce), lijevak, plastina flaa od 1,5 litra, kamenii ili ljunak, filc, papiri za pisanje Hemija, Biologija, Priroda, Geografija, Fizika, Biologija s ekologijom, Graansko vaspitanje Uenik/uenica treba da: opie znaaj vode za ivot, objasni kako smanjiti potronju vode, primjenjuje steena znanja o zatiti vode od zagaivanja kroz svakodnevne aktivnosti. Izlaganje, brainstorming, razgovor, kooperativno uenje, eksperiment, diskusija

Razred Mjesto Nastavni materijali

Nastavni predmeti

Ciljevi nastave

Nastavne metode

Kvalitet vode

19

Voda

Uvod
Voda je jedinstveni dio povrine Zemlje i njeno obilje je iskljuivi razlog zbog kojeg se na svijet naziva jo i Plava planeta. Uprkos ovom obilju, velika veina vode pripada okeanima i morima, a samo 0,6 procenata ukupne vodene koliine podesno je za pie. Povrinske i podzemne vode su vaan element hidrolokog ciklusa Zemlje. U povrinske vode spadaju: rijeke, jezera i lednici (gleeri). Podzemne vode opstaju kao najmanje prouen i najtee utvrdljiv vodeni resurs. Voda se koristi u poljoprivredi (navodnjavanje), u industriji (kao agens za hlaenje i podgrijavanje) i za domae potrebe (pie, linu higijenu, pranje, rekreaciju, itd.). Nenamjensko troenje vode i njeno zagaivanje u dananje vrijeme predstavljaju veoma ozbiljne probleme koji mogu ovjeanstvo dovesti na ivicu katastrofe. Poto svi koristimo vodu, svi smo odgovorni za njeno uvanje. Dva glavna principa za cjelishodno odravanje vodnih resursa su: ouvanje i zatita.

Aktivnosti
Vodni ciklus ciklus kruenja vode u prirodi (za uenike mlaeg uzrasta)
Iznesite au vode i pozovite dobrovoljca/dobrovoljku da uzme gutljaj i pogodi koliko je stara. Objasnite djeci da je starost vode priblino oko 4,5 milijardi godina (koliko je stara i naa planeta), i da se nalazi u stalnom kretanju izmeu zemlje i atmosfere. Sunce i vjetar uzrokuju njeno isparavanje iz zemlje, listova vegetacije, ivotinjskih organizama, povrina rijeka, jezera i okeana. Na taj nain voda u tenom stanju preobraava se u paru. Pod odreenim uslovima para se kondenzuje i pada na zemlju u obliku kie, susnjeice ili snijega. Ovaj proces u kojem voda nanovo puni rijeke i jezera esto nosei druge materije sa sobom naziva se izlivanje vode (tj. padavine). Upravo na ovaj nain hrane se rijeke i jezera, a rijeke zatim teku u okeane. Odreena koliina padavina odlazi ispod zemljine povrine, pa tako nastaju podzemne (ispodpovrinske) akumulacije. Za demonstraciju, koristite interaktivnu prezentaciju kruenja vode u prirodi koja se nalazi na CD-ROM-u.

Slana i slatka voda (za uenike mlaeg uzrasta)

Podijelite uenicima/uenicama primjerke informativnog lista Slana i slatka voda sa strane 26 i analizirajte slinosti i razlike izmeu ova dva tipa vode. Naglasite da iako porkriva preko 70 procenata povrine Zemlje, salinitet morske vode ini je neupotrebljivom za pie, kuvanje ili navodnjavanje. Slatka voda ini neznatnih dva odsto ukupnih vodnih rezervi na Planeti i zato je treba tititi od zagaivanja.

Ne moemo ivjeti bez vode

1 2

Predstavite informacije sadrane u uvodnom dijelu ove nastavne jedinice, zajedno sa dodatnim podacima iz poglavlja Vode na CD-ROM-u. Predoite uenicima da se svijet suoava s globalnom krizom nestaice vodnih resursa: Preko milijardu ljudi nema pristupa istoj, pijaoj vodi. Preko 2,4 milijarde ljudi ivi u loim sanitarnim uslovima (tj. bez kanalizacionog sistema, savremenih postrojenja za tretman otpadnih voda iz domainstava). Prognoze predviaju da e do 2025. godine dvije treine stanovnitva Zemlje trpjeti nestaice vode.

Prikaite uenicima video Slatka voda koji je ukljuen u video materijal. Poslije projekcije pokrenite diskusiju na sljedee teme: Koliko vode koristi odrasla jedinka dnevno? (priblino 80 litara na dan) Koliko ljudi umre dnevno zbog upotrebe zagaene pijae vode? (priblino 25 000 veinu ine djeca)

20

Kvalitet vode

Voda

Pokuajte da odgovorite na pitanja postavljena na kraju prikazanog video materijala: Zato je toliko vano pravilno upravljati vodnim resursima? Koje probleme stvara zagaena voda? Kako moemo zatititi vodne resurse? Kako moemo pomoi? (Koristite informacije prezentovane u tekstu Kako tedjeti vodu na strani 25)

Kako smanjiti potronju vode kod kue

Objasnite odjeljenju da ak i male promjene u naim svakodnevnim ivotnim navikama mogu dovesti do utede vode. Prikaite video klip Kako tedjeti vodu? Pranje zuba

1 2 1 2 3

Upitajte uenike koliko esto peru zube. Zatim zamolite dobrovoljca da demonstrira svoju tehniku pranja zuba. Najvjerovatnije, uenik/uenica e otii do umivaonika, otvoriti esmu i poeti da pere zube dok voda tee. Ako uenik to zaista i uradi, mogunosti za utedu vode potpuno su jasne. Ako ne, time je uenik pruio pozitivan primjer. Napomena: ako umivaonik nije pri ruci, dobrovoljac moe da prui i jednostavnije objanjenje. Razmotrite da li postoji jo neki, ekonominiji nain pranja zuba. Na primjer, esma se otvara samo kad se pere etkica ili ispiraju usta, i zatvara dok se peru zubi. Koliko se vode moe utedjeti na ovaj nain?

Brijanje Zamolite uenika iz odjeljenja da pokae kako se njegov otac ili brat briju. Uenik odlazi do umivaonika, otvara esmu i pretvara se da se brije. Ako pusti da voda tee tokom demonstracije, poenta e biti jasna. I u ovom sluaju uenik moe jednostavno objasniti proces. Razmotrite da li postoje ekonominiji naini brijanja: na primjer, kvaenje etke ili pranje brijaa u ai ili posudi s vodom. Upitajte uenike da li su ikad vidjeli da se neko od njihovih starijih brije na ovaj nain. Objasnite odjeljenju da se obje ove pokazne vjebe moda na prvi pogled i ne ine efikasnim nainom za utedu vode. Pa ipak, male izmjene navika, kao to je ova, mogu imati ogroman efekat kada uu u iroku upotrebu. Da bi ubijedili sumnjiave, podijelite informacioni list Kako da tedimo vodu u domainstvu, i predloite uenicima da rijee matematike zadatke koji se nalaze u njemu. Moete organizovati takmienje da utvrdite ko e najbre doi do rjeenja i da uz to nagradite i sve druge koji su doli do tanog rjeenja. Odgovori: Kako perem zube? A: 131 400 000 litara; B: 21 900 000 litara; C: 109 500 000 litara Kako se brijem? A: 43 800 000 litara; B: 3 650 000 litara; C: 40 150 000 litara

4 5 6

Dajte uenicima vremena da razmijene utiske i komentare poslije zavrenog raunanja.

Organizujte diskusiju o razliitim nainima na koje domainstva mogu tedljivije koristiti vodu. Razmotrite prijedloge za tednju vode u domainstvu na stranicama 24 i 25. Napiite sve prijedloge na tabli, a zatim utvrdite koji od njih su realni i mogu se dalje razviti u planove za utedu vode u domainstvu. Ohrabrite uenike da ukljue svoje ukuane u: rjeavanje matematikih zadataka s informativnih listova; uenje o nainima tednje vode u domainstvu iz teksta na strani 24; kreiranje porodinog plana za utedu vode.

Kvalitet vode

21

Voda

Kako zatititi vodu iz domainstva od zagaivanja

1 2 3

Neka uenici sakupljaju ambalau i pakovanja (s etiketama) razliitih deterdenata za ienje i preparata za odravanje domainstva u periodu od jednog do dva mjeseca. Poslije tog perioda, uenici na as mogu donijeti to to su sakupili. Pokrenite diskusiju na temu: Kako zagaujemo vodu kod kue? (koristei toalet, pranje i ienje po kui uz upotrebu najrazliitijih hemikalija, itd.) Objasnite uenicima/uenicama da kanalizacija iz domainstva zapravo i ne predstavlja veliku prijetnju prirodi. Brojni mikroorganizmi su se adaptirali za razlaganje ljudskog kanalizacionog otpada. U stvari, najvee probleme prouzrokuju savremene hemijske supstance koje se u domainstvu koriste za pranje i ienje. Nakon to dospiju u vodu, one se mijeaju s kanalizacionim otpadom i prodiru u mreu za otpadne vode (u septike jame ili putem kanalizacije u postrojenje za tretman otpadnih voda). Hemikalije ubijaju mikroorganizme koji rastvaraju organski ljudski otpad. Ovaj proces, dalje, vodi ka unitavanju paljivo izbalansiranog sistema. Naglasite da jo uvijek nema u upotrebi sredstva za ienje i pranje koje je potpuno bezbjedno za ivotnu sredinu. Sve takve hemikalije doprinose zagaivanju u razliitoj mjeri i zato je bitno da ih koristimo na odgovarajui i razuman nain i da radije koristimo proizvode koji su oznaeni kao sigurniji i koji sadre supstance koje ne tete ivotnoj sredini. Druga mogunost je da se izvjesne, uglavnom zaboravljene preporuke kod ienja, ponovo uvedu u upotrebu. (Pogledajte tekst Kako zatititi vodu od zagaenja na strani 25) Paljivo pregledajte sredstva za pranje i ienje koje su uenici donijeli na as i razmotrite sadraj etiketa. Da li na njima ima ekolokih oznaka? Kontaktirajte roditelje i strunjake za dodatna pojanjenja. Skrenite panju uenicima na injenicu da su razliiti naftni derivati (maziva za automobile i goriva) posebno opasni. Direktno isputanje ovih proizvoda u kanalizacioni sistem neprihvatljivo je i treba da se obavi na za to naroito odreenim mjestima (auto servisi ili pumpne stanice), gdje su njihovo sakupljanje, transport i prerada strogo regulisani.

Ko zagauje vodu?

1 2

Organizujte brejnstorming na temu: kako ljudske aktivnosti zagauju vodene resurse (poljoprivreda, industrija, graevinarstvo, akcidenti isputanja otpada i iscurivanja opasnih supstanci, neregulisano odlaganje otpada iz domainstva, itd.). Napiite sve odgovore na tabli. Traite uenicima da podvuku one koji mogu biti stvarni uzroci zagaivanja izvora vode u vaoj zajednici. Objasnite uenicima da je odlaganje smea ispod povrine zemlje dugorona praksa. Mnoga od ovih mjesta odlaganja postaju takasti izvori zagaenja podzemnih i povrinskih voda. Izvedite sljedeu demonstraciju da doarate proces: Na dno plastinog podmetaa pospite 2 - 3 cm suvog pijeska. Napravite malu rupu u pijesku na jednoj strani podmetaa i napunite je malom koliinom soka u prahu (Cecevita...) ili kristalima kalijum permanganata. Objasnite da simulirate podzemni otpad na odlagalitu otpada. Takva lokacija zove se izvor zagaenja. Podignite podmeta na strani na kojoj se nalazi va otpad i objasnite da tok vode nije uvijek u pravcu nadolje, kroz zemlju. Simulirajte kiu, prskanjem take na kojoj je odloen otpad vodom. Neka uenici obrate panju na to kako se boja pijeska mijenja. ta se iz ovoga moe zakljuiti?

3 4
22

Ukaite na injenicu da se zagaenje u ivotnoj sredini iri na slian nain. Zagaujue materije pokupi voda koja prolazi kroz zemlju i nosi ih do podvodnih akumulacija, bunara, rijeka, jezera i drugih mjesta odakle se crpi pijaa voda. Ohrabrite uenike da svoja novosteena saznanja podijele s ukuanima i da razgovaraju s njima o odlaganju starih ili beskorisnih hemikalija.

Kvalitet vode

Voda

Tretman otpadne vode iz domainstva

Nastanak i preiavanje

1 2 3 4 1 2

Ilustrujte nastanak otpadne vode iz domainstva: pomijeajte male koliine razliitih sredstava za ienje, deterdenata, taloga od kafe i upotrijebljenih kesica aja, komada toalet papira, vodenih boja itd., s jednim litrom vode u posudi koja prima tri litra. Pripremite filter tako to ete isjei dno plastine flae od 1,5 litara i iskoristiti njen gornji dio. Okrenite je naopake, pretvarajui je u lijevak. Nainite filter u lijevku slaui uzastopno slojeve kamenia, kamenja, ljunka, filca i konano pijeska. Postavite lijevak u otvor druge posude od 3 litra. Sada ste spremni da simulirate mehaniki tretman otpadnih voda iz domainstva pretaui polako sadraj prve posude u drugu. Poto ste paljivo posmatrali proces filtracije vode, zamolite uenike da odgovore na sljedea pitanja: Koji je stepen proienja ove vode poslije filtriranja? Je li mogue piti je neposredno poslije filtracije?

Teme za diskusiju Objasnite da pijaa voda sprovedena u nae domove putem vodovodnog sistema prethodno prolazi kroz postrojenja za tretman vode. Ovi tretmani ukljuuju filtriranje pijeska, poslije kojeg na red dolazi dezinfekcija (tj. hlorisanje). Pored hlorisanja postoje i drugi naini preiavanja vode kao to je ozonizacija, dezinfekcija vode hipohloritima, itd. Nakon toga, voda je spremna za dostavljanje krajnjim korisnicima. Podijelite informacioni list Etape tretiranja otpadnih voda (kanalizacioni sistem). Objasnite da se u ruralnim i periferijskim podrujima otpadne vode iz domainstva prikupljaju u septike jame. Da bi se izbjeglo zagaivanje podzemnih voda, ove jame treba redovno prazniti i istiti na periode od 3 do 4 godine, to je zadatak specijalizovanih preduzea. U velikim gradovima, otpadne vode se sistemima kanalizacione mree sprovode do postrojenja za tretman otpadnih voda. U ovom sluaju, voda prvo prolazi kroz proces mehanike obrade, u kojem se uklanja krupniji, vrst otpad. Zatim slijedi druga, bioloka etapa, u kojoj se sprovodi aerobna degradacija organskog otpada, uz korienje mikroorganizama i kiseonika. Poslije ove etape, otpadne vode jo uvijek sadre organska jedinjenja, suspendovane estice, fosfate, nitrate i teke metale. Zato se u nekim zemljama koristi i trei metod koji se sastoji od niza hemijskih i fizikih procesa kojima se uklanjaju zagaivai preostali nakon prethodne dvije etape. Ovako tretirana voda relativno je ista, pa se usmjerava nazad u akumulacije. Ovaj metod troetapnog tretmana daleko je od priutivog u svim evropskim zemljama, ali se broj postrojenja iz dana u dan poveava. Naglasite uenicima da je jedan od najvanijih zadataka zemalja u procesu pristupanja EU izgradnja savremenih postrojenja za tretman otpadnih voda u svim naseljima ija populacija prelazi 10 000 stanovnika.

Ispitajte i prodiskutujte s uenicima sljedee teme: Odakle se tvoje mjesto snabdijeva pijaom vodom? Kako se tretira? Jesu li u tvom mjestu izgraeni kanalizacioni sistem i postrojenja za preradu otpadnih voda? Ako se voda ne tretira, postoje li planovi za izgradnju postrojenja za preradu vode?

Kvalitet vode

23

Voda

U nastavku...
Organizujte posjetu postrojenju za preiavanje vode i postrojenju za preradu otpadnih voda. Susretnite se s gradskim strunjacima nadlenim za vodosnabdijevanje i prevenciju zagaenja vode. Razgovarajte s njima o opredjeljenju svoje porodice za utedu vode i njenu zatitu od zagaivanja. Raspitajte se o planovima nadlenih slubi za poboljanje kvaliteta pijae vode i mjera za sprjeavanje zagaenja. Istraite mogue izvore zagaenja u vaem mjestu i saznajte koje mjere preduzima lokalna vlast. Obezbijedite zeleni (ekoloki) oglasni i informativni zid na vidljivoj lokaciji u vaoj koli. Utvrdite obiljeavanje Dana vode ili Nedjelje vode, kako biste naglasili potrebu utede i zatite vodnih resursa. Kontaktirajte lokalne medije i upoznajte lanove vae lokalne zajednice s ovom inicijativom.

tednja vode kod kue

Uklonite vee ostatke hrane s posua prije nego to ga operete. Ne perite posue pod tekuom vodom, ve napunite sudoper i zatvorite odvod vode. Ovako ete utedjeti polovinu vode koju biste normalno iskoristili za pranje. Zatvorite odvod vode u sudoperi dok perete voe i povre. Hlaenje pregrijanih stvari ispod mlaza tekue vode nepotrebno je troenje vode. Mainu za pranje vea ili posua ukljuujte samo kada je puna. Ako su komadi odjee pretjerano isprljani, potopite ih u lavor vode s deterdentom prije nego to ih ubacite u mainu za pranje vea. Za pranje automobila koristite sredstvo za pranje i kantu vode: crijevo koristite samo za spiranje sapunice na samom kraju. Terase i balkone perite samo kada pada kia. Opalo lie skupljajte grabuljama umjesto da ga ispirate crijevom. Ne zalijevajte batu pijaom vodom. Koristite bunarsku vodu ili sakupljenu kinicu. Izbjegavajte zalivanje za vrijeme jakog vjetra ili jakog sunca: u ovakvim uslovima voda najbre isparava.

24

Kvalitet vode

Voda

Kako zatititi vodu od zagaenja

Tenosti i prakovi za pranje sua Proizvodi za pranja sua koji su danas u prodaji toksini su i korozivni. Sire, voda ili rastvorena soda bikarbona mogu se koristiti umjesto njih. Sredstva za ienje prozora Sredstva za ienje prozora koja su u prodaji
takoe su otrovna i korozivna. Uobiajena kuna sredstva, kao to su topla voda i sire (u odnosu 11:1) sigurnija su mogunost.

Sredstva za proiavanje odvoda Ovi proizvodi obino sadre jake baze, sa korozivnim i otrovnim supstancama koje mogu prouzrokovati opekotine. Za otepljivanje odvoda mogu se koristiti pumpe ili sajle. Za redovne potrebe ienja mogu se koristiti etvrtina ae sireta i etvrtina ae sode bikarbone; ispiranje se vri toplom vodom. Sredstva za izbjeljivanje Otrovna su i korozivna. Umjesto njih moete koristiti
polovinu ae sireta ili sode bikarbone.

Gelovi i prakovi za ienje poreta Obino sadre jake baze, otrovni su

i korozivni. Umjesto toga, poret redovno istite sodom bikarbonom.

Kako tedjeti vodu

Upotrebom savremenih tehnologija potronja vode u kui smanjuje se za jednu treinu, u poljoprivredi za polovinu, a u industriji ak za 90%! Da bismo utedjeli vodu, neophodno je preduzeti sljedee: popravljati i odravati vodovodne cijevi, kako bi se gubitak vode u protoku sveo na minimum; sprovesti metod kapljine irigacije u poljoprivredi kako bi se poveala efikasnost upotrebe vode umanjivanjem gubitka koji nastaje od isparavanja; izgraditi sisteme za preiavanje vode gdje god je to mogue; uvesti kruni/ciklini metod korienja vode u industriji; pristati na ekoloko oporezivanje vode kojim bi se pokrili trokovi isporuke, upravljanja i preiavanja vode.

Kvalitet vode

25

Voda

Informativni list

Slana i slatka voda

Dovrite reenice Slana voda Slatka voda

pokriva

% Zemljine povrine.

ini samo moe se nai u ne sadri

% ukupnih vodnih rezervi.

moe se nai u sadri Navedite najvanije svjetske okeane:

Navedite nekoliko oblinjih rijeka, jezera ili akumulacija:

Koja su mora najblia vaem mjestu stanovanja?

Tabelu popunite s DA ili NE

Slana voda Da Ova vrsta vode koristi se za saobraaj pecanje odmor i oputanje ekstrakciju (vaenje) soli i drugih minerala navodnjavanje pie i pripremanje hrane Ovu vodu zagauju otpadne vode otpad/ubre hemikalije/teki metali pesticidi/ubriva mulj (talog) radioaktivan otpad ribarske mree i druga oprema za ribarenje plastika i proizvodi od plastike sedimenti koji su nastali od erozije drugo Ne Da Slatka voda Ne

26

Voda

Kako utedjeti vodu kod kue

Informativni list

Zadatak: Kako perem zube?

Uslovi U tvom gradu ivi 30 000 stanovnika. Pretpostavimo da veina pere zube dok voda tee iz esme, a manji broj esmu otvaraju samo za ispiranje etkice i usta. Za jedan minut istee prosjeno dva litra vode, a veini ljudi je za pranje zuba potrebno tri minuta. Drugi pristup (povremeno otvaranje/zatvaranje esme, uz korienje vode samo za ispiranje) rezultira u potronji priblino jednog litra vode, to predstavlja znaajnu utedu. Pitanja A: Koliko bi se vode utroilo na godinjem nivou ukoliko bi svi stanovnici grada drali esmu otvorenu za sve vrijeme pranja zube, a zube prali dva puta dnevno? B: Koliko bi se vode utroilo na godinjem nivou ukoliko bi se voda koristila samo za ispiranje etkice i usta? C: Kolika je godinja uteda vode ako bi se svi u gradu pridravali druge prakse?

Zadatak: Kako se brijem?

Uslovi Pretpostavimo da va grad ima 40 000 stanovnika. Uzmimo da su polovina od toga mukarci i da se polovina brije svakog jutra. Veina onih koji se briju ine to uz esmu koja je sve vrijeme otvorena, dok manji dio puta vodu samo da ispere brija i lice. Prosjeno brijanje traje est minuta. Voda iz esme istie kroz napola otvorenu esmu brzinom od dva litra u minuti. Prosjena koliina vode potrebne za ispiranje iznosi samo jedan litar u minuti. Pitanja A: Koliko se vode troi na godinjem nivou ako svakog jutra svi oni koji se briju tokom brijanja sve vrijeme imaju otvorenu esmu? B: Koliko se vode utroi ako ti isti koji se briju vodu putaju samo da isperu brijae i lice? C: Koliko vode moe da se utedi na godinjem nivou ako oni koji se briju slijede drugi primjer?

27

Voda

Informativni list

Etape tretmana otpadnih (kanalizacionih) voda

Sekundarni tretman je bioloki proces u kojem se koriste aerobne bakterije za uklanjanje do 90 odsto biorazgradljivog organskog otpada i organskog otpada kojem je neophodan kiseonik. Voda iz kanalizacije najee se upumpava u velike cisterne i mijea nekoliko sati s bakterijski obogaenim talogom i finim mjehuriima obogaenim kiseonikom kako bi se omoguila degradacija mikroorganizama. Voda zatim odlazi u postrojenje za taloenje, gdje se veina suspendovanih vrstih materija i mikroorganizama taloi na dno u vidu mulja/taloga. Talog koji je dobijen primarnom i sekundarnom obradom razlae se anaerobnom digestijom a zatim se spaljuje, odlae na deponije ili se koristi za ubrenje zemljita. ak i poslije sekundarnog tretmana otpadne vode sadre neki procenat organskog otpada koji zahtijeva kiseonik, kao i suspendovane vrste materije, 70 odsto svog sastava fosfora (najee u obliku fosfata), neto nitrata i toksina jedinjenja metala.

Napredan tretman kanalizacionog otpada predstavlja niz specijalizovanih hemijskih i fizikih postupaka koji uklanjaju specifine zagaujue materije preostale u vodi poslije primarne i sekundarne obrade. Primarni tretman je mehaniki proces u kojem se koriste mreasti filteri kako bi se izdvojili otpaci kao to su kamenje, granje i komadi tkanina. Napredni tretmani se koriste u rijetkim sluajevima usljed visokih trokova izgradnje i odravanja ovakvih postrojenja. Uprkos izdacima, napredne tretmane koristi vie od treine stanovnitva Finske, nekadanje Zapadne Njemake, vajcarske i vedske, a u manjoj mjeri Danska i Norveka.

1
28

Zemljite

Zemljite je nae blago

Autori: Jerzy Sadowski, Malgorzata Podkanska

Kljuni koncepti/sadraji Trajanje Razred Mjesto Nastavni materijali

Znaaj zemljita za ivi svijet

2 - 3 kolska asa VI VIII Uionica, na otvorenom, laboratorija etiri staklena cilindra, dva evira/cjediljke s malim rupicama, uzorci zemlje, supstanca za bojenje i video materijal Zeleni paket Hemija, Biologija, Priroda, Geografija, Fizika, Biologija s ekologijom, Graansko vaspitanje Uenik/uenica treba da: objasni razliite uloge koje zemljite igra u prirodi; analizira osnovne probleme i prijetnje zemljitu; definie kako, kao pojedinac, moe doprinijeti zatiti zemljita. Izlaganje, brainstorming, razgovor, kooperativno uenje, eksperiment, diskusija

Nastavni predmeti

Ciljevi nastave

Nastavne metode

Uvod
Zemljite je povrinski sloj zemljine kore. Moemo rei da je ono ivo, jer ga nastanjuje mnotvo ivih organizama. tavie, ono je u stalnom procesu nastajanja i nestajanja (erozija).

Zemljite je nae blago

29

Zemljite

Zemljite je sutinski sastojak svih zemnih ekosistema. Suprotno zabrinutosti koja prati atmosferu i hidrosferu, potreba za zatitom zemljita tek je nedavno postala predmet ozbiljne panje. Zemljite je statino pa se zato ponaa kao ogromno prihvatilite svih tipova zagaujuih materija koje mogu aktivirati razliiti okidai (na primjer, zakiseljavanje) i koje se zatim isputaju u ivotnu sredinu. Budui da se ove supstance due zadravaju u zemljitu nego u vazduhu ili vodi, negativni efekti mogu dugo ostati skriveni. Za razliku od vazduha i vode, zemljite moe biti u privatnom vlasnitvu, to znai da se s mjerama ouvanja i zatite zemljita moraju sloiti njeni vlasnici i upravljai, pa se ove mjere nekada teko sprovode u djelo. Zemljite je: osnova za proizvodnju biomase i izvor hrane za ivotinje, biljke i ovjeka (ono je takoe mjesto na kojem se vri razgraivanje biljaka i ivotinja); filter, pufer i transformator (zemljite obnavlja i proiava podzemne vode i igra ulogu prirodnog filtera i stabilizatora); stanite i rezervoar gena (mnoge biljke i ivotinje ive i razvijaju se u zemljitu); vrsto tlo (tj. povrina na kojoj se podiu zgrade i infrastrukturne mree); izvor sirovina za gradnju i opremanje, kao i obnovljivi izvori energije (npr. sijeno, slama, treset, drvo); arhitektonsko i istorijsko nasljee. Naalost, sloj zemljita Planete stalno se smanjuje i na mnogim mjestima njegov kvalitet opada. Mnogo brige i napora potrebno je da bi se zaustavio proces unitenja zemljita, kako bi se obezbijedilo njegovo normalno dalje funkcionisanje. Najozbiljniji problemi i prijetnje zemljitu jesu erozija, zakiseljavanje, zagaivanje, zbijanje i salinizacija.

Aktivnosti
Uvod

1 2 3 1 2 3 4
30

Ponite as traei od uenika da na tabli napiu imena nekih od organizama koji ive u zemljitu. Koliko uenici znaju o tome ta ivi u zemlji, u poreenju sa znanjem o oblicima ivota koja imaju druga stanita. Upoznajte odjeljenje s informacijama prezentovanim na CD-ROM-u. Naglasite im da je potreba za zatitom zemljita tek odnedavno postala tema o kojoj se brine, za razliku od zatite vazduha i vode. Takoe, ukaite na to da je veoma teko regulisati i sprovesti mjere zatite zemljita zato to je esto u privatnom vlasnitvu. Prikaite uenicima video materijal Zemljite nae blago i traite da objasne kako nastaje zemljite. Koje su njegove glavne funkcije? ta najvie ugroava zemljite?

Funkcije zemljita: filter i pufer (vjeba)

Stavite dvije cjediljke s malim rupicama (umjesto cjediljki moe se koristiti i komad fine tkanine) na dva staklena cilindra. Uvrstite cjediljke ili tkaninu gumicama. U jednu cjediljku stavite aku glinovite zemlje, a u drugu jednaku koliinu pjeskovite zemlje (ili krupnozrnasti pijesak). Sipajte jednaku koliinu vode u cilindre.

Dodajte po jednu kap neke uoljive boje (npr. mastilo) u svaki od cilindara.

Zemljite je nae blago

Zemljite

5 6

Ukljuite hronometar i pallivo sipajte obojene rastvore na uzorke zemljita.

Traite od uenika da mjere period filtracije dok posmatraju promjenu boje u cilindru. Obojena voda brzo prolazi kroz pijesak, zadravajui svoju boju. Da prodre kroz glinovito zemljite, tenosti je potrebno vie vremena, a na drugu stranu izlazi veim dijelom izgubivi boju. Zemljita koja sadre glinu (ilovaa, blato) ponaaju se kao prirodni filteri, dok pjeskovita, kamenita i ljunkovita zemljita doprinose obnavljanju podzemnih voda. U isto vrijeme, usljed njihove gustine, zbijenosti i sposobnosti da zadre razliite supstance, glinovita zemljita su vitalnija i bogatija mineralnim supstancama. Zemljite je relativno lako odvojivo od podloge. Obratite panju uenicima na to da mali broj biljnih vrsta raste na stjenovitoj povrini planina. Mnogo vie vrsta zastupljeno je u podnojima planina i u ravnicama. Izdrljive vrste koje nastanjuju planinske oblasti prilagoene su otrijoj klimi i loem kvalitetu zemljita.

Diskusija

1 2

Upitajte uenike sljedee: koji svakodnevni predmeti se prave od gline? (cigle, crijep, saksije) i ta se jo moe od njih napraviti? (porcelan od bijele gline, kaolin ili kineska glina, glina koja se koristi u grnarstvu i vajarstvu). Obratite panju na izbor gline i kaolina za razliite namjene, kao i na metode koje se koriste za rad s ovim materijalima (modeliranje suenje peenje; suenje peenje glaziranje). Proitajte dio iz Platonovog dijaloga Kritija i pokrenite diskusiju o njegovoj relevantnosti danas. Upitajte uenike sljedee: Jesu li erozija i unitavanje zemjita problem koji se javlja tek u posljednjih 100 godina? Objasnite kako se zemljite unitava prirodnim putem, a kako usljed aktivnosti ljudi? U staroj Grkoj, prije 2500 godina, postojala je zabrana obraivanja zemljita koje se nalazilo na kosim terenima. U isto vrijeme, seljacima su nuene stimulacije za saenje drveta masline. Koji je razlog za usvajanje ovih mjera? Kakav uticaj ima unitenje zemljita na rezerve vode? Mislite li da je paralela koju je napravio Platon izmeu Zemlje i bolesnika ilustracija koja odgovara istini? Koja poreenja biste upotrijebili da opiete neke od industrijskih pejzaa dananjice? S kojim opasnostima za opstanak zemljita se suoavamo danas? Postoji li tendencija dezertifikacije odreenih regiona u naoj zemlji? Kako moemo pomoi da se suprotstavimo progresivnom unitavanju zemljita?

U nastavku...
Podijelite uenicima tekst Vislave imborske i zamolite ih da nakon to proitaju tekst zabiljee svoje utiske ili napiu kratak esej. Ohrabrite uenike da glasno proitaju zapisane utiske.

Zemljite je nae blago

31

Zemljite

Odlomak iz Kritije
Unitavanje ivotne sredine bila je vana tema za vladaoce stare Grke ve u estom vijeku prije nove ere. Zakonodavac Solon predloio je zabranu obraivanja zemljita na obroncima brda kako bi sprijeio eroziju zemljita. Vladalac Pizistrat nagraivao je seljake koji su uzgajali masline, umjesto da sijeku ume i napasaju stoku. Dvjesto godina kasnije, Platon je pisao o devastaciji zemljita koje se deavalo na Atici: I tako, kao da je na majunim ostrvima, naa zemlja je danas poela da lii na kosti na tijelu bolesnika ako se usporedi s prolim vremenima: debela i meka zemlja istopila se i ostao je samo goli skelet. U tim prolim vremenima naa zemlja bila je nevina i nedodirnuta, a dananje takozvane kamenite ravnice obilovale su plodnom zemljom, planine su bile pokrivene irokim pojasevima uma. (...) Izmeu naih planina ima takvih koje danas mogu biti samo hrana za pele, ali su zato krovovi nainjeni od drvea posjeenog ne prije mnogo vremena dobro sauvani (...), a zemlja je davala izobilne panjake stadima. Voda koju je slao Zevs donosila je plodnost, ne kao danas kada propada bez svrhe, utiui u polja iz gole zemlje.
Platon, iz Kritije

Zatita zemljita
Svako od nas moe doprinijeti zatiti zemljita pridravajui se ovih jednostavnih primjera: Prvo, pomozite da se smanji koliina ubreta. Kupujte proizvode pakovane u ambalai koja ili ima viekratnu upotrebu ili je reciklabilna tako moete vratiti ambalau na ponovnu upotrebu ili je dati na recikliranje. Kada idete na odmor ili na kratak put, ponesite posue i ae za vie upotreba, umjesto predmete za jednokratnu upotrebu od papira, plastike i kartona. Kada ste na izletu u prirodi, pokupite iza sebe. U zatienim podrujima drite se markiranih staza i ne pravite nove. Loite vatru samo u podrujima gdje je to posebno doputeno.

32

Zemljite je nae blago

Zemljite

Vislava imborska je ogorena zbog smea

Suoeni smo sa velikim brojem problema koji su vezani uz neizbjean rast gradova, gradskih etvrti i industrijskih sredita. Zatita prirode u ovom procesu ne samo to se treba uzeti u obzir, ve je obavezna. U suprotnom emo se namuiti, otrovati, uguiti, a prije toga emo izludjeti... A prije nego poludimo, utonut emo u smee... S poetkom proljea i sezone vikenda, turizma i odmora, kao i svake godine, po naim livadam i umama, po obalama naih rijeka i jezera pojavie se hiljade tona papira, boca i limenki, oglodanih kosti, i opet boca, i opet limenki, kao i plastinih pakovanja, iskrivljenih cipela, kutijica od kreme, proizvoda industrije kauuka, zaralih ostataka metala i krpa. Razlog tome, bie isti oni ljudi koji im uu u svoj dom, odmah obuvaju papue. Isti ti ljudi koji tuku djecu po turu za najmanju mrljicu na prekrivau... U prirodi se oni odmaraju, to jeste sve to padne iz njihovih ruku preputa se sudbini. Kada naputaju mjesto, oni ak nee ni pogledati smee koje su ostavili. Ova pojava nije nova, no postaje sve stranija iz godine u godinu. Kada idem na izlet, moj prvi posao je poistiti livadu u preniku od dvije stotine metara. Sakupljam nevjerovatne koliine svakojakog smea i gomilam ga u posebno iskopanu jamu. Na nekoliko dana priroda mi se oduuje svojim lijepim izgledom. No, dolaze subota i nedjelja a ne smijemo zaboraviti da je sve manje takvih usamljenih mjesta gdje poinjem ponovo istiti i kruni se tok nastavlja. Naalost, bacanje smea u travu nije ono najgore to je ovjek danas sposoban uiniti. Neki nemarno bacaju sav otpad u vodu. Ako se, pak, radi o staklenoj ambalai, posebno se trude da je prije toga razbiju. Jo jedna stvar koja me svake godine tjera na razmiljanje pitanje izmeta. Nailazim na njih vrlo esto na otvorenim mjestima kao izazov upuen azurnom nebu i vjetrovima sa sve etiri strane svijeta. Nedaleko baeni toaletni papir ne ostavlja sumnju njegovog ljudskog porijekla. Nemojte se ljutiti to piem o takvim stvarima, umjesto da razmatram pitanja duha, to bi bilo karakteristino za jednu lirsku pjesnikinju. U stvari, ovdje razmatram upravo pitanja duha! Opisujem njegovu odsutnost!
Wislawa Szymborska, dobitnica Nobelove nagrade za knjievnost, Krakov, 1996.

Zemljite je nae blago

33

Biodiverzitet

Opstanak vrsta
Autor: Kliment Mindjov

Kljuni koncepti/sadraji Trajanje Razred Mjesto Nastavni materijali Nastavni predmeti

Uslovi za opstanak razliitih vrsta

1 - 2 kolska asa VI IX Uionica, na otvorenom Posteri, video materijal Zeleni paket Hemija, Biologija, Priroda, Geografija, Fizika, Biologija s ekologijom, Graansko vaspitanje Uenik/uenica treba da: objasni ta je biodiverzitet i u emu je njegov znaaj; analizira opasnosti koje nastaju kao rezultat ubrzanog nestajanja pojedinih vrsta; razumije mogue uzroke nestajanja vrsta u Crnoj Gori. Izlaganje, diskusije, video prezentacije

Ciljevi nastave

Nastavne metode

Uvod
Sva iva bia na Zemlji mogu se grupisati u vrste grupe organizama koje nalikuju jedni drugima, imaju sline ivotne navike i ponaanje, i koje dijele slian hemijski sastav i genetsku strukturu. Organizmi koji pripadaju odreenoj vrsti razmnoavaju se seksualnom reprodukcijom i moraju imati uslove za stvaranje plodnog potomstva.

34

Opstanak vrsta

Biodiverzitet

Jedan od najvanijih i najdragocjenijih resursa na Planeti jeste raznovrsnost biolokih vrsta poznata pod terminom biodiverzitet ili bioloka raznovrsnost. Ovaj resurs ine tri komponente: genetska raznovrsnost, u koju spadaju raznolike i mnogobrojne jedinke koje pripadaju istoj vrsti; diverzitet vrsta, u koji se trenutno ubraja, izmeu 15 i 40 miliona vrsta na Zemlji (iako su naunici do dananjeg dana uspjeli da klasifikuju samo 1,75 miliona); i diverzitet eko-sistema, u koji spada mnotvo umskih, pustinjskih, poljskih, morskih, rienih, okeanskih i drugih biozajednica koje su u stalnoj meusobnoj interakciji i interakciji s neivim okruenjem. Svaki ivi organizam po sebi je resurs genetskih informacija koje mu omoguavaju da se prilagodi promjenama u svojoj okolini. Milionima godina nastajale su nove vrste, dok su one koje se nijesu uspjele prilagoditi nestajale. Nestanak vrsta je prirodan proces. Brzina ovog procesa drastino je ubrzana s porastom urbanog razvoja i uslonjavanjem ljudskih aktivnosti. Osnovni uzroci nestajanja vrsta u Crnoj Gori su: intenzivna urbanizacija, razliiti vidovi zagaenja eko-sistema, eksploatacija pijeska i ljunka...

Aktivnosti

1 2 3 4

Objasnite odjeljenju izuzetan znaaj ivotinjskog i biljnog diverziteta. Koristite tekst ovjek i biodiverzitet i dodatne informacije s CD-ROM-a. Predoite naine na koje su ljudi zavisni od biodiverziteta. Biljke i ivotinje obezbjeuju brojne vrste hrane, materijala, energije i hemikalija. Pokrenite slobodnu diskusiju na temu kako priroda obezbjeuje osnov za privreivanje i drutvo ovjeka. Napiite razliite primjere na tabli. Kada je vjeba zavrena, prodiskutujte tekst u nastavku Priroda nam prua. Pogledajte video materijal Biodiverzitet i nestanak vrsta. Organizujte diskusiju na pitanja postavljena na kraju materijala: Zato je biodiverzitet vaan za ljudsku vrstu? ta uzrokuje nestanak vrsta? ta moemo uiniti da zatitimo biljke i ivotinje? Zboog ega je jo biodiverzitet koristan?

5 6

Prikaite video materijal Vrijeme nam istie i razgovarajte o njegovoj poruci. Traite od uenika da napiu kratak esej na osnovu video materijala i diskusije koja je uslijedila. Pokrenite diskusiju o ouvanju biodiverziteta u nacionalnim parkovima u Crnoj Gori, koristei informativni list: Nacionalni parkovi u Crnoj Gori.

U nastavku...
Za domai zadatak zadajte uenicima/uenicama da potrae dopunske informacije o specifinim prijetnjama biodiverzitetu u naoj zemlji. Dozvolite im da koriste CD-ROM, kao i razliite izvore s interneta.

Opstanak vrsta

35

Biodiverzitet

Priroda nam prua

Priroda nam prua sirovine hranu, drvnu grau i graevinske materijale, umske proizvode, stonu hranu, genetske resurse, lijekove, boje, gumu, itd. Priroda nam prua prirodno stanite. Priroda obezbjeuje bioloku kontrolu bolesti i tetoina. Priroda reciklira prirodne otpade, ublaava zagaenje i odrava zemljite. Priroda regulie kruenje hranjivih materija i organskih supstanci. Priroda regulie atmosferske procese, hidroloki ciklus (kruenje vode) i prirodne katastrofe. Priroda je mjesto za odmor i osvjeenje, kao i izvor kulture, obrazovanja i naunih otkria.

36

Opstanak vrsta

Biodiverzitet

ovjek i biodiverzitet

Danas, kao nikada ranije, prirodni eko-sistemi i bioloka raznovrsnost suoavaju se s ozbiljnim opasnostima: Oko 50 000 biolokih vrsta izumire godinje. ovjek je postao kljuni faktor u procesu unitavanja eko-sistema. Tropske praume i drugi prirodni eko-sistemi nestaju ili se oteuju usljed irenja poljoprivrednog zemljita, razvoja transporta, urbanog razvoja, izmjetanja rijenih tokova za potrebe navodnjavanja i zagaenja. Broj ptijih vrsta irom svijeta je u opadanju, dok je jedna etvrtina svih sisara u ozbiljnoj opasnosti od izumiranja. Tokom evolucije, biljne i ivotinjske vrste su nastajale i nestajale neke su ostale relativno nepromijenjene dok su druge evoluirale ili se podijelile u podvrste. Klimatske promjene, naroito ledena doba, najvjerovatnije su odgovorne za razvoj endemskih evropskih podvrsta. S izuzetkom najkrupnijih geolokih ili kosmikih dogaaja (vulkanske erupcije ili udari meteora), proces opadanja i pojave novih vrsta uglavnom se odvija postupno i tokom dugih vremenskih perioda. Tokom posljednjih 10 000 godina najdramatiniji uticaj na prirodno okruenje javio se iz relativno brzih i sveprisutnih promjena izazvanih ljudskom aktivnou. Pod velikim je znakom pitanja da li u dananje vrijeme uopte postoji jedna jedina taka u Evropi na nadmorskoj visini ispod 2000 metara na koju, na neki nain, nijesu uticale ljudske aktivnosti. Uticaj ljudskih aktivnosti proizvodi drastine promjene u ivotnoj sredini. Mnoge od ovih promjena deavaju se prebrzo i vrste ne stignu da se prilagode, to rezultira neprekinutim smanjivanjem broja biljnih i ivotinjskih vrsta. Mnogo vei broj vrsta doivio je promjene ili je nestao na teritoriji Evrope nego u drugim dijelovima svijeta. Na primjer, 80 - 90 odsto evropskog kontinenta nekad je bio prekriven umom. Danas je taj postotak smanjen na 30. Evropske rijeke su takoe pod ekstremnim pritiskom. Veliki broj kopnenih movara i tresetita postepeno nestaje. Iberijsko poluostrvo npr. izgubilo je oko 60% svojih movarnih podruja. Otprilike est odsto povrine kontinenta je zatieno, ali preduzete mjere nijesu na svim mjestima podjednako otre niti efektne. Trenutno, sljedee taskonomske grupe nestaju ili im prijeti izumiranje: 53% ribljih vrsta, 45% reptila, 40% ptica, 40% sisara i 21% od ukupnih 12 500 vrsta viih biljaka. Gubitak prirodnih stanita, fragmentacija zemljita, zagaenje, pretjerana eksploatacija i uvoenje stranih vrsta najvee su prijetnje biodiverzitetu.

Opstanak vrsta

37

Biodiverzitet

Informativni list

Nacionalni parkovi u Crnoj Gori

Nacionalni parkovi su podruja koja se odlikuju izuzetnim prirodnim, ambijentalnim i drutvenim vrijednostima. Veoma su vani za ouvanje biodiverziteta, jer su biljke, ivotinje i gljive koje ive u nacionalnim parkovima strogo zatiene. Crna Gora ima pet nacionalnih parkova: NP Skadarsko jezero, NP Loven, NP Biogradska gora, NP Durmitor i NP Prokletije.

NP Skadarsko jezero
NP Skadarsko jezero smjeten je u zetsko-skadarskoj kotlini, u jugoistonom dijelu Crne Gore. Obuhvata Skadarsko jezero najvee jezero na Balkanskom poluostrvu, kao i njegovu bliu okolinu. Ovaj nacionalni park karakterie veoma bogata fauna ptica i riba i bujna movarna vegetacija. Skadarsko jezero predstavlja najreprezentativniji ornitoloki objekat u Crnoj Gori. Na njemu je evidentirano 281 vrsta ptica, meu kojima dominiraju migratorne vrste, zbog ega ga ornitolozi zovu evropski ptiiji aerodrom. Mnoge ptice koje borave na Skadarskom jezeru nalaze se na evropskoj Crvenoj listi, to ovom nacionalnom parku daje meunarodni znaaj. Kudravi pelikan je zatitni znak Skadarskog jezera. U jezeru ivi preko 50 vrsta riba, od kojih je ekonomski najznaajniji aran ili krap (Cyprinus caprio). Osim arana jezero nastanjuju: ukljeva (Alburnus alburnus alborella), klijen (Leuciscus cephalus), kara (Carasius auratus), povremeno jegulja (Anguilla anguilla) Najvanije vodene biljke, koje daju specifian peat povrini jezera, jesu: uti lokvanj (Nuphar luteum), bijeli lokvanj (Nymphaea alba), kasaronja (Trapa natans), trska (Phragmites communis). Oko Skadarskog jezera nalaze se degradirane termofilne ume i ikare koje izgrauju: bjelograbi (Carpinus orientalis), divlji nar (Punica granatum), makedonski hrast (Quercus trojana), zelenika (Phillirea media). Posebno su interesantne stare ume kestena (Castanea sativa) koje se nalaze uz junu obalu jezera. U Crnoj Gori ih ima malo i zakonom su zatiene.

NP Loven
NP Loven zauzima centralni dio masiva ove primorske planine, koja se nalazi u jugozapadnom dijelu Crne Gore. Najvei vrh Lovena je tirovnik, visok 1749 metara nadmorske visine. Raznovrsni oblici reljefa i kimatski uticaji, razliit sastav stijena i zemljita, uslovili su razvoj raznovrsnih eko-sistema, bogate flore, faune i gljiva. Na podruju planinskog masiva Loven raste oko 1300 vrsta biljaka. Posebnu vrijednost parka predstavljaju endemine, rijetke i zatiene vrste, kao to su: lovenski zvoni (Edraianthus wettsteinii ssp lovcenicus) endemina podvrsta Lovena zatiena u flori Crne Gore, modro lasinje (Moltkea petraea), nikolin razliak (Centaurea nicolai)... U NP Loven postoje i raznovrsne ume: na manjim nadmorskim visinama nalaze se ume bjelograbia, iznad njih su ume crnog graba, na koje se nadovezuju bukove ume; iznad bukovih uma raste poluendemian bor munika (Pinus heldraichi). Na teritoriji Nacionalnog parka Loven do sada je registrovano oko 400 vrsta gljiva. Naroitu panju zasluuju vrste koje su meunarodno ugroene i nalaze se na Crvenoj listi Evrope: bukov igliar (Hericium clathroides), ludara (Boletus satans), iljatonogi vrganj (Boletus appendiculatus)... U granicama Nacionalnog parka Loven registrovano je oko 200 vrsta ptica, 11 vrsta gmizavaca, pet vrsta vodozemaca. Od krupnih sisara ovdje moemo vidjeti: divlju svinju (Sus scrofa), vuka (Canis lupus), lisicu (Vulpes vulpes), medvjeda (Ursus arctos)...

38

Biodiverzitet

Nacionalni parkovi u Crnoj Gori

(nastavak)
NP Biogradska gora
NP Biogradska gora nalazi se u sjeveroistonom dijelu Crne Gore i zauzima sredinji dio planinskog masiva Bjelasice. Dio ovog Nacionalnog parka zatien je jo od 1878. godine, kada je postao zabran tadanjeg crnogorskog knjaza Nikole. ume su najvea prirodna vrijednost NP Biogradska gora. Dobro su ouvane, raznovrsne i imaju praumski karakter. U ovim umama do sada je registrovano 86 drvenastih vrsta, neke jedinke dostiu visinu preko 40m. Najvaniji graditelji uma su: bukva (Fagus sylvatica), jela (Abies alba), smra (Picea abies), balkanski javor (Acer visiani); na veim nadmorskim visinama raste klekovina bor (Pinus mugo) i patuljasta kleka (Juniperus nana). Dobro ouvane ume i dugogodinja zatita ovog prostora, vani su uzroci bogate faune sisara. U NP ive: mrki medvjed (Ursus ursus), srna (Capreolus capreolus), vjeverica (Sciurus vulgaris), puh (Glis glis), nekoliko vrsta slijepih mieva... Ptice su zastupljene s preko 200 vrsta, veina ih je zatiena, kao to su: suri orao (Aguila shrysaetus), miar (Buteo buteo), veliki tetrjeb (Tetrao urogalis), umska sova (Strix aluco) Biogradska gora se odlikuje i bogatom faunom gmizavaca i vodozemaca. U vodenim eko-sistemima Nacionalnog parka, od kojih su najvaniji Biogradsko jezero sa svojim slivom i rijeka Tara, ivi pet vrsta riba. Meu insektima su posebno raznovrsni i interesantni leptiri. Na teritoriji Nacionalnog parka evidentirano je oko 80 vrsta.

Informativni list

NP Durmitor
NP Durmitor smjeten je na sjeverozapadu Crne Gore i obuhvata osnovni masiv planinskog vijenca Durmitora. Posebnu dra i ljepotu ovom Nacionalnom parku daje 18 lednikih jezera. ume predstavljaju znaajan prirodni potencijal Durmitora. Ovdje nalazimo ume bukve (Fagus sylvatica), crnog bora (Pinus nigra), smre (Picea abies), jele (Abies alba) a najbrojnije su mijeane zajednice. Najbolje i najstarije ume nalaze se pod strogom zatitom; meu njima se izdvaja rezervat crnog bora (Pinus nigra) na lokalitetu Crna poda, gdje pojedina stabla prelaze 50 metara visine. Meu 1300 vrsta vaskularnih biljaka, koliko ih ima Nacionalni park Durmitor, dosta je endeminih i reliktnih vrsta: crnogorska petoprsta (Potentila montenegrina), planinski javor (Acer heldreichii), srpska paniija (Pancicia serbica). Ovdje nalazimo i neke biljke koje su veoma rijetke u Crnoj Gori i zakonom su zatiene, kao to su gospina papuica (Cypripedium calceolus) i runolist (Leontopodium alpinum). Zbog raznolikog reljefa, kompleksnih klimatskih uticaja i raznovrsnih stanita, ivotinjski svijet Durmitora je veoma heterogen. Postoje predstavnici planinske, visokoplaninske, ali i ravniarske faune. Od sisara vano je pomenuti medvjeda (Ursus arctos), divokozu (Rupicarpa rupicarpa), risa (Lynx lynx) Na prostoru Nacionalnog parka Durmitor moe se nai preko 160 vrsta ptica; u Crnoj Gori veina njih je zatieno zakonom.

NP Prokletije
NP Prokletije, proglaen 2009, najmlai je nacionalni park u Crnoj Gori. Obuhvata dio planinskog masiva Prokletija koji se nalazi u istonom dijelu Crne Gore. Na ovom prostoru postoji nekoliko vrhova iznad 2000mnv izmeu kojih se pruaju gleerske doline. Veoma bogat biljni i ivotinjski svijet Prokletija jo nije dovoljno istraen, ali i na osnovu postojeih podataka moemo rei da ovaj NP spada u evropske centre biodiverziteta. Posebnu vrijednost bogatog biljnog svijeta predstavljaju endemine vrste: bleieva vulfenija (Wulfenia blecici), crvena pucalina (Silene macrantha), panieva valerijana (Valeriana panciccii). U NP Prokletije i dalje je mogue vidjeti grupe divokoza, veoma rijetke i ugroene vrste u Crnoj Gori. Ovaj prostor smatra se i stanitem risa (Lynx lynx).

39

Biodiverzitet

Biodiverzitet rijenih dolina

Autori: Malgorzata Cydeyko, Izabela Majstruk, Barbara Kekusz, Honorata Waszkiewicz, Tatjana Miteva

Kljuni koncepti/sadraji Trajanje

Antropogeni faktor kao uzrok naruavanja rijenih eko-sistema.

Uvod dva kolska asa Nastava u prirodi 2 - 4 kolska asa Obrada rezultata i zakljuci dva kolska asa VI IX Uionica, laboratorija na otvorenom Dvije lokacije za prikupljanje uzoraka pored rijeke: prva, dobro ouvano podruje, daleko od izvora zagaenja od domainstava ili industrije; i druga, u movarnom podruju drastino naruenom ljudskim aktivnostima (blizu kanala, du betoniranih obala rijeke ili blizu mjesta isputanja otpadnih voda)

Razred Mjesto

Nastavni materijali

Pribor za pisanje i crtanje, topografske mape, lupe, dvogledi, snima zvuka, fotoaparat, kljuevi za prepoznavanje biljaka i ivotinja, staklene tegle/posude, epruvete, mreice, sita i cjediljke, pincete, rastvor metil plavog za testiranje, trakasti metar, kratki kanapi za oznaavanje lokacija testiranja u razmjeru 1 metar kvadratni, radni listovi Biologija, Hemija, Priroda, Geografija, Biologija s ekologijom Uenik/uenica treba da: upozna biodiverzitet rijeke; objasni kompleksnu i dinamiku meuzavisnost biodiverziteta i stanja ivotne sredine; opie vjetine za primjenu praktinih metoda procjene stanja ivotne sredine i biodiverziteta; analizira da odredi kvalitet vode u zavisnosti od fizikih, hemijskih i biolokih indikatora; shvati potrebu za ouvanjem i zatitom biodiverziteta rijenih dolina i njihovog korienja na odrivi nain. Igra asocijacija, izlaganje, diskusija, opservacije, istraivanja na terenu (na lokaciji), rad u malim grupama

Nastavni predmeti Ciljevi nastave

Nastavne metode

Uvod
Biodiverzitet Evrope je pod stalnim pritiskom procesa urbanizacije. Jedno od podruja pod izuzetnim pritiskom koje se esto zaboravlja ili zaobilazi jesu movarna/vlana podruja movare, bare, plitka priobalja i zalivi. Veliki broj kontinentalnih movara i bara postepeno nestaju u Evropi. Movarna podruja i rijeke su od sutinskog znaaja za prirodnu ravnoteu, igrajui ulogu pravih uzgajalita za mnoge vrste vodenih ivotinjskih i biljnih vrsta. Ona su takoe prirodno okruenje algi i planktona, najvanije hrane mnogih ivotinja, ukljuujui ribe, kornjae, rakove i aplje.

40

Biodiverzitet rijenih dolina

Biodiverzitet

Aktivnosti
Uvodni as

Dajte uenicima da popune praznine u datim reenicama: Da sam drvo pored rijeke, bio bih.. zato to.. Da sam vlat trave pored rijeke, bio bih.. zato to.. Da sam riba u rijeci, bio bih.. zato to.. Da sam vodozemac pored rijeke, bio bih.. zato to.. Da sam gmizavac pored rijeke, bio bih.. zato to.. Da sam ptica pored rijeke, bio bih.. zato to.. Da sam sisar pored rijeke, bio bih.. zato to..

2 3

Zamolite uenike da obrazloe svoje odgovore. Razjasnite kako se svaka od izabranih biljki i ivotinja adaptirala na ivot u/pokraj rijeke. Prodiskutujte s uenicima na sljedee teme: Koji faktori odreuju biodiverzitet? Od kojih faktora on zavisi? (dostupnost hrane, vode, kiseonika, stanita) Zato granine zone izmeu vodenih i kopnenih stanita (eko-sistemi u movarnim podrujima) imaju vei diverzitet vrsta nego ostala stanita? Koje su prijetnje biodiverzitetu rijenih sistema? (unitavanje stanita, zagaivanje vode i zemljita, graevinski radovi i betoniranje rijenih obala) Koji znaaj za prirodu predstavlja biodiverzitet rijeka? A za ovjeka?

4 5

Naglasite injenicu da su razliiti organizmi jednog eko-sistema povezani. Uticanje na jednog od njih moe imati efekte na druge. Koristite dodatne informacije iz poglavlja Biodiverzitet na CD-ROM-u. Pripremite uenike za predstojei as u prirodi: Upoznajte ih s planom asa; Podijelite uenike u pet grupa: kvalitet vode; stanje vodenog biodiverziteta; biljni svijet (floru) movarnih podruja; ivotinjski svijet (faunu) movarnih podruja; i eko-patrola; Podijelite odgovarajue informativne listove svakoj grupi i objasnite svaki proces. Obezbijedite neophodna uputstva, radne listove, materijale, alatke i pomonu literaturu (pravilnike i kljueve za prepoznavanje vrsta).

as u prirodi
Organizujte as u prirodi du rijeke, na dvije razliite lokacije koje pruaju priliku za upoznavanje razliitih vidova biodiverziteta, pejzaa i nivoa zagaenosti voda. Primijenite istu metodologiju za procjenu: stanja biodiverziteta; kvaliteta vode (bazirano na opservaciji); biljnog diverziteta; ivotinjskog diverziteta; uticaja ljudskih aktivnosti.

Biodiverzitet rijenih dolina

41

Biodiverzitet

Zavrni as

1 2

Neka grupe uenika prezentuju rezultate istraivanja u prirodi. Izvucite zakljuke o stanju biodiverziteta u rijenim eko-sistemima i o njihovoj zavisnosti od kvalteta vode i ljudskih aktivnosti. Formuliite prijedloge za poboljanje istote vodenih basena i ouvanje njihovog biodiverziteta. Radove uenika potkrijepite informacijama iz teksta Svako od nas koji je naveden u nastavku. Razmislite o nainu za informisanje okoline o rezultatima vjebi.

U nastavku...
Organizujte ekoloku akciju za ienje dijelova rijene obale ili za uvrivanje erodiranih dijelova obale kroz akciju saenja stabala. Saetak rezultata vjebi i prikupljene informacije poaljite relevantnim organizacijama i institucijama (npr. nadlenim gradskim ekolokim slubama i/ili gradonaelniku, Agenciji za zatitu ivotne sredine, Ministarstvu ureenja prostora i zatite ivotne sredine). Organizujte izlobu, kao to je zeleni informativni zid ili mobilne panoe. Stupite u kontakt s lokalnim novinarima i organzujte radio ili TV gostovanja. Postavite izvjetaj o stanju lokalnog biodiverziteta na internet stranicu.

Svako od nas moe...

Svako od nas moe tititi movarna podruja tako to: tedi vodu; ne baca ubre u vodu; ne sijee drvee i grmlje na obalama; ne spaljuje vegetaciju na obalama; ne koristi nepotrebne i tetne hemijske proizvode u sopstvenom domu; ne naruava i ne uznemirava divlji svijet movarnih podruja; resurse movarnih podruja koristi briljivo; ne eka da neko drugi posadi drvo na obali.

Zajedno moemo: zahtijevati novu politiku prema zatiti movarnih podruja, ukljuujui usvajanje zakonodavnih mjera i bolju ekonomsku politiku; zahtijevati strogu kontrolu korienja vodnih resursa i zagaivanja vode; apelovati na hitno obnavljanje ugroenih i nestalih movarnih podruja; tititi vegetaciju priobalnog podruja.
BirdLife International, 2002. Globalno partnerstvo organizacija koje se bave zatitom i ouvanjem ptica, njihovih stanita i biodiverziteta irom svijeta.

42

Biodiverzitet rijenih dolina

Biodiverzitet

Stanje biodiverziteta vodenih eko-sistema

(za grupu uenika koja je prouavala vodeni biodiverzitet)

Informativni list

Sakupite i prouite neke od organizama koji ive na rijenom dnu, u mulju i na povrini vode. Primijenite sistem biolokih indikatora za procjenu kvaliteta povrinske vode:

1 2 3

Koristei mreice, sita i pincete sakupite primjerke ivotinja koje pronaete ispod i na povrini nekoliko (3 - 5) krupnih kamena. Stavite ih u staklene tegle/posude. Posmatrajte svaki uzorak pojedinano i utvrdite njegovu taksonomiju. Paljivo vratite sve identifikovane i neidentifikovane organizme u rijeku. Uzmite tri do pet uzoraka mulja s rijenog dna. Isperite uzorke u situ, sve dok u njemu ne ostanu samo prikupljeni orgnizmi i vei komadi kamena. Zabiljeite rezultate i vratite sve u rijeku. Sakupite ivotinje s rijene povrine, pravei osmice mreicama na povrini vode (otvor mreice treba da bude pod pravim uglom u odnosu na rijeno dno). Uzmite tri do pet uzoraka. Identifikujte organizme poto ste ih smjestili u teglu/sud, a zatim ih vratite u vodu.

Bioloki metod za utvrivanje kvaliteta povrinske vode ivotinje Grupni indeks Podjela prema sklonosti ka odreenom kvalitetu vode* ista voda
1. Larve vilinskog konjica (Odonata) 2. Larve svica (Cantharididae) 3. Larve vodenih cvjetova (Ephemeroptera) 4. Rijeni rak (Astacus sp.) 5. Trepljasti crvi/planarije (Tricladida) 6. Larve megaloptera/mreokrilaca (Megaloptera) 7. Vodene stjenice (Hydrometridae) 8. Vodene buve (Cladocera) 9. Larve krznokrilaca (Trichoptera) 10. koljke (Bivalvia) 11. Vodeni insekti 12. Slatkovodni raii (Gammarus sp.) 13. Glibnjae (Tubifex sp.) 14. Pijavice (Hirudinea) 15. Puevi (Gastropoda) Barski puevi (Limnaeidae) 16. Ravnonogi raii (Asellus aquaticus) 8 8 10 10 4 4 5 5 5 6 5 6 1 2 3 3 G G I L I I I I G L L L I I L L G G G G I I I I I

Priblino ista voda

G

Zagaena voda

*Napomena Simboli ukazuju na vjerovatnou pronalaenja date vrste u odreenom tipu vode. G mala vjerovatnoa I srednja vjerovatnoa L velka vjerovatnoa

43

Biodiverzitet

Informativni list

Stanje biodiverziteta vodenih eko-sistema

(nastavak)

B. Odredite kvalitet vode prema sljedeim kriterijumima: Koja grupa organizama je najprisutnija? Koje su sve grupe zastupljene? Koliko primjeraka po pojedinanoj grupi ste sakupili, i u kojim tipovima vode su pronaeni? C. Izraunajte biotiki indeks, koji se utvruje mnoenjem broja organizama svake pojedine grupe s odgovarajuim indeksom grupe iz tabele. Izraunajte ukupan rezultat i utvrdite srednju vrijednost dijelei ukupan rezultat s brojem organizama koji su inili uzorak. Biotiki indeks varira od 0 (nije pronaen nijedan uzorak ivog svijeta) do 10 (raznovrstan ivi svijet). Vii indeks ukazuje na istu vodu, srednji indeks na vodu u prirodnom stanju, a nizak indeks na postojanje zagaenja. Vrijednost jednaka nuli je rijetkost.

Ko ivi u vodi

1
larve vilinog konjica (Odonata)

2
larve svica (Cantharididae)

3
larve vodenih cvjetova (Ephemeroptera)

4
rijeni rak (Astacus sp.)

5
trepljasti crvi/planarije (Tricladida)

6
larve megaloptera/ mreokrilaca (Megaloptera)

7
vodene stjenice (Hydrometridae)

8
vodene buve (Cladocera)

9
larve konokrilaca (Trichoptera)

10
koljke (Bivalvia)

1 1
vodeni insekti

12
slatkovodni raii (Gammarus sp.)

13
glibnjae (Tubifex sp.)

14
pijavice (Hirudinea)

15
puevi (Gastropoda) barski puevi (Limnaeidae)

16
ravnonogi raii (Asellus aquaticus)

44

Biodiverzitet

Kvalitet vode

Informativni list

A. Nainite kvalitativnu procjenu stanja vode posmatrajui i ocjenjujui njene spoljanje karakteristike. Na upitniku za posmatranje vode oznaite polja koja najbolje opisuju uoljive karakteristike vode koju posmatrate. Broj pozitivnih odgovora u svakoj pojedinanoj koloni odredie kategoriju vode ista, prirodna ili zagaena.

Upitnik za posmatranje vode Rezultati 1 4 7 10 13 16 Ukupno Stanje vode (spolja) Oekivano prisustvo biodiverziteta ista prosjeno prirodna visoko prosjean zagaena nisko visok 2 5 8 11 14 17 3 6 9 12 15 18

Oekivan broj (zastupljenost populacije) nizak pojedinih vrsta

Upitnik: 1. Voda je ista/prozirna. 2. Voda je srednje prozirna. 3. Voda je veoma mutna. 4. Voda je bezbojna. 5. Voda je plavozelene boje. 6. Voda je tamnosiva ili utomrka. 7. Nema mirisa. 8. Osjea se miris zemljita ili vodene vegetacije/algi. 9. Mirie na trule ili kanalizaciju. 10. Dno je isto. 11. Dno je prekriveno klizavim muljem ili muljem koji je svjetlijeg tona. 12. Dno je prekriveno tamnim ili crnim muljem. 13. Na kamenju ne raste bilje. 14. Na nekom kamenju ima slojeva plaviaste, zelene ili zelenomrke mahovine. 15. Na nekom kamenju ima slojeva sivozelene ili utomrke mahovine, i njihova donja strana je crna. 16. Povrina vode je ista/prozirna. 17. Na povrini ima lia, insekata i larvi. 18. Povrina vode pokrivena je smeem, otpacima, masnim mrljama i pjenom.

B. Uzmite uzorak vode i stavite ga u epruvetu. Dodajte metilplavi rastvor. Ako se boja promijeni iz plave u prozirnu, to je siguran znak prisustva organskih jedinjenja. Bjeliasta pjena na obalama rijeke takoe ukazuje na reakcije organskih materija.

45

Biodiverzitet

Informativni list

Biljni diverzitet rijeke

(za grupu uenika koja prouava biljni svijet/floru movarnih podruja)

A. Ispitajte razliita biljna stanita ivice korita, obale, polja, plavne ume (Ada Bojana), kanale (obalske nasipe), itd. kako biste utvrdili karakteristike ispitivanog sektora. B. Ispitajte raznovrsnost/diverzitet biljnih zajednica na radnim povrinama od jednog kvadratnog metra za travne zajednice na otvorenom i 10 kvadratnih metara za travne zajednice u umama ili u podrujima sa bunastom vegetacijom.

Br. 1. 2. 3.

Tip zajednice

Biljne vrste

Broj jedinki

Ukupno

Prosjean broj vrsta u jednoj zajednici na ispitivanom podruju

Prosjean broj po kvadratnom metru

1. 2. 3. ......

Uputstva: Koristite vodie za prepoznavanje razliitih biljnih vrsta. Pripremite topografsku mapu prije izlaska na teren i na nju ubiljeite lokacije na kojima ste vrili istraivanja (vae kvadratne metre). Ako ne moete utvrditi odreenu vrstu, jednostavno je ubiljeite kao travu, grmlje ili drvo, i ubiljeite njene prirodne karakteristike. Fotografiite razliita biljna stanita i pojedinane primjerke.

C. Analizirajte biljnu raznovrsnost utvrivanjem broja vrsta u svakoj zajednici. Izraunajte prosjean broj vrsta za cijelo ispitano podruje. Utvrdite najdominantniju (najbrojniju) biljnu vrstu. Izraunajte prosjean broj biljaka po kvadratnom metru i po zajednici. Uporedite rezultate koji su dobijeni ispitivanjem razliitih zajednica.

46

Biodiverzitet

ivotinjski diverzitet u rijenom podruju

(za grupu uenika koja prouava ivotinjski svijet/faunu movarnih podruja)
A. Ispitajte razliita stanita u rijenom sektoru koji je predmet vaeg posmatranja ivice korita, obale, polja, plavne ume, kanale (obalske nasipe), itd. B. Ispitajte raznovrsnost/diverzitet ivotinjskih vrsta i ubiljeite vaa saznanja u tabelu. Br. Tip zajednice Uoene ivotinjske vrste Taan ili priblian broj uzoraka/jedinki

Informativni list

1. 2. 3. Ukupno Prosjean broj vrsta gdje? Prosjean broj po metru kvadratnom

1. 2. 3. ......

Uputstva: Koristite vodie za prepoznavanje ivotinjskih vrsta. Pripremite topografsku mapu (metoda transekta) prije izlaska na teren i na nju ubiljeite lokacije na kojima ste vrili istraivanja (vae kvadratne metre). Ako ne moete utvrditi odreenu vrstu, jednostavno zabiljeite njene prirodne karakteristike, kako biste mogli da je naknadno identifikujete. Fotografiite pojedine zajednice i neke karakteristine primjerke ivotinja. Opiite zvuke koje isputaju razliite ivotinje i zabiljeite ih snimaem zvuka. Ovo e vam pomoi u naknadnoj identifikaciji. Pretraite teren sa ivotinjskim tragovima. Zapiite broj ivotinja i vrsta ije ste tragove nali. Nacrtajte otiske tragova u prirodnoj veliini to e vam takoe pomoi u naknadnoj identifikaciji.

C. Analizirajte ivotinjski diverzitet prebrojavajui broj vrsta u svakoj zajednici. Izraunajte prosjean broj vrsta za cijelu prouavanu oblast. Odredite dominantnu (najbrojniju) ivotinjsku vrstu. Izraunajte priblian prosjean broj ivotinja po zajednici. Uporedite rezultate koje ste prouavanjem dobili iz razliitih zajednica.

47

Biodiverzitet

Informativni list

Uticaj ljudskih aktivnosti

(za eko-policiju)

Istraite podruje oko rijeke i zabiljeite sljedea zapaanja:

1 2

Prisustvo ljudi i njihove trenutne aktivnosti;

Znakovi nedvosmislenog ljudskog uticaja (Zabiljeite aktivnosti lov, ribolov, ispaa, loenje vatre, sjea ume, nekontrolisano sabiranje ljekovitog i ukrasnog bilja, itd. i prikupite postojei dokazni materijal.);

3 4 5 6 7

Znakovi indirektnog ljudskog uticaja (odlaganje kunog ili drugog otpada);

Mrtve i ranjene ivotinje (vrste, broj i uzrok);

Unitena vegetacija (vrste, broj i uzrok);

Da li su voda i obale zagaene otpadom iz domainstava? Ako jesu, koji je stepen zagaenja nizak, srednji ili visok?

Opta ocjena istraivanog podruja.

Pripremite izvjetaj.

48

Biodiverzitet

Bogatstvo uma
Autori: Anna Gajer, Miroslawa Sliwka, Honorata Waszkiewicz, Tatjana Miteva

Kljuni koncepti/sadraji Trajanje

ume kao kljuni faktor u odravanju opte ekoloke ravnotee

Uvod dva kolska asa Nastava u prirodi 2 - 4 kolska asa Obrada rezultata i zakljuci dva kolska asa VI IX Uionica, na otvorenom Dva lokaliteta za istraivanje jedan u prirodnom umskom eko-sistemu (najblii nacionalni park), drugi na vjetaki poumljenoj lokaciji Topografska mapa podruja, dvogled, snima zvuka, fotoaparat, vodii za prepoznavanje biljaka i ivotinja, trakasti metar, radni listovi Biologija, Geografija, Priroda, Biologija s ekologijom Uenik/uenica treba da: razumije biodiverzitet uma; uporeuje bogatstvo biodiverziteta oblinjih uma; primjenjuje praktiine vjetine za prouavanje ivotne sredine; shvata vanost ouvanja i obnavljanja umskih resursa. Izlaganje, diskusije, posmatranje, terensko istraivanje, dramske radionice

Razred Mjesto

Nastavni materijali

Nastavni predmeti Ciljevi nastave

Nastavne metode

Uvod
ume nam svakodnevno pruaju neophodne proizvode, kao to su drvna graa, gorivo, hrana i sirovine za farmaceutsku industriju. Obezbjeujui stanita za biljke i ivotinje, prirodne ume takoe igraju nezamjenjivu ulogu u odranju biolokog diverziteta i zdravih eko-sistema. Drvee, uobiajeni sastojak ume, od neprocjenjive je vrijednosti za ivotnu sredinu. Ono predstavlja filter za zagaenje i patogene mikroorganizme iz vazduha, regulie kretanje vode u prirodi, proizvodi kiseonik i baktericide, i snabdijeva atmosferu ozonom. Pa ipak, uma nije prosto zbir drvea ume su dinamini, sloeni eko-sistemi kojima je potrebno nekoliko ljudskih vijekova da bi se formirali. Njihova zatita je mudro ulaganje u budunost nae ivotne sredine.

Aktivnosti
Uvod

Predstavite materijal u uvodu asa, zajedno sa dopunskom informacijom iz poglavlja Biodiverzitet i umarstvo s CD-ROM-a, kao i tekst uma na kraju asa.

Bogatstvo uma

49

Biodiverzitet

Organizujte dramsku radionicu s uenicima. Neka uprilie i odigraju scenu u umi u kojoj se razrjeavaju sukobi oko umskih resursa. Neka uenici napiu scenario i odigraju komad za odjeljenje. Podjela uloga treba da ukljui: lovca (lovokradicu); beraa bilja ije se korijenje koristi; sakupljaa peuraka koji kida peurke umjesto da ih sijee; turiste; novinara; dravnog umara.

Diskutujte o temama na koje se odnosi komad i kako su likovi reagovali. Da li je komad bio realistian? Kako su prikazani likovi (tj. da li je umar bio pun razumijevanja ili je vie djelovao kao predstavnik vlasti?)

Pripremite odjeljenje za as u prirodi: Predstavite uenicima plan asova i informativne listove. Podijelite uenike u etiri grupe: eko-sistem; biljni svijet/flora; ivotinjski svijet/fauna; eko-patrola. Obezbijedite uenicima neophodna uputstva, radne listove, materijale, pribor i klju za prepoznavanje biljaka i ivotinja.

asovi u prirodi: Prirodna ili vjetaki uzgajana uma

1 2

Organizujte obilazak umskog podruja u kojem ima i prirodnih i vjetaki uzgajanih uma za industrijsku proizvodnju drvene grae. Proetajte prirodnom umom. Identifikujte neke uobiajene biljne vrste u datom eko-sistemu. Obratite panju na arolikost biljnih zajednica i utvrdite njihovu ulogu u ouvanju prirodnog pejzaa, kao i u odranju biolokog balansa eko-sistema. Objasnite da nekoliko biljnih vrsta igraju ulogu bioindikatora, pruajui informacije o ivom okruenju. Neka uenici nabroje uslove koji utiu na razvoj biljnih zajednica. Ove biljke rastu u skladu s uslovima i prema svojim potrebama, u smislu hranljivih jedinjenja, razmjene vode, opraivanja itd. Neka uenici pronau biljke koje ukazuju na: etiri strane svijeta (sjever, jug, istok i zapad); uobiajeni pravac vjetra; osunanu stranu (prisojnu); stranu u sjenci (osojnu); godinje doba; dolazeu kiu; vlano zemljite; jalovo zemljite; trenutak kada je vrijeme da pele sakupljaju nektar.

50

Bogatstvo uma

Biodiverzitet

Upoznajte uenike s nekim biljnim vrstama koje su bioindikatori: Kiseljak (Rumex acetosa), miriljava trava (Anthoxanthum odoratum), kadifica (Holcus mollis) i bujad (Pteridium aquilinum) sve ove biljke ukazuju na kiselo zemljite. Kopriva (Urtica) ukazuje da je zemljite bogato azotom. ednjak (Sedum) ukazuje na suvo zemljite. Jova (Alnus), vrba (Salix) ukazuju na vlano zemljite.

5 6

Neka uenici samostalno naprave pojedinane spiskove biljaka bioindikatora.

Organizujte terensko istraivanje prirodne ume i vjetaki poumljenih podruja. Primijenite uobiajenu metodologiju za ispunjavanje informativnih listova o: Ekolokim faktorima (za grupu uenika koja prouava eko-sisteme) na strani 54; Raznovrsnosti umskog biljnog svijeta (za stunjake za floru) na strani 54; Raznovrsnosti umskog ivotinjskog svijeta (za grupu uenika koja prouava faunu) na strani 55; i Ljudskom uticaju (za eko-policiju) na strani 48.

Rezultati i zakljuci

Diskutujte s uenicima o sljedeim temama koristei rezultate dobijene u terenskom istraivanju: Koji inioci odreuju i reguliu biodiverzitet? (dostupnost hrane, vode, kiseonika, odgovarajueg stanita) Zato je diverzitet vrsta vei u obodnim pojasevima ume? Zato su prirodne ume bogatije vrstama nego uzgajane ume? Koje opasnosti prijete biodiverzitetu u umskim eko-sistemima? (unitavanje stanita, zagaenje, umski poari, nekontrolisana sjea itd.) Koji je znaaj umskog biodiverziteta za prirodu i ovjeka? (ume proizvode 100 milijardi tona kiseonika i apsorbuju 160 milijardi tona ugljenik (IV)-oksid godinje.) Naglasite da su razliiti organizmi u eko-sistemu meusobno povezani. teta nanijeta jednoj vrsti moe ugroziti druge vrste. Koristite dopuske informacije sa CD-ROM-a, iz poglavlja Biodiverzitet.

Pokrenite diskusiju o tome ta se moe uiniti kako bi se sauvao umski biodiverzitet, koristei informacije u tekstu na strani 52.

U nastavku...
Podijelite uenicima individualna zaduenja ili zadatke u manjim grupama kako bi nauili vie o praktinim stranama ovog problema. Na primjer: Posjetite najblie dravno umsko gazdinstvo i saznajte koje su najvee prepreke ouvanju umskog biodiverziteta u regionu. Upoznajte uenike s rezultatima vae posjete. Uestvujte u akcijama poumljavanja. Istraite mogunosti za prikljuivanje drugim praktinim aktivnostima. Posjetite instituciju u kojoj se vri razmnoavanje i odgoj umskih kultura ili laboratoriju za selekciju sjemena. Upoznajte se s praktinim aktivnostima i metodama za selekciju i ouvanje sjemena biljaka koje su genetski znaajne za umske eko-sisteme. Pratite put biljaka od laboratorije preko staklenika do ume. Napravite izlobu fotografija i informativnog materijala.

Bogatstvo uma

51

Biodiverzitet

uma

Iako je veina drevnih uma uniteno ljudskim aktivnostima, poumljavanje i saenje novih uma veoma su zastupljeni. Drvna industrija pretvorila je mnoge prirodne ume u podruja za proizvodnju sirovine. Vrste koje nijesu profitabilne eliminiu se. Brzorastue vrste koje donose profit sade se umjesto njih. Stanje uma u Njemakoj prua odlian primjer. Prije samo 150 godina irokolisne listopadne vrste inile su dvije treine svih uma. etinarske vrste inile su preostalu treinu. Danas je srazmjera obrnuta, zato to etinari rastu bre. U mediteranskom regionu, da navedemo jo jedan primjer, neke vrste topole su zasaene u tropske ume eukaliptusa i tika, kako bi sluile proizvodnji drvnih sirovina. Neeljene vrste insekata u ovim homogenim okruenjima prskane su pesticidima. Na kraju se desilo to da je toliko malo ivotinjskih vrsta preostalo, da je nemogue ozbiljno govoriti o postojanju biodiverziteta. Uprkos tome, postoje alternativne metode poumljavanja. U nekoliko posljednjih godina, zasaivanje mjeovitih uma s razliitim vrstama drveta postaje sve popularnije, Iako se ume sijeku i spaljuju sedam puta bre nego to se adekvatno zamjenjuju novim umama, jo uvijek ima nade. Ljudi irom svijeta sve vie shvataju da su drvee i voda osnov plodnosti zemljita i osnov ivota uopte, i da zaustavljanje pustoenja uma ima blagotvoran efekat na klimu. Stoga se nove ume sade svuda.
Barbara Veit, Christine Wolfrum, Knjiga o umi (A Book about the Forest, PKE, Krakow, 1995)

Zatita biodiverziteta uma

Sljedee smjernice mogu pomoi zatiti umskog biodiverziteta: pri saenju i obnavljanju uma, prednost uvijek davati domaim sortama; eliminisati, koliko je god to mogue, grubu sjeu i primjenjivati metode koji su slini prirodnim umskim procesima; omoguavati umama da se obnavljaju prirodno; ostavljati mrtvo drvee, stajae ili oboreno, da ostane gdje jeste; koristiti samo one metode industrijske proizvodnje drveta koje uzimaju u obzir zatitu biodiverziteta; koristiti manje osjetljiva umska podruja za odmaranje i turizam; ograniiti masovni turizam u umama; promovisati one tehnoloke procese koji proizvode manje otpada.
Zatita prirodnih stanita, ... BirdLife International, 2002.

52

Bogatstvo uma

Biodiverzitet

ume u Crnoj Gori

Uprkos maloj povrini, Crna Gora se odlikuje izuzetno bogatom florom i vegetacijom. Posebno znaajnu komponentu vegetacije, kao i u ostalim zemljama, predstavljaju ume. Na vertikalnom i horizontalnom profilu Crne Gore smjenjuje se vei broj umskih pojaseva.

Mediteran (primorsko podruje) U primorskom podruju, u uslovima tople mediteranske klime, razvijene su tvrdolisne zimzelene biljne zajednice. Usljed negativnog uticaja ovjeka umske zajednice, koje su nekad bile razvijene u zoni Mediterana, svedene su na veoma male povrine. Sada u ovoj zoni dominiraju ikare poznate pod nazivom makija. U makiji nema visokog drvea, izgrauje je nisko drvee i grmlje. Sprat grmlja je veoma gust, tako da do donjih spratova dolazi malo svjetlosti i prizemne biljke slabo su zastupljene. Najee vrste u makiji Crne Gore su: hrast crnika (Quercus ilex), maginja (Arbutus unedo), mirta (Myrtus communis), zelenika (Phylirea media), tetivka (Smilax aspera).
ume i ikare kontinentalnog podruja nadovezuju se na vjenozeleni mediteranski pojas vegetacije. Ove biljne zajednice se po sastavu biljaka razlikuju u razliitim dijelovima Crne Gore. Najvie su rasprostranjene niske ume i ikare bijelograbia (Carpinus orjentalis). Prisutne su na primorskim Dinaridima (Orjen, Loven, Rumija), u okolini Podgorice, Nikia, zalaze uz kanjone Pive, Komarnice, Tare... Mogu se pronai na toplim i suvim stanitima, sve do 1000 metara nadmorske visine. Uz bijeli grab, u spratu drvea i grmlja, u ovim umama i ikarama nalazimo: nar (Punica granatum), drijen (Cornus), Ruscus aculeatus, razliite vrste javora (Acer), jasen (Fraxinus ornus), makedonski hrast (Quercus macedonica), drau (Paliurus spina christi). Prizemni sprat biljaka mijenja se tokom godine. Osim grabovih uma i ikara, na toplim i suvim stanitima u kontinentalnom podruju Crne Gore prisutne su i termofilne hrastove ume. uma makedonskog hrasta ili hrasta badnjaka rasprostranjena je u okolini Bara i Ulcinja, u srednjem slivu Zete i Morae od 50 do 850 metara nadmorske visine. Uz makedonski hrast u njima nalazimo sljedee biljne vrste: bijeli grab, drijen, tetivka, zelenika, kleka, ciklama... Ostali hrastovi (cer Quercus ceris, sladun Quercus farnetto, Quercus pubescens) u manjoj mjeri uestvuju u izgradnji umskih zajednica kontinentalnog podruja Crne Gore. ume crnog graba (Ostrya carpinifoli) i jesenje aike (Sesleria automnalis) zauzimaju u Crnoj Gori irok prostor izmeu pojasa bijelog graba i pojasa bukve. Uz crni grab u spratu drvea i grmlja najbrojniji je jasen (Fraxinus ornus), a u prizemnom spratu trava jesenja aika (Sesleria automnalis).

Bukove ume zauzimaju veliko prostranstvo u Crnoj Gori. Prisutne su na veim nadmorskim visinama primorskih Dinarida; u centralnom i sjevernom dijelu. Na primorskim Dinaridima prisutne su samo na sjevernim padinama, iznad 800 metara nadmorske visine. Ovdje je zastupljena zajednica bukve (Fagus sylvatica) i jesenje aike (Sesleria automnalis). Iznad 1200 metara nadmorske visine bukva se obino mijea s jelom (Abies alba) i obrazuju pojas irok 300 - 400 metara. Zajednice munike (Pinus heldreichii) na primorskim planinama predstavljaju gornju umsku granicu. Iznad njih nalaze se planinske goleti. Na planinama u centralnom i sjevernom dijelu (Morake planine, Komovi, Sinjajevina, Visitor, Zeletin...) ume munike su bolje ouvane. Zauzimaju pojas od oko 1500 mnv do 1900 mnv. Iznad njih se nalazi klekovina bor (Pinus mugho) ili planinske goleti. Smreve ume (Picea abies) u Crnoj Gori ne obrazuju poseban visinski pojas, ali su na mnogim mjestima iroko rasprostranjene. Razlikuju se dva osnovna tipa smrevih uma: brdska i subalpska. Smreve ume su veoma tamne, tako da je sprat zeljastih biljaka siromaan. Klekovina bor izgrauje poseban pojas na crnogorskim planinama (Vojnik, Golija, Durmitor, Ljubinja, Bjelasica...). Predstavlja gornju granicu ume (te ume dostiu najvee nadmorske visine na planinama centralnog i sjevernog dijela, nema ih na jugu).

Bogatstvo uma

53

Biodiverzitet

Informativni list

Ekoloki faktori
(za grupu uenika koja prouava eko-sisteme)
A. Uporedite faktore koji odreuju ivotno okruenje u prirodnim i vjetaki uzgojenim umama. Popunite datu tabelu vaim odgovorima. Br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. Ekoloki faktori svjetlo/toplota kretanje vazduha (vjetar) vlaga hranljiva osnova stanita drugo Prirodna uma Vjetaki uzgajana uma

B. Uzmite u obzir znaaj ekolokih faktora za nastanak i ouvanje umskog biodiverziteta.

Diverzitet umskih biljaka

(za grupu uenika koja prouava biljni svijet/floru)
A. Utvrdite broj i tip umskih spratova u svakom od istraivanih podruja. B. Istraite biodiverzitet biljaka po spratovima i popunite datu tabelu.

Br.

Sprat

Biljne vrste

Taan ili priblian broj jedinki

Ukupno

Prosjean broj vrsta u jednoj zajednici na ispitivanom podruju

Prosjean broj po metru kvadratnom

Uputstva: Identifikujte biljke uz pomo terenskog vodia za prepoznavanje. Ako ne moete prepoznati vrstu, ubiljeite je kao travu, grmlje ili drvo (ali u svakom sluaju upiite njene karakteristike zbog naknadne identifikacije). Zabiljeite istraivane lokacije na topografskoj mapi. Fotografiite razliite zajednice i neke karakteristine biljke.

C. Ako ste ve ispitali druge eko-sisteme, uporedite rezultate.

54

Biodiverzitet

Diverzitet umskih ivotinja

(za grupu uenika koja prouava ivotinjski svijet/faunu)
A. Utvrdite broj i tip umskih spratova u svakom od istraivanih podruja. B. Istraite biodiverzitet ivotinja po spratovima i popunite datu tabelu. Br. Sprat ivotinjske vrste Taan ili priblian broj jedinki

Informativni list

Ukupno

Prosjean broj vrsta u jednoj zajednici na ispitivanom podruju

Prosjean broj po metru kvadratnom

Uputstva: Identifikujte ivotinje uz pomo terenskih vodia za prepoznavanje. Ako ne moete da prepoznate vrstu, zabiljeite njene opte karakteristike i pokuajte da je identifikujete kasnije. Ubiljeite ispitivana podruja na topografskoj mapi. Fotografiite razliite ivotinje.

C. Identifikujte ivotinje prema zvucima koje isputaju. Zabiljeite neke karakteristine zvuke ivotinja na snimau zvuka, za kasnije korienje. D. Potraite ivotinjske tragove. Zapiite broj ivotinja i vrsta ije ste tragove pronali. Nacrtajte konture tragova u prirodnoj veliini. E. Ako ste ve ispitali druge eko-sisteme, uporedite rezultate.

55

Biodiverzitet

Livadski ivi svijet

Autor: Tatjana Miteva

Kljuni koncepti/sadraji Trajanje

Nestanak prirodnih stanita (biljaka i ivotinja) kao rezultat prekomjerne eksploatacije panjaka Uvod dva kolska asa Nastava u prirodi 2 - 4 kolska asa Obrada rezultata i zakljuci dva kolska asa VI IX Uionica, na otvorenom Dvije lokacije na kojima se vri ispitivanje jedna u prirodnom travnom eko-sistemu, i druga na vjetaki uzgajanom sistemu koji se koristi u poljoprivredne svrhe Pribor za crtanje i pisanje, topografska mapa podruja, lupe, dvogledi, snima zvuka, fotoaparat, terenski klju za prepoznavanje biljaka i ivotinja, trakasti metar, radni listovi Hemija, Biologija, Fizika, Geografija, Priroda, Biologija s ekologijom Uenik/uenica treba da: objasni principe funkcionisanja travnih eko-sistema; razvije praktine vjetine za prouavanje ivotne sredine; analizira znaaj zatite travnih zajednica; uporedi biodiverzitet prirodnih i vjetakih eko-sistema; razvije odgovorno ponaanje za zatitu i korienje travnih zajednica. Izlaganje, diskusija, brainstorming, posmatranje, terensko istraivanje, studija sluaja

Razred Mjesto

Nastavni materijali

Nastavni predmeti Ciljevi nastave

Nastavne metode

Uvod
umska vegetacija smanjuje se irom svijeta, to uzrokuje pojavu travnih zajednica. U istonoj Evropi ovi regioni zauzimaju znaajne povrine, poznate kao stepe. Njeni obronci na krajnjem jugoistoku idu du granice Bugarske i Rumunije i dijelova dunavske ravnice i June Dobrude. Kontaktne take ove granine zone s vegetacijom drvea, u kombinaciji mnotva lokalnih osobenosti, odredili su razvoj prelaznih umsko-stepskih eko-sistema s jedinstvenim diverzitetom vrsta. Pored ovih graninih zajednica, postoje i velika podruja dobro razvijenih travnih eko-sistema polja i panjaka koji potpadaju u dvije velike grupe: Primarni Meu umskim eko-sistemima ima mjesta gdje mikrouslovi ne odgovaraju razvoju drvea, pa su umjesto toga prekriveni travom. Ovakve oblasti susreu se i na pjeanim obalama mora i rijeka. Sekundarni Ovi eko-sistemi se obino javljaju na mjestima unitenih, spaljenih, iskorijenjenih i nepovratno isjeenih uma, ili naputenih, ali nekada obradivih polja.

Aktivnosti
Travne zajednice

Diskutujte s uenicima o svojstvima travnih zajednica i mjestima gdje se javljaju. Koristite informacije iz uvoda i tekst Panjaci sa strane 58. Naglasite da prekomjerna eksploatacija panjaka i polja prijeti istrebljenju njenih eko-sistema neposredno (fiziko unitenje) i posredno (gubitak stanita, mjesta za sakrivanje i hranljive osnove).

56

Livadski ivi svijet

Biodiverzitet

2 1 2 3 4

Neka etiri dobrovoljca odaberu po jednu od studija sluaja datih na strani 5. Neka svaki proita naglas odabranu studiju i neka razgovara o moguim rjeenjima s odjeljenjem. Traite od uenika da svoja rjeenja argumentuju.

as u prirodi
Pripremite uenike za nastavu u prirodi. Upoznajte ih s aktivnostima i informativnim listovima na stranama 59, 60 i 61. Podijelite uenike u etiri grupe: travni eko-sistemi; biljni svijet/flora; ivotinjski svijet/fauna; eko-patrola

Obezbijedite uenicima vana uputstva, radne listove, materijale, pribor i pomonu literaturu (prirunike i vodie za raspoznavanje biljaka i ivotinja). Organizujte terensko istaivanje na dvije lokacije jedno u prirodnom travnom eko-sistemu i drugo u vjetaki uzgojenom eko-sistemu (poljoprivredno zemljite koristei sljedee informativne listove: Vani inioci (za grupu uenika koja prouava travne eko-sisteme); Raznovrstnost travnih zajednica (za grupu uenika koja prouava biljni svijet/floru); ivotinjska raznovrsnost (za grupu uenika koja prouava ivotinjski svijet/faunu); Uticaj ljudskih aktivnosti (za eko-patrolu).

Obrada rezultata i zakljuci

Prodiskutujte na sljedee teme s uenicima, koristei rezultate koje ste prikupili na terenskom istraivanju: Koji inioci odreuju i reguliu biodiverzitet? (dostupnost hrane, vode, kiseonika, odgovarajue stanite) Opiite bioloku raznovrsnost travnih eko-sistema. Neka uenici nabroje imena drugih biljaka i ivotinja za koje znaju da naseljavaju polja. Zato su prirodne travne zajednice bogatije vrstama nego uzgojeni eko-sistemi (poljoprivredno zemljite)? Ko/ta prijeti biodiverzitetu travnih eko-sistema? Koristite informacije iz tabele Ljudske aktivnosti i livadski biodiverzitet sa strane 58. Kakav znaaj predstavlja livadski biodiverzitet za prirodu i ovjeka?

Ispiite odgovore na tabli. Pokrenite slobodnu diskusiju na temu ta moemo uiniti za zatitu biodiverziteta livada i panjaka? Koristite tekst sa strane 58.

U nastavku...
Dodijelite sljedee zadatke: Ispitajte lokalne ugroene i/ili rijetke biljke i ivotinje koje naseljavaju livade i polja. Nainite spisak biljaka koje imaju medicinski znaaj i rastu u regionu. Ispitajte postojee sluajeve neposrednog ili posrednog nanoenja tete travnim zajednicama. Mogui izvori informacija mogu biti lanci iz lokalnih novina, struna lica (ekolozi, biolozi, itd.), vatrogasci, novinari i lokalno stanovnitvo. Pripremite zeleni informacioni pano s rezultatima.

Livadski ivi svijet

57

Biodiverzitet

Panjaci
Prekomjerna eksploatacija degradira panjake. Priblino dva puta vee povrine od povrine obradive zemlje svijeta, panjaci i livade hrane 1,32 milijarde grla krupne stoke i 1,72 milijarde ovaca i koza. Iscrpljivanje panjaka dovodi do poveanja broja vjetaki ishranjivane stoke, to sa svoje strane podstie irenje i korienje obradivog zemljita na globalnom nivou.
Adaptirano iz Stanje planete (State of the Planet, 1998, L.R. Brown et al.)

Ljudske aktivnosti i livadski biodiverzitet

Ljudska aktivnost intenzivna poljoprivreda upotreba pesticida naputena zemlja gubitak mozaikih elemenata poumljavanje obrada zemlje poljoprivredne aktivnosti odmor i turizam nadzemna postrojenja urbanizacija mjere za regulaciju sue i navodnjavanje
Legenda: G zanemariv uticaj I mali uticaj L srednji uticaj

Stepe
N N N L L L I G G I G

Planinska livada
G G I G I G G G G G G

Vlana livada
I G G G G G G G G G I

N snaan uticaj

Ouvanje travnih stanita

Sljedee mjere pomau ouvanju travnih stanita: Izbjegavajte rizike izazivanja poara, prekomjernu upotrebu panjaka, masovno prikupljanje bilja i druge aktivnosti koje imaju jak uticaj. Izbjegavajte upotrebu hemijskih supstanci (ubriva, pesticida, itd.). Odravajte i obnavljajte elemente koji obezbjeuju mozaiku strukturu travnih eko-sistema (mee na poljima, umske pojaseve, mala jezera, itd.) i pomau ouvanju biodiverziteta. Podravajte razvoj neintenzivne (organske, tradicionalne) poljoprivrede.
Ouvanje prirodnih stanita (Conservation of natural habitats, BirdLife International, 2002)

58

Livadski ivi svijet

Biodiverzitet

Preduzmite akciju
Sluaj 1: Paljenje
etajui u blizini kue, primijetite da poljoprivrednici pale polje strnjike pored ume i polja. ta biste uradili? Zaustavili se i objasnili im da paljenje strnjike stvara loe posljedice po zemlju i da vatra moe zahvatiti oblinje polje ili umu. Zvali biste policiju ili vatrogasce. Pozvali biste gradonaelnika. Negodovali na njihovo neodgovorno ponaanje, ali ne biste preduzeli nita. Neto drugo (objasnite).

Informativni list

Sluaj 2: Bilje
Sreli ste sakupljaa bilja koji bere medicinske biljke (npr. kantarion, ije se granice, lie i cvjetovi koriste u farmaceutskoj industriji). Bera vadi biljke s korijenom da bi utedio vrijeme i trud. ta biste uradili? Objasnili mu da tako unitava dragocjene viegodinje biljke. Upitali ga misli li da e moi da bere s iste biljke ponovo sljedee godine. Pozvali biste policiju ili gradonaelnika najblieg grada. Napisali biste lanak za lokalne novine sa smjernicama za primjerene naine sakupljanja biljaka. Negodovali biste zbog takvog neodgovornog ponaanja, ali ne biste uradili nita osim to biste se poalili prijateljima i porodici. Neto drugo (objasnite).

Sluaj 3: Pesticidi
Vidite vaeg susjeda kako upotrebljava jak pesticid na lejama zasaenog krompira koga je napala krompirova zlatica. Polje se nalazi pored prirodne livade s konicama. ta biste uradili? Objasnili mu da pesticid koji upotrebljava ne unitava samo krompirovu zlaticu, ve i prijeti svim insektima i drugim ivotinjama u blizini. Podsjetili ga da zagauje zemljite, to moe uticati kako na poljoprivredni proizvod, tako i na ljudsko zdravlje. Predloili mu drugi, bezbjedniji nain unitavanja tetoine. Napisali biste lanak za lokalne novine u kojem opisujete alternativne tehnike za kontrolu tetoina. Ne biste uinili nita. Neto drugo (objasnite).

Sluaj 4: Poljoprivredno zemljite

U procesu povraaja zemljita dobijete komad zemlje pet hektara planinskog panjaka. ta biste uinili po tom pitanju? Prodali ili dali zemlju u najam. Preorali biste livadu i pretvorili je u obradivo zemljite. Iskoristili biste je za proizvodnju sijena i/ili postavili nekoliko konica. Izgradili biste malu vikendicu za sebe i koristili zemlju za odmor. Ne biste trenutno uinili nita, nego biste ekali da dou neka bolja vremena. Neto drugo (objasnite).

59

Biodiverzitet

Informativni list

Vani inioci
(za grupu uenika koja prouava eko-sisteme)
A. Uporedite inioce ivotne sredine na obje ispitivane lokacije na prirodnoj livadi i poljoprivrednoj zemlji i popunite tabelu.

Br. 1. 2 3. 4. 5. 6.

Ekoloki inioci svjetlo/toplota kretanje vazduha (vjetar) vlaga hranljiva osnova pristupanost stanitima drugo

Prirodna livada

Poljoprivredna zemlja

B. Uzmite u obzir ulogu koju igraju ekoloki inioci u nastanku i odravanju biodiverziteta travnih eko-sistema.

Livadski biljni diverzitet

(za grupu uenika koja prouava biljni svijet/floru)
A. Ispitajte biljni diverzitet popunjavajui datu tabelu.

Br.

Vrste biljaka

Taan ili priblian broj jedinki

Prosjean broj vrsta u zajednici na ispitivanom podruju

Prosjean broj po metru kvadratnom

Uputstva: Identifikujte biljke uz pomo terenskog vodia. Ako ne moete da prepoznate odreenu vrstu, jednostavno je zabiljeite kao travu, grmlje ili drvo (ali ipak upiite njene karakteristike, da biste mogli da izvrite naknadnu identifikaciju); Ubiljeite istraivana podruja na topografskoj mapi. Fotografiite pojedine zajednice i neke karakteristine biljke.

B. Odredite spratove vegetacije u travnom eko-sistemu. C. Ako ste zavrili sa slinim ispitivanjima u drugim eko-sistemima, uporedite rezultate.

60

Biodiverzitet

ivotinjska raznovrsnost
(za grupu uenika koja prouava ivotinjski svijet)
A. Ispitajte raznovrsnost ivotinjskog svijeta popunjavajui datu tabelu.

Informativni list

Br.

ivotinjske vrste

Taan ili priblian broj jedinki

Prosjean broj vrsta u zajednici na ispitivanom podruju

Prosjean broj po metru kvadratnom

Uputstva: Koristite terenske vodie za prepoznavanje ivotinja. Ako vam je preteko da prepoznate odreenu vrstu, jednostavno zabiljeite njeno prisustvo (ali ipak zabiljeite njena tipina svojstva zbog naknadne identifikacije). Obiljeite ispitivane lokacije na topografskoj mapi. Fotografiite odreene ivotinje.

B. Identifikujte ivotinje po zvucima koje isputaju. Zabiljeite neke od zvukova na snimau da vam pomognu u prepoznavanju razliitih vrsta. C. Pretraite teren za ivotinjske tragove. Zapiite broj ivotinja i vrsta koje su ostavile tragove. Nacrtajte konture tragova u prirodnoj veliini ovo e vam pomoi u daljoj identifikaciji. D. Ako ste ve zavrili slina istraivanja u drugim eko-sistemima, uporedite rezultate.

61

Biodiverzitet

Jesmo li sami u gradu?

Autori: Anna Talik, Honorata Waszkiewicz, Tatjana Miteva

Kljuni koncepti/sadraji Trajanje

Biljke i ivotinje karakteristine za urbane sredine

Uvod dva kolska asa Nastava u prirodi 2 - 4 kolska asa Obrada rezultata i zakljuci dva kolska asa V VII Uionica, na otvorenom etiri lokaliteta park, ulica s gustim saobraajem, stambeno naselje i stambena zgrada Pribor za crtanje i pisanje, topografska karta naselja, dvogled, snima zvuka, fotoaparat, terenski vodii za prepoznavanje biljaka i ivotinja, pinceta, trakasti metar, radni listovi, samoljepljiva traka, kartonska kutija Biologija, Hemija, Priroda i drutvo, Priroda, Graansko vaspitanje, Biologija s ekologijom, Geografija Uenik/uenica treba da: poznaje bioloki diverzitet grada; uporeuje sloen i dinamian odnos izmeu biodiverziteta i stanja ivotne sredine; razvije vjetine za procjenu i ouvanje bioloke raznovrsnosti ivotne sredine. Izlaganje, diskusija, posmatranje, terensko istraivanje, igra asocijacija

Razred Mjesto

Nastavni materijali

Nastavni predmeti

Ciljevi nastave

Nastavne metode

Uvod
Ljudska drutva su u velikoj mjeri potisnula prirodu koja je zauzimala mjesto dananjih velikih gradova. Iako su mnoge biljke i ivotinje nestale ili protjerane u nova stanita, neki organizmi su uspjeli da se prilagode promijenjenim uslovima ivota i sada koegzistiraju s ljudima. Ovi organizmi pokazuju nevjerovatnu spretnost u pronalaenju stanita, vode i hrane.

Aktivnosti
Prepoznajte urbane vrste
Organizujte s uenicima igru Ko sam ja?

1 2 3 4

Na paretu papira napiite ime ivotinje ili biljke koja ivi u urbanoj sredini. Neka dobrovoljac stane ispred odjeljenja a cedulju s imenom biljke/ivotinje neka mu privrste na lea. Dobrovoljac treba da postavlja pitanja na koja e odjeljenje odgovarati sa da ili ne, i da na osnovu odgovora pokua da pogodi ime ivotinje ili biljke. Ponavljajte igru nekoliko puta, dok god postoji interesovanje uenika.

62

Jesmo li sami u gradu?

Biodiverzitet

as u prirodi (na lokaciji)

1 2 3 4

Pripremite odjeljenje za predstojee aktivnosti u prirodi. Upoznajte ih s aktivnostima i informativnim listovima na stranicama 65, 66 i 67. Podijelite uenike u tri grupe: urbani razvoj bioloka raznovrsnost i eko-patrola.

Obezbijedite uenicima neophodna uputstva, informativne listove, pribor, alatke i pomonu literaturu (uputstva i vodie za prepoznavanje). Organizujte terensko istraivanje na etiri razliite loklacije u naselju u gradskom parku, ulici s gustim saobraajem, stambenom naselju i stambenoj zgradi (istraivanje u zgradi moe se zadati u formi domaeg zadatka, kao razgovor sa susjedima). Vano je da se asovi u prirodi odvijaju tokom razliitih godinjih doba. Primijenite jedinstvenu metodologiju na svakoj od lokacija koristei informativne listove: Stanje urbane ivotne sredine, strana 65; Stanje biodiverziteta u urbanoj ivotnoj sredini, strana 66; i Biodivezitet u domainstvu, strana 67.

Zavrne aktivnosti

1 2

Neka timovi predstave rezultate terenskih istraivanja. Izvedite opti zakljuak o stanju urbanog biodiverziteta, njegovoj zavisnosti od kvaliteta ivotne sredine i ljudskih aktivnosti. Organizujte diskusiju/razgovor ili rad u malim grupama na sljedee teme: Koje ivotinje i biljke moemo sresti u ljudskim naseljima? Koristite dopunske infromacije iz teksta Sinantropske biljke (one ija su stanita u blizini ljudi), na strani 64. Koji inioci utiu na urbani biodiverzitet? Ko/ta prijeti biljkama i ivotinjama u gradu? Kako urbani biodiverzitet utie (pozitivno i negativno) na ljude? Uzmite u obzir tekst Urbano zelenilo. Pokuajte da obuhvatite vie aspekata (ekoloki, estetski, emocionalni, moralni). Je li mogue stvoriti odriva naselja budunosti koja bi naseljavao samo ovjek?

Definiite moralni kodeks urbanog graanina zavravajui sljedee reenice: Ljudi dijele ivotnu sredinu grada sa... Biljke i ivotinje imaju prava da... Bez drugih ivih bia/organizama Budue generacije imaju prava da Da bismo ivjeli harmonino i slono, ...

Jesmo li sami u gradu?

63

Biodiverzitet

U nastavku...
Pronaite i istraite sluajeve nanoenja tete lokalnom biodiverziteu. Razgovarajte s predstavnicima tampe, strunjacima, gradskim slubenicima i stanovnitvom. Istraite konfliktne sluajeve suivota/koegzistencije, ljudi i urbanih biljaka i ivotinja, kao to su npr. alergijske biljke ili drvee, psi i make lutalice, komarci, bubavabe i krpelji. Neka se uenici obavijeste o moguim rjeenjima ovih problema u zajednicama gdje ive, ili drugdje. Proizvode li neke od ovih metoda negativne posljedice? Je li mogue predloiti druga rjeenja? Ponudite projekte/ideje za predvieno obnavljanje, ouvanje i jaanje urbanog biodiverziteta u odrivim zajednicama. Koristite rezultate koje ste dobili iz terenskog istraivanja kao i predloene ideje, i postavite ih na zeleni informacioni pano u koli.

Sinantropske biljke
Biljke neugroene ljudskim prisustvom javljaju se u blizini naselja ili drugih lokacija izmijenjenih ljudskim aktivnostima. Zato ih zovemo sinantropskim biljkama (na grkom syn = sa, i anthropos = ovjek). lanice sinantropske grupe ukljuuju mnogo domaih vrsta koje su pronale odgovarajua stanita, ne samo u poljima i ivicama, ve i blizu ljudskih naselja. Sinantropske biljke sposobne su da zauzmu svaki komad zemlje, ak i najmanji. Od aerodroma i eljeznikih pruga, ire se preko oblinjih ulica i trgova. One putuju du pruga i rijenih obala, nastanjuju se u jarkovima, oko ograda, na deponijma, u batama i parkovima. Takva mjesta su obino bogata organskim jedinjenjima, naroito supstancama koje sadre azot, i ubrzo ih okupiraju bezbrojne vrste kojima je velika koliina takvih supstanci neophodna za razvoj. S ekonomskim napretkom, otkriem novih teritorija, razvojem vodenih puteva i poboljanjima u kopnenom saobraaju, dolazi do promjena u pimarnom spektru vegetacije. Mnoge vrste domae flore i ak cijele zajednice nestale su usljed istrebljenja od strane ljudi. Nove vrste zauzimaju njihovo mjesto, napadajui iz svih pravaca. One koriste sve oblike transporta, lijepei se za cipele putnika, krijui se u prtljagu i kaei se za odjeu. Zajedno s ovjekom, one prelaze beskrajne okeane. Privijaju se i uz tovare citrusa, ptice, materijal i opremu za sjetvu, plodove i sjeme uljanih kultura, svinjsku ekinju, oviju vunu i trupce drveta.
Szofia Schwartz, Janina Schober, Biljni susjedi ovjeka (Plant Neighbours of Man, VS and P, Warsaw)

Urbano zelenilo
Oblak od estica praine i gasova, koji sprjeava vertikalno kretanje vazduha, obrazuje se visoko (80 do 90 metara) iznad grada, naroito za vrijeme ljetnjih vruina. Prorauni kau da normalno zasienje prainom po kvadratnom kilometru iznosi 7,6 tona, ali je u velikim gradovima ova vrijednost znatno via. Postojea tehnika rjeenja i metodi koji se primjenjuju za ienje vazduha su u nekim sluajevima neefikasni. U tim sluajevima urbano zelenilo postaje vrlo znaajan faktor. Ono nam pomae kroz proizvodnju kiseonika, poveanje vlanosti vazduha, prihvatanjem estica praine na listove i apsorbovanjem tetnih gasova koji se dalje transformiu u organska jedinjenja neophodna za ljudsku populaciju. Jedno jedino desetogodinje drvo (breza ili topola) proizvodi kiseonik koji je neophodan jednom ovjeku. U sluajevima pojave praine i tetnih emisija u veoma velikim koncentracijama, vegetacija umire. Osjetljivost na zagaenje vazduha varira, pa se i koristi za procjenu stanja ivotne sredine. Ove biljke zovu se jo i bioindikatori. Na primjer, liajevi, koji rastu na drveu, naroito su osjetljivi na koncentracije sumpor (IV)-oksida u vazduhu, pa nam tako mogu jasno predoiti kvalitet vazduha u odreenoj oblasti.

64

Jesmo li sami u gradu?

Biodiverzitet

Stanje urbane ivotne sredine

(za grupu uenika koja prouava urbani razvoj)
A. Praina 1. Pripremite uzorke za testiranje koliine praine u vazduhu isijecajui komade samoljepljive trake i postavljajui ih horizontalno na iode ili tapie, s ljepljivom povrinom okrenutom na gore. Postavite ih na razliite take povrine na kojoj uzimate uzorke. Svaki uzorak treba da bude obiljeen. 2. Ostavite uzorke jedan ili dva sata. Zatim obezbijedite uzorke lijepljenjem istog komada samoljepljive trake, iste duine i vrste, na uzorke, kako biste sprijeili njihovo oteenje za vrijeme transporta. Sakupite ih u kutiju. 3. Postavite komade trake na staklene ploice i neka njihova ljepljiva povrina bude okrenuta na gore. Pogledajte uzorke kroz mikroskop i prebrojte estice praine. 4. Pomjerajte staklene ploice kako biste se usredsredili na preostale dijelove trake i ponovite ovaj proces. Ubiljeite rezultate u datu tabelu: Br. Istraivana lokacija uzorak I 1. 2. 3. 4. gradski park ulica s gustim saobraajem stambeno naselje napolju ili na zajednikom prostoru stambena zgrada uionica ili dnevna soba Broj estica praine uzorak II uzorak III

Informativni list

5. Uporedite dobijene rezultate i objasnite njihovo variranje.

B. Zagaenje bukom 1. Utvrdite izvore zagaenja bukom na istraivanim lokacijama. 2. Izvrite brojanje izvora u periodu od 10 minuta i utvrdite njihov tip. 3. Procijenite nivo buke, odreujui ga kao nizak, srednji ili visok. Unesite rezultate u datu tabelu: Br. Istraivana lokacija tip 1. 2. 3. 4. gradski park ulica s gustim saobraajem stambeno naselje napolju ili na zajednikom prostoru stambena zgrada uionica ili dnevna soba Izvori buke broj Zagaenje bukom (nisko, srednje, visoko)

5. Sastavite kratku listu zakljuaka na osnovu prouavanja zagaenja prainom i bukom u vaem naselju. Predstavite rezultate u zavrnoj aktivnosti.

65

Biodiverzitet

Informativni list

Stanje biodiverziteta u urbanoj ivotnoj sredini

(za grupu uenika koja prouava bioloku raznovrsnost)
A. Istraivanje urbane sredine 1. Istraite biodiverzitet na tri razliite lokacije u gradu. Obavite posmatranje direktno na lokaciji i procijenite stepen ugroenosti svake vrste u uslovima urbanog ivota, kao i stepen njenog uticaja na sredinu. Popunite datu tabelu:

ivotinje i biljke Istraivana lokacija Vrste Broj vrsta Opasnost od istrjebljenja srednja velika Uticaj vrste na sredinu srednji

gradski park

... ... ... ... ...

ulica s gustim saobraajem

... ... ... ... ...

stambeno naselje napolju ili na zajednikom prostoru

... ... ... ... ...

2. Potraite povrijeene ili mrtve ivotinje i biljke, posjeeno drvee ili granje, ili spaljena podruja. Fotografiite karakteristine primjere.

B. U susjedstvu 1. Ispitajte komiluk o broju ivotinjskih vrsta u njihovim domovima (osim kunih ljubimaca). Postarajte se da obezbijedite vei uzorak.

66

veliki

mala

mali

Biodiverzitet

Biodiverzitet u domainstvu
A. Koje ste ivotinjske vrste vidjeli u ili oko vaeg doma? Koliko njih? Gdje se one mogu najee uoiti?

Informativni list

ivotinje

Priblian broj i/ili koliko esto se vide

Gdje se najee javljaju?

B.

Koje mjere preduzimate protiv neeljenih ivotinja u vaem domu? Zatitne mree na prozorima/vratima Mehaniko unitavanje Hemijske supstance za direktno unitavanje Hemijska sredstva za odbijanje Dranje biolokih neprijatelja (domaih maaka ili drugih ivotinja)

C. Ocjena 1. Uporedite dobijene rezultate. Kako procjenjujete bioloku raznovrsnost u vaem gradu nezadovoljavajua, pristojna, dobra ili veoma dobra? Ponovite vaa istraivanja u drugom godinjem dobu. 2. Pripremite kratak zakljuak na osnovu istraivanja biodiverziteta sprovedenih u vaoj zajednici. Predstavite va izvjetaj i zakljuak u zavrnoj aktivnosti.

67

Urbanizacija Buka Prijetnje i izazovi Otpad Hemikalije

Urbanizacija
Naa zajednica prolost i sadanjost FILM POVEZAN S OVOM LEKCIJOM: Ravnotea (Ekvilibrijum)

71

Buka
Zagaenje bukom

76

FILM POVEZAN S OVOM LEKCIJOM: Buka

Otpad
Sirovine i otpad 81 Upravljanje otpadom 88 FILM POVEZAN S OVOM LEKCIJOM: Zagaenje i otpad

Hemikalije
Hemikalije koje koristimo

98

FILM POVEZAN S OVOM LEKCIJOM: ivjeti s otrovima

Informativni list
Na stazi ovjeka 75 Mjere za smanjivanje zagaenja ivotne sredine bukom 79 Razliiti nivoi buke 80 Sto Dulijan Tjuvim (1894 - 1953) 86 Kojim materijalima davati prednost? 87 Zaarani krug 96 Kompostiranje 97 Svakodnevni proizvodi koji sadre opasne supstance 101

Urbanizacija

Naa zajednica prolost i sadanjost

Autori: Atanaska Margaritova, Elena Ueva, Kliment Mindjov

Kljuni koncepti/sadraji Trajanje

Uticaj aktivnosti ljudi na urbanu ivotnu sredinu

etiri odvojene aktivnosti u uionici, svaka u trajanju od oko sat vremena, i ekskurzija u trajanju 2 - 3 kolska asa VI IX Uionica, na otvorenom (gradsko/seosko podruje) Fotografije, slike, video isjeak Ravnotea (Ekvilibrijum), radni listovi 1 i 2 Poznavanje prirode, Priroda i drutvo, Geografija, Istorija, Umjetnost Uenik/uenica treba da: opie procese transformacije drutvenih zajednica; analizira uslove za ivot u mjestu u kojem ivi; predloi rjeenja za poboljavanje ivotne sredine. Diskusija, kooperativno uenje, grupni rad, igre, video prezentacije

Razred Mjesto Nastavni materijali

Nastavni predmeti

Ciljevi nastave

Nastavne metode

Naa zajednica prolost i sadanjost

71

Urbanizacija

Uvod
Dostupnost hrane, vode, kiseonika i raspoloivo sklonite ine mjesto pogodnim za ivot. Odsustvo neprijatelja, divljih ivotinja i prirodnih katastrofa ine mjesto pogodnim za zasnivanje doma. Na ovaj nain razmiljali su nai daleki preci kada su naseljavali nove teritorije. Postepeno, nekoliko kua formiralo je selo, a zatim su sela rasla u gradove, gradovi u velegradove. U dananje vrijeme vie od dvije treine svih Evropljana ive u velegradovima. Na mnogo naina velegrad je kao eko-sistem, sa sopstvenom strukturom, dinamikom i metabolizmom. Kao to su vazduh i zemljite ume oblikovani od biljaka i ivotinja koje ih nastanjuju, tako su i promjene u urbanoj ivotnoj sredini ukorijenjene u matricu urbanih aktivnosti. Gustina naseljenosti, pokretljivost i ivotni stilovi neposredno utiu na zahtjeve za prostorom i saobraajem dobara. Vea koncentracija ljudi i aktivnosti na ogranienom prostoru znai i veliki pritisak na lokalna prirodna stanita. Nijedan grad ne odrava se resursima koji se nalaze samo u okviru njegovih granica. Energija, voda i drugi resursi dovode se u urbani sistem za procesiranje ili potronju. Velika koncentracija ljudi i aktivnosti u velegradovima ini ih glavnim uzrocima lokalnih, regionalnih i globalnih izazova ivotne sredine. S druge strane, javljaju se jedinstvene mogunosti za efikasno korienje energije i resursa. Na taj nain, mnogi ekoloki problemi mogu biti efikasno oslovljeni i rijeeni ba u gradovima. Za vie informacija pogledajte radni list Urbana mjesta danas, na strani 74.

Aktivnosti
Naa zajednica Prolost i sadanjost

1 2 3

Traite od uenika da od svojih roditelja i roaka prikupe stare fotografije svog mjesta i da ih donesu na as. Za zagrijavanje, pitajte uenike koliko dugo ive u sadanjoj zajednici.

Organizujte diskusiju oko sljedeih pitanja: Jeste li u skorije vrijeme primijetili neke promjene u vaem okruenju pojavu novih zgrada, sluajeve restauracije starih zdanja ili stvaranje zelenih povrina? ta je na starim slikama? Komentariite vidljive promjene. Da li vam se dopadaju promjene koje su nastale u meuvremenu? Koje od promjena podstiu, a koje oteavaju rekreativne aktivnosti i igru? Ima li promjena koje smatrate groznim? Zato? ta se moe preduzeti kako bi se sprjeavale greke u budunosti i kako moemo sauvati ljepotu nae zajednice?

Kooperativno uenje Gdje se igrati

1 2

Podijelite uenike u grupe i dajte svakoj da analizira po jedno mjesto za rekreaciju koje im je dobro poznato, s ciljem da odgovore na pitanje: Gdje moemo da se rekreiramo u naoj zajednici? Traite od grupa da na listu papira analiziraju i opiu prednosti i mane svakog od mjesta za rekreaciju. Nakon to grupe prezentuju rezultate, razgovarajte o sljedeim pitanjima: Ima li dovoljno mjesta za rekreaciju? Ako ne, zato? Ko koristi ovakva mjesta i ko pokuava da promijeni namjenu ovakvih mjesta? Ako su u pitanju odrasli, koriste li oni zaista mjesta za rekreaciju? ta se moe uiniti?

72

Naa zajednica prolost i sadanjost

Urbanizacija

Turistike organizacije i turisti

Verzija I (VI i VII razred)

1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4 5

Podijelite uesnike u tri grupe (turistika organizacija 1. i 2. grupa, i 3. grupa turisti).

Prva grupa posmatra ruralni predio. Druga, urbani predio.

Prva i druga grupa treba da predstave svoje predjele kao mogua turistika odredita.

Trea grupa razmatra ponude, i uz argumentovanje svoje odluke (koji od ova dva predjela je privlaniji i zato?) saopti koje e mjesto posjetiti.

Verzija II (VIII i IX razred) Neka se uenici odlue za svoje omiljeno mjesto u gradu ili regionu. Zatim neka popune tabelu s dvije kolone u kojima e nabrojati: prirodna svojstva (biljke, voda, stijenje, ivotinjski svijet, zvuci, mirisi); osobenosti koje je kreirao ovjek (industrija, poljoprivreda, kapaciteti za odmor, spomenici, putna mrea, vozila, buka). ta bi trebalo promijeniti kako bi se poboljala ivotna sredina i ta oni sami mogu da urade, bez iije pomoi? Svaki uenik treba samostalno da odlui kako da promovie prednosti svog omiljenog mjesta. Poto su promotivne kampanje prodiskutovane, napravite saetak prijedloga za poboljanje situacije.

Na stazi ovjeka (aktivnost koja se moe sprovoditi ako je na raspolaganju rijeka)

Organizujte izlet u podruje gdje rijeka prolazi kroz grad.

Pogledajte mapu podruja i, zajedno s uenicima, saznajte gdje rijeka izvire. Kroz koliko naseljenih mjesta prolazi rijeka? Organizujte etnju kraj rijeke (proite kroz neka naselja). Posmatrajte rijeno dno, vodu u naseljima i vodu van naselja. Neka uenici vode biljeke o: postojanju preduzea i kako ona zagauju vodu; otpadu iz domainstva koji su ljudi pobacali na obalu i u vodu; prisustvo vodenog bilja, ivotinja itd. Prekinite etnju na odgovarajuem mjestu i prodiskutujte: Kako se mijenja kvalitet vode s prolaskom kroz svako naselje? Ima li razlike u kvalitetu vode prije i poslije prolaska kroz urbana podruja? Jesu li rijeku veim dijelom zagadili ljudi?

Poslije povratka u uionicu pitajte uenike da popune upitnik: Na stazi ovjeka, strana 75.

Naa zajednica prolost i sadanjost

73

Urbanizacija

Podijelite rezred u tri grupe i recite im da: grupa 1 nacrtaju sve to su zapazili; grupa 2 predloe aktivnosti kojima e se zagaenje rijeke smanjiti; i grupa 3 predloe osobu/instituciju kojoj se treba obratiti za podrku.

Ravnotea (Ekvilibrijum)
Prikaite video isjeak Ravnotea (Ekvilibrijum) koji je ukljuen u video materijal. Odrite otvorenu diskusiju o porukama u prikazanom materijalu ili im recite da napiu kratak esej u kojem e navesti svoje utiske.

U nastavku...
Neka se uenici raspitaju kod svojih roditelja kako se njihovo mjesto (zajednica) mijenjalo tokom godina. Organizujte posebno vee posveeno vaoj zajednici. Pozovite lokalne stanovnike i predstavnike lokalnih vlasti. Prije sastanka, organizujte izlobu fotografija i slika koje ste sakupili. Govorite kratko o vaim zapaanjima i diskusijama, kao i stvarima koje ste nauili od roditelja. Neka neko od vremenijih starosjedjelaca podijeli svoja sjeanja vezana za zajednicu. Proitajte gostima neke od najboljih eseja, inspirisanih video materijalom. Predstavite vau viziju zajednice s predstavnicima lokalnih vlasti. Izradite akcioni plan i pronaite nain da ukljuite lokalne medije.

Urbana mjesta u Crnoj Gori

Posljednjih godina u Crnoj Gori se mogu lako uoiti dva tipina ekstrema urbanog razvoja. U nekim gradovima (Podgorica, Budva, Niki) odvija se intenzivna urbanizacija, poveavaju se proizvodni kapaciteti, raste broj stanovnika. esto je ozbiljan problem u ovim gradovima nelegalna gradnja objekata. Sve ovo poveava pritisak na ivotnu sredinu i izaziva brojne ekoloke probleme. S druge strane, imamo gradove sa slabo razvijenom privredom, u iju se organizaciju ulae malo sredstava, a broj stanovnika rapidno opada. U ovim naseljima postoje manji pritisci na ivotnu sredinu. Naalost, ekoloki problemi ipak postoje, najee zbog prljave i zastarjele privredne proizvodnje. Sljedee mjere moraju biti preduzete kako bi se poboljala gradska infrastruktura i fiziko okruenje: restrukturiranje i obnavljanje postojeih industrijskih zona u gradovima, u cilju uvoenja novih proizvodnih tehnologija, podizanja opteg stanja, kao i izgleda ovih zona; restrukturiranje i obnavljanje postojeih stambenih naselja i rehabilitacija fondova za bolju izolaciju stanova, kako bi se poboljali energetska efikasnost, funkcionisanje i estetska vrijednost; unprjeenje mree javnog saobraaja i javnih komunalnih usluga; zatita zelenih zona putem zakona, planova upravljanja i razvoja zelenih zona u gradovima i predgraima; zatita i promovisanje kulturnog i istorijskog nasljea; nastavak i okonanje naputenih radova na kulturnim, obrazovnim i zdravstvenim objektima u gradovima.

74

Naa zajednica prolost i sadanjost

Urbanizacija

Na stazi ovjeka
ee smo u potrazi za ivotinjskim tragovima. Sad traimo ljudske otiske. Pogledajte date primjere koji su tetni po rijeku i potraite druge u vaem okruenju. Opiite ih. *

Informativni list

Izgradnja:

most

nova zgrada

Industrija:

postrojenje

farma za uzgoj svinja

pilana

Saobraaj:

garaa

benzinska stanica

Turizam:

hotel

restoran

Drugo:

* Zagauje li ovjek samo rijeke?

75

Buka

Zagaenje bukom
Autori: Marija Pirgova, Kliment Mindjov

Kljuni koncepti/sadraji Trajanje Razred Mjesto Nastavni materijali Nastavni predmeti Ciljevi nastave

Uticaj razliitih tipova buke na ljudsko zdravlje

Dva kolska asa VII IX Uionica, na otvorenom Flip art, video materijal Zeleni paket Fizika, Biologija, Graansko vaspitanje, Tehnika i informatika Uenik/uenica treba da: nabroji razliite izvore, nivoe i tipove buke; analizira ukupnu prisutnost buke; nabroji naine za smanjenje zagaenja bukom. Izlaganje, video prezentacije, terenska istraivanja, ilustracija, diskusija, debata

Nastavne metode

Uvod
Sposobnost registrovanja zvuka je funkcija od vitalnog znaaja za ljudski opstanak i komunikaciju. Pa ipak, nijesu svi zvuci poeljni. Neeljeni zvuci, za koje se obino koristi izraz buka, potiu od ljudskih aktivnosti, kao to su saobraaj, industrija i poslovi u domainstvu.

76

Zagaenje bukom

Buka

Buka esto izaziva nervozu. Osjeaj nervoze nastaje ne samo zbog ometanja komunikacije i sna, ve i zbog uznemiravanja za vrijeme obavljanja raznih drugih aktivnosti. Ometanje sna Ometanje sna je vjerovatno najuoljiviji efekat buke u okruenju, odgovoran za slabljenje kvaliteta spavanja. Da bi se obezbijedio neometani san, pojedinani incident buke (kao npr. prolazak aviona ili automobila) ne smije prekoraiti 55 decibela (dB). Ometanje komunikacije Nivo ometanja govorom ili muzikom zavisi od nivoa buke u odnosu na nivo kojim se prenosi eljena informacija. Povien stepen buke zahtijeva od sagovornika da povise glasove i/ili da se fiziki priblie kako bi se razumjeli. Nivoi buke od oko 35 dB ometaju govornu komunikaciju. Normalna govorna komunikacija postaje nemogua u pratnji buke od oko 70 dB. Psihofizioloki efekti Najuobiajeniji efekti na ljude su psiholoki stres i, u sluajevima viih nivoa buke, kardiovaskularni problemi. Negativni uticaji na mentalno zdravlje, radni uinak i produktivnost takoe su uoeni i zabiljeeni u istraivanjima. Moe se zakljuiti da izlaganje buci utie stresno na zdravlje, zato to proizvodi mjerljive promjene u krvnom pritisku i brzini otkucaja srca. Efekti buke na divlji ivotinjski svijet jo uvijek nijesu u potpunosti sagledani.

Aktivnosti
Uvod

Postavite sljedea pitanja: Moemo li sluati zvuke u naoj okolini? Zato ih nekad opisujemo kao muziku za ui, a nekad kao zagluujuu buku? ta podrazumijevamo pod zvukom, a ta pod bukom? (Zvuk je vid energije koji putuje u talasima. Buka se moe definisati kao neeljen, uznemiravajui ili bolan zvuk koji ometa proces sluanja, razbija koncentraciju i umanjuje efikasnost osobe za vrijeme obavljanja neke aktivnosti ili proizvodi stres ili bolesti.) Koji zvuci ili koja buka vas plai?

2 3 4

Pustite uenicima video materijal Buka i traite da ukratko, u jednoj reenici rezimiraju poruku filma. Neke od najboljih odgovora napiite na tabli. Ukratko rezimirajte informacije iz uvoda i poglavlja Buka sa CD-ROM-a.

Podijelite informacioni list Razliiti nivoi buke i pokuajte utvrditi jasniju razliku izmeu nivoa buke koju izazivaju razliiti izvori u naoj okolini. Objasnite da se jaina (glasnoa) buke mjeri u decibelima. Osim toga, zvuci imaju i frekvenciju (zvuci iste jaine s viom frekvencijom neprijatniji su od onih s niom). Jaina zvuka od 75dB moe biti opasna za ljudski sluh. Oteenja slunog aparata registrovana su u sluajevima produenog izlaganja buci jaine preko 85dB. Buka od 120dB je bolna, a zvuci koji prekorauju 180dB mogu biti smrtonosni.

Aktivnosti van uionice

1 2 3

Proetajte do raskrsnice ili drugog mjesta u vaem gradu/selu koje je optereeno saobraajem. Obratite panju na osobenosti razliitih zvukova i specifinu atmosferu mjesta. Napravite etnju po prirodi (tihi park ili mjesto van grada/sela, nabolje u umi).

Traite od uenika da zatvore oi i da se koncentriu na zvuke. Neka komentariu harmoniju zvukova.

Zagaenje bukom

77

Buka

Diskusija

Poslije povratka u uionicu pokrenite diskusiju: Koji su glavni izvori buke? (saobraaj, eljeznica, industrijske aktivnosti, neke aktivnosti povezane sa slobodnim vremenom koncerti, diskoteke, auto-trke, skuteri na vodi itd.) Napiite odgovore na tabli. Koje su lokacije najbunije u vaem gradu/selu, i zato su bune? Napiite odgovore na tabli.

2 3 4

Objasnite da je broj ljudi izloenih negativnim efektima buke prevelik. Koristite primjere iz teksta Buka u Evropi i sa CD-ROM-a. Naglasite da je buka esto zanemarena kao ekoloki problem. Jedan od razloga je i injenica da se ljudsko uvo prilagoava razliitim nivoima buke. Ova karakteristika, ipak, dovodi postepeno do gluvoe i nemogunosti uoavanja irokog spektra zvukova. Neka uenici predloe sredstva za smanjenje buke. Pomozite im informacijama iz teksta Mjere za smanjivanje zagaenja ivotne sredine bukom. Napiite odgovore na tabli.

U nastavku...
Neka uenici podijele svoje utiske s lokacija s razliitim nivoima buke: Uenici nadareni za glumu mogu odigrati zvune slike za odjeljenje koristei pantomimu, performans, itd. Uenici nadareni za pisanje mogu svoje utiske pretoiti u sastave. Oni koji vole da crtaju, mogu likovno predstaviti zvuke i buku. Muzikalni uenici mogu komponovati pjesme. Organizujte priredbu za javnost gdje e uenici predstaviti svoje radove. Pozovite roditelje, predstavnike lokalnih vlasti i novinare i prodiskutujte na ovu temu. Procijenite da li moete napraviti akcioni plan.

Buka u Evropi
Buka je postojan i ozbiljan ekoloki problem u Evropi. Procijenjeno je: da je oko 450 miliona ljudi u Evropi (65% stanovnitva) izloeno visokim nivoima buke (tokom 24 sata 55dB), to izaziva nervozu i uznemirenje; da je oko 113 miliona ljudi (17%) izloeno buci od preko 65dB, jaini na kojoj su opasni efekti buke uoljivi; oko 10 miliona ljudi izloeno je neprihvatljivim nivoima buke (tokom 24 sata 75dB). U velegradovima je postotak ljudi izloenih neprihvatljivim nivoima buke dva do tri puta vei od nacionalnog prosjeka. Opte je usvojeno miljenje da nivo spoljne buke ne treba da prelazi 65dB tokom dana, a u stambenim naseljima treba da bude ispod 55dB.

78

Zagaenje bukom

Buka

Mjere za smanjivanje zagaenja ivotne sredine bukom

Informativni list

Inenjersko-tehnoloka rjeenja Planski pristup upotrebi zemljita i izgradnji Smanjivanje emisija buke poboljanim rjeenjem izvora (razvoj proizvoda koji ne proizvode buku) Mjere kojima se ometaju putevi buke (pregrade, zvuna izolacija oko maina) Mjere za zatitu javnosti od buke (upotreba dvoslojnog ili troslojnog stakla, projektovanje fasada) Razvoj novih putnih povrina i guma koje smanjuju buku Nove tehnologije auto-motora Efikasniji planovi upravljanja saobraajem

Zakonske mjere Utvrivanje graninih vrijednosti buke Uvoenje zona buke du saobraajnica i oko aerodroma Zakonom utvrene granine vrijednosti emisije buke za proizvode Opti zahtjevi za sve akustine pojave Kotrola iz rekreacionih izvora na lokalnom nivou, kroz izdavanje dozvola Ograniavanje brzine

Obrazovanje i informisanje Poboljan monitoring/nadzor buke u urbanim podrujima Povean broj kvalifikovanih stunih lica Pokretanje odgovarajuih istraivakih i razvojnih projekata Jaanje svijesti javnosti obezbjeivanjem mjerodavnih informacija Uticanje na promjene ponaanja koje vode smanjenju buke

79

Buka

Informativni list

Razliiti nivoi buke

Potpuna tiina

0 - 20 dB

utanje lia Mirna urbana podruja u gradovima izmeu 2:00 i 4:00 ujutru Normalna konverzacija u zatvorenom

30 dB

40 dB 50 dB

Auto koji se ne kree

50 dB

Auto u prolazu, brzine 50 km/h

60 - 80 dB

Kamion 50 km/h

78 - 92 dB

Motorcikl 50 km/h

75 - 100 dB

Voz 100 km/h

100 dB

Diskoteka

85 - 103 dB

Najvea buka koju proizvodi brzi voz brzine 300 km/h

110 dB

Mlazni avion pri polijetanju

110 dB

Vojni sukobi niskog intenziteta

105-120 dB

Oteenje sluha mogue

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110

120 - 140 dB
120 130 140 150

Jaina zvuka u decibelima (dB)

80

Otpad

Sirovine i otpad
Autori: Jacek Schindler, Kliment Mindjov

Kljuni koncepti/sadraji Trajanje Razred Mjesto Nastavni materijali

Zagaivanje i otpad ne smiju se isputati u ivotnu sredinu bre nego to ih ona moe rastvoriti, reciklirati ili uiniti bezopasnim. etiri nezavisne aktivnosti, po jedan kolski as za svaku VII IX Uionica, kolsko dvorite Video materijal Zeleni paket, razni predmeti ili ambalae napravljeni od jednostavnih ili vieslojnih materijala, gumene rukavice, vaga i kese. Hemija, Biologija, Fizika Uenik/uenica treba da: razumije ozbiljnost problema povezanih s otpadom; zna vrijeme razlaganja razliitih materijala; analizira svojstva jednostavnih i vieslojnih materijala koji su u svakodnevnoj upotrebi; uporede upotrebu razliitih materijala u svakodnevnom ivotu. Izlaganje, diskusija, rad na terenu, video prezentacija

Nastavni predmeti Ciljevi nastave

Nastavne metode

Sirovine i otpad

81

Otpad

Uvod
U prirodi, otpadni materijal koji proizvode organizmi obino postaje hrana ili resurs za druge organizme. Na primjer, ptice e koristiti mrtvo granje ili lie za pravljenje gnijezda; mikroorganizmi i crvi u zemlji pretvaraju mrtve ivotinje u humus, koji postaje hrana za biljke; organske supstance u vodi, kao to su ivotinjski otpad ili trulo lie predstavlja hranu za vodene mikroorganizme. Ogromne koliine energije i sirovina koje ljudska drutva troe proizvodi toliko ubreta da zagaenje vazduha i kisele kie, koje su rezultat ovog procesa, predstavljaju ozbiljnu prijetnju za ivotnu sredinu na globalnom nivou. Ljudi su akumulirali toliko otpada da vie ne mogu njime adekvatno upravljati, pa se uskoro moe desiti da u njemu ponu i da se dave. U modernom drutvu 80 odsto ukupnog otpada potie od poljoprivrednih, industrijskih ili rudarskih aktivnosti. Ostalih 20 odsto potie iz domainstava. Veliki dio onoga to izbacimo iz kue (plastika, metal, papir, staklo i organski materijali) moe biti reciklirano.

Aktivnosti
Istraivanje otpada

1 2

Prezentujte odjeljenju informacije iz uvoda. Objasnite da ljudske aktivnosti proizvode ogromne koliine vrstog otpada. Nebriga i zanemarivanje esto izazivaju dodatne probleme. Osim toga, ubre je prenosnik bolesti i rui izgled okoline. Neka uenici istrae zagaenje u kolskom dvoritu i u komiluku na sljedei nain: Podijelite uenicima plastine ili papirne vreice, i gumene rukavice. Neka prikupljaju otpatke iz kolskog dvorita i oblinjeg komiluka u trajanju od 20 minuta (ili vie, ako je potrebno). Prikupite sve otpatke na jednu gomilu. Dodajte smee iz korpe u uionici i podijelite hrpu na tipove: papir, metal, staklo, plastini otpaci, organski otpaci itd. Izmjerite ih. Koji je odnos razliitih tipova otpada? Pokrenite diskusiju: ko je mogue odgovoran za razliite tipove otpada?

Vrijeme razlaganja materijala

Objasnite da se problem otpada moe bolje sagledati ispitivanjem vremena razlaganja materijala koji ga sainjavaju, od nastanka do konanog odlaganja. Materijali postaju otpad kao rezultat raznih proizvodnih i potroakih procesa. Emisije su zaostali nusproizvod ovih transformacija i one se isputaju direktno u vazduh i vodu. Oni ostaci procesa koji idu u dalju obradu prije isputanja nazivaju se otpadi.

2 3 4

Podijelite pjesmu Sto Dulijana Tjuvima na strani 86. Proitajte je zajedno i ispitajte razliite etape koje su neophodne da se napravi sto. Dodajte informacije o postupcima koji nijesu pomenuti u pjesmi. Napravite slinu vjebu sa stolovima u uionici. Veina kola opremljena je stolovima koji se sastoje od metalne konstukcije prekrivene laminiranim drvetom. Drveni dio je najee od presovane drvene grae (iverice) povezane nekim tipom lijepka. Povrina ovako dobijene ploe se ne farba, ve se prekriva laminatom, tj. nekom vrstom vjetakog materijala, najee PVC, to uljepava izgled i produava ivotni vijek.

Prikaite odjeljenju obrazovni film Zagaenje i otpad koji se nalazi u video materijalu. Pokrenite diskusiju. Pokuajte da odgovorite na sljedea pitanja: Zato se koliina akumuliranog otpada stalno poveava? Ko to omoguava? Ko, prema filmu, moe pomoi da se ovaj problem rijei?

82

Sirovine i otpad

Otpad

Kojim materijalima davati prednost?

1 2 3 4 5

Nedjelju dana prije planiranog asa zaduite uenike da procijene broj plastinih kesa za kupovinu koje nedjeljno prou kroz njihovo domainstvo. Izraunajte broj plastinih kesa za kupovinu koji se na godinjem nivou koristi u vaem gradu ili selu, koristei informacije koje ste dobili od uenika, kao i broj stanovnika. Pokuajte da pronaete slinu informaciju u radnjama i iskoristite je za svoje proraune. Informiite uenike i o mogunostima selektivnog prikupljanja otpada u Crnoj Gori. Razgovarajte s uenicima o metodologiji koju ste primijenili. Velika cifra u razultatu vae raunice trebalo bi da iznenadi uenike kad saznaju koliko se kesa za kupovinu dijeli za jednokratnu upotrebu. Pitajte uenike ta bi trebalo uraditi da se ovaj broj smanji.

Objasnite da u sluajevima kada treba da biramo izmeu predmeta izraenih od razliitih sirovina i kada nijesmo sigurni koji od njih je bezbjedniji za ivotnu sredinu, dobro je upamtiti da je, uglavnom, najbolje koristiti onaj proizvod koji je napravljen od prirodnih materijala. Ovaj nain razmiljanja ne moe promijeniti ni notorna injenica da je na dananji ivot nezamisliv bez vjetakih materijala. Mnogi predmeti koje koristimo svakodnevno mogu biti napravljeni samo od vjetakih materijala. U mnogim sluajevima ovakvi predmeti imaju prednost u odnosu na tradicionalne, ili zato to je njihova upotreba higijenski opravdana (npr. pricevi), ili zato to je bezbjednija za ivotnu sredinu. Umjesto upotrebe jednostavnih i pogrenih stereotipa, potrebna je procjena ne samih sirovina, ve njihove namjene. Koristite tekst Otpad i ...otpad. Podijelite informativni list Kojim materijalima davati prednost. Objasnite upotrijebljene simbole. Neka uenici ispitaju od kojih materijala su nainjeni predmeti na poetku informativnog lista (ili od kojih bi mogli biti nainjeni). U dnu informativnog lista popiite imena ostalih predmeta koje su naveli uenici i dozvolite im da nastave diskusiju u malim grupama. Rjeenje nekih sluajeva nee biti problem, ali neki mogu biti prilino komplikovani.

Panja: laminati!

Neka uenici donesu na as razliite ambalae za mlijeko: staklenu bocu, plastinu bocu; kartonsko pakovanje za pasterizovano mlijeko (koje je s unutranje strane postavljeno aluminijumskom folijom, a spolja je karton); kartonsko pakovanje sa znakom UHT (spolja: obina folija, aluminijumska folija, sivi karton, bijeli papir, folija koja se pravi od vjetakih materijala). Analizirajte strukturu vieslojnih pakovanja. Sve slojeve kartonskog pakovanja lake ete uoiti ako ih razreete dijagonalno. Ponite as takmienjem nekoliko uenika u brzom razdvajanju slojeva kartonskog pakovanja sa simbolom UHT (vie o ovom simbolu naite u primjeru Jednostavni i laminirani materijali). Ovo je takmienje bez pobjednika. Objasnite da se jednostavni materijali, kao to su drvo, metal, papir i plastika, sve ee zamjenjuju materijalima koji se sastoje od nekoliko razliitih slojeva. Tako se dobija konaan proizvod koji je kvalitetniji. Jedan od primjera su i ploe stolova koje smo maloprije pomenuli. Kada se povrina drveta pokrije lijepkom i slojem vjetakog materijala, rezultat je povrina vrsta kao drvo, ali glatka kao vjetaki materijal. Slian je sluaj s UHT ambalaom za mlijeko. Ona je napravljena od nekoliko slojeva: karton, papir, aluminijumska folija i folija koja se pravi od vjetakih materijala. Rezulatat je proizvod sa svojstvima svih ovih materijala: vrst kao karton, neproziran kao aluminijumska folija, otporan na toplotu i vodonepropustan kao sintetiki materijal, a na njemu se jo moe i tampati, kao na papiru.

2 3

Sirovine i otpad

83

Otpad

Naglasite da, uz oigledne prednosti, ima i nekoliko mana. Ovakvi vieslojni (laminirani) materijali se ne recikliraju, i to zato to je tehnologija neophodna za tu svrhu skupa i mnogo manje isplativa nego tehnologija za recikliranje jednostavnih materijala. Predstavite odjeljenju dodatne informacije iz teksta Jednostavni i laminirani materijali. Recite uenicima da uporede kartonsku ambalau za mlijeko s laminiranim ploama svojih stolova. Ukaite na injenicu da su kartonske ambalae za mlijeko i sokove svakodnevni otpad, zato to su u irokoj upotrebi, dok je udio stolova u svakodnevnom otpadu zanemarljiv. U oba primjera laminiranje produava ivotni vijek predmeta. U sluaju mlijeka, pakovanje obezbjeuje njegov vijek trajanja i omoguava konzumaciju u roku 1 - 2 dana. U sluaju kolskih stolova, laminat im produava trajanje.

U nastavku...
Zadajte uenicima da ispitaju ivotne cikluse raznih materijala: papira, stakla, organskih proizvoda, razliitih metala i plastike. Ohrabrite ih da podijele svoja nova saznanja s ukuanima.

Otpad i... otpad

U jednoj koli nastao je problem oko ocjene jednostavnog kolskog pribora. Uitelj se alio da iako njegovi uenici znaju da su drveni lenjiri manje tetni za ivotnu sredinu, oni ipak jo uvijek daju prednost plastinim lenjirima, zato to im se vie dopadaju. Hajde da na asak promislimo i uporedimo ova dva predmeta. Upotreba drveta za pravljenje jednostavnih stvari kao to su lenjiri ne predstavlja problem u smislu otpada. ak iako bacimo drveni lenjir, on se u prirodi raspada brzo i bez tete. S druge strane, broj plastinih lenjira koji se bace na godinjem nivou toliko je zanemarljiv da ne predstavlja nikakav problem u smislu otpada. Lenjiri se mogu koristiti godinama. Meutim, kada uzmemo u obzir plastine boce u kojima se pakuju najrazliitiji napici, onda imamo potpuno drugaiju situaciju. Ovo se moe lako utvrditi ako pogledamo bilo koji kontejner. Traenje plastinog lenjira u hrpi plastinih boca je isto kao da traimo iglu u plastu sijena. Sljedei argument kojim se opravdava kupovina plastinog pribora za kolu esto je u opticaju: kada kupujemo lenjire, flomastere i druge predmete od plastike mi zapravo uvamo ume. Takav argument je veoma kontroverzan jer pretpostavlja da se plastika pojavljuje niotkud i da eksploatacija nafte uopte ne teti prirodi. Iako plastini lenjiri nijesu problem u smislu otpada, to ne znai da bi trebalo potpuno zanemariti upotrebu drveta i drugih prirodnih materijala. injenica da u datim primjerima nema velike razlike u smislu otpada ne mijenja tu stvar da korienje predmeta napravljenih od drveta i drugih materijala biljnog porijekla predstavlja znaajan inilac podrke za ivotno okruenje bezbjednijeg naina ivota. Ovim hoemo da kaemo da je bitno formiranje ne samo stavova i vjerovanja, ve i ukusa za koje e drveni lenjir biti privlaniji.

84

Sirovine i otpad

Otpad

Papir i ambalaa?

UHT
UHT znak na pakovanjima mlijeka je skraenica engleskog termina ultra high temperature (ultra visoka temperatura). To znai da je mlijeko pakovano u ambalau na temperaturi od oko 130oC i pod pritiskom. Visoke temperature ubijaju sve mikroorganizme koji bi mogli da pokvare mlijeko. Pritisak sprjeava prodor bakterija iz spoljanje sredine u mlijeko i pakovanje. Ova tehnologija produava ivotni vijek mlijeka.

Ekoloki (ne)bezbjedan papir

Termin ekoloki bezbjedan papir koristi se toliko esto da je lako zaboraviti koji je papir zaista ekoloki bezbjedan (onaj koji prilikom procesa proizvodnje, korienja i reciklae ni u jednoj etapi ne ugroava ivotnu sredinu). Neki od procesa za proizvodnju papira potpuno su bezopasni. Otpad Otpad u proizvodnji papira je najtetniji proizvod za ivotnu sredinu koji potie iz fabrika celuloze i papira. Bijeljenje Papir koji nije bijeljen smatra se sivim. Proces bijeljenja je estetska korekcija. U prolosti koriena su jedinjenja hlora, ali se danas umjesto njega koristi kiseonik (u obliku hidrogen peroksida), koji je neuporedivo manje tetan za ivotnu sredinu. Veoma je vano da papir koji se koristi kao ambalaa za hranu (tj. papir za pakovanje sendvia, filteri za kafu) nije bijeljen. Punjenje, glaanje Nepreraeni papir ima grubu, neravnu povrinu. Da bi se izglaao, dodaju mu se aditivi/punila (tj. kaolin) i prolazi kroz valjak. Ponekad ovi procesi izostaju zato to su veoma tetni za ivotnu sredinu, pa je proizvedeni papir grublji, s vidljivim pukotinama, i tampari ga zovu porozni. Premazivanje Premazivanjem papira dobija se glatkija povrina. Ovakav papir omiljen je kod reklamnih izdavakih kua. Zove se jo i teak papir i zahtijeva specijalne tehnologije. Poliranje Poslije tampe, papir se polira ili ak laminira (prekriva se vjetakim materijalima) kao dodatni zavrni proces. Uljepavanje papira ini ga nereciklabilnim poslije upotrebe.

Sirovine i otpad

85

Otpad

Informativni list
86

Sto Dulijan Tjuvim (1894 - 1953)

U umi je izraslo drvo toliko visoko da je njegova mona kronja dotakla nebo. Ali drvosjee su posjekle ovog kralja ume, na tom poslu izgubili su jedan cijeli dan. Njihovi konji jedva su ga izvukli, i najzad jednom stigoe do radionice u gradu. krgutave testere glodale su meso kore, grizle su i grizle dugo, sve do zore. Drvo postade graa, a daske dovoljno dobre, da ih rado kupi jedan pravi bata od zanata. Rodom iz Varave, Adam Vinjevski ime mu bilo, Kao majstor stolar bee poznat silno. S osobitim poletom on mjerio je i sjeko, dok nije nasto novi sto, nije se usekno. Kolko truda, znoja i straenih sati, Da se jedan kukavan sto naplati.

Sto Dulijan Tjuvim (1894 - 1953)

U umi je izraslo drvo toliko visoko da je njegova mona kronja dotakla nebo. Ali drvosjee su posjekle ovog kralja ume, na tom poslu izgubili su jedan cijeli dan. Njihovi konji jedva su ga izvukli, i najzad jednom stigoe do radionice u gradu. krgutave testere glodale su meso kore, grizle su i grizle dugo, sve do zore. Drvo postade graa, a daske dovoljno dobre, da ih rado kupi jedan pravi bata od zanata. Rodom iz Varave, Adam Vinjevski ime mu bilo, Kao majstor stolar bee poznat silno. S osobitim poletom on mjerio je i sjeko, dok nije nasto novi sto, nije se usekno. Kolko truda, znoja i straenih sati, Da se jedan kukavan sto naplati.

Otpad

Kojim materijalima davati prednost?

Proizvod Staklo Vjetaki materijali (ukljuujui i sintetika vlakna) PET??? Metali Materijali biljnog porijekla

Informativni list

osvjeavajui napitak

povratna ambalaa od stakla nepovratna ambalaa od stakla staklo staklo 0 staklo (+ metal)??? staklo -

aluminijum

aa prozor lenjir pricevi pakovanje za pesticide pakovanje za motorno ulje LP ploa sokovnik biciklistika guma posue za kampovanje kesa za kupovinu koulja, pantalone sportski triko kada

drugo staklo drugi materijali??? drugi materijali plastika PET PE + 0 aluminijum, elik elik (+ staklo) aluminijum, elik -

0 0 drvo 0 0 0 0

Podvueno ime materijala ??? Upitnici poslije materijala Materijal precrtan Bez imena Ime sirovine (+jo neka sirovina) 0 -

Najpogodniji materijal za tu svrhu. Upotreba materijala nije najprihvatljivija. Potpuno nepogodan materijal. Izbor materijala nevaan, u smislu uticaja na ivotnu sredinu. Proizvod sadri elemente nainjene od razliitih sirovina. Upotreba materijala nemogua (npr. upotreba materijala biljnog porijekla za priceve). Mogue je koristiti ovaj materijal, ali se to izbjegava u praksi zato to su u upotrebi materijali koji vie odgovaraju svrsi.

87

Otpad

Upravljanje otpadom
Autori: Jacek Schindler, Kliment Mindjov

Kljuni koncepti/sadraji Trajanje Razred Mjesto Nastavni materijali Nastavni predmeti Ciljevi nastave

Radikalne promjene u stavovima o upravljanju otpadom kao uslov za proces pridruivanja Evropskoj uniji Pet nezavisnih aktivnosti, po jedan kolski as za svaku VII IX Uionica, na otvorenom (gradska deponija ako je mogue) Posteri Hemija, Biologija, Fizika, Graansko vaspitanje Uenik/uenica treba da: zna da spaljivanjem otpada dobijamo energiju, a reciklaom sirovine; objasni osnovne principe i metode upravljanja otpadom; analizira primjenu metoda za upravljanje otpadom koje su upotrebljive u lokalnim uslovima. Izlaganje, diskusija, brainstorming, kooperativno uenje, rad na terenu

Nastavne metode

Uvod
Dinamian razvoj industrije i poveanje potronje doveli su do drastinog poveanja koliine otpada. Oko 80 odsto ukupnog otpada rezultat je poljoprivrednih, industrijskih i rudarskih aktivnosti. Ostalih 20 odsto je otpad iz domainstava, od ega je veliki dio mogue ponovo iskoristiti (plastika, metal, papir, staklo) ili biodegradabilan (organske materije). Efikasno upravljanje otpadom predstavlja alternativu zlokobnim izgledima za buduost u kojoj e budue generacije plivati u hrpama ubreta. Evropska unija je donijela stroge zakone koji se tiu tretmana otpada. Otpad se ne moe bacati tek tako na deponije. Ako se prethodno ne tretira, mora se preraditi u postrojenjima. Samo ono to ne moe biti reciklirano odvozi se na deponiju.

Aktivnosti
Principi i naini tretmana otpada

1 2 3

Zaponite as pojanjavajui ivotni znaaj problema eksploatacije sirovina i odlaganja otpada. Koristite informacije iz uvoda i poglavlja Otpad na CD-ROM-u, kao i plan asa Materijali i otpad. Predstavite etiri principa dobrog upravljanja otpadom, koristei informacije sa stranice 95, i poduprite ih odgovarajuim primjerima. Objasnite da postoji nekoliko naina za tretman otpada: ograniavanje energetske i sirovinske potronje ovo je daleko najefikasniji pristup, jer vodi smanjenju koliine generisanog otpada, i na taj nain smanjenju sredstava i truda koje treba uloiti u tretman otpada; ponovno korienje takoe tedi novac, uz sve ostale koristi koje donosi;

88

Upravljanje otpadom

Otpad

separacija kod prikupljanja mnogi korisni materijali mogu se ponovo koristiti, a upotreba recikliranih materijala zahtijeva manje energije nego korienje sirovina; kompostiranje vane organske materije vraaju se u prirodni ciklus; insineracija spaljivanjem otpada iskoriava se njegova potencijalna energija i smanjuje se njegova koliina (spaljivanje u insineratorima spalionicama) metod koji je u irokoj primjeni u razvijenim zemljama, ali koji ima neke mane; polaganje na deponiju otpad se odlae ispod zemlje, obino u naputene kamenolome.

4 5 6 7 1 2

Prije asa, napiite svaki od sljedeih izraza tampanim slovima na list papira (svaku rije na odvojenom listu): otpad, ubre, smee, upravljanje otpadom, smetlite, zakoni i regulative, tretman otpada, insinerator, separacija, deponija, reciklaa, kompostiranje, odlaganje otpada, spaljivanje otpada i zagaiva plaa. Neka 15 dobrovoljaca izabere po jedan list papira. Kaite im da se podijele u dvije grupe: u prvoj grupi neka budu oni termini koji su vezani za stare prakse, a u drugoj termini koji su vezani za moderno postupanje s otpadom. Ima li nekih termina koji se odnose na obje grupe? Kaite dobrovoljcima da otkriju kojoj grupi pripadaju.

Neka i ostatak odjeljenja uzme uee u ovoj diskusiji.

Biti ili ne biti

Izloite sljedei sluaj odjeljenju: hoete da kupite novi televizor, iako imate stari koji jo uvijek radi. ta moete uraditi sa starim televizorom? Neka dobrovoljac napie prijedloge na tabli. Evo nekih uobiajenih prijedloga: Odloiti kupovinu novog TV-a dok god stari radi. Dajte stari TV nekome ko ga nema ili ne moe da ga priuti. Oglasite da ga poklanjate ili da ga prodajete u bescjenje. Odnesite stari TV u radnju koja prodaje polovnu robu. Napravite terarijum od kutije, a dijelove odnesite u servis za popravljanje TV-a. Prekrijte ga i koristite kao mali stoi ispred novog TV-a. Odnesite ga u podrum i uvajte za svaki sluaj. Postavite ga u drugoj sobi i koristite paralelno s novim aparatom. Odnesite ga na smetlite.

Upravljanje otpadom

89

Otpad

Poto ste zabiljeili sve sugestije, pitajte uenike da ih ocijene prema sljedeim kriterijumima: Da li ete sprijeiti odlaganje otpada ograniavanjem potronje (odluka je da ne kupite novu stvar)? 1 poen; Hoete li sprijeiti odlaganje otpada produavajui ivotni vijek stvari koja vam vie ne treba? 2 - 4 poena; Da li ete nai novu namjenu predmetu? 5 - 6 poena; Doprinosi li nepotreban predmet poveanju potronje (vie vremena provedenog ispred TV-a, inei vas zavisnijim)? 7 - 8 poena; Razmiljate li o starom TV-u kao o otpadu? 9 - 10 poena ako je va odgovor da. Najbolji prijedlozi su oni koji imaju najmanje poena.

4 5 1 2

Obratite panju uenicima na naredna dva kriterijuma (bez davanja poena). Jesu li prijedlozi izvodljivi u lokalnim uslovima? (Na primjer, postoji li u blizini radnja koja otkupljuje stare televizore?) Je li ideja inovativna? Na ovom mjestu moete istai bilo koje slobodne, netradicionalne ideje koje su interesantne i kreativne. Na kraju, poreajte prijedloge prema njihovoj bezbjednosti za ivotnu sredinu, praktinosti i originalnosti. Smislite jo neki slian problem i predstavite ga uenicima.

Organski otpad poklon prirodi

Predstavite sljedei sluaj uenicima: obrezivanje voki ili vinove loze ostavlja iza sebe mnogo organskog otpada. ta moemo s njim uiniti? Neka dobrovoljci napiu prijedloge na tabli. Evo nekih praktinih prijedloga. Organski otpad moe biti: prebaen na nepristupano mjesto, gdje nee nikom smetati (na primjer, duboko u umu); prebaen na smetlite; usitnjen i iskorien za pokrivanje/posipanje (na primjer, pokrivanje zemlje slamom, posipanje prirodnim ubrivom, tresetom ili posebnim papirom ovako se zadrava vlaga i titi zemlja od sue ili smrzavanja); usitnjen, upakovan, stavljen u vree i prodavan kao sredstvo za posipanje/pokrivanje; usitnjen i kompostiran; prodat fabrici za procesiranje drveta za proizvodnju per ploa; prodat fabrici da se procesuira u kau i koristi za pravljenje ambalae (na primjer, ambalaa za jaja); osuen i iskorien kao drvo za potpalu. Poto ste zabiljeili sve ideje na tabli, neka ih uenici ocijene prema sljedeim kriterijumima. Kako je otpad tretiran: kao smee (1 - 2 poena), kao biorazgradljiv materijal (3 - 5 poena) ili kao industrijska sirovina (6 - 8 poena)? Najbolji prijedlozi su oni s najvie poena. Istaknite jo dva kriterijuma (bez bodova): Jesu li prijedlozi izvodljivi u lokalnim uslovima (tj. ima li u okruenju fabrike koja koristi drveni otpad ili radnja koja prodaje kompost itd.)? Je li ideja inovativna? Na ovom mjestu moete istai bilo koje slobodne, netradicionalne ideje koje su interesantne i kreativne.

90

Upravljanje otpadom

Otpad

Na samom kraju, poreajte prijedloge prema tome koliko su bezbjedni za ivotnu sredinu, prema praktinosti pristupa i originalnosti. Smislite jo nekoliko slinih sluajeva. Objasnite da organski otpad sainjava znaajan dio smea iz domainstva. Ono je vano zbog budueg tretmana najvie kompostiranjem. Ispravno kompostiranje ne proizvodi negativne uticaje na sredinu; ba suprotno, ono vraa prirodi izuzetno znaajne organske materije koje bi inae ostale neiskoriene na deponiji. Kvalitet komposta zavisi od preliminarnog razdvajanja ubreta. Ako se bace u isti kontejner s drugim otpadom, organske supstance postaju beskorisne. S jedne strane, ne mogu se koristiti u odravanju bate, jer su pomijeane s polomljenim staklom ili toksinima. S druge strane, propae kvalitet ostatka otpada koji se moe iskoristiti za neku drugu namjenu. Predstavite uenicima naine pripreme komposta, koristei informativni list Kompostiranje. Ohrabrite uenike koji ive u kuama s batom da sprovedu kompostiranje organskog otpada koji se baca iz njihovog domainstva.

Otpad u naem gradu ili selu

1 2

Poaljite nekoliko uenika u lokalno preduzee za upravljanje otpadom, pozovite nekog od njihovih zaposlenih da posjeti va as ili organizujte posjetu preduzeu. Razgovarajte sa slubenikom lokalnog komunalnog preduzea o upravljanju otpadom. Razgovarajte o nainima prerade otpada u vaem regionu. Pokrenite sljedee teme: Jesu li trokovi transporta otpada pokriveni? Da li su ukljueni u cijenu? Naplauju li se usluge prema koliini otpada? Da li se reciklabilni otpad sakuplja odvojeno? Ako da, utiu li ovi trokovi na cijenu transporta? Postoje li divlje deponije? Upoznajte uenike sa sluajem Neodgovoran grad na strani 94. Uporedite sa situacijom u vaem gradu ili selu. Razmotrite da li je uspostavljeni sistem efikasan. Stimulie li taj sistem graane da smanje koliine otpada koji nastaje? Kako se sistem moe poboljati? Osmislite prijedloge za poboljanje upravljanja otpadom u vaem regionu. Napiite ih na tabli. Odaberite nekoliko uenika koji e uputiti pismo komunalnom preduzeu u ime odjeljenja.

Spaljivanje ili inseneracija

Objasnite da mnogi ljudi smatraju paljenje ili inseneraciju efikasnim rjeenjem za problem otpada. Evo nekoliko najee pominjanih argumenata u prilog inseneracije: U domainstvima, ubre se spaljuje kako bi se izbjegli trokovi za njegov transport. Pored toga, paljenjem ubreta u pei obezbjeuje se grijanje zimi. Spaljivanjem industrijskog otpada u fabrikama tedi se novac koji bi otiao na njegov tretman. Spaljivanjem slame u poljima rjeava se problem njenog sakupljanja i transporta.

Upravljanje otpadom

91

Otpad

Vjeba: Kutija vakaih guma

1 2

Potreban materjial: Donesite na as kutiju vakaih guma (poeljno je da vakae gume budu u obliku tapia, prije nego u obliku tableta). Takoe, djeli savakane vakae gume, pronaene na podu ili odlijepljene sa zida, klupe ili nekog drugog mjesta. U odjeljenju: Dogovorite se s odjeljenjem da je kutija sa vakaim gumama smee kojeg treba da se oslobode na ovaj ili onaj nain. Naravno, obino niko ne baca neiskoriene vakae gume, ostavite itavu kutiju. U ovoj situaciji, bacanje itave kutije vakaih guma je uslovna studija sluaja, i sama kutija je uzeta kao primjer, zato to je sama kutija zajedno sa tapiima vakae gume napravljena od razliitih materijala (papir, celofan, folija, specijalno obraeni prehrambeni kauuk) razliitog sastava (ovdje moete napraviti paralelu s domaim otpadom). Podijelite kutiju na odvojene dijelove istog materijala. Pitajte uenike ta se moe uraditi sa njima. Mogui odgovor je da papir, celofan i folija mogu biti reciklirani. Meutim, imamo i tapie vakae gume koji su napravljeni od lateksa. Ukoliko neko ne doe na neku ideju, jedina stvar koja preostaje bie da ih bacite u kantu za smee. Zamislite da u vaem gradu postoji spalionica, to znai da ne postoje problemi sa spaljivanjem otpada. Na metalnom tanjiru zapalite dio vakae gume, koji ste stavili u papir u koji je bila zamotana. Posmatrajte specifian nain na koji gore guma i papir u koji je obmotana i pokuajte da procijenite zagaenje vazduha pored ovakve jedne spalionice. Razmislite o razlici izmeu domaeg otpada i otpada koji se sastoji od vakae gume i njenog omota. Primijetite da neselektovani otpad, koji mi bacamo, veoma esto sadri dosta vode. Da bismo ga zapalili, bie nam potrebno mnogo energije da bi voda isparila prije spaljivanja kao i za samo spaljivanje, poto sav otpad nije zapaljiv. (na primjer: tekstil, formaldehidna smola ili abonos).

3 4 5

Zaarani krug

1 2

Koristite za primjer selo ili grad koji spaljuju svoj otpad. Prije asa zamolite est dobrovoljaca da se upoznaju sa stavovima graanina, privrednika, radnika, susjeda, seljaka i vatrogasca. Napravite brejnstorming argumenata za i protiv spaljivanja otpada i zapiite ih na tabli. Ovo bi mogli biti: Argumenti ZA: Spaljivanjem otpada smanjuje se njegova koliina. Redukcijom otpada na pepeo u velikoj mjeri smanjuju se trokovi za transport otpada na deponiju. Spaljivanje je prirodan proces. Sagorijevanje je proces koji se odigrava i u naem tijelu, kao dio njegovih normalnih funkcija. Samim tim insineracija je proces koji ne ugroava sredinu. Spaljivanje kunog otpada je vrsta reciklae. Razlika je samo u tome to spaljivanjem dobijamo energiju, a reciklaom sirovine. Spaljivanje je neka vrsta energetske reciklae.

92

Upravljanje otpadom

Otpad

Argumenti PROTIV: Spaljivanje polja ubija ivotinje i mikroorganizme, zemlja postaje manje plodna, postoji rizik od poara i, ako ima puta u blizini, postoji mogunost da se izazove nesrea. Ova praksa je esto izraz neznanja ili, u najboljem sluaju, nedostatka mate. Bilo bi mnogo isplativije ako bi se polja obraivala i slama sakupljala za neke druge namjene. Bacanjem otpada koji sadri neke vjetake supstance (naroito PVC) tutkala ili druge hemikalije u pe, ili njegovim spaljivanjem na otvorenom, pe se pretvara u reaktor koji proizvodi opasna hemijska jedinjenja, ukljuujui i otrovne dioksine. Isto obrazloenje odnosi se i na spaljivanje industrijskog otpada u fabrikama. Ove koliine mogu se umanjiti korienjem modernih tehnologija. Otpad moe biti apsorbovan ili recikliran.

3 4

Uenici e najvjerovatnije doi do zakljuka da ovaj metod nije ni najmanje bezbjedan za ivotnu sredinu. Istaknite da spaljivanje ne unitava otpad. U stvari, u pitanju je proces kojim nastaju nove supstance i, samim tim, novi problemi. Podijelite tabelu koja prikazuje Emisije i otpad iz Najrairenijih procesa za tretiranje otpada.

U nastavku...
Potraite informacije i materijale za as o selektivnom prikupljanju otpada i recikliranju otpada oni se mogu nai u mnogim udbenicima. Predloite odjeljenju da osmisli plan za smanjenje, ponovnu upotrebu i recikliranje razliitih tipova otpada. Ovaj plan se moe tampati u kolskom listu ili okaiti kao poster na odgovarajuem panou ili zidu u koli. Piite o svojoj inicijativi i razgovarajte s lokalnim novinarima da vam pomognu da je objavite u novinama. Upoznajte javnost s inicijativom preko lokalnih radio-stanica.

Upravljanje otpadom

93

Otpad

Emisije i otpad
Emisije i otpad iz najee primjenjivanih procesa spaljivanja Proces ljaka (kg/t) 267 295 296 Praina (kg/t) 22,5 9,2 25,0 Proizvod neutralizacije (kg/t) 32,5 41,1 3,0 Otpadne vode (kg/t) 500 Gasovi (m3) 5280 4500 5000

Suvi Polusuvi Vlani

Zakljuak: Spaljivanje ne unitava otpad. Njime se ak proizvode nove supstance, i tako novi problemi.

Neodgovoran grad
U gradu neodgovornih graana, donijeta je odluka da se unite divlje deponije i graanima obezbijede sredstva za efikasno zbrinjavanje otpada. Gradska vlast postavila je brojne kontejnere, rasporedila ih na primjerene lokacije i potpisala ugovor s gradskim preduzeem za obavljanje ove usluge. Eliminisanje naplaivanja za kupljenje smea ohrabrilo je javnost na saradnju i na primjereno odlaganje smee. Divlje deponije su nestale. Poslije nekog vremena ispostavilo se da koliine otpada premauju oekivana predvianja. Graani su neodgovorno bacali u kontejnere sve to im nije bilo potrebno, pa ak i poljoprivredni otpad, kao to je lie, slama i granje koje se nekad kompostiralo. Gradske vlasti odluile su da naplauju porez prema broju kontejnera koje su punili. Poslije uvoenja ove mjere, koliina otpada se smanjila. Moda je u pitanju rezultat dobrog upravljanja otpadom. S druge strane, moda su graani samo poeli da spaljuju viak otpada. Kao prelazno rjeenje, donijeta je odluka da se postave kontejneri za separatno odlaganje otpada koji je mogue reciklirati, a koji bi graani mogli koristiti besplatno.

94

Upravljanje otpadom

Otpad

Principi u borbi protiv otpada

Prevencija
Efikasnije je smanjiti koliine otpada, nego poboljavati metode za njegov tretman. Primjer: Mnoga vrsta i tena goriva sadre mjeavine sumpornih jedinjenja. Bilo bi jeftinije i isplativije ako bi se goriva unaprijed podvrgla tretmanu desumporizacije (proces uklanjanja sumpora), nego opremati elektrane, fabrike i vozila sredstvima za apsorpciju sumpor (IV)-oksida koji se isputa u procesu sagorijevanja.

Zagaiva plaa
Oni koji su odgovorni za isputanje otpada duni su da pokriju trokove tretmana otpada. Primjer: Ako u blizini vaeg grada ili sela postoji postrojenje koje proizvodi otpad, trokovi njegovog tretmana treba da budu pokriveni od strane zagaivaa, a ne poreskih obveznika.

Princip predostronosti
Sve mogunosti i posljedice proizvoenja otpada treba predvidjeti. Primjer: Ovo se moe postii kreiranjem projekata i razmatranjem projekata novogradnje i aktivnosti koje mogu ugroziti ivotnu sredinu, i to sprovoenjem studije uticaja na ivotnu sredinu. Graani imaju pravo da uestvuju u javnim diskusijama i izraze svoje miljenje.

Princip blizine
Proizvodnja dobara i pruanje usluga treba da budu tako organizovani da se najvee koliine otpada odlau to je blie mogue mjestu odakle se crpu sirovine i energija. Primjer: Ekstrakcija sirovina iz ruda i minerala najefikasnija je ako se preduzima u blizini rudnika/jama, a otpad bi trebalo da se odlae na istom mjestu. tavie, ovo e pomoi da se smanje trokovi transporta do postrojenja za proizvodnju.

Upravljanje otpadom

95

Otpad

Informativni list
96

Zaarani krug
Graanin Koristim industrijski otpad iz oblinje fabrike namjetaja. Najvie ivericu i per-ploe. Iako se malo osjea dok loim, barem ne plaam grijanje. Ugalj je veoma skup, pa je bilo lako donijeti ovakvu odluku. Poslovan ovjek Cijene za transport otpada rasle su u nekoliko posljednjih godina. Spaljivanjem otpada smanjujem svoje izdatke. Radnik Tano da ef spaljuje ovaj plastini otpad, ali obezbjeuje i radna mjesta. Komija Moj komija spaljuje u svojoj pei smee koje sadri plastiku i tutkala. To je potpuno nepodnoljivo! Moramo da zatvorimo prozore zato to iz njegovog odaka ide gust dim. Ali ta da radimo? To je njegova kua i svaki put kad hou da razgovaram s njim, on mi kae da ne zabadam nos u tue poslove. Seljanin Svake godine palim suvu travu u polju i korov u jarkovima. Ovo je brz i jeftin nain da se rijeim nepotrebne trave i da sprijeim irenje korova. Vatrogasac Naravno, paljenje polja i korova u jarkovima, kao i loenje otpada kod kue je nezakonito. I mi imamo obavezu da gonimo ljude koji kre taj zakon, da poaljemo policiju. Ali ja ivim ovdje. Ne mogu da tuakam policiji ljude koje sreem svakodnevno.

Otpad

Kompostiranje
Kompost se moe napraviti od zdravih biljnih ostataka, slame, kore od krompira, lia, korova (bez sjemena), trave, ostataka od hrane, prirodnog ubriva, treseta, ivotinjskog otpada, drveta ili tresetne ai. Kvalitet komposta zavisi ne neposredno od sastojaka, odnosa i kvaliteta sirovina, ve i od naina procesiranja. Kompostiranje organskog otpada u pravougaonom kontejneru je najjednostavniji i najefikasniji nain. Ako sami pravite mjesto za kompost od daski, mree, cigli i drugih materijala bezbjednih za ivotnu sredinu, zapamtite da obezbijedite najbolju moguu ventilaciju za kompostnu masu. Mjesto za kompostiranje treba da bude suvo, u sijenci, oko 1 - 1,5 metara iroko i dugako koliko god je potrebno. Poto ste uklonili gornji sloj zemlje (oko 20 cm), zemlja ispod komposta treba da se prepokrije zatitnom folijom, a zatim prekrije slojem treseta debelim oko 20 cm. Na ovu povrinu koja e zadravati hranljive supstance koje zaliva kompost, stavljaju se materijali za kompostiranje, u slojevima debelim 20 cm, a svaki od slojeva mijea se sa zemljom. Kada piramida dostigne 1 - 1,5 m u visinu, pokriva se sa 10 cm zemlje. Oko piramide se kopa mali kanal, koji se povremeno puni vodom, kako bi se obezbijedila neophodna vlaga za postepeno razgraivanje kompostiranih materija. Sadraj komposta treba da se prekopava nekoliko puta godinje, ali ne ee nego na svaka dva mjeseca. Poslije mijeanja, gornji i donji slojevi postaju srednji sloj. Poslije posljednjeg jesenjeg mijeanja, kompost treba prekriti liem ili sijenom, da bi se zatitio od smrzavanja. Ovako ete za godinu dana dobiti humus. Osim na otvorenom, kompostiranje se moe raditi i u dobro izolovanim kontejnerima. Ovaj tip koristi prirodnu toplotu koja se isputa usljed fermentacije komposta. Otpad koji se ovako kompostira, sazrijeva neuporedivo bre. Dozreli kompost predstavlja homogenu masu. Ovo ubrivo djeluje bre nego prirodni humus i biljke mnogo lake apsorbuju njegov sadraj. Koristi se u jesen ili ljeto 20 - 40 kg po zasaenom kvadratnom metru.

97

Informativni list

Hemikalije

Hemikalije koje koristimo

Autor: Kliment Mindjov

Kljuni koncepti/sadraji Trajanje Razred Mjesto Nastavni materijali

Uticaj proizvodnje i upotrebe hemikalija na ivotnu sredinu i ljudsko zdravlje 2 - 3 kolska asa VII IX Uionica Posteri, video materijal Zeleni paket, razni prenosni ureaji koji koriste baterije Hemija, Biologija, Geografija, Biologija s ekologijom Uenik/uenica treba da: zna koje se hemikalije najee upotrebljavaju; nabroji naine na koje hemikalije utiu na ivotnu sredinu i ljudsko zdravlje; zna da bezbjedno koristi i pohranjuje hemikalije za kunu upotrebu; analizira proizvode iz svakodnevne upotrebe koji sadre opasne supstance. Izlaganje, diskusija, brainstorming, video prezentacija

Nastavni predmeti Ciljevi nastave

Nastavne metode

98

Hemikalije koje koristimo

Hemikalije

Uvod
Naunici su identifikovali vie od 10 miliona hemijskih jedinjenja (prirodnih ili koje je stvorio ovjek). Oko 100 000 njih proizvode se za komercijalne potrebe, a 200 - 300 novih hemikalija svake godine dolaze na trite. Predvianja pokazuju da trenutna proizvodnja hemikalija na svjetskom nivou iznosi oko 400 miliona tona. Evropa je jedan od najveih proizvoakih regiona u svijetu, koji isporuuje 38 posto ukupnog svjetskog prometa. Hemikalije su veliki predmet brige. Znaajan broj njih pronae put do miliona potroakih i drugih proizvoda, a odatle odlaze u ivotnu sredinu. Mnoge hemikalije isputaju se direktno u ivotnu sredinu ili se bacaju poslije upotrebe. Toksini proizvodi mogu se nai u vazduhu, vodi, zemljitu, biosferi i u hrani koju jedemo.

Aktivnosti
ta znamo?

1 2 3 1 2 3

Predstavite informacije o hemikalijama koje su danas u irokoj upotrebi, koristei tekst iz uvoda i poglavlje Hemikalije sa CD-ROM-a. Koristei metodu brainstorminga prikupite od uenika informacije o tipovima hemijskih supstanci koje se najee koriste (lijekovi i farmakoloki proizvodi, kozmetika, plastika, sapuni, deterdenti, sintetika ubriva i poljoprivredne hemikalije, sintetika vlakna, sintetika guma, boje i lakovi, itd.). Razvrstajte odgovore uenika po karakteristikama hemikalija. Iskoristite informacije sa CD-ROM-a i dopunite jo neke cifre i podatke, kako biste kompletirali sliku. Naglasite injenicu da je savremeni ivot nezamisliv bez hemikalija. Objasnite odjeljenju da, pored njihovih nesumnjivih prednosti, mnogo hemikalija posjeduje sutinsku manu negativan efekat na sredinu i zdravlje ljudi.

Baterije: pozitivne i negativne strane

Neka uenici donesu na as razliite prenosne ureaje (tranzistore, video igrice, CD plejere, baterijske lampe, itd.). Kako bi pokrenuli diskusiju, postavite uenicima/uenicama sljedea pitanja: Koliko je sati? Da li je va sat mehaniki ili radi na baterije? Kojih ima vie i u kom odnosu? Iz kog izvora svi prenosni ureaji dobijaju energiju? Objasnite da su baterije u irokoj upotrebi kao izvor energije i da mogu biti opasne za ljudsko zdravlje i sredinu. Dok jo rade, nijesu problem, ali kada se isprazne i bace, postaju vrlo opasne. Odreene baterije sadre teke metale koji mogu ugroziti ljudsko zdravlje ak i u malim koncentracijama. To su kadmijum, olovo, iva i drugi metali. Kada se baterije bace, njihov spoljni metalni omota se razgradi i one raju, isputajui teke metale u ivotnu sredinu. Voda koja prolazi kroz zemlju kad pada kia moe prenijeti ove metale u rijeke i jezera ili do podzemnih bunara koje koriste domainstva. Jedan od najopasnijih metala iva moe ui u tijelo direktno, kroz pijau vodu, ili indirektno, taloenjem u ivotinjama ili biljkama koje koristimo u ishrani. Pitajte uenike ta njihovi roditelji rade sa starim akumulatorima. Koji dijelovi akumulatora su opasni za sredinu (kiselina, olovo i plastika)? Pogledajte neke od baterija koje su donijeli uenici i pokrenite slobodnu diskusiju: Za ta koristimo baterije u svakodnevnom ivotu? Napiite odgovore na tabli i na posteru.

4 5

Hemikalije koje koristimo

99

Hemikalije

6 7

Objasnite kada baterije postaju opasne. Graani bi morali biti svjesni da ovi proizvodi u svakodnevnoj upotrebi sadre otrovne supstance. Razmislite naglas ta uenici mogu uiniti da rijee problem tetnih baterija. Napiite odgovore na tabli ili posteru. Neki od odgovora mogu biti: a) Korisititi baterije koje se mogu ponovo puniti. Na taj nain e manje baterija biti u opticaju i manje na smetlitu. b) Sakupite sve baterije i odnesite ih specijalizovanom preduzeu koje obavlja tretman baterija. Objasnite odjeljenju da ako takvih preduzea u vaoj oblasti nema, uenici mogu zapoeti inicijativu (makar u svojoj optini) za sakupljanje i skladitenje baterija.

Hemikalije u domainstvu
Predstavite razliite hemijske proizvode za domainstvo koji se koriste svakodnevno. Verzija 1 Koristite interaktivno poglavlje Hemikalije u domainstvu sa CD-ROM-a kako biste poeli diskusiju. Razmislite koje od opasnih hemikalija se mogu pohranjivati na posebnim mjestima zajedno sa starim baterijama. Usmjerite se na sljedea pitanja: Koje hemikalije se koriste najee? Kako su to hemikalije opasne za ljudsko zdravlje i sredinu? Koje preventivne mjere treba preduzeti? Verzija 2

1 2 3

Prikaite video materijal ivjeti s otrovima.

Traite od uenika da prodiskutuju tri dijela video materijala u pravilnom redosljedu. hemikalije u garai; hemikalije u kozmetici; hemikalije u domainstvu.

Postavite sljedea pitanja i pokrenite diskusiju: Koje su hemikalije u najuobiajenijoj upotrebi? U kojoj mjeri su hemikalije opasne za ljudsko zdravlje i ivotnu sredinu? Koje preventivne mjere se mogu preduzeti?

U nastavku...
Organizujte sastanak s predstavnicima lokalnih vlasti ili inspekcijskih slubi na lokalnom, regionalnom ili nekom drugom nivou. Prenesite im svoju inicijativu za prikupljanje starih baterija i zamolite da utvrde mjesto u regionu na kojem bi se vrilo njihovo odlaganje ili tretman. Napiite tekst o vaoj inicijativi i kontaktirajte novinare da vam pomognu objaviti ga u novinama i tako obavijestiti javnost. Kontaktirajte i radio-stanice.

100

Hemikalije koje koristimo

Hemikalije

Svakodnevni proizvodi koji sadre opasne supstance

Informativni list

Neke vrste plastike sadre organohlorna jedinjenja i organske rastvarae.

Veina pesticida sadri organohlorna i organofosfatna jedinjenja.

Neki lijekovi sadre organske rastvarae i ostatke, kao i primjese tekih metala.

Mnoge boje sadre teke metale, pigmente, rastvarae i organske ostatke.

Baterije sadre teke metale.

Benzin i drugi naftni derivati sadre ulja, fenole i druga organska jedinjenja, teke metale, amonijak i kiseline.

Mnogi proizvodi od metala sadre teke metale, pigmente, ulja i fenole.

Koa moe sadrati teke metale.

Neki tekstilni materijali sadre teke metale.

Koje vrste hemikalija i opasnih proizvoda moemo sresti u domainstvu? Br. Hemikalija/proizvod Koristi se za

101

Energija Transport Industrija Ljudske aktivnosti Poljoprivreda umarstvo Turizam

Energija
Znaaj energije u svakodnevnom ivotu Sijalice koje tede struju 110 FILM POVEZAN S OVOM LEKCIJOM: Komercijalni vidovi energije Obnovljiva energija Kako tedjeti grijanje Kako tedjeti struju

105

Transport
Saobraaj automobili Saobraaj bicikl 119

113

FILM POVEZAN S OVOM LEKCIJOM: Saobraaj, energija i ivotna sredina

Industrija
Ozelenjavanje industrije 121 FILM POVEZAN S OVOM LEKCIJOM: Ekoloka revizija industrije

Poljoprivreda
Od zrna do hljeba 125 Proizvodi od mlijeka 131 ivot pela 135 Nae odluke i ivotinje 140 FILM POVEZAN S OVOM LEKCIJOM: Poljoprivreda i evolucija ivotinje i mi

umarstvo
umarstvo

143

FILM POVEZAN S OVOM LEKCIJOM: Sjea drvea Recikliranje

Turizam
Invazija turista

147

FILM POVEZAN S OVOM LEKCIJOM: Vikend

Informativni list
Obnovljivi izvori energije 109 Poreenje razliitih vrsta sijalica 112 Matematiki zadatak 112 Uputstva za istraivake grupe 116 Eko-automobili sjutranjice? 117 Odlomak iz knjige Mali princ, Antoana Sent-Egziperija 118 Oev hljeb 129 Crnogorski proizvodi 134 Pelarski proizvodi 139 Dok etam po umi 146 Poreenje masovnog i seoskog turizma 151

Energija

Znaaj energije u svakodnevnom ivotu

Autori: Kliment Mindjov, Andras Keri

Kljuni koncepti/sadraji Trajanje Razred Mjesto Nastavni materijali Nastavni predmeti Ciljevi nastave

Uticaj proizvodnje energije na ivotnu sredinu i znaaj ekonominog korienja energije Dva kolska asa VII IX Uionica Posteri, video materijal Zeleni paket Fizika, Hemija, Biologija, Geografija, Biologija s ekologijom Uenik/uenica treba da: objasni kako eksploatacija izvora energije i proizvodnja energije imaju uticaj na sredinu; navede primjere za obnovljive izvore energije; kritiki ocijeni prednosti i mane razliitih izvora energije; ocijeni da se energetski izvori moraju koristiti razumno i ekonomino. Debata, diskusija, kooperativno uenje, igre, video prezentacija

Nastavne metode

Znaaj energije u svakodnevnom ivotu

105

Energija

Uvod
Energija utie na skoro sve ljudske aktivnosti: njome grijemo domove, ona je pogon za nae automobile, pomou nje obraujemo zemlju i ona pokree sve nae maine. Eksploatacija svjetskih izvora energije podigla je nae standarde ivota do nesluenih visina. Toliko smo navikli na upotrebu energije da je preivljavanje prije njenog otkrivanja jedva mogue i zamisliti. Solarna energija je polazni i najvaniji izvor za formiranje izvora energije. Postoji nekoliko tipova izvora energije: fosilna goriva (ugalj, prirodni gas i nafta) nuklearna energija obnovljivi izvori energije (hidro-energija, vjetar, sunce, geotermalna energija, bio-masa, itd.).

Proizvodnja energije ima negativne posljedice na okolinu. Spaljivanje fosilnih goriva propraeno je oslobaanjem kiselih gasova, pepela, ai i drugih materija. Rudarstvo dovodi do promjene i unitenja pejzaa. Nuklearna energija je rizina, a odlaganje i tretman radioaktivnog otpada je tehniki problem koji tek treba da se rijei. U proteklim godinama ljudi su postajali sve vie i vie zabrinuti zbog globalnih problema u ivotnoj sredini, kao to su kisele kie i klimatske promjene. Iako se energija moe proizvoditi na manje tetne naine po sredinu (korienjem obnovljivih izvora, kao to su sunce, vjetar, voda, geotermalna voda i biomasa) ne postoje metodi koji imaju potpuno neutralno djejstvo na ivotnu sredinu. Zbog toga, jedan od najveih izazova dananjice jeste efikasnije korienje energije u svakodnevnom ivotu, kao i u proizvodnji dobara i usluga.

Aktivnosti
Proizvodnja energije i ivotna sredina

Pitajte uenike sljedee: P: Odakle dolazi energija kada etate, trite ili vozite bicikl? O: Energija dolazi od sagorijevanja hrane u organizmu. P: Koji izvori energije su vam poznati? O: Neki od primjera su ugalj, nafta, struja, drvo, hidro-energija (voda), sunce i vjetar. P: Koji je izvor energije najvaniji? O: Suneva energija, tj. sunce.

2 3 4

Objasnite da je u dananje vrijeme energija sastavni dio svih ljudskih aktivnosti i da je moderan ivot nezamisliv bez nje. Tokom cijelog proizvodnog ciklusa energije od ekstrakcije do potronje svi tipovi energije na izvjestan nain utiu na ivotnu sredinu. Prikaite video materijal Komercijalni vidovi energije i diskutujte o njemu.

Pokrenite diskusiju o negativnim efektima na ivotnu sredinu mnotva aktivnosti koje prate proizvodnju energije, ukljuujui: rudarstvo (mijenja i unitava krajolik); vaenje fosilnih goriva (isputanje tetnih gasova, pepela, ai i drugih zagaujuih materija); nuklearne elektrane (postoji veliki rizik od akcidenata kao to je ernobil a radioaktivni otpad, njegovo skladitenje i tretman, jo uvijek predstavljaju nerijeen problem); velike brane i hidroelektrane (u izgradnji dolazi do preseljenja i gubitka doma za mnoge ljude, unitavaju se ume i obradiva zemlja, uticaj na ribe i ivotinjski svijet je negativan, unitava se oblinji pejza).

106

Znaaj energije u svakodnevnom ivotu

Energija

Primjeri negativnih efekata u Crnoj Gori (rudarstvo Pljevlja, hidroelektrana Piva) Napiite odgovore na tabli. Pomozite uenicima dopunjujui informacije prikazivanjem poglavlja Energija sa CD-ROM-a.

Naglasite da su naini za redukciju negativnih efekata po sredinu eksploatacije i proizvodnje energije povezani sa: eksploatacijom obnovljivih izvora energije i ekonominom i efikasnom eksploatacijom.

Kojem izvoru energije dajete prednost?

Prikaite video materijal Obnovljiva energija Priprema

1 2 3

Nedjelju dana prije asa objasnite da je cilj predstojee debate da se predstave i prodiskutuju razliiti pogledi o tome koji obnovljivi izvori energije su najprimjenjiviji u naoj zemlji. Neka pet dobrovoljaca predstavlja vladu, a drugih pet neka brani stavove zelene organizacije. Podijelite uenike u etiri grupe i dajte svakoj grupi informacije o jednom od ponuena etiri izvora obnovljive energije (vjetar, solarna energija, geotermalna energija i biomasa) iz teksta Obnovljivi izvori energije. Zadatak obje grupe je da ubijede graane i vladu da je neophodno investirati u korienje odreenog izvora energije koji se zastupa, i da se na taj nain utie na kreiranje budue nacionalne energetske strategije. Ohrabrite ih da potrae dodatne informacije i injenice kojima e poduprijeti svoje argumente u debati. Zadatak zelenih organizacija jeste da predstave injenice koje idu u prilog zahtjevu zamjene tradicionalnih energetskih izvora obnovljivim izvorima energije. S druge strane, zadatak vlade jeste da usvoji realnu i odrivu energetsku strategiju. Obezbijedite informacije iz teksta Nedostaci obnovljivih izvora energije predstavnicima vlade i zelenih organizacija.

4 1 2 3 4

Neka grupe razmisle o odgovarajuim promotivnim informacijama i materijalima (logoi, crtei, slike, fotografije), kako bi ih cjelishodno upotrijebili u debatama.

Debata Premjestite kolske stolove tako da formiraju krug. Podsjetite uenike da pravila debate zahtijevaju utivo ponaanje za vrijeme diskusije. Unaprijed odredite po kom e redu grupe predstavljati svoje argumente (izvlaenjem slamke, kockom). Dajte svakoj grupi pet minuta za pripremu. Poslije prezentacija, predstavnici vlade i zelenih organizacija mogu postaviti dodatna pitanja. Odgovori treba da budu kratki i jezgroviti. Neka predstavnici vlade i zelenih organizacija glasaju za prijedlog koji najvie odgovara situaciji u zemlji. Ohrabrite ih da se sloe i oko sloenijih rjeenja, koja bi ukljuivala i kombinaciju energetskih resursa, ali bi u tom sluaju trebalo utvrditi koji se izvori obnovljive energije mogu efikasno koristiti u odreenim regionima zemlje.

Znaaj energije u svakodnevnom ivotu

107

Energija

Kako uvati energiju

1 2 3 4 5 6

Pitajte uenike koji nain grijanja koriste kod kue. Napravite spisak razliitih naina grijanja.

Pokrenite diskusiju na sljedee teme: Koje su prednosti i mane raspoloivih vrsta grijanja? Da li je grijanje doma, uionice ili radnog mjesta povezano s velikim izdacima? Koji su loi naini za podeavanje temperature (otvaranje prozora, na primjer)?

Pokrenite razgovor o najee upotrebljavanim materijalima za izgradnju objekata. Koji od njih su termoizolacioni (drvo, plastika, tekstilni materijali, nepomian vazduh)? Koji od njih zadravaju toplotu (beton, cigla, staklo, vazduh koji cirkulie)?

Postavite pitanja i prodiskutujte: Koja je svrha duplih prozora, s prostorom za vazduh ostavljenim izmeu dva stakla? emu slue zavjese? Koji dijelovi uionice su prenatrpani (namjetajem, uilima itd.)? Kako se moe poboljati izolacija?

Prezentujte dva video isjeka: Kako tedjeti struju i Kako tedjeti grijanje.

Razmotrite glavne ideje iz video materijala. Pitajte uenike da opiu kako se ono to su vidjeli odnosi na prakse koje se primjenjuju u njihovim domovima.

U nastavku...
Neka uenici naprave plan za utedu grijanja i poboljanje izolacije u svom domainstvu. Ovaj plan se moe nazvati Energetska efikasnost u domainstvu. Razmotrite najbolje planove i sugestije. Neka uenici podijele svoja razmiljanja s ukuanima. Napravite poster na kojem e biti najbolje ideje, ili ih objavite u kolskim novinama.

Nedostaci obnovljivih izvora energije

Uprkos svim svojim prednostima, korienje obnovljivih izvora proizvodi i neke negativne efekte na ivotnu sredinu. U budunosti, korienje elektrana koje energiju crpu iz obnovljivih izvora, zahtijevae velike povrine i imae negativan vizuelni uticaj (solarne ploe, elektrane na vjetar itd.), proizvodie buku (elektrane na vjetar) ili e ugroavati kvalitet vazduha (geotermalna energija, spaljivanje biomase).

108

Znaaj energije u svakodnevnom ivotu

Energija

Obnovljivi izvori energije

Informativni list
109

Energija vjetra je mehanika energija (kinetika). U upotrebi je od srednjeg vijeka kod vjetrenjaa i brodova jedrenjaka. Savremene elektrane na vjetar efikasno pretvaraju mehaniku energiju u elektrinu. Elektrina energija koja se dobija na ovaj nain malo je skuplja od one koja se proizvede u termoelektranama. Od 1980. godine kapaciteti elektrana na vjetar su poveani za vie od 3000 puta, naroito u Sjevernoj Americi i zapadnoj Evropi. Elektrane na vjetar ne zagauju vazduh hemikalijama, ali su veoma bune. Postavljanje vie elektrana na manjem prostoru daje bolje i efikasnije rezultate eksploatacije (mnogi ljudi, ipak, nalaze da je ovo ruan prizor). Ove elektrane rade efikasnije s vjetrovima veih brzina, ali lako stradaju ako su vjetrovi prejaki (na primjer, u sluaju orkanskih vjetrova).

Solarna energija je najmoniji izvor energije. iroka upotreba solarne energije ograniena je potrebom velikih povrina za postavljanjem ploa, kao i stalnom promjenom koliine suneve svjetlosti. Dva su osnovna naina za eksploataciju ovog izvora. Prvi je putem izgradnje bojlera. Voda u njima kljua i zatim isparava usljed djelovanja solarne energije koja se usmjerava ogledalima, a zatim para pokree turbine. Ovi bojleri zahtijevaju velike povrine. Na primjer, jedna elektrana od 80 megavata sastoji se od 852 bojlera, a svaki od njih je prenika 100 metara. Drugi metod je korienje solarnih ploa koje direktno pretvaraju solarnu energiju u elektricitet. Ove ploe ne zagauju ivotnu sredinu, ali predstavljaju ozbiljan ekoloki problem zato to su ploe potrone i postaju otpad. Solarne ploe se izrauju u vie varijanti, to ih ini veoma pogodnim za podmirivanje potreba za strujom pojedinanog domainstva. Najbolje uinke imaju u pustinjskim podrujima.

Geotermalna energija nastaje kada se energija tople vode transformie u elektricitet preko generatora koje pokreu turbine. Eksploatacija geotermalne energije proizvodi termalno zagaenje. tavie, korienje tople vode izaziva velike probleme zbog korodiranja opreme, to predstavlja dodatne trokove.

Energija biomase moe se proizvoditi spaljivanjem biljne mase. Ovaj metod ne ugroava sredinu, zato to je ugljen (IV)-oksid koji se oslobaa u atmosferu zanemarljiv. Razlog za ovo je taj to je koliina ugljen (IV)-oksida koji apsorbuju biljke u procesu fotosinteze ista kao koliina koja se oslobaa u spaljivanju biomase. Spaljivanje biomase, ipak, propraeno je oslobaanjem ugljen-monoksida i ai. tavie, efikasnost turbina nije pretjerano visoka, to ovaj metod ini skupim, a potronju biomase neopravdano visokom. Jedno od moguih rjeenja je razlaganje biljne mase u gas (kao to je metan), koji se zatim spaljuje u turbinama, dajui efikasnije rezultate. Za ovaj metod ima budunosti na mjestima koja proizvode mnogo poljoprivrednog otpada. Metanol i etanol koji se dobijaju iz procesa fermentacije biomase mogu se koristiti direktno kao gorivo za automobile. U Brazilu otpad iz prerade eerne trske ostavlja se da fermentira, a alkohol koji se dobija iz ovog procesa koristi se za pogon vozila koja imaju motore posebno modifikovane za ovu svrhu.

Energija

Sijalice koje tede struju

Autor: Justina Jedrzejewska

Kljuni koncepti/sadraji Trajanje Razred Mjesto Nastavni materijali Nastavni predmeti Ciljevi nastave

Sijalice koje tede struju su najekonominiji i po sredinu najbezbjedniji nain da osvjetlite va dom. 30 minuta pripreme uenika prije asa; 1 - 2 kolska asa VII IX Uionica Digitroni, posteri, pribor za likovne aktivnosti Fizika, Biologija, Biologija s ekologijom Uenik/uenica treba da: zna razliku izmeu tradicionalnih i energetski efikasnih sijalica; razumije znaaj efikasnosti i isplativosti sijalica koje tede struju; razvije svijest o ekonominoj upotrebi izvora energije. Terenski rad, matematiki zadaci, diskusija, dramska radionica

Nastavne metode

Uvod
Tradicionalan tip sijalice je u najiroj upotrebi, zbog cijene, ali i zato to je u irokoj prodaji. Uprkos tome, sijalice koje tede struju su odrivo rjeenje. Sijalice koje tede struju (izgledaju skoro isto kao obine sijalice) rade na slian nain kao lampe koje koriste tinjajue pranjenje, ali su efikasnije i due traju. Poto su sijalice koje tede struju nove na tritu i skuplje, one jo uvijek nijesu pretjerano popularne u srednjoj i istonoj Evropi. Ali svakako vie ljudi bilo bi spremno da u njih investira kada bi razumjeli njihove prednosti. Obine sijalice troe 95 odsto energije na usijano vlakno, dok se samo pet odsto pretvara u svjetlo. Sijalica koja tedi struju troi est puta manje energije i traje osam puta due od normalne obine sijalice. Kupovina sijalice koja tedi struju samo je jedan od naina za smanjenje energetske potronje, koja je najvei uzrok zagaenja planete. Veina ljudi ipak ostaje nesvjesna prednosti i kupuje normalne obine sijalice ili zbog ustaljenih navika ili zbog brige oko izdataka. Meutim, ovakva tednja se u nekim sluajevima moe pokazati dugorono skupljom kako za novanik, tako i za ivotnu sredinu.

Aktivnosti
Upitnik

1 2

Nedjelju dana prije planiranih asova, podijelite uenicima upitnik Sijalice i proizvoai. Podijelite odjeljenje u grupe i zadajte im da sprovedu istraivanje. Njihov zadatak je da sakupe informacije iz radnji o razliitim vrstama sijalica koje se prodaju na tritu. Neka uenici razmotre rezultate istraivanja, dajui odgovore na sljedea pitanja: Koje su sijalice skuplje? Koliko skuplje? Koje su sijalice ekonominije?

110

Sijalice koje tede struju

Energija

Koje sijalice su najpopularnije, i koje su bolje reklamirane (atraktivno pakovanje, korisne informacije, poznate trine marke)? Nosi li pakovanje informaciju o njihovim prednostima za utedu energije? Da li porodice uenika, njihovi poznanici i komije koriste sijalice koje tede struju?

3 4 1 2 1 2 3

Prodiskutujte sljedee: Zato su tradicionalne sijalice popularnije od onih koje tede struju? Neka uenici zapiu odgovore na tabli. Meu ovim razlozima su: ustaljenost navika, nedostatak informacija o efikasnosti sijalica koje tede struju, zanemarivanje ekolokih problema i izdaci. Prodiskutujte kako se ovi stavovi mogu prevazii i kojim argumentima.

Promotivna vjeba
Neka uenici naprave reklamnu kampanju za sijalice koje tede struju. Podijelite odjeljenje u grupe i neka svaka grupa pripremi reklamu koja e imati posebnu ciljnu grupu potencijalnih kupaca (tj. oprezne, tedljive, neobavijetene itd.). Ove reklame mogu se napraviti kao vizuelni ili likovni radovi, ili mogu biti odglumljeni kao ske. Poto su grupe prezentovale svoj rad, razmotrite koje reklame su najefektnije i/ili najubjedljivije.

Matematiki zadatak
Neka uenici rijee sljedee matematike zadatke, koristei podatke iz upitnika i formule iz primjera Matematiki zadatak. Razgovarajte o rezultatima. Koja sijalica je isplativija i efikasnija? Koliko puta isplativija i efikasnija? Predstavite uenicima primjer Principi za ekonominu upotrebu osvjetljenja.

U nastavku...
Neka uenici nabroje sve izvore svjetla u svom domainstvu. Neka izraunaju koliinu energije koja se utroi za ove potrebe. Uporedite rezultate sa zamiljenom situacijom u kojoj bi sve sijalice u kui bile zamijenjene onima koje tede struju. Koliko tradicionalnih sijalica se moe koristiti na raun struje uteene korienjem sijalica koje tede struju?

Principi ekonomine upotrebe svjetla

Koristite tedljive sijalice kad god je to mogue. Izbjegavajte bojene sijalice, poto troe vie energije. Koristite lampe koje dobro odraavaju svjetlo (abauri, lusteri). Kada radite, koristite radije direktno svjetlo od izvora iznad glave. Briite redovno prainu s lampi. Maksimalno iskoristite sunevo svjetlo, bojei zidove u svijetle boje i postavljajui namjetaj blizu prozora. Gasite svjetla kad god je to mogue, ak i na kratke periode vremena.

Sijalice koje tede struju

111

Energija

Informativni list

Poreenje razliitih vrsta sijalica

Proizvoa

Tip sijalice

Cijena

Efikasnost

Informacije u reklami i na pakovanju

Matematiki zadatak
p1 snaga tedljive sijalice [W] p2 snaga tradicionalne sijalice [W] t1 ivotni vijek tedljive sijalice [h] t2 ivotni vijek tradicionalne sijalice [h] t vrijeme mjerenja (za potrebe zadatka: t = t1) c1 cijena tedljive sijalice [RSD] c2 cijena tradicionalne sijalice [RSD] a cijena 1kWh [RSD/kWh] S efikasnost tedljive sijalice

t S = 0,001 ta (p2 p1) + c 2 c1 t t

2 1

Statistika Tip Prosjena cijena (u EUR) EUR 0,50 Prosjena snaga Prosjean ivotni vijek 1000 sati

tradicionalna sijalica tedljiva sijalica

60 vati

EUR 5,0

11 vati

8000 sati

112

Transport

Saobraaj automobili
Autor: Kliment Mindjov

Kljuni koncepti/sadraji Trajanje Razred Mjesto

Posljedice korienja automobila na ivotnu sredinu

Tri kolska asa V IX Uionica, na otvorenom (podruja s gustim saobraajem i dobrim uslovima za posmatranje) Posteri, video materijal Zeleni paket, raunar i pristup internetu Priroda i drutvo, Geografija, Hemija, Biologija s ekologijom, Graansko vaspitanje, Tehnika i informatika Uenik/uenica treba da: zna vrste prevoznih sredstava; objasni koje negativne efekte na ivotnu sredinu izazivaju moderna prevozna sredstva; analiziraju mogunosti za poboljavanje ekoloke bezbijednosti automobila putem tehnikih i organizacionih rjeenja. Izlaganje, razgovor, video prezentacija, diskusija, terenski rad

Nastavni materijali Nastavni predmeti

Ciljevi nastave

Nastavne metode

Saobraaj automobili

113

Transport

Uvod
Svijet kakav poznajemo i standard ivota koji uivamo bio bi nemogu bez savremenih prevoznih sredstava. Efikasan saobraajni sistem je od sutinskog znaaja za ekonomski razvoj. Lina pokretljivost/mobilnost zbog posla, uenja ili odmora sutinski su aspekt modernog ivota. Integracija nacionalnih trita, opti ekonomski razvoj i vei dohoci doprinijeli su da saobraaj postane sektror s najviim rastom. Iako su koristi modernog saobraaja nesumnjive, njihova cijena je visoka. Jedan od najveih problema modernog, motorizovanog saobraaja je taj to potroai plaaju samo dio ukupnog troka, dok se ostatak naplauje drutvu kroz posredne negativne posljedice, kao to su zagaenje vazduha i saobraajne nesree, koji se tretiraju kao nepoeljni, pratei efekti. Saobraaj se esto navodi kao najvei faktor ekolokog pritiska od svih drugih nacionalnih sektora. Izgradnja i odravanje putne infrastrukture predstavlja znaajan udio vladinih rashoda. Visoki trokovi koji se nagomilavaju usljed saobraajnih nesrea, buke, zagaenja vazduha, potronje energije i prirodnih dobara, moraju se ubrojati u ove neeljene efekte. Ne postoji vid motorizovanog saobraaja koji je bezbjedan za ivotnu sredinu.

Aktivnosti
Saobraaj, energija i ivotna sredina

1 2

Prikaite obrazovni film Saobraaj, energija i ivotna sredina, koji se nalazi u video materijalu. Porazgovarajte o sljedeim pitanjima: Zato je svijet danas toliko zavisan od prevoznih sredstava? U koje svrhe se koristi saobraaj? Kako se saobraajni sektor razlikuje od zemlje do zemlje? Koliko se novih automobila proizvede dnevno? (oko 100 000) Da li se moe oekivati da e proizvodnja automobila rasti iz godine u godinu? Koji su izgledi javnog prevoza?

Poboljajte diskusiju predstavljanjem dodatnih informacija, koristei podatke iz uvoda i poglavlja Saobraaj na CD-ROM-u.

3 4

Pripremite uenike za predstojee terensko istraivanje.

Podijelite uenike u etiri grupe i objasnite im zadatke. Nazovite ih: saobraajna komisija komisija za parking komisija za otpad i sanitarna pitanja komisija za ivotnu sredninu.

Terenski rad
Podijelite informativne listove Uputstva za istraivake grupe i prema njima sprovedite terensko istraivanje.

114

Saobraaj automobili

Transport

Ravnotea

1 2 1 2 3

Neka predstavnici grupa saopte rezultate svog istraivanja. Dajte svakoj grupi po pet minuta za kratak izvjetaj, i dva do tri minuta za dodatna pitanja ostalih grupa. Koristite podatke o ivotnoj sredini i druge specifine informacije koje ete pronai na CD-ROM-u kako biste ojaali argumente grupa. Pokrenite slobodnu diskusiju na sljedeu temu: Kako moemo poboljati uslove saobraaja u naem gradu? Napiite odgovore na tabli. Neka uenici naprave saetak rezultata ispitivanja; u meuvremenu, dodajte prijedloge za poboljanje situacije i kreirajte akcioni plan.

Samo djeca znaju ta trae...

Objasnite uenicima da saobraaj proizvodi uticaje na ivotnu sredinu (prirodnu i urbanu), kao i na ljudsko zdravlje. Otvaranje regiona srednje i istone Evrope i razvijanje veza trgovinske razmjene povealo je zahtjev za teretnim i putnikim saobraajem. Kopneni saobraaj izmeu zapadne i istone Evrope, prema predvianjima, porae otprilike etiri puta, a eljezniki tri. Podijelite informativni list Mali princ sa strane 118. Neka uenici daju svoje vienje Sent-Egziperijevog teksta i uporede njegove opservacije o tome kako se prevozna sredstva koriste u dananje vrijeme i na cijelom svijetu. Pokrenite diskusiju pitanjima: Da li je izbor dugakog putovanja do posla uvijek neophodan? Kako bi uticalo na ivotnu sredinu to kad bi svi bili zaposleni u neposrednoj blizini mjesta na kojem ive? ta bi se desilo ako bi potroai kupovali jabuke koje su gajene u njihovom podruju, umjesto nekih drugih vrsta koje se dovoze iz daleka?

4 5 1 2 3

Ohrabrite uenike da daju druge primjere neisplativog transporta robe i putnika u njihovom regionu ili gradu. Napiite ih na tabli ili posteru. Ohrabrite uenike da proitaju Malog princa. Koje se jo ekoloke ili etike poruke mogu iitati iz knjige? Napiite ih na posteru.

U potrazi za eko-automobilom sutranjice

Koristei CD-ROM demonstrirajte neefikasnost veine popularnih modela automobila, pokazujui interaktivnu ilustraciju gubitka energije iz razliitih dijelova vozila. Pokrenite diskusiju na sljedeu temu: Kako moemo umanjiti tetne uticaje automobila na sredinu? Pomozite uenicima upoznajui ih s tekstom U potrazi za eko-automobilom sutranjice. Naglasite injenicu da tehnika poboljanja nee biti dovoljna da se prevaziu problemi koje izaziva moderan saobraaj. Mnogo toga takoe zavisi od ponaanja vozaa, kao i od drugih inilaca koji utiu na saobraaj. Otvorite internet stranicu na adresi: www.motoros-friends.hu/gyozo/fahrschule/ i pogledajte zabavni i ironini NE-edukativni video: Da i ne. Neka studenti porazgovaraju o izjavi koja se pojavljuje na kraju filma: Reci mi kako vozi i ja u ti rei kakva si budala...

U nastavku...
Neka uenici s ukuanima podijele svoja nova saznanja iz uionice i s terenskog istraivanja. Organizujte sastanak uenika, njihovih roditelja, predstavnika lokalne vlasti i medija kako biste razmijenili poglede na to koje se pozitivne ekoloke promjene vezane za saobraaj mogu uvesti u vaoj zajednici.

Saobraaj automobili

115

Transport

Informativni list

Uputstva za istraivake grupe

Saobraajna komisija treba da posmatra raskrsnicu s gustim saobraajem u trajanju od 30 minuta, i da odgovori na sljedee: Koliko vozila (auta, kamiona, autobusa) je prolo raskrsnicom za tih 30 minuta? Koji postotak vozila su automobili? Koliko je ovih automobila prevozilo samo jednog putnika (samo voza u kolima)? U koliko auta je bilo dvoje ili vie putnika? Neka grupa izrazi svoje miljenje o najrazumnijem i najefikasnijem korienju automobila.

Komisija za parking treba da posmatra situaciju oko parkiranja vozila u oblinjem centralnom gradskom podruju. Neka pokuaju da nau odgovore na sljedea pitanja: Gdje i kako su automobili parkirani? Ometaju li mjesta za parkiranje prolaz pjeacima, stvaraju li probleme motornom saobraaju ili kae povrine parkova, djeijih igralita, itd.? Neka uenici opiu neke primjere. Ima li nepropisno parkiranh automobila? Koliko vozaa potuje propisana pravila parkiranja?

Komisija za otpad i sanitarna pitanja treba da posjeti urbano podruje u blizini kole i utvrdi: Koliko naputenih vozila ima u tom podruju? U kakvom su stanju? Kakav vizuelni utisak ostavljaju? (Snimite nekoliko fotografija ili napravite skice vaih utisaka.) Postoje li mjesta van grada ili sela na kojima se mogu nai naputena vozila? Postoji li preduzee ili sluba koja je odgovorna za uklanjanje i/ili popravku starih vozila? Da li va grad ini sve to je mogue da rijei problem naputenih ili slupanih vozila?

Komisija za ivotnu sredinu treba da posjeti raskrsnicu s gustim saobraajem, autobusku stanicu i garau i da utvrdi sljedee: kvalitet vazduha nivoe buke ugroenost koju predstavljaju za motocikliste, bicikliste, pjeake, putnike u javnom saobraaju. Neka grupa sastavi zakljuak svojih posmatranja.

116

Transport

Eko-automobili sjutranjice?
vajcarska isprobava uvoenje zajednikih vozila
U vajcarskoj 36 000 ljudi dri u zajednikom vlasnitvu oko 1400 automobila i 800 rezervisanih parking mjesta. Oko 250 ovih automobila su u blizini eljeznikih stanica. Ova privlana inicijativa nastala je saradnjom javnosti i eljeznice.

Informativni list

Hibridni automobili
Proizvodnja novih generacija hibridnih automobila je mogunost koja obeava. Hibridni auto kombinuje upotrebu motora s unutranjim sagorijevanjem s elektrinim motorom, to poveava iskoristivost goriva, a smanjuje znaajno emisije izduvnih gasova. Kada auto stane, motor se automatski gasi. Prilikom kretanja ili koenja, koristi se kinetika energija za punjenje baterija. Jedna od najveih prednosti hibridnog auta je ta to nije potrebno graditi novu infrastrukturu za punjenje goriva.

Nova goriva
Korienje novih goriva, kao to su etanol ili vodonik, ima za cilj pronalaenje bezbjednijeg pogonskog sredstva. Etanol stvara izduvne gasove koji se sastoje od vodene pare i ugljenik (IV)-oksida; vodonik proizvodi samo vodenu paru. Najvea mana ovih goriva jeste ta to se mora podizati nova infrastruktura za tankovanje goriva. Bezbjedno korienje vodonika u motorima je problem koji jo uvijek nije rijeen. Motori koji rade na prirodan gas, koji uspjeno zamjenjuju tetne dizel motore, koriste se u mnogim zemljama srednje i istone Evrope i na mnogo mjesta postali su standard u javnom prevozu.

Ekonomino korienje goriva

Jo do prije nekoliko godina zvuala bi nevjerovatno tvrdnja da je mogue napraviti auto koji troi tri litara goriva na 100 kilometara. lanovi pokreta Grinpis (Greenpeace) dokazali su suprotno kada su tehnikim poboljanjima uspjeli da smanje potronju goriva na polovinu. Danas je nekoliko modela na tritu svaki od njih koristi gorivo vrlo efikasno.

117

Transport

Informativni list
118

Odlomak iz knjige Mali princ, Antoana Sent-Egziperija

Dobro jutro, poelio je Mali princ. Dobro jutro, odgovorio je skretniar na eljeznici. ta vi radite ovdje?, pitao je Mali princ. Razvrstavam putnike u hrpe od po hiljadu, rekao je skretniar. Usmjeravam vozove koji ih odvoze, sad lijevo, sad desno. Bljetav i osvijetljen brzi voz u prolazu, grmei kao oluja, zatresao je skretniarevu kuicu. Ba ure, rekao je Mali princ. Trae neto? E, to ne zna ni sam mainovoa, rekao je skretniar. A onda je drugi bljetav i osvijetljen brzi voz progrmio u suprotnom pravcu. ta, ve se vraaju? pitao je Mali princ. Nijesu to oni isti, rekao je skretniar. To je razmjena. Nije im se dopalo tamo gdje su bili? Niko nije zadovoljan onim gdje je, rekao je skretniar. A onda su uli grmljavinu bljetavog i osvijetljenog brzog voza. Je l on to juri one prve putnike? upita Mali princ. Ne jure oni nita, objasnio je skretniar. Spavaju unutra ili zijevaju. Samo djeca pritiskaju noseve uz staklo. Samo djeca znaju ta trae, kazao je Mali princ. Zavole svoju krpenu igraku i ona im postane strano vana, i ako im je oduzmu, djeca plau. Blago djeci, rekao je skretniar.

Transport

Saobraaj bicikl
Autor: Kliment Mindjov

Kljuni koncepti/sadraji Trajanje Razred Mjesto Nastavni materijali Nastavni predmeti

Biciklom u budunost

Dva kolska asa V IX U uionici, na otvorenom Tabla, posteri ili listovi papira Poznavanje prirode, Priroda i drutvo, Fizika, Fiziko vaspitanje, Tehnika i informatika Uenik/uenica treba da: objasni znaaj bicikla za putovanje na kratkim razdaljinama; ocijeni prednosti vonje bicikla (u odnosu na ostala prevozna sredstva) za zatitu ivotne sredine. Izlaganje, brainstorming, eksperiment, diskusija

Ciljevi nastave

Nastavne metode

Uvod
Pojava automobila toliko je izmijenila svijet, da je malo ljudi svjesno koliko ljudske mobilnosti jo uvijek zavisi od fizike aktivnosti tj. od pjeaenja i vonje bicikla. Prije trideset godina, proizvoai automobila predvidjeli su da e automobili zamijeniti bicikle, kao lino prevozno sredstvo broj jedan na svijetu, ali se desilo neto sasvim suprotno. Danas je na svijetu dva puta vie bicikala nego automobila, i skoro tri puta vie njih se proizvodi na godinjem nivou. Samo u Aziji biciklom se prevozi vie ljudi nego automobilima na cijelom svijetu. U Danskoj, Francuskoj, vedskoj i Holandiji, voenje bicikala u gradu promovie se jo od ranih sedamdesetih godina prolog vijeka. Danas, 33 odsto Holanana daje prednost biciklu kao prevoznom sredstvu. Broj biciklista u gradovima kao to su Odenze ili Kopenhagen (Danska), Bazel (vajcarska) i Hanover (Njemaka) predstavlja 20 - 25 odsto ukupne populacije. U uslovima gradskog saobraaja, automobili i bicikli kreu se priblino istom prosjenom brzinom. Kada se koriste posebne staze za bicikle, biciklisti esto putuju bre nego automobili na razdaljinama ispod 10km.

Aktivnosti
ta znamo o biciklu?

Za zagrijavanje, postavite sljedea pitanja: Vozite li bicikl? Koliko esto i u kojim prilikama vozite bicikl? Da li je potrebna energija za pokretanje bicikla? Odakle dolazi ta energija?

Saobraaj bicikl

119

Transport

Objasnite da svaka vrsta transporta zahtijeva utroak nekog vida energije. Pitajte sljedee: Koja goriva koriste automobili? (benzin, dizel) ta pokree tramvaje i trolejbuse? (elektricitet) ta pokree vozove? (ugalj, dizel, struja) Koje gorivo koriste avioni? (kerozin) Objasnite da hodanje takoe zahtijeva energiju koja dolazi od hrane.

3 4 1 2 3

Odaberite taku u vaem mjestu na udaljenosti od dva ili tri kilometra i pitajte dobrovoljce da zamisle razliite vidove transporta kojima bi mogli doi do te take (pjeke, biciklom, autobusom ili helikopterom). Objasnite da u svakom pojedinanom sluaju kretanje zahtijeva utroak energije. Pitajte uenike da pobroje prevozna sredstva reajui ih po koliini energije koju troe. Nauni prorauni prikazani u datoj tabeli pokazuju koliinu energije koja je nekome neophodna za prelaenje duine jednog kilometra. (Prorauni su u kalorijama, ali moete ih prezentovati figurativno, kao komade hljeba.) Koji zakljuak se moe izvui?

Kako da pomognemo biciklistima?

Prodiskutujte na sljedee teme i zapiite odgovore na tabli: Koji faktori ometaju vonju bicikla? (loi vremenski uslovi, gust saobraaj, zagaenje vazduha, cijena bicikla, itd.) Vonja biciklom ima veliki broj prednosti koje ljudi rijetko cijene. Koje su to prednosti? Zapiite prijedloge uenika na tabli. Diskutujte s uenicima o tome ta se moe uiniti da se ove prepreke prevaziu? Zapiite odgovore na tabli. Razmotrite neke bezbjedne i zdrave biciklistike putanje u vaoj zajednici.

U nastavku...
Izaite u prirodu i organizujte trku zeca i kornjae. Traite dobrovoljce koji e se uobiajenom brzinom hoda uputiti do nekog odredita. Druga grupa e na isto odredite krenuti biciklima. Otkrijte koliko puta biciklisti mogu da preu odreenu razdaljinu za vrijeme koje pjeacima treba da istu razdaljinu preu samo jedanput. Organizujte ekskurziju na biciklima do oblinjeg mjesta. Zabiljeite i opiite sve promjene na putevima ili u gradu koje mogu uiniti vonju biciklom bezbjednijom i praktinijom. Napravite saetak prijedloga i poljite ga lokalnim vlastima ili organizujte sastanak s njima, gdje moete predstaviti svoje prijedloge.

Energija potrebna za prelazak jednog kilometra Prevozna sredstva Kalorije bicikl pjeice autobus/voz auto helikopter/avion 22 62 550 1200 170000+ Potrebna energija U zalogajima hljeba 1 3 25 55 7800+

120

Saobraaj bicikl

Industrija

Ozelenjavanje industrije
Autor: Kliment Mindjov

Kljuni koncepti/sadraji Trajanje Razred Mjesto Nastavni materijali Nastavni predmeti Ciljevi nastave

Kako ozelenjeti industriju?

Dva kolska asa VI IX Uionica, na otvorenom (posjeta fabrici) Posteri, video materijal Zeleni paket Geografija, Hemija, Biologija, Biologija s ekologijom Uenik/uenica treba da: objasni u emu je svrha industrijske aktivnosti; razumije kakav uticaj ima industrija na ivotnu sredinu; shvati znaaj upotrebe preventivnih istih tehnologija i tehnologija za smanjenje emisija; izdvoji vanu ulogu pojedinca u ovom procesu. Izlaganje, diskusija, video prezentacija

Nastavne metode

Uvod
Industrijska revolucija promijenila je tok ljudske istorije. Odomaena upotreba maina dovela je do ubrzanog otvaranja fabrika, do nastanka vozila i ureaja koji zamjenjuju manuelni rad. Ljudi sa sela pohrlili su u gradove u potrazi za boljom nadnicom, poto su poljoprivredne maine njihov dotadanji posao obavljale bre i bolje. ivotni standard je porastao.

Ozelenjavanje industrije

121

Industrija

U veini evropskih zemalja, industrija proizvodi skoro polovinu nacionalnog dohotka. Svrha industrijskih aktivnosti jeste proizvodnja finalnih proizvoda ili meuproizvoda. Svaka industrijska aktivnost utie na ivotnu sredinu u nekom stepenu korienjem energije i sirovina. Uticaj na sredinu je vei ako su u pitanju neobnovljive sirovine. Emisije iz industrijskih aktivnosti utiu na ivotnu sredinu. Ova zagaenja ipak mogu biti smanjena upotrebom istijih tehnologija (one koje radije sprjeavaju da doe do zagaenja, nego to ga kasnije uklanjaju) ili tehnologija za smanjenje emisija (poznate kao end-of-pipe tehnologije, tj. tehnologije na kraju procesa). Aktivnosti

Aktivnosti
Uvod

1 2 1

Ponite as postavljanjem sljedeih pitanja: Koji predmeti u vaoj uionici jesu industrijski proizvodi? Koliko nas ima roditelje koji rade, ili su radili, u fabrici?

Kombinujte informacije iz uvoda s korisnim informacijama iz poglavlja Industrija sa CD-ROM-a.

Diskusija
Pogledajte film Ekoloka revizija industrije koji je ukljuen u video materijal. Pokrenite diskusiju i odgovorite na sljedea pitanja: Koje vrste uticaja na ivotnu sredinu imaju industrijske aktivnosti? (zagaenje vazduha, zemljita, vode, proizvodnja otpada, velika potronja vode, zauzimanje velikih povriina, itd.). Napiite odgovore na tabli. Mogu li pojedini industrijski akcidenti/havarije ugroziti zdravlje i ivot ljudi? Neka uenici navedu primjere. Razmotrite situaciju prikazanu u filmu, ukljuujui i Baja Mare akcident koji je opisan na narednoj strani. Objasnite da razliite proizvodne industrije predstavljaju znaajan faktor u promjeni klime: samo evropska industrija proizvodi oko 30 odsto svjetskih emisija ugljenik (IV)-oksid i oko sedam odsto svjetskih emisija azotnog oksida. Nekoliko industrijskih aktivnosti doprinose poveanju kiselosti u ivotnoj sredini, koje proizvode kisele kie: Evropa je odgovorna za jednu etvrtinu svjetskih emisija sumpor dioksida i vie od jedne petine svjetskih emisija azotnih oksida. Evropa je odgovorna za otprilike treinu emisija hlorofluorugljenika i drugih hemikalija koje unitavaju ozonski omota. Industrija takoe utie na ivotnu sredinu na druge naine: njen udio u potronji vode iznosi oko 57 odsto, a zbog fosfata i nitrata doprinosi zagaenju vode. Blizu 30 odsto ukupnog otpada u Evropi industrijskog je porijekla. I konano, ali ne manje vano, industrija je izvor oko 10 odsto buke koja nas okruuje.

122

Ozelenjavanje industrije

Industrija

Diskusija

1 2 3

Naglasite znaajnu ulogu industrije u rjeavanju ekolokih problema, i recite uenicima da postoji veliki broj naina na koje industrija postaje zelena. Pokrenite diskusije o moguim nainima za poboljanje ekoloke bezbjednosti industrijskih aktivnosti. (Otkrie istijih tehnologija i proizvoda; naunici i poslovni ljudi podstaknuti da trae tehnoloka rjeenja koja su vie ekoloka; upravljanje i kontrola proizvodnih procesa je poboljana; mnoge banke i osiguravajua preduzea biraju istije fabrike i industrije kao svoje saradnike; potroai kupuju ekoloki iste proizvode, itd.) Napiite odgovore na tabli. Objasnite da svaki pojedinac (ukljuujui i potroaa) moe igrati veoma vanu ulogu u preobraaju industrije u ekoloki bezbjedniju aktivnost, i to putem: davanja prednosti onim proizvoaima koji isporuuju eko-proizvode (tj. praak za pranje bez fosfata, aerosole bez CFC, reciklirani papir, reciklabilne proizvode, itd.); aktivnog uea na lokalnom nivou u procjeni industijskih aktivnosti na ivotnu sredinu regiona; obavjetavanja lokalnih vlasti i vlasnika postrojenja o bilo kojoj tekuoj ili vjerovatnoj ekolokoj ili zdravstvenoj opasnosti.

U nastavku...
Napravite spisak fabrika u vaem gradu ili mjestu. Pokuajte saznati ugroava li bilo koja od njih ivotnu sredinu. Da li je neko od vaih lanova zaposlen u fabrici? Kontaktirajte slubu za odnose s javnou jedne ili nekoliko fabrika i zakaite sastanak s njima. Napravite neke prethodne pripreme za sastanak. Imajte na umu da su predstavnici velikih zagaivaa vrlo vjeti u odbrani svojih argumenata i nebrige. Na ove argumente moete odgovoriti informacijama koje ste pronali o zagaivaima i da predloite naine za rjeavanje ovih problema. Istaknite da se s njima sastajete kao dobronamjeran partner koji im eli pomoi da rijee svoje probleme. Traite im da budu sponzor nekih vaih aktivnosti koje mogu biti od obostrane koristi. Ne treba pitati za novac: u mnogim sluajevima materijali ili transportne usluge koje vam obezbijede lokalni poslovni ljudi, bie dovoljni.

Ozelenjavanje industrije

123

Industrija

Pomor ribe zbog remonta HE Peruica

Problemom pomora ribe bavili su se mnogi, kako dnevni listovi, tako nedjeljnici, a i asopisi posveeni lovu i ribolovu. Interesantana je analiza pomora ribe usljed remonta HE Peruica, koju donosi dnevni list Politika. U tekstu novinara R. Vukievia kae se: Kao po nekom nepisanom pravilu svake godine poetkom avgusta, na zatvaranici Slivlje, udaljenoj desetak kilometara od Nikia, ugine vea koliina uglavnom bijele ribe i jezerskih rakova. Razlog, redovni godinji remont najstarije hidroelektrane Peruica koji traje od 1. do 31. avgusta. Premda se u protekle tri godine vrilo poribljavanje jezera Krupac i Slano, i to s oko etiri tone ribe, u Sportsko-ribolovakom drutvu Niki smartaju da u Elektroprivredi Crne Gore ne razmiljaju previe o tome, jer se situacija ponavlja iz godine u godinu. Meutim, navodi se dalje u lanku, u Elektroprivredi Crne Gore kau: Ne iskljuujemo mogunost da je i ove godine dolo do odreenog odliva ribe iz hidroakumulacija, ali ne zbog krivice Elektroprivrede Crne Gore, ve je to naprosto negativna posljedica tehnolokog procesa pranjenja akumulacija prilikom remonta. Sve eventualne tete poinjene na ribljem fondu su minorne u odnosu na korist koju Crnoj Gori donosi rad HE Peruica.

124

Ozelenjavanje industrije

Poljoprivreda

Od zrna do hljeba
Autori: Jerzy Sadowski, Malgorzata Podkanska

Kljuni koncepti/sadraji Trajanje Razred Mjesto Nastavni materijali

Hljeb i proizvodi od itarica kao svakodnevni izvor hrane za ljude irom svijeta Dva kolska asa V VII Uionica, likovni kabinet ili laboratorija Etikete sa razliitih pakovanja hljeba, video materijal Zeleni paket Za asove likovnog: kola/mozaik/oblikovanje: mekinje; 150 grama izabranih zrna itarica (penica, ra, zob, proso, jeam, kukuruz, pirina); itarice sa zrnima razliite veliine; ovsene pahuljice, mekinje itd.; svje lijepak od brana; oko 20 tabli kartona; bezbojan, baziran na vodi akrilni lak. Eko-nakit i predmeti: razliita zrna nekoliko vrsta itarica i mahunarki; plastelin, papir mae ili kaolin (mogu se nabaviti u radnjama za umjetniki pribor); tanki tapii (za oblikovanje ogrlica ili dugmeta), igle za broeve, tipaljke za minue, akrilni lak na bazi vode Priroda, Biologija, Istorija, Geografija, Likovna kultura Uenik/uenica treba da: zna istoriju i obiaje u ljudskoj kulturi koji su povezani s hljebom; nabroji tipove hljeba i vrste itarica koje se koriste u njegovom pripravljanju; analizira osobine koje itarice ine uporedivim s ostalim prehrambenim proizvodima. Izlaganje, diskusija, itanje, kolairanje, oblikovanje, video prezentacija

Nastavni predmeti Ciljevi nastave

Nastavne metode

Od zrna do hljeba

125

Poljoprivreda

Uvod
Hljeb, najpopularniji vid hrane na svijetu, javljao se u nekoj varijanti u svakoj kulturi i na svim kontinentima. Istorija hljeba poinje prije 12 000 godina. Pretpostavlja se da su u drevna vremena, u periodu kada su poeli osnivati naselja, ljudi nauili i kako da gaje itarice, da ih koriste u ishrani i da ih uvaju. ita su se mljela izmeu dva ovalna kamena u supstancu koja je najblia dananjim mekinjama. Samljeveno ito mijealo se s vodom i mijesilo. Tijesto se oblikovalo u pljosnate vekne i peklo na unaprijed zagrijanom kamenju. Ovaj nain peenja hljeba u vidu tvrdih, pljosnatih vekni i bez kvasca, moe se i dan danas sresti u mnogim zemljama Azije i Afrike. Brano koje se koristi za njegovu pripremu uglavnom dolazi od jema, prosa, kukuruza i heljde. Nijedna od ovih itarica ne sadri gluten (protein) celijakija (bolest izazvana korienjem namirnica koje sadre gluten). Prototip dananjeg hljeba pravi se dodavanjem pekarskog kvasca ili hljebnog kvasca branima koja sadre gluten (penino ili raano brano). To tijesto ostavlja se da fermentira (da se digne). Ovu tehniku izmislili su Egipani, koji su takav hljeb poeli pei prije 4500 godina, iako se on pripremao od manje dozrelih ita koja nijesu bila tako fino mljevena kao danas. Stari Egipani takoe prvi su poeli graditi penice, a arheoloka iskopavanja su pokazala da su pravili i oko 50 vrsta tjestenine, koja se pripremala s razliitim dodacima. U nekim zemljama, hljebna ita ine polovinu dnevne ishrane ljudi. Kukuruzne tortilje iz Latinske Amerike, okrugle arapske vekne, indijski apati i ostale varijante pljosnatih hljebova, jesu nasljednici prahljeba, dok je hljeb s kvascem, u svoj svojoj razliitosti od raanog do bijelog, krckavog hljeba egipatskog porijekla. Uprkos vremenskim i prostornim razlikama, hljeb i itarice oduvijek su bili, i jo uvijek jesu, simbol ivota i prosperiteta. U drevnim mediteranskim civilizacijama, hljeb je bio osnovna hrana, i u isto vrijeme, sinonim za ishranu. Muslimani imaju dobru poslovicu: Moe stati na Kuran da dohvati hljeb, ali ne smije stati na hljeb da dohvati Kuran. S druge strane, hrianska kultura dodijelila je hljebu simbolinu ulogu. Hljeb se smatrao svetim i bilo je zabranjeno njime hraniti ivotinje: zatim je uslijedila tradicija da se hljeb ne smije sjei noem, ve se mora lomiti. Ovaj obiaj danas sauvan je samo za obrede vezane za Badnje vee. U Crnoj Gori, boini hljeb se naziva esnica i obino je okrugao, s ukrasima na povrini u vidu krsta. Kako je pisano u Bibliji: I uzevi hljeb dade hvalu, i prelomivi ga dade im govorei: Ovo je tijelo moje koje se daje za vas; ovo inite za moj spomen. (Jevanelje po Luki, 22,19). U patrijarhalnim sredinama u Francuskoj, domain lomi hljeb i daje svakome za stolom, prije i za vrijeme obroka. ita se mogu jesti i cijela (kuvana ili prena), kao recimo pirina, koji je osnovna hrana na Dalekom Istoku; mogu se pei, kao na primjer, kukuruz; ili se poslije dodatne prerade mogu jesti kao kae, kao recimo heljda, koja je tipina za poljsku kuhinju; ili ruska greina, italijanski homini ili panska polenta koji se prave od kukuruznog brana; kus-kus, sa sjevera Afrike, tabule od bulgura; turski pilav. Zrnevlje se moe jesti i ivo, recimo u vidu popularne alpske poslastice, musli. itarice posjeduju nekoliko kvaliteta koji dozvoljavaju poreenja sa drugim prehrambenim proizvodima: Poto se osue, mogu se drati pohranjene na dug vremenski period, kao zrnevlje ili brano. Mala koliina zrnevlja ili brana dovoljna je za pripremu hranljivog obroka. Hrana pripremljena od itarica sadri mnoge preko potrebne hranljive materije, kao i celulozu. itarice se mogu jesti sirove, kuvane, prene ili se mogu dodati razliitim tipovima kaa ili kotunjavog voa; peena i samljevena ita mogu se koristiti i za proizvodnju kafe od ita (npr. popularna poljska kafa Inka). Poto se samelju, itarice se mogu koristiti za pravljenje razliitih proizvoda od hljeba i pasti, do slatkia. Ljudi iskoriavaju prednosti koje daju itarice, ali naalost, pokuaji da se te prednosti iskoriste jo bolje vrlo su rijetki. Pa ipak, kao to veoma dobro znamo iz iskustva, svaka masovna proizvodnja prehrambenih proizvoda, kojoj je cilj da odreene produkte uini dostupnim za sve, izvodi se na raun kvaliteta tog proizvoda. Hljeb koji danas kupujemo, bez obzira na iroki izbor koji se nudi, ne lii previe na hljeb koji se proizvodio nekada. Mnogi proizvodi od hljeba, kao i tjestenina, prave se od brana koje je toliko fino samljeveno da od itarica ne ostane praktino nita osim glutena. Takvi proizvodi imaju kratak vijek trajanja i vrlo su siromana prehrana, poto su najvanije hranljive materije izgubljene u procesu rafinisanja brana.

126

Od zrna do hljeba

Poljoprivreda

Sve u svemu, to finije i bjelje mljeveno brano, to siromanije hranljivim sastojcima, kao to su celuloza i vitamini. Prema nekim istraivanjima, dramatian porast pojave raka u probavnom traktu meu ruralnom populacijom u Evropi u drugoj polovini 20. vijeka u velikoj mjeri pripisuje se promjenama u prehrambenim navikama i dostupnosti peciva i hljeba koji se prave od fino mljevenog brana. U siromanijim zemljama hljeb predstavlja blizu 50 odsto dnevnog unosa hrane, a proizvodi od bijelog hljeba posmatraju se kao simbol imunosti i bogatstva ve stoljeima. Tako je dolo do toga da ljudi danas, kroz ishranu, unose manje celuloze, budui da je skoro jedini njen izvor upotreba crnih hljebova u ishrani.

Aktivnosti
Kako se pravi hljeb?

1 2 3

Upoznajte uenike s informacijama koje se nalaze u uvodu.

Pokrenite diskusiju o prehrambenim navikama uenika i o tome ta najradije jedu, propitujui ih koju vrstu hljeba najvie vole, koju vrstu jedu, a koju vrstu bi voljeli da jedu i zato. Hljeb se pravi mijeanjem brana, vode, kvasca i soli. Uporedite etikete sa nekoliko vrsta pakovanih hljebova. Ima li u njima dodataka koji se ne nalaze u tradicionalnom receptu? Naglasite da se dodavanje drugih itarica (npr. suncokretovg sjemena ili maka) ne posmatra kao tetno i neprirodno. Dodaci, tj. aditivi, predstavljaju razliita poboljanja i sredstva za bojenje, to su i eeri i vitamini. Pitajte uenike za miljenje, zato se ove supstance dodaju tijestu?

Predstavite dva teksta: Samo hljeb i Oev hljeb na stranicama 128, 129 i 130. Zaponite diskusiju o hljebu postavljajui sljedea pitanja: Koje uloge brano i hljeb igraju u vaem ivotu? Koliko esto ih koristimo? Moemo li zamisliti dnevnu ishranu bez hljeba, tjestenina, slatkia i kaa?

Likovna radionica

1 2 3

Prikupite potrebne materijale, nabrojane na poetku plana asa. Zadajte uenicima da naine kola/mozaik od zrnevlja razliitih itarica. Trebalo bi da predstave neto to je na neki nain povezano s temom asa. Za pravljenje eko-nakita i predmeta, pogledajte poetak plana asa i nabavite neophodne materijale. Uenici mogu praviti ogrlice, dugmad, broeve, minue (sa i bez tipaljke) i razne ukrase, imitirajui prirodne oblike, koristei mekinje, lie i sjemenje, i neke plastine materijale (kaolin, plastelin). Mogu ih ukrasiti razliitim zrnevljem itarica. Napravite izlobu radova u koli.

U nastavku...
Prikaite video isjeak Poljoprivreda i evolucija iz video materijala Zeleni paket. Pitajte uenike: Kako se poljoprivreda mijenjala kroz vjekove? Koje su prednosti i mane savremene poljoprivrede? Kako se potronja i poljoprivredna proizvodnja razlikuju u razliitim zemljama svijeta? Objasnite poljoprivredu u vaoj zemlji? (Pronaite odgovarajue informacije.)

Od zrna do hljeba

127

Poljoprivreda

Samo hljeb
U mnogim zemljama hljeb predstavlja polovinu ukupne koliine hrane koju dnevno utroi stanovnitvo. U bogatijim zemljama ima vie izbora i hljeb ini tek 15 odsto dnevnog unosa hrane. ak i u tako ogranienim koliinama, hljeb sadri 20 odsto proteina, 26 odsto tiamina (vitamin B1), 24 posto niacina (vitamin B3), 14 odsto riboflavina (vitamin B2), 34 odsto gvoa i 17 odsto kalcijuma od kojih svaki predstavlja sutinsku prehrambenu supstancu.

Dragocjena umjetnost pravljenja hljeba

Peenje hljeba bilo je jedan od najvanijih i najvie uvaavanih zadataka ena na selu. Tehnika bi se prenoslila generacijama, s majke na erku. Kao dio kuvarskih vjetina, majstorstvo peenja hljeba bilo je neto to su starije ene i cijelo selo oekivali od mladih ena koje su se nadale udaji. Nije postojao neki poseban dan odvojen za pripremanje hljeba. To se inilo jednom nedjeljno ili ak na dvije nedjelje, to je zavisilo od veliine porodice. Peenje je trajalo od 18 do 20 sati. U procesu pripreme hljeba koristile su se nave, igla za mjeenje, specijalne tkanine, koevi/korpe, kotarica za tijesto, tkanine za tijesto, pekarska lopata i pe (esto od zemlje). Da bi se tijesto diglo, nije se koristio samo kupovni kvasac, ve i kvasac od vina koji se pravio u kunoj radinosti. Vinski kvasac se pravio sakupljanjem pjene s fermentirane ire i mijeanjem s mekinjama. Kada bi se mjeavina digla, sjekla bi se i suila. Vinski kvasac pravio bi se u jesen, i napravilo bi se dovoljno da traje do sljedee jeseni. Tijesto za hljeb koristilo se na razliite naine. Moglo se priti (utipci), mogla su se praviti razna peciva, male vekne i zemike. Preno tijesto pravilo bi se u dnu pei, blizu plamena. Jelo se mnogo i rado, s mau, pavlakom, demom ili samo. Sovanka pecivo je pare tijesta koje se oblikovalo u diskove veliine 2 - 3 centimetra. Vrh bi se posipao solju, tucanom paprikom (ponekad kimom), i onda bi se peklo u dnu pei. Male vekne bi se pravile u veliini zemike, i obino bi se davale djeci. Vakarcs se pravi od ostataka tijesta poslije mijeenja, i oblikuje se u male zemike. I one su se pekle u dnu pei.
Edit Ranky, Taplalkozas [Ishrana]. Egeszsegvirag Egyesulet, Budimpeta, strana 129.

128

Od zrna do hljeba

Poljoprivreda

Oev hljeb
Otac je, znam, volio tvrd hljeb, naroito ako je u kui bilo dobrog starog sira, koji bi jo i na kacu mirisao ili imao kakav drugi, za nas djecu i neprijatni miris. Zato bi majka koja bi obino hljeb rukama lomila i stavljala na trpezu, jer noa nije bilo ili se nije mogao nai u kui meu stvarima i haljinama, o tome strogo vodila rauna. Uz to, ako se hljeb na porcije dijelio kad ga nije bilo dovoljno i kad je bila velika glad, pred ocem bi se nalo i najvee pare. Ovo je starjeinstvo govorila je. On najvie za familiju i radi pa treba imati ne samo snage, ve i potovanja. Poslije bi tako govorila i kad bi se dijelilo meso iz kupusa ili pasulja, riba i bilo koja druga hrana. ak se i za slavu i za kako drugo veselje kad je svega dosta te navike teko mogla odrei. Nae li se s ocem na drugoj trpezi za vrijeme kakve mobe bogatom komiji, kakvom kraljevom inovniku ili inovniiu, sjedne u blizini njega, gleda u sofru i pokazuje mu oima koji komad da uzme, koji mu je najpeeniji, najljepi, ili mu kriom takvo pare oznai prstom ili k njemu gurne. Kasnije bi nekoliko dana samo o tome priali. Ako bi, pak, samo majka bila na mobi, kad se vadi trava iz susjedove penice ili se susjedova penica anje, ili donosi na guvno da se vre, ili plasti sijeno i list za stoku, a otac kui radi, sluali bi majkinu priu Eh, da mi te bilo dofatiti tamo na trpezu! Bilo je pogae i sira. Nema li u kui sira, a majka iz ognja, iz pera zelja, izvadila dobro peen i rumen kola od kukuruza, bilo da je brano tih dana sama donijela iz mlina ili ga u selu pozajmila, otac zalomi pare hljeba te ga u raso zamaka i raka zubima. Kae da je to tako dobro, da se astio. Takoe, kad bi otac orao, za koliko bi upregnuti volovi jeli u brazdi dosta mravo sijeno ili, jo gore, pokislu ovrinu, majka je donosila krajeve hljeba. Obavezno ga je zamotavala krpom. Tako, veli, kad proe selom, niko od zlotvora nee znati ta je u krpi. Otac tada ne bi sjedio, ve etajui njivom jeo hljeb. Pritom bi nogom odgurnuo grun ubriva na prazan prostor, tamo gdje ubrivo nije palo, sprtio ga, porairio kruei lagano desnom nogom. Nek i ovo proe. Bie bolje. ovjek je zato da trpi. Sto puta moe da ima i nema u ivotu. Neka se samo zdravo. I nastavio posao. Ali, u zadnje vrijeme ba zdravlja u oca nije bilo. Poelo je da mu uti lice, brii nijesu bili veseli i sjajni, ve ekinjasti i tvrdi, brada nekako pranjava i fetka, oi sve dublje i manje, sve isturenije one kosti. Pa i kapa na glavi nekako zavaljena i mrtva. Uz to, nesnosni kaalj. I to u bilo koje doba dana. ljaka iz grudi kao da izbacuje mokre gljive koje, na vlanoj zemlji due vremena trunu i kie, sve izraenije disanje i sputanje plunih krila. Ljekaru nije iao, ni pomiljao da ide. Tamo je, negdje, daleko u gradu, nema se para za pregled i lijekove, nema puta kojim bi lagano i mirno mogao ii, a da jae konja, sve kad bi mu ga neko za taj dan i ustupio, nema snage da se dri na samar. Pa mu malo bolja koulja treba, donje, makar zakrpljene gae, jer e gospodin ljekar da ga pregleda, remik, a ne prtena uzica oko pojasa, kakva takva obua. Siromatina je kao bruka. Zato je pio domae lijekove. Mnogo ih je izmijenjao: grku vodu od pelina, prije nego to ita ujutru obie, ustajalu vodu iz kamenica u kojoj se kupala zmija, vodu iz upljeg hrasta, vodu od brljana i zejeg trna, drenovu rakiju, aj od ipuraka, lincuru, na kraju i mast od jazavca. Zaudo, bivao je ponekad i bolji. Priao da ga jo bog nee tamo, alio se, urkao neto na batinu i oko kue, iao u crkvu i na pokajanja, doekivao goste. Jednog ratnog proljea stegnu jaka glad ne samo nas, ve i druge, imunije komije. ivjelo se od pomalo skroba, pate ili oriza iz varenike, kaice s tiganja, ali je hljeba malo gdje bilo. ak ugledni domaini propali. Svreno je ree otac spremajui se da ide kod neto malo stoke na staju. Svi emo pijehnuti kao ptii kojima je nestala majka. Sad to meso od stoke, i da je ima, ne valja. Promedalo je. Oivjela su jagnjad. Odiu da okopavam kukuruz u ravno selo. est kila na dan. Meni neka je pola. Ti?! ree zaueno otac.

129

Informativni list

Poljoprivreda

Informativni list

Oev hljeb
(nastavak)
Bilo je onako kako je otac mislio. Nijesam zakopavao noge, pruao normalno korak, ostavljao najbolje strukove za rod i oko njih propisne gomilice zemlje tako da se vrlo malo razaznavalo kopano od nekopanog, ak bi vrh motike ponekad poletio ispod ila te je kukuruz venuo, ali je gazda bio vrlo duevan ovjek. Shvatio je zato sam doao te me i sam, rekao bih, s najveim zadovoljstvom uio da radim kao i drugi kopai i ja sam takorei odjednom postao samostalan radnik. To je bilo najvee zadovoljstvo koje sam ikad u ivotu doivio. A ne samo da je bilo dosta debelog hljeba iz crepulje, rumene kore kao nebo pri raanju sunca kada smo i poinjali da kopamo, ve i staroga sira, meda i priganica, supe od suvoga goveega i bravljega mesa, da umor nijesam ni osjeao. Na kraju nedjelje gazda uze vreicu koju sam donio i nasu ito. Nije bilo naroito dobro, ali je bilo suvo i usuo je kao pravom radniku. Dvoje grti je ak i pridao. Evo, zdravo ga troili ree on drei cigar u zubima. I tebi da se rodi, gazda. Svaka te srea u ivotu pratila. Bie malo teko nositi, ali polako sad ve ree sasvim isto. Namjerno sam saekao mjeseinu i doao kui. Ni jedanput ak nijesam poinuo, samo sam mijenjao ramena. Majka je ustala, poljubila me, a onda su se u staji ispred kue ule rvnji. Samljela je i umijesila hljeb. Kao dua je, sjutradan, onako ispod saa mirisao. Hoemo, veli, da zajedno poemo kod oca na staju. Iz daljine smo uli oevo kaljanje. Tek je, izgleda, izveo ovce na livadu. Kopao je u kraju i razbijao klinovima nekakav panj. Dobro jutro, starjeina ree majka drei hljeb u zamotanoj krpi ispod pazuha. Bog ve veselio ree on. A i ti si doao? Odi da dorukuje. Ima li to, jadna. Ne pitaj sad! Ima. Ima. Svak je sio na svoj plast sijena. Majka je razvezala krpu i na drugu, manju, postavila topao, gotovo dimljiv hljeb. Zamirisao je u sijenu. Gledao sam oca. Prijeao je rukavom preko brkova, a onda jeo. Sir nije ni pogledao. Polako! ree majka. Ne itaj. I jei koliko go mo. A ima li jo? Pogledaj! ree majka. Donio je etrdes kila. ita?! ita. Jeste li davali u Tomana? I oni su prazni. Kako da nijesmo. Blago mene jutros! ree otac. Ko mi je hljeb zaradio. I zaigrae mu suze, prokapae na hljeb.
Milo Radusinovi

130

Poljoprivreda

Proizvodi od mlijeka
Autori: Jerzy Sadowski, Malgorzata Podkanska

Kljuni koncepti/sadraji Trajanje Razred Mjesto Nastavni materijali

Mlijeko i mlijeni proizvodi kao osnovne namirnice u svakodnevnoj ishrani 1 - 2 nastavna asa V VII Hemijska laboratorija, tehniki kabinet Litar mlijeka, aa pasterizovanog mlijeka (UHT tretiranog ultra visokom temperaturom), kvasac (ili neki prirodni jogurt), staklene tegle, gaza, posuda za zagrijavanje mlijeka, gusto sito/cjediljka, razliita pakovanja jogurta i mlijenih proizvoda Priroda i drutvo, Priroda, Istorija Uenik/uenica treba da: nabroji vrste i ulogu mlijeka i mlijenih proizvoda koji se koriste u svakodnevnoj ishrani; poznaju faktore koji utiu na gubitak hranljivih sastojaka mlijeka i mlijenih proizvoda; analizira alergijske reakcije koje nastaju kao rezultat gubitka hranljivih sastojaka mlijeka i mlijenih proizvoda; uoe prednosti tradicionalnih naina proizvodnje mlijeka i mlijenih proizvoda. Izlaganje, vjebe, eksperimenti, diskusija, analiza teksta

Nastavni predmeti Ciljevi nastave

Nastavne metode

Uvod
Kada govori o mlijeku, veina nas govori o kravljem mlijeku: krave se najvie uzgajaju za ovu svrhu. U razliitim zemljama irom svijeta vrsta mlijenih proizvoda na tritu najvie zavisi od postojeih ivotinjskih vrsta. U Italiji ili Indiji, na primjer, znaajan dio mlijenih proizvoda dolazi od bufala/bizona. Ovije mlijeko i sir popularni su u cijeloj Evropi, dok se u mediteranskim zemljama ee upotrebljava kozije mleko i sir. Ljudi u Laponiji piju mlijeko irvasa; mlijeko lame pije se u Peruu; neka arapska plemena koja ive u pustinji piju kamilje mlijeko; a Mongoli piju kobilje mlijeko. Sastojci mlijeka razliitih vrsta ivotinja razliitog su sastava, i sadre promjenljive koliine vode, masti, ugljenih hidrata, proteina i minerala. Ova razlika u sadraju ini da su njihov ukus i hranljiva vrijednost razliiti.

Aktivnosti
Vrste mlijeka

Objasnite uenicima da je ivotinjsko mlijeko postalo dio ljudske ishrane prije otprilike 11 000 godina u vrijeme kada su ljudi poeli da uzgajaju ivotinje: krave, ovce i koze. Vjerovatno je u to vrijeme sluajno otkriven i proces kiseljenja mlijeka. Takoe je otkriveno da se zagrijavanjem mlijeko zgrunjava, to je dovelo do novih mogunosti. Tokom vremena, bijeli sirevi su uvani u rasolu, ostavljani su da ubuave, topljeni su, sueni i dimljeni (pogledajte istoriju sira Bri na kraju asa). ini se nevjerovatno, ali Tatari su pronali nain da kobilje mlijeko pretvore u vrstu masu (kondenzovano mlijeko) jo u 13. vijeku.

Proizvodi od mlijeka

131

Poljoprivreda

Pripremite etiri tegle kapaciteta 0,3 - 0,5 litara. Sipajte au sljedeih tekuina u razliite tegle, i obiljeite ih: Tegla 1 (nekuvano mlijeko) Tegla 2 (mlijeko sa dodatim kvascem ili kaiicom jogurta) Tegla 3 (mlijeko s kefirom*) Tegla 4 (pasterizovano mlijeko) Pokrijte tegle gazom i ostavite ih u toploj, zamraenoj prostoriji na tri dana. Uporedite sadraje tegli: Kakvi su mirisi i tekstura kiselog mlijeka, jogurta, kefira i pasterizovanog mlijeka? Koje su razlike? Kuvajte kiselo mlijeko na tihoj vatri dok se ne se formiraju ugruci. Koje efekte proizvodi toplota na kiselo mlijeko?

3 4 5 1

injenice o mlijeku
Objasnite odjeljenju da su mlijeko i mlijeni proizvodi postali sutinski sastojak ljudske ishrane irom svijeta. Ze neke narode (na primjer, Masai Afrikance), mlijeko je osnovna hrana. Kinezi i Japanci, naprotiv, dre da je mljeko odvratno i smatraju ga neeljenim proizvodom ivotinjske sekrecije (izluevina). Ameriki Indijanci, starosjedioci amerikih kontinenta, nijesu koristili mlijeko: ovaj obiaj donijeli su evropski osvajai. Za mnoge ratarske nacije, mlijeko je simbol prosperiteta na primjer, biblijska zemlja u kojoj tee med i mlijeko. Istaknite da i pored irokog prodora na trite, mlijeko i mlijeni proizvodi, sveukupno, gube svoje hranljive sastojke. Industrijsko gajenje ivotinja, njihova prehrana vjetakim stonim hranama, kao i transport, skidanje kajmaka, homogenizacija, pasterizacija i hemijski aditivi neophodni za produavanje ivotnog vijeka mlijeka svi ovi faktori doveli su do isporuivanja sve manje i manje adekvatnih proizvoda i pojavu mnogih alergijskih reakcija. Jedno od rjeenja jeste koristiti to manje procesuiranog mlijeka, ali je najbolji scenario kupovati mlijeko na organskoj farmi.

132

Proizvodi od mlijeka

Poljoprivreda

Pokaite uenicima razliita pakovanja jogurta, kefira i drugih mlijenih proizvoda. Neka ispitaju etikete a zatim odgovore na sljedea pitanja: Koji sastojci se mogu nazvati aditivima? Ima li u jogurtu skroba ili elatina? Koje su prednosti pravljenja jogurta, kefira i usirenog mlijeka kod kue? A od kupovine mlijeka na organskoj farmi ili od izbjegavanja upotrebe pasterizovanog mlijeka? Koji je praktian razlog zbog kojeg jogurt kupujemo u radnji? (uteda vremena, pakovanje dozvoljava laki transport, itd.)? Pomenite da sve vie ljudi danas zamjenjuje kravlje mlijeko i industrijski proizveden sir ovijim, kozijim i sirom od bufala/bizona; zatim upotrebljavaju mlijene proizvode porijeklom s organskih farmi ili zamjenjuju kravlje mlijeko sojinim, a sir tofu sirom. Objasnite da neki vegetarijanci ne jedu uti sir. Znaju li uenici zato? (Enzim koji se dobija iz stomaka teleta koristi se kao kvasac za proizvodnju ove vrsta sira.) Pitajte uenike: Prave li razliku izmeu razliitih vrsta sireva (buavi, bijeli, homogenizovani, topljeni, uti, itd.)? U koji od njih se aditivi ne dodaju? Od ega zavise njihove nutricione/ prehrambene vrijednosti? Proitajte tekst Istorija Bria. Imajui u vidu ovu priicu, ta se moe zakljuiti o znaaju proizvodnje sira za istoriju ovjeanstva?

U nastavku...
Predloite uenicima da kod kue pokuaju sami proizvesti jogurt i kiselo mlijeko, a zatim to i pojesti. Posjetite oblinju organsku mlijenu farmu, ukoliko je to izvodljivo.

*kefir: napitak od fermentisanog mlijeka koji sadi 1 odsto mlijene kiseline, veliku koliinu ugljenik (IV)-oksid i zanemarljivu koliinu alkohola (0,1 - 0,6%).

Proizvodi od mlijeka

133

Poljoprivreda

Informativni list
134

Crnogorski proizvodi
U doba Rimskog carstva u Crnoj Gori o privrednoj strukturi podatke nam prua spis Expositio totius mundi, gdje se pomen sira upuuje na razvoj stoarstva. Rije je o dokleatskom siru. Naime, DOCLEA (Dokleja) je dananja Duklja na uu Zete. Ovo je jedan od najznaajnijih gradova rimskog doba na teritoriji Crne Gore. Postao je municipij u vrijeme dinastije Flavijevaca. Kako nalau gostoprimni tradicionalni obiaji za predjelo se u Crnoj Gori slui meza, a za mezu njeguki prut, kastradina, govei koet, sueni aran, pljevaljski sir, crmniki sir, durmitorski kajmak, kuki sir, barske masline i nezaobilazni njeguki suvi sir. Ko je god probao pare ovog sira izrazio je elju da kupi sir i odnese ga ukuanima. Uz dobro crno vino i prutu, te koju maslinu i domai hljeb, od kojeg cijela kua zamirie, ili moda po koju lozovu rakiju doekaete i najstidnijeg gosta. Biti u Crnoj Gori i ne probati cicvaru i kaamak nije kompletan doivljaj. Cicvara je tradicionalno crnogorsko jelo od mladog kravljeg sira ili kajmaka i brana, koje mijeanjem oslobaa mast. Namjeravate li se poslije toga baviti kakvim tekim fizikim radom, cicvara e vas snabdjeti dovoljnom koliinom energije. Kaamaknjam njam... i sad mi voda na usta poe kad spomenem to jelo. Za dobar kaamak neophodno je kukuruzno brano, bijeli krompir, stari kajmak. Ko voli, stavi sira da prismoi i, naravno, kiselo mlijeko. Prijatno i dobro vam uinjelo!

Poljoprivreda

ivot pela
Autori: Jerzy Sadowski, Malgorzata Podkanska

Kljuni koncepti/sadraji Trajanje Razred Mjesto Nastavni materijali

Pele i biljni svijet

Dva kolska asa V VII Uionica, na otvorenom (zelena povrina ili bata blizu kole) Van uionice: uveliavajue staklo, kasetofon, kaseta U uionici: Bumbarov let Rimskog-Korsakova, prazan ram za konicu sa saem, svijea votanica, uzorci meda, propolis (pelinja smola) u vrstom i tenom vidu, polen Poznavanje drutva, Priroda, Biologija, Biologija s ekologijom, Muzika kultura Uenik/uenica treba da: zna ulogu i znaaj pela u prirodi; zna da postoje razliite vrste pela; razumije organizaciju pelinjeg drutva kroz ulogu pojedinih lanova; prepoznaje osnovne pelarske proizvode; analizira razloge smanjenja pelinjih populacija. Izlaganje, posmatranje, diskusija, rad na terenu

Nastavni predmeti

Ciljevi nastave

Nastavne metode

Uvod
Pored proizvodnje meda i pelinjeg voska, jedna od najznaajnijih aktivnosti pele jeste opraivanje biljaka. Prema procjeni napravljenoj u Sjedinjenim Dravama 1984. godine, pele i drugi slini insekti oprauju jednu treinu ukupne poljoprivredne proizvodnje. Vrijednost proizvoda (19 milijardi USD) dobijenih kao rezultat opraivanja 140 puta prevazilazi prihod pelara od prodaje meda i pelinjeg voska. Cifre su u Kanadi i Evropi sline; pele donose dvije milijarde CAD (kanadski dolar) i 4,7 milijardi EUR poljoprivredi, to je 12 puta vei prihod od onih koje ostvaruju pelari. Pela se proslavila ne samo zato to proizvodi med, ve i zbog organizacije, istoe, hrabrosti i nevjerovatne aktivnosti (vidi tekst istoa u konici). Pela je jedini insekt koji se nalazi na heraldikim grbovima evropskih aristokratskih porodica, a Napoleon Bonaparta ukazao joj je jo veu ast postavljajui je na carski grb. Znate li da je med bio jedini, iroko dostupni zaslaiva sve do 18. vijeka?

ivot pela

135

Poljoprivreda

Aktivnosti
Diskusija

Uprkos koristi od pela, njihov broj se smanjuje svake godine. Deava se da izumru itave vrste, a mnogima prijeti istrebljenje. Pogledajte navedena pitanja i prodiskutujte o njima s odjeljenjem: P: Zato se populacija pela smanjuje? O: Izvori hrane koje pele koriste nestaju: sve je manje zelenih povrina u gradovima i mjestima, zagaenje vazduha raste, ire se putne mree. U poljoprivredi: sve je manje ivica koje razgraniavaju polja, polja se sve ee spaljuju, upotreba insekticida i pesticida je porasla, rairena je praksa gajenja monokultura. Pele su takoe lovina drugih invazivnih insekata. P: Koje su mogue posljedice nestajanja pela? O: U mnogim regionima ima premalo pela za adekvatno opraivanje. Odreene gajene kulture takoe se suoavaju s rizikom (npr. uljana repica, lucerka i djetelina), kao i mnogi drugi tipovi ukrasnog bilja. Nestanak odreenih biljnih vrsta koje zavise od opraivanja takoe predstavlja naknadni problem za ivotnu sredinu. P: ta se moe uiniti? O: Neke kulture koje se gaje u staklenicima (naroito paprike i paradajz) mogu se prekriti polietilenom, da bi se zatim upriliilo opraivanje od strane pela. Uzgajivai i poljoprivrednici mogu kontaktirati pelinjak i ugovoriti isporuku pela na njihova polja ili u bate u periodu cvjetanja. U odreenim periodima godine, pelari mogu transportovati porodice pela do podruja u kojima ima medonosnog bilja.

Postarajte se da uenici razumiju izuzetno vanu ulogu koju pele imaju u poljoprivredi. Istaknite da cijeli eko-sistem ima koristi od pela, jer one doprinose razmnoavanju velikog broja biljaka i doprinose biolokoj raznovrsnosti. One su nezamjenjiv dio prirodnog ciklusa i bez njih bismo bili znatno siromaniji.

ta znamo o pelama
Poslije uvoda i diskusije, pitajte uenike da prenesu neke svoje utiske i iskustva u vezi s pelama. Pitajte sljedee: P: Gdje i kada se pele najee vide? Da li ste ikada vidjeli pelu drvenaricu koja gnijezda pravi ispod zemlje, u upljim panjevima ili deblima, u sjenicima ili stajama, ispod streha? Kako izgledaju? Ko su prirodni neprijatelji ove porodice pela? Da li je neko od uenika ikad bio u posjeti pelinjaku, vidio ta je u konici ili posmatrao kako pele ulaze u konicu? (Na ulazu su uvari, a pelinji ples ukazuje na to da je konica puna nektara). Da li ste vidjeli kako se uljezi izbacuju iz konice ili kako pelari sakupljaju (vrcaju) med?

U polju

Izaberite sunani proljeni dan da posjetite polje u cvatu, prirodnu zelenu povrinu, batu ili park negdje gdje raste divlja zova, drvo oraha, limuna ili bagrema. Upozorite uenike da ne uznemiravaju ili ne hvataju pele u poslu. Podijelite uenike u parove ili grupe od po troje. Odaberite mjesta za posmatranje. Paljivo posmatrajte kako pele prikupljaju polen i nektar: koristite uveliavajue staklo samo da bi kratko i iz blizine bacili pogled na njihova tijela. Pokuajte da prepoznate to vie pela, razlikujui medonosne od drvenarica. (Razlikuju se po veliini, obliku i boji.) Pokuajte da izbrojite pele, aktivne u okviru vae zone posmatranja. Koje biljke najradije posjeuju? Da li cvjetovi ovih biljaka imaju jak medeni miris ili im je, pak, boja upadljiva? Pogledajte paljivo korpice na stranjim noicama pele. Jesu li prazne ili imaju takice polena? Pokuajte da snimite razliite vrste zujanja koje pele poizvode.

136

ivot pela

Poljoprivreda

2 1

Kada se vratite u uionicu, pustite zvuke insekata koje ste snimili, a zatim posluajte kompoziciju Bumbarov let. Koliko je uenicima potrebno da prepoznaju koje zvukove proizvode insekti, a ta je muzika kompozicija? Neka uenici uporede ova dva snimka i neka podijele svoje utiske.

Ima li otro oko?

Osmotrite unutranjost konice i pitajte uenike: Koliko elija/stanica ima unutar 100 kvadratnih centimetara konice? Kog oblika su elije? Zato je u presjeku elije estougao/heksagon a ne, na primjer, kvadrat ili krug? Da li je ovo primjer optimalne upotrebe prostora i materijala u konici, i da li olakava pristup samoj eliji? Kako su ova dva obzira povezana? Nacrtajte povrinu saa. Pored njega, nacrtajte kako bi ono izgledalo ako bi elije bile kvadratnog ili krunog oblika. Koliko bi pelama trebalo materijala da bi dobile identinu koliinu prostora?

Pogledajte tekst istoa u konici, a zatim podijelite informativni list Pelarski proizvodi sa strane 6.

U nastavku...
Ako je izvodljivo, organizujte posjetu oblinjem pelinjaku.

ivot pela

137

Poljoprivreda

istoa u konici
Porodicu pela ini priblino 50 000 jedinki koje ive zajedno u koncentracijama koje nijesu uporedive ni sa im u ljudskom okruenju. Pa, ipak, pelama uspijeva da svoje okruenje odravaju u vrlo dobrom redu. Zajednica regulie toplotu i vlagu u konici, uklanja uginule pele i to je veoma vano ne dozvoljava razvijanje mikroba koji napadaju ne samo pele, ve i njihove rezerve hrane. Pele skladite med kao rezervu za periode kada nema cvjetanja i nektara. Med je osnovna hrana pela, pa uobiajena kolonija uvijek ima na raspolaganju izmeu 7 i 45 kilograma meda u rezervi. Da preive zimu, pelama je potrebno izmeu 20 i 25 kg meda. Izvor proteina je polen, ije su rezerve 0,5 - 7 kg. Med i polen su jedina hrana koja se skladiti u elijama saa. Med, koji se uglavnom sastoji od eera i polena, bogat je mastima i proteinima, a predstavlja i vrlo primamljiv izvor hrane za mnoge druge ivotinje. Zato je za zajednicu pela zatita od velikih ivotinja i parazita od kljunog znaaja. Jedan od naina jeste pelinja aoka. ak i zimi, kada je previe hladno za letjenje, pele mogu izbaciti svoje aoke. Masa pela, sklupana u loptu i s izbaenim aokama kao bodljama jea, natjerae i najgladnijeg napadaa da odstupi i razmisli jo jednom. Ako ubacimo vlat trave ili slamicu u konicu, ona e biti izbaena za najvie pet minuta. tavie, ako je uljez dovoljno mali da ga pela moe sama iznijeti i letjeti s njime, ona e ga odnijeti na udaljenost 15 - 20 m i tamo ga se ratosiljati. Ako je previe teak, pokuae da ga pomjeri makar nekoliko metara dalje, vukui ga po zemlji. Obino e na izbacivanju stranog tijela raditi nekoliko pela, i to na smjenu. Za pele je odravanje istoe u konici prioritet, i ako je potrebno neto poistiti, prekida se svaka aktivnost. Pele takoe preduzimaju sve sanitarne mjere predostronosti: one skupljaju smolu etinara. Ova supstanca, zvana propolis, slui zatiti konice na nekoliko naina. Prvo, smole sadre terpene, koji ubijaju mikrobe ili zaustavljaju njihovo razmnoavanje. Drugo, propolis se koristi za zaepljivanje pukotina i uglaavanje grubih povrina u konicama gde bakterije, gljive ili mali insekti mogu da se zavuku. Ova tehnika takoe ini ivotni prostor mnogo udobnijim. ivotni vijek pele radilice je otprilike est mjeseci. Smrtnost u koloniji u aktivnoj sezoni moe da premai i broj od 1000 pela dnevno. Ipak, ni na zemlji, ni blizu ulaza u konicu, neemo nai vie od jedne ili dvije mrtve pele. Najvei broj pela umire na otvorenom: one ne proivljavaju svoje stare dane u povlaenju iz svijeta i odmoru, ve naprosto rade dok ne padnu. Laboratorijska istraivanja pokazuju da odrasle pele mogu oboljeti od raznih bolesti ukljuujui i one zarazne. injenica da toliki broj pela umire daleko od konice vjerovatno predstavlja jo jedan od mehanizama odbrane konice. Kada se dogodi da pela umre u konici, ona postaje strano tijelo: radilice je odvlae do izlaza, a zatim se odnosi na bezbjednu udaljenost od konice. Pele nijesu pretjerano zainteresovane za uvoenje reda oko konice, ve iskljuivo za situaciju u samoj konici. Tako se konica odrava stalno istom.
Wladislaw Kopalynski, Make u daku; ili izvodi iz istorije i predstava koji se tiu predmeta (Cats in a Bag; or, extracts from history and notions concerning objects, WP, Warsaw, 1993, str. 439 - 441)

138

ivot pela

Poljoprivreda

Pelarski proizvodi
Pelinji vosak je proizvod lijezda pela radilica i drvenarica. On je osnovni sastojak saa. Pelinji vosak se koristio za pravljenje svijea stotinama godina. Njime se titi povrinski sloj namjetaja, a koristi se i u procesu konzervacije istorijskih spomenika. Med moe biti monoflorni (od jedne vrste biljaka) ili poliflorni (od vie vrsta biljaka). Heljda,
uljana repica i bagrem su primjeri monoflornog meda. Cvjetni nektar nije jedina sirovina za proizvodnju meda. Pele proizvode dragocjeni vid meda od medljike (medne rose) slatkih kapi soka koje se formiraju na liu ili drugim dijelovima odreenih biljaka kada je toplo. Mana se na biljkama formira posredstvom biljnih vai (aphids), koje sisaju slatki sok biljki, ali ne uspijevajui da ga u potpunosti iskoriste, izbacuju ostatak na latice u vidu slatkih kapi. Brzi med se dobija uz malu ljudsku pomo: odreene porodice pela navikavaju se da koriste eerni sirup i razne biljne mjeavine. Kvalitet meda ne zavisi samo od tipa nektara, ve i od sadraja propolisa i polena, koji se rastvaraju u vodi. Da bi se sauvao ukus i hranljive vrijednosti, med ne treba pregrijavati (55 Celzijusovih stepeni). Kada se doda u vrue napitke, med gubi mnoge vitamine i enzime i zapravo igra ulogu obinog zaslaivaa.

Informativni list

Propolis (pelinja smola) je smolasta masa, obino ukastozelene ili braon boje, rastvorljiva u vodi. Ako kojim sluajem aba ili mi uginu u konici, pele e prekriti le ovom posebnom supstancom (propolis znai za zatitu ljudi) prije nego tijelo satruli. Ovako se uklanjaju svi neprijatni mirisi i sprjeava razmnoavanje bakterija u populaciji pela. Ako iskapate nekoliko kapi propolisa u au ili na list papira i ostavite da se osue, poslije nekog vremena i aa i papir izgledae kao da su prekriveni tankim slojem ukasto-braonkastog laka. Pokuajte da ga oprete vodom. ta se deava sa slojem propolisa? Ljudi koriste propolis kao prirodni antibiotik: nerastvorljiv u vodi, pogodan je u oblozima ili zavojima za povrinske rane, ogrebotine, opekotine, ujede insekata, itd. Ne preporuuje se ljudima koji su alergini na pelarske proizvode. Pelinji praak se formira od takica polena koje se zadravaju na tijelu i nogicama
pela. Pele mijeaju ove takice s medom i nektarom, prave male kuglice smjee i ubacuju ih u korpice na svojim stranjim nogama. Bogat je proteinima i vitaminima, ali je njegov bioloki uticaj na ljude jo uvijek predmet diskusija meu strunjacima.

Matini mlije je sekret koji se isputa iz lijezde u gornjoj vilici pela koje vode brigu oko uzgoja novih pela (pele od 5 do 15 dana starosti koje ne lete). Ima veliku hranljivu vrijednost i sadri vitamine i hormone. Pele koje hrane leglo obezbjeuju hranu larvama radilica i trutova prvih dana njihovog ivota, kao i larvi matice (kraljice pela) tokom prvih pet dana. Hranjenje matice se nastavlja, ak i kada izlijee jaja.

139

Poljoprivreda

Nae odluke i ivotinje

Autor: Katarna Balekov

Kljuni koncepti/sadraji Trajanje Razred Mjesto Nastavni materijali

Uticaj donoenja odluka na ivotnu sredinu, druge ljude i ivotinje 1 - 2 kolska asa V VII Uionica Instrumenti za pisanje, umjetniki instrumenti, omoti od raznih proizvoda, video materijal Zeleni paket Biologija, Graansko vaspitanje, Biologija s ekologijom Uenik/uenica treba da: shvati uticaj naih svakodnevnih odluka na okolinu koja nas okruuje i ive organizme; vrednuje izvor svakodnevnih potroakih proizvoda, kao i alternativne opcije hranljivih sastojaka; analizira informacije o alternativama u poljoprivrednom uzgoju, prednostima eko-poljoprivrede i bioproizvoda. Igre uloga, diskusija, vjebe, video prezentacija

Nastavni predmeti Ciljevi nastave

Nastavne metode

Uvod
Nae odluke utiu ne samo na nas, ve i na nau okolinu. Moe se rei da mi ne moemo napraviti nijedan korak a da ne utiemo na ivote drugih, da ne dotaknemo sudbinu mnogih drugih na planeti. Svaki proizvod koji kupimo mora prvo da se napravi, da se procesuje od hiljadu drugih ivota, maina, ivotinja ili biljaka. Svaki proces zahtijeva energiju, sunce, vazduh, vodu. Svaka trunka, ak i ona najmanja, jeste dio vee slike koju zovemo Univerzum. Jedan dio univerzuma smo mi, ljudska bia, i zato moramo imati na umu nunost potovanja svih stvari, i ivih i neivih, svih bia koja nas okruuju. Trebalo bi da smo sposobni napraviti pravi izbor kada neto kupujemo ili kada neto odluujemo. Jedan od osnovnih ovjekovih prioriteta jeste hrana. U dananje vrijeme poljoprivreda se oslanja na potrone djelatnosti, koje su moda jeftinije i ekonominije, ali daleko od toga da su ekoloke. Zato? Poveanje poljoprivredne proizvodnje vodi ka degradaciji biotopa i eko-sistema u predjelima gdje se obrauje zemlja, smanjuje bioloku raznovrsnost, izaziva eroziju i degradaciju zemljita, zagauje vodu (industrijska ubriva i pesticidi), mijenja hidroloki ciklus, pogorava okolinu i odnos prema ivotinjama itd. U posljednjih nekoliko godina forsira se povratak na ranije poljoprivredne kultivacione sisteme to je dovelo do nastanka mnogih takozvanih eko-farmi. Ekoloka poljoprivreda je povratak naoj prirodi, to nam garantuje bolji kvalitet hrane. Ovaj metod koristi prirodne tehnoloke procese i potuje prirodno ogranienje flore, faune i eko-sistema. Ekoloka poljoprivreda koristi uglavnom bioloke i mehanike metode zatite biljaka koji zahtijevaju runi rad, to onda znai i veu cijenu. U cijenu, osim garantovano dobrog kvaliteta hrane, ukljuen je i obazriviji odnos eko-poljoprivrednika prema prirodi i ivotinjama. ta su to bioproizvodi? Bioproizvodi su ekoloki kultivisani proizvodi, to znai da su proizvedeni na nain koji ne ugroava prirodnu sredinu. itarice od kojih su napravljeni proizvodi uzgajaju se bez vjetakih ubriva i hemijskih pesticida. Zemlja gdje se uzgajaju i dalje ima prirodnu plodnost. Staklene bate rade na energiju koja se crpi iz obnovljivih izvora.

140

Nae odluke i ivotinje

Poljoprivreda

Aktivnosti
Zadatak

1 2

Zamolite uenike da u roku od dva minuta sastave listu aktivnosti koje uobiajeno rade od jutra do mraka (ukljuiti i spisak hrane). Objasnite im da listu organizuju u kratke i jasne pasuse. Poslije prve aktivnosti ispriajte im priu. Zamolite ih da dok sluaju vau priu hvataju biljeke o aktivnostima i situacijama koje oni smatraju uticajnim na okolinu, druge ljude i ivotinje. Ukljuio se budilnik i sada je jutro, kao i svako drugo. Budim se, proteem se kao maka, sklanjam pokriva i sjedim u krevetu. Osjeam suneve zrake i prijatan osjeaj vunenih papua na mojim stopalima. Ustajem, odlazim u toalet i tuiram se. Sjetim se da operem kosu amponom da bi bila sjajna, perem tijelo gelom za tuiranje i brijem noge brijaem. Onda se briem pamunim pekirom, suim kosu fenom i stavljam mlijeko za tijelo da mi koa bude mekana. Perem zube. Brzo ali paljivo stavljam minku i oblaim se. Danas nosim svilenu bluzu, teksas suknju i pamuni demper. Dorukujem. Stavljam dezvu da skuvam kafu, oboavam je s mlijekom. Kuvam jaja, napravim sendvi sa unkom i uzmem jednu bananu. Dok dorukujem, itam novine, sluam radio i drim ukljuen TV, za sluaj da se neto veoma bitno deava u svijetu. Kada zavrim, vrijeme je da krenem na posao. Obuvam kone izme i najnoviji model krzna od lisice, steem vuneni al oko vrata i stavljam kone rukavice. Palim kola jer, iako danas radim u susjednom bloku, malo je hladnije i ne eka mi se na autobuskoj stanici.

3 4 5

Kada zavrite sa itanjem prie, recite uenicima da proitaju svoje biljeke. Onda s njima prodiskutujte njihovu listu dnevnih aktivnosti i ostalih stvari koje su zapisali. Priajte o tome kako te stvari, aktivnosti i odluke koje svakodnevno pravimo utiu na druge ljude, a najvie na prirodu i ivotinje. Zajedno s uenicima pogledajte video snimak ivotinje i mi. Ovaj film odlino pokree nove diskusije. Kasnije porazgovarajte o ovjekovoj osnovnoj potrebi HRANI. Ukratko objasnite uenicima princip lanca ishrane i zamolite ih da nacrtaju kako oni vide lanac ishrane u obliku piramide. Onda prodiskutujte o njihovim crteima i pokaite im standardnu piramidu ishrane u prirodi i kako se razlikuje od ovjekove. Potraite slinosti i razlike. Na kraju popriajte o efikasnosti ovjekovog lanca ishrane. Primjer ovjekov lanac ishrane Ljudi su na vrhu lanca ishrane. Ako jedemo hljeb, stiemo do kraja veoma kratkog lanca ishrane. Mi dobijamo energiju koju je penica dobila iz sunca za vrijeme fotosinteze. Ako jedemo meso, stiemo na kraj dueg lanca ishrane. (Na primjer, ako jedemo piletinu, mi dobijamo energiju iz pileta koje dobija energiju iz penice, koja je apsorbovala energiju iz sunca.) Ti si ono to jede! Moda ste uli izreku: Ti si ono to jede. U toku ivota, prosjena osoba pojede nekoliko tona hrane. Sreom, niko nije toliko teak. ta se deava sa svom tom hranom? Pod jedan, mi ne svarimo sve to pojedemo. Polovina hrane koju pojedemo zavri u kanalizaciji, jer je izbacimo. Ostatak energije koristi se da bi se na organizam odrao u ivotu, za proizvodnju toplote ili kinetike energije itd. Disanje pretvara hranu u ugljen (IV)-oksid i vodu koje izdiemo. Samo mali dio ostaje u organizmu u miiima, kostima i ostalim tkivima. Ako elite da nahranite mase, mnogo je efektnije jesti hranu biljnog porijekla, kao to su cerealije, voe i povre nego hranu ivotinjskog porijekla, kao to su meso, mlijeko i jaja.

Nae odluke i ivotinje

141

Poljoprivreda

Postavite uenicima sljedea pitanja: ta redovno jedete, koja vrsta hrane preovladava u vaoj ishrani? Ima li meu vama vegetarijanaca ili vegana? Moete li objasniti ta je to fabriki uzgoj i ta je intenzivna poljoprivreda? Jesu li vam poznati termini ekoloka poljoprivreda i bioproizvodi? Da li ste ikada vidjeli ove proizvode, da li ih redovno jedete?

Definiite i uporedite principe eko-uzgoja i fabrikog uzgoja. Objasnite uenicima da u naoj zemlji nema dovoljno bioproizvoda i da promjena zavisi od potroaa (kupaca).

Igra kroz uloge: Reklamiranje bioproizvoda (10 - 15 minuta) Podijelite uenike u sljedee grupe: obini proizvoai hrane fabriki poljoprivrednici eko-poljoprivrednici predstavnici supermarketa vlasnik STR-a potroa zatitar ivotne sredine usjevi ivotinje Pojasnite principe. Zatitari, usjevi i ivotinje moraju ubijediti ostale u vanost ekoloke poljoprivrede, da je ova vrsta obraivanja zemlje bolja za prirodu, biljke i ivotinje. Moraju da ubijede suprotnu stranu da pone prodavati vie bioproizvoda u svojim prodavnicama. Svaka strana treba da izloi svoje argumente i da se o tome diskutuje. Na kraju igre analizirajte osnovnu ideju ove vjebe. Postavite sljedea pitanja svojim uenicima: Kako ste se osjeali u svojoj ulozi? Da li ste eljeli s nekim da se mijenjate? Smatrate li zahtjev da se promoviu bioproizvodi korisnim/beskorisnim? Kako mislite da se sline diskusije vode u stvarnom svijetu? ta biste vi promijenili?

U nastavku...
Zamolite uenike da pokupe sve omote koje tokom jednog dana iskoriste kod kue (omote od hrane, od toalet papira itd.) i donesu ih na as dogovorenog dana. Prije svega, uenici moraju shvatiti koliko stvari iskoriste u toku dana i koliko otpada to proizvede. Prodiskutujte na asu o mogunostima da se prema okolini ponaamo bolje (izbjegavati gomilanje proizvoda, uzimati proizvode koji nijesu dodatno upakovani itd). Zatim im dajte zadatak da otkriju koje proizvode je donio neki drugi uenik i zamolite ih da poreaju proizvode po tome koliko su bezbjedni po okolinu. Sada zamolite uenike da naprave malu prodavnicu stvari koje su donijeli i da poreaju robu po elji. Zatim treba na sve proizvode da stave cijene na sljedei nain: najvie ekoloki proizvod treba da bude najskuplji, najmanje ekoloki proizvod treba da bude najjeftiniji. Uz cijenu treba da stoje i detalji o uticaju proizvoda na prirodnu okolinu, i to na sljedei nain: ekoloki proizvod treba da ima znak zelenog lista, najmanje ekoloki proizvod treba da ima znak pocijepanog zelenog lista itd. U toku igre uenici treba da razgovaraju o ovim principima u stvarnom ivotu, zato potroai plaaju manje za proizvode koji tete okolini. Pitajte ih ta misle o tome to takve prodavnice prave profit. Poslije diskusije, zamolite ih da promijene izgled prodavnice, raspored proizvoda i/ili cijene onako kako oni smatraju da treba. Da li e i dalje imati zaradu? ta privlai kupce? (reklama) Zamolite uenike da osmisle etiketu za bioproizvod. Da biste ih motivisali, predloite im da najbolju ideju poalju Ministarstvu poljoprivrede i da uz to poalju zahtjev za praktinu primjenu proizvoda.

142

Nae odluke i ivotinje

umarstvo

umarstvo
Autor: Kliment Mindjov

Kljuni koncepti/sadraji Trajanje Razred Mjesto Nastavni materijali Nastavni predmeti

Znaaj uma za ivotnu sredinu i ovjeka

Tri kolska asa V VII Uionica, na otvorenom (najblia uma) Video materijal Zeleni paket Biologija, Geografija, Biologija s ekologijom, Tehnika i informatika Uenik/uenica treba da: razumije znaaj i ulogu ume; rezimira opasnosti koje prijete ivotnoj sredini od eksploatisanja uma; analizira mogunosti zatite uma od pretjerane ekonomske i rekreativne upotrebe. Izlaganje, rad na terenu, diskusija, ilustracija, video prezentacija

Ciljevi nastave

Nastavne metode

umarstvo

143

umarstvo

Uvod
ume ispunjavanju brojne funkcije. Na prvom mjestu, one tite i stvaraju prirodne sirovine. Kroz proces fotosinteze, ume obnavljaju zalihe kiseonika u atmosferi apsorbovanjem atmosferskog ugljenik (IV)-oksid i ublaavajui efekat staklene bate. ume obezbjeuju ivotne uslove za mnoge vrste biljaka i ivotinja, i na taj nain tite i odravaju raznovrsnost prirode. ume su barijera zagaenju od buke, zatita od jakog vjetra, praine i gasova. One reguliu izlivanje rijeka, ublaavaju uticaj visokih i niskih temperatura i sprjeavaju eroziju zemljita. U obavljanju ovih funkcija, ume stabilizuju klimatske uslove i uobliavaju pejza. ume su pogodna podruja za odmor i rekreaciju.

Aktivnosti
Za ta se sve koristi drvo?

1 2

Neka uenici na tabli nacrtaju drvo s lijepo razvijenom kronjom. Zatim neka nacrtaju i njegovo korijenje. Odgovorite zajedniki na sljedea pitanja: ta dobijamo od drvea? (voe, kotunjavo voe, med, lijekove, itd.); Za ta se sve koristi drvo? (za graevinski materijal, potpalu, izradu alata, kao stanite ivotinja, u kulturi i ceremonijama nekih naroda, itd.); ta smo zaboravili? (drvee obezbjeuje mjesto za odmora ili sklonite, u jesen lie otpada i petvara se u humus).

Podsjetite uenike na sljedee: Procesom fotosinteze, zelene biljke apsorbuju ugljen dioksid i obezbjeuju nam kiseonik neophodan za disanje. Manje stabala znaie vie ugljenik (IV)-oksida u atmosferi i jaanje efekta staklene bate. Korijenski sistem drveta, manjeg rastinja i trave titi zemlju od erozije i sprjeava nastanak pustinje. Biljke upijaju viak vode i tako sprjeavaju poplave. Njihovo korijenje zadrava vodu i hranljive supstance i tako sprjeava eroziju zemljita. Prisustvo vegetacije odreuje udio vlage u nekom regionu.

4 1

U zakljuku, istaknite da je uvanje i proirivanje zelenih povrina najvaniji nain borbe protiv dezertifikacije i erozije. Ovaj postupak takoe usporava klimatske promjene.

ume i industrijske aktivnosti

Objasnite da ume obezbjeuju ogromne prihode od drvne grae za izgradnju, biomase za goriva, kae za papir, sastojaka za lijekove i mnoge druge proizvode. Mnoge ume se koriste za potrebe rudarstva, ispae i gajenje stoke. irom svijeta oko polovine ume isjeene godinje koristi se za potpalu za grijanje i kuvanje, naroito u manje razvijenim zemljama. Dio drva spaljuje se direktno, a dio se pretvara u ugalj, koji je u irokoj upotrebi u urbanim naseljima i u nekim tipovima proizvodnje. Treina godinje sjee drva na svjetskom nivou koristi se za preradu u graevinske materijale, kao to su drvna graa, per ploe, slojevite table, furniri i iverice. Jedna estina se pretvara u kau i koristi za proizvodnju papira.

2
144

Prikaite video materijal Sjea drvea.

umarstvo

umarstvo

3 4 5 1

Razmotrite film u svjetlu nezakonite sjee. Pitajte uenike za sline sluajeve koji su im poznati iz linog iskustva ili o kojima su saznali preko medija. Pomognite uenicima da uvide da iako neodrivo korienje uma moe trenutno donijeti veliki profit, ipak e unititi mogunost za postepen i dugoroan priliv prihoda u budunosti. Prodiskutujte i napiite na tabli koje druge gubitke bi ljudi prtrpjeli od nerazumnog korienja uma (poveana erozija zemljita, gubitak ljepote pejzaa, smanjivanje turistikih sadraja, negativan uticaj na biodiverzitet, itd.) Pogledajte informacije ponuene u poglavlju umarstvo na CD-ROM-u. Prikaite odjeljenju video isjeak Recikliranje i razgovarajte o znaaju drvene kae za proizvodnju papira.

ume i rekreacija
Objasnite da je znaaj uma kao izvora rekreacije izrazito porastao u posljednje dvije decenije irom cijele Evrope. ume obezbjeuju mnoge koristi koje su ljudima neophodne a koje se ne mogu izraziti novcem, naroito za one ljude koji ive u stresnim okruenjima modernih industrijalizovanih zemalja. Uticaj rekreacionih aktivnosti iao je kako na ruku, tako i na tetu uma. Uopteno govorei, javila se tendencija za brigom i ouvanjem uma s visokim biodiverzitetom, to je ohrabrilo pokuaje ouvanja i zatite divljeg svijeta i pomoglo smanjenju gubitka uma usljed urbanizacije i razvijanja putnih mrea. Pa ipak, kada uestalost i posjetilaca i turista postane prevelika, problemi erozije javljaju se du pjeakih staza. Uznemirava se divlji ivotinjski svijet, biljke i izdanci se gaze, a ubre se akumulira.

2 3 4

Proetajte u mislima po nekim od najznamenitijih planinskih oblasti u vaoj zemlji. Nabrojte njihova imena na tabli i zabiljeite: njihove karakteristike, uticaje na umske eko-sisteme od drvne industrije, turizma, zimskih sportova, ispae stoke, izgradnje objekata ili puteva, itd. Pokrenite slobodnu diskusiju o teti koja se nanosi ivotnoj sredini etnjom kroz umu. Napiite odgovore na tabli. Podijelite radni list Dok etam po umi.

U nastavku...
Odrite takmienje za najbolji poster koji predstavlja ulogu drvea. Organizujte izlobu najboljih postera.

umarstvo

145

umarstvo

Informativni list

Dok etam po umi

Dok etate po umi treba da se pridravate nekoliko jednostavnih pravila kako biste umanjili va uticaj na ivotnu sredinu.

Ostanite na ubiljeenim stazama i u malim grupama. Izbjegavajte osjetljiva podruja, naroito movarna, kao i nestabilne padine.

Odmarajte se samo na onim povrinama gdje vae prisustvo nee otetiti vegetaciju.

Kampujte na samo za to odreenim povrinama, po mogustvu u kampovima.

Nauite koje su ivotinje autohtone i izbjegavajte njihovo uznemiravanje. Ne pribliavajte se ivotinjama nakon to su postale svjesne vaeg prisustva. Ostavite ivotinje da se hrane svojom prirodnom hranom. Dajui im ljudsku hranu moete poremetiti njihovu ishranu i ponaanje.

Paljivo rukujte vatrom. Neka vatra izgori u potpunosti, da ostane samo bijeli pepeo i saekajte da se potpuno ohladi.

Sve to je za pranje, perite na najmanje 100 metara udaljenosti od najblieg izvora. Koristite sapun to manje.

Na odgovarajui nain odlaite smee i otpadnu vodu. ubre koje ste napravili ponesite kui.

Uzdrite se od branja cvijea.

146

Turizam

Invazija turista
Autori: Anna Schindler, Kliment Mindjov

Kljuni koncepti/sadraji Trajanje

Ponaanje turista, potencijalna opasnost za prostor

Nekoliko kolskih asova, u zavisnosti od ciljeva ekskurzije i jedan as u uionici VI IX Uionica, na otvorenom (planine, uma ili park) Plastine kese, listovi papira, foto aparat, isjeci iz novina i broura turistikih agencija, video materijal Zeleni paket Priroda, Biologija s ekologijom, Graansko vaspitanje, Geografija, Biologija, Istorija Uenik/uenica treba da: prepozna tetu koju turizam moe nanijeti ivotnoj sredini; naui kako da se ponaa u odnosu na prirodu za vrijeme ekskurzije. Ekskurzija, posmatranje, diskusija

Razred Mjesto Nastavni materijali

Nastavni predmeti

Ciljevi nastave

Nastavne metode

Invazija turista

147

Turizam

Uvod
Turistika odredita obino su koncentrisana u blizini planina ili vodenih povrina, ili u gradovima sa znaajnim istorijskim spomenicima. Veliki broj hotela, gostionica, restorana, kafea i prodavnica suvenira predstavljaju pravu turistiku infrastrukturu na ovim mjestima. Ovakvo stanje stvari, u cjelini, vodi degradaciji prirodne sredine u planinskim i obalskim regionima (du mora), i u mnogim sluajevima poinje liiti onom unitenju kojem smo svjedoci u gradovima i velegradovima. Masovni turizam poveava zahtjeve za elektrinom strujom, vodom, proizvodima iroke potronje i za kapacitetima kao to su aerodromi, putevi i parkiralita, kao i za razvijenom mreom turistikih destinacija. Rezultat ovog trenda su povieni nivoi opasnih supstanci, buke i unitenja ivotne sredine. Zbog svega navedenog, masovni turizam se smatra agresivnim vidom turizma, pa opisi kao: invazija ili horde, koji se esto koriste u svakodnevnom govoru, zapravo vjerno odslikavaju atmosferu koja preovlauje u popularnim odmaralitima za vrijeme sezone. Koristite poglavlje Turizam sa CD-ROM-a za dodatne informacije.

Aktivnosti
etnja

1 2 3 4 5 6 7 8

Organizujte etnju u oblinjem seoskom podruju. Objasnite uenicima da je odmor u prirodi veoma vaan dio u ivotima mnogih ljudi. Evropljani upotrebljavaju znaajan dio vremena i novca na putovanja. Turizam je tako postao veoma vaan ekonomski sektor i izvor prihoda za veliki broj ljudi koji ive u turistikim regionima. Napomenite da mnogim turistima, naalost, nedostaje odgovoran stav prema prirodi, iz ega proizilazi znaajna teta. Uberite vlat trave i zguvajte list papira. Bacite ih na zemlju. Pitajte uenike da li ovakvo ponaanje ima uticaja na okolinu. Recite uenicima da se rastre u svim pravcima u razdaljini oko 100 metara i da pronau primjere zagaenja ivotne sredine. Neka opiu rezultate istraivanja i odgovore na sljedee: Ko je kriv za zagaenje? ta se moe uiniti da se ono sprijei? Neka uenici otvore svoje rance i opiu njihov sadraj jedni drugima. Pitajte ih ta im od toga nee biti potrebno poslije ekskurzije i ta e uraditi s tim. Tokom ekskurzije kaite uenicima da obrate panju i odlue koje je ubre najee. Ko ga je bacio? Neka uenici pokupe sve ubre koje primijete du puta. Pitajte uenike ta e da urade sa ubretom poto su ga skupili. Da li e ga baciti u kante ispred svojih kua? Recite im da je to upravo ono to mladi ljudi u mnogim evropskim zemljama rade. Tokom ekskurzije recite uenicima da obrate panju na stanje podruja i nivo njegove zagaenosti. Najizrazitiji primjeri mogu se slikati fotoaparatom ili se nacrtati. Pokrenite diskusiju na osnovu njihovih posmatranja i organizujte izlobu. Razgovarajte o mogunostima postavljanja informacija ili uputstava na poetnim takama turistikih odredita s obavjetenjima o zanimljivim prirodnim ljepotama, vidovima javnog saobraaja, kao i informacijama o radnjama, restoranima i drugim stvarima koje mogu biti interesantne za turiste. Predstavite uenicima neke od najozbiljnijih opasnosti koje prijete zatienim podrujima, koristei infomacije iz teksta Tragovi sa strane 150. Diskutujte o nekim moguim rjeenjima.

148

Invazija turista

Turizam

Masovnim i seoski turizam

1 2 3 4

Nedjelju dana unaprijed kaite uenicima da potrae turistike oglase u novinama oglase koji reklamiraju poznata odmaralita u zemlji ili inostranstvu. Za vrijeme asa, analizirajte broure koje su prikupili studenti. Zapazite ta uenici smatraju turistikom atrakcijom. Da li su odredita primamljiva zbog prirodnih ljepota ili predstavljaju standarde masovnog turizma, koje definie broj zvjezdica hotela i kvalitet usluge? Obratite panju na razlike (ako uopte postoje) izmeu broura. Podijelite informativni list Poreenje masovnog i seoskog turizma i zamolite uenike da iznesu svoje utiske. Zaponite slobodnu diskusiju na sljedee teme: Koji je efekat masovnog turizma na ivotnu sredinu? ta uiniti kako bi se negativni uticaji umanjili? Navedite primjere negativnog uticaja masovnog turizma na ivotnu sredinu u Crnoj Gori? Navedite primjere seoskog turizma u Crnoj Gori. (eko-katun tavna, Komovi; eko-selo Brezna, na putu Niki Pluine) Jeste li se lino uvjerili (gdje, kad, kako) u negativne posljedice masovnog turizma u Crnoj Gori? Koje su mane, a koje prednosti masovnog i seoskog turizma u Crnoj Gori?

Vikend
Prikaite video materijal Vikend. Prodiskutujte njegov sadraj i pokuajte da formuliete glavne poruke filma.

U nastavku...
Objavite letak ili brouru s tekstovima, fotografijama ili crteima koji izraavaju poruke nauene na prethodnom asu.

Invazija turista

149

Turizam

Tragovi Opasnosti s kojima se suoavaju zatiena podruja

Priroda i parkovi prirode ugroeni su poveanim brojem posjetilaca, njihovim zahtjevima za odmor na otvorenim povrinama i irenjem turistikih uslunih objekata. Broj turista naroito je visok u picu sezone (obino u julu i avgustu). Veina posjetilaca zatienih podruja dolazi u dnevnu posjetu, kolima. To rezultira u problemima s parkingom, saobraajnim guvama i poveanju zagaenosti. Nedodirnuta priroda privlai turiste. Ovo, meutim, vodi uznemiravanju ivotinjskog svijeta (smanjuju se mirni prostori za odgajanje mladih) i njihovom nestajanju. Drugi ozbiljan problem je erozija. Usljed planinarenja i planinskog biciklizma, dolazi do unitavanja biljnih vrsta.

Turistika industrija injenice i brojke

Svake godine preko 500 miliona ljudi putuje u inostranstvo na odmor, to je, otprilike osam odsto ukupne svjetske populacije. Blizu sedam odsto stanovnitva zaposleno je u turistikom sektoru. Turizam generie est odsto ukupnih svjetskih prihoda.

Benidormizacija
Nov izraz benidormizacija koristi se za pojavu patoloke komercijalizacije mirnih, skrovitih podruja koja su poznata zbog svojih prirodnih i klimatskih karakteristika. Ime potie od panskog ribarskog sela Benidorm u provinciji Alikante, koje se nalazi u zalivu Kosta Blanka na Mediteranu. Zahtjevi masovnog turizma su ovo malo mjestace pretvorili u udovino, urbanizovano odmaralite, sa viespratnim hotelima, trnim centrima, barovima, diskotekama, tandovima brze hrane i besmisleno nakrcanim plaama.
Wladislaw Kopalinski, Slownik Wydarzen I pojec XX wieku, (Rjenik dogaaja i izraza XX vijeka), Wydawnictwo Naukowe PWN, Varava 1999.

Turizam u Crnoj Gori

Crna Gora ima dobre potencijale za razvoj turizma. Na malom prostoru se smjenjuju raznoliki pejzai. More, jezera, planine, bogat biljni i ivotinjski svijet, u mnogim dijelovima jo ouvana priroda... atrakcije su koje privlae turiste. Posljednjih godina u Crnoj Gori se biljei intenzivan razvoj turizma i dravni prihod od ove privredne grane gotovo je dostigao 20% ukupnog godinjeg dravnog prihoda. Naalost, dominantan je masovni turizam i ve se lako mogu primijetiti posljedice na ivotnu sredinu. Izgradnjom velikih hotelskih kompleksa zauvijek se unitavaju karakteristina mediteranska stanita, objekti su esto neprimjereni prirodnom ambijentu, neodgovorno ponaanje turista prouzokuje ljetnje poare, vie biljnih i ivotinjskih vrsta nalaze se na granici nestanka. Neke su ak i nestale iz biodiverziteta Crne Gore, kao to je Ephedra major koja je imala samo jedno nalazite u okolini Bara; nestala je usljed intenzivne urbanizacije. Detaljan urbanistiki plan predvia izgradnju hotelskih kompleksa na Velikoj ulcinjskoj plai, to predstavlja rizik za stanita mediteranskih movara jedinstvena stanita u ovom dijelu Mediterana, i to moe izazvati raseljavanje ugroenih vrsta ptica koje naseljavaju ovo podruje. Seoski turizam je u povoju, ali postoje veoma dobri prirodni uslovi za njegov razvoj.

150

Invazija turista

Turizam

Poreenje masovnog i seoskog turizma

MASOVNI TURIZAM SEOSKI TURIZAM Putovanje na odredite
Udaljenost od nekoliko stotina do nekoliko hiljada km. U najveem broju sluajeva, stotinak Prevoz: avion, auto, voz Prevoz: automobil ili javni prevoz

Informativni list

Smjetaj
U veini sluajeva, hoteli sa klima ureajima van grada Skup Smjetaj u seljakim kuama Jeftin

Hrana
Transportovana do mjesta iz udaljenih regiona Dio hrane je proizveden na lokalu, vrlo esto prema pravilima organske poljoprivrede

Turistiko odredite/destinacija
Podruje nainjeno prema urbanistikim zahtjevima. Najvrednija podruja, u smislu prirodnih ljepota, unitena su infrastrukturom koja omoguava ostanak i brojne aktivnosti (tetne po eko-sisteme npr. skijanje, sportovi na vodi) velikom broju ljudi. Prirodna ruralna sredina, s jedinstvenim ekolokim i socijalnim karakterom sela

Naini provoenja slobodnog vremena

Razlikuju se prema lokaciji Odmor, biciklizam, jahanje, branje peuraka, poljoprivredne aktivnosti

Organizator
Hoteli i objekti su u veini sluajeva u vlasnitvu velikih korporacija. Uee lokalnog stanovnitva u dobiti je ogranieno. Putnike agencije, takoe, ive od masovnog turizma. Investitor i vlasnik turistikog objekta je gazda. Prihod ne curi van odreenog regiona.

Kontakti s lokalnim stanovnitvom

Turisti su klijenti Turisti su gosti

Saznajne prednosti
Blie upoznavanje s prirodom i lokalnim obiajima i navikama

151

Klimatske promjene Unitavanje ozonskog omotaa Globalni izazovi Zakiseljavanje Mora i okeani

Klimatske promjene
Klimatske promjene 155 FILM POVEZAN S OVOM LEKCIJOM: Klimatske promjene

Smanjenje ozonskog omotaa

Oteivanje ozonskog omotaa

160

FILM POVEZAN S OVOM LEKCIJOM: Ozi Ozon

Zakiseljavanje
Kisele kie

165

FILM POVEZAN S OVOM LEKCIJOM: Kisele kie

Mora i okeani
Zatita Jadranskog mora Ribe 172

168

FILM POVEZAN S OVOM LEKCIJOM: Morski ratnici Dah Kap u moru

Informativni list
Tuvalu prva rtva klimatskih promjena 159 Sunce i zdravstveni rizici 164 ta moe uiniti jedno drutvo 167 Podaci o Jadranskom moru 171 Ratovi riba ilustravane strane 176

Klimatske promjene

Klimatske promjene
Autor: Kliment Mindjov

Kljuni koncepti/sadraji Trajanje Razred Mjesto Nastavni materijali

Posljedice isputanja hemijskih supstanci u atmosferu

2 - 3 kolska asa VII IX Uionica Tabla s papirima za pisanje, video materijal Zeleni paket; za eksperiment: dvije velike plastine ae ili posude, kocke leda, dva termometra, tanka polietilenska folija/najlon ili celofan, dvije lampe sa sijalicama jednake snage Hemija, Biologija, Fizika Uenik/uenica treba da: objasni ta su klimatske promjene; objasni kako atmosfera regulie temperaturu Zemlje; zna da nabroji hemijske supstance koje se isputaju u atmosferu i mogu dovesti do nepopravljivih negativnih promjena u klimi planete; analizira posljedice koje klimatske promjene imaju na ljude i ivotnu sredinu; uporedi uloge koje svaki pojedinac ima u prevazilaenju posljedice. Izlaganje, diskusija, eksperiment, kooperativno uenje, video prezentacija

Nastavni predmeti Ciljevi nastave

Nastavne metode

Klimatske promjene

155

Klimatske promjene

Uvod
Efekat staklene bate oduvijek je prisutan. Zbog njega je klima na Zemlji toplija nego to bi bila da nema atmosfere. Energija Sunca dolazi do Zemlje i zagrijava je. Zemlja reflektuje ovu energiju i pretvara je u infracrveno zraenje (toplotu). Usljed djejstva gasova staklene bate u atmosferi koja okruuje nau planetu kao pokriva, dio reflektovane energije ostaje zarobljen i nikada ne naputa Zemlju. Na taj nain Zemlja ostaje mnogo toplija nego sline planete koje nemaju atmosferu. Godine 1896. vedski hemiar Svante Arhenijus predvidio je da e industrijske aktivnosti imati uticaja na globalne klimatske prilike. Od tog vremena, brojni laboratorijski eksperimenti, kao i atmosferska mjerenja, potvrdili su ovu prognozu. Prije Industrijske revolucije, koja je poela sredinom 18. vijeka, privrede su veinom zavisile od poljoprivrednih i trgovakih djelatnosti nieg intenziteta. U kasnijim vremenima, procesi tehnolokih otkria, izgradnje fabrika za masovnu proizvodnju, te mehanizacija poljoprivrede s ogromnom proizvodnjom doveli su do pojaanog zagaenja i proizvodnje gasova staklene bate, kao to su ugljen (IV)-oksid, azotni oksidi, freon i metan. Ovi gasovi zarobljavaju sunevu energiju i povisuju temperaturu Zemljine atmosfere. Ovaj efekat naziva se efekat staklene bate.

Aktivnosti
Efekat staklene bate
Objasnite uenicima efekat staklene bate koristei informacije iz uvoda i iz poglavlja Klimatske promjene sa CD-ROM-a.

Model Zemlje
Nainite model Zemlje osvijetljen Suncem, kada se reflektovana toplota apsorbuje u dijelovima atmosfere.

1 2 3 4 5 1

Nabavite predmete potrebne za eksperiment: tegle, lampu i polietilensku foliju/najlon. Postavite termometar u tegle. Prekrijte jednu od tegli najlonom (ovako emo dobiti poveanu koncentraciju gasova staklene bate koji prekrivaju Zemlju). Osvijetlite obje tegle na isti nain, koristei dvije podjednako snane sijalice koje ete postaviti na udaljenosti od 20 do 30 cm (one e predstavljati Sunce). Biljeite rast temperature na svakih pet minuta u trajanju od pola sata. Uporedite i komentariite rezultate. Ponovite eksperiment poto ste u tegle stavili isti broj kocki leda. Moete dodati nekoliko kamenia, kako biste simulirali podizanje nivoa vode, iji je uzrok topljenje leda na polovima Zemljine kugle. Diskutujte o razlikama koje ste uoili u odnosu na dvije tegle. Ovaj eksperiment je prepisan iz uputstva za uitelje Connections (Veze), Sejnt Pol, USA.

Gledanje videa
Prikaite film Klimatske promjene koji je ukljuen u video materijal. Odgovorite na sljedee pitanje: Koje su vjerovatne posljedice po Zemlju ako se globalno zagrijavanje nastavi? (Topljenje polova i gleera na visokim planinama, podizanje nivoa okeana, uestale poplave, katastrofe, itd.) Napiite odgovore na tabli.

156

Klimatske promjene

Klimatske promjene

2 1 2

Podijelite uenicima primjerke informativnog lista Klimatske promjene: Neka dobrovoljac proita tekst naglas. Nakon toga zamolite uenike da podijele svoje utiske i osjeanja.

ta da radim?
Organizujte diskusiju. Koji su mogui naini za umanjenje opasnosti od globalnog zagrijavanja i promjene klime? (Obnova uma za tretman ugljenik (IV)-oksida, pretvaranje organskog otpada u kompost, umjesto njegovog spaljivanja, razumno korienje automobila i davanje prednosti biciklima i javnom transportu, efikasna upotreba energije u domainstvu, itd.) Vie informacija potraite na CD-ROM-u. Napiite sugestije na tabli.

U nastavku...
Recite uenicima da svoja nova saznanja podijele s ukuanima. Neka porodice samostalno razmisle o nainima za poboljanje energetske efikasnosti domainstva, razumnoj kupovini, upotrebi prevoza, itd. Organizujte aktivnosti (npr. saenje stabala) i pobrinite se da napravite plan o njihovom odravanju u budunosti.

Klimatske promjene

157

Klimatske promjene

Informativni list: Klimatske promjene injenice:

Prosjena temperatura Zemljine povrine porasla je od 0,4 do 0,6 stepeni Celzijusovih od kraja 19. vijeka. 10 najtoplijih godina 20. vijeka zabiljeene su u 15 posljednjih godina prolog vijeka. Godina 2007. je najtoplija godina od kada se biljei temperatura u Crnoj Gori. Padavine na svjetskom nivou (iznad kopna) poveane su za oko jedan odsto. Snjeni pokriva u sjevernoj hemisferi i sante leda na Arktiku se smanjuju. Nivo svjetskog mora porastao je za 15 - 20 cm tokom prolog vijeka. Otprilike 2 - 5 cm ovog rasta ima uzrok u topljenju gleera, a 2 - 7 centimetara u ekspanziji morske vode, usljed povienih temperatura vode.

Uticaj na zdravlje
Poveanje temperature na globalnom nivou moe imati negativan uticaj na ljudsko zdravlje. Vie temperature su odlina podloga za irenje populacija komaraca koji u nova podruja prenose infektivne bolesti, kao to su: encefalitis, malarija i denga groznica. Dodatno, vie temperature u ljetnjim mjesecima sigurno bi uzrokovale vei broj smrti usljed vruine. Prirodne katastrofe, recimo poplave, uestale bi. U siromanim zemljama neishranjenost i glad mogle bi porasti zbog sua i drugih nepovoljih klimatskih promjena za uzgoj itarica.

Uticaji na ivotnu sredinu

Promjena temperature i koliine padavina najverovatnije bi promijenile sastav uma. Neki umski eko-sistemi mogu nestati, to bi dovelo do iskorjenjivanja nekih pojedinih vrsta. Mnoge biljne i ivotinjske vrste koje ne bi mogle brzo da se prilagode promjenama, postale bi ugroene ili bi nestale. Dodatno se predvia da e klimatske promjene dovesti do porasta nivoa svjetskih mora. Vie temperature doprinose topljenju gleera i santi, kao i ekspanziji okeana, to e sve dovesti do rasta nivoa svjetskog mora. Porast nivoa mora moe dovesti do erozija plaa, stvaranja olujnih vjetrova, dovesti do nestanka movarnih podruja i ugroavanja kvaliteta pijae vode. Neka ostrvska drutva bi nestala. Efekti klimatskih promjena na poljoprivredu mogu biti razliiti. Produktivnost e u nekim sektorima porasti, u drugima opasti. Direktan efekat poveanog uzgoja itarica mogao bi kompenzovati negativne promjene u drugim oblastima. Pa ipak, velike oblasti Zemlje mogu se suoiti sa suama razliitog intenziteta.

Ekonomski uticaji
Ekonomske uticaje klimatskih promjena teko je predvidjeti i oni e veoma varirati, od regiona do regiona, i od zemlje do zemlje. U nekim regionima e se moda prinosi od poljoprivrede poveati, u drugima smanjiti. Negativan ekonomski uticaj moe proizii od skupih operacija ienja koje bi uestale usljed vremenskih nepogoda, kao i od tete nepokretnostima koje bi nanio rast nivoa mora.

158

Klimatske promjene

Klimatske promjene

Tuvalu prva rtva klimatskih promjena

HONOLULU Prekasno je za Tuvalu, mali ostrvski narod u Pacifiku. Deset hiljada stanovnika, ukupna populacija Tuvalua, pakuje svoje stvari dok im domove guta more. Ovo su ivotne injenice: Zemlja se zagrijava, nivo mora raste, i Tuvalu su tiho izbrisani sa Zemljine povrine. Tuvalu ostrva su tek prva rtva klimatskih promjena. Meuvladin Panel o Klimatskim promjenama (Intergovernmental Panel on Climate Change ili IPCC) predvidio je rast mora u visini od 50 cm do jednog metra u narednom stoljeu. Porast mora od jednog metra znai da bi 17,5 odsto Bangladea, est odsto Holandije i 80 posto koralnog grebena Majuro Maalskih ostrva otili pod vodu prema predvianjima Okvirne konvencije o klimatskim promjenama Ujedinjenih nacija. Niske obalske zone razvijenih zemalja i mala ostrva takoe mogu biti ozbiljno ugroeni. Porast nivoa mora je samo dio problema koje proizvode klimatske promjene. Porast temperature od 1,4 do 5,8oC u sljedeem stoljeu dovee do uestalih pojava poplava, jakih oluja i sua u Aziji i Africi. Distribucija padavina e se promijeniti. Ovo je samo vrh jednog brzo topeeg ledenog brijega. Nestanak Tuvalua postavlja pred nas niz drugih pitanja na koja treba odgovoriti, i to brzo. ta e se desiti kada vie ovih ostrvskih nacija nestane, i kada iza njih ostane sedam miliona raseljenih? Postoji li kompenzacija za gubitak zemlje, njene istorije, kulture, naina ivota? Da li to ima cijenu? I ko e je platiti? Dok se razvijene nacije prepucavaju oko detalja Kjoto protokola, Tuvalu ostrvljani bukvalno gube svoj zaviaj. Za Sjedinjene Drave i druge razvijene zemlje, to je pitanje potenja. Usredsreeni su na to kako da raspodijele teret i odgovore na prijetnju. Razvijene nacije dokazuju kako e zemlje u razvoju, kao Indija i Kina, biti vodei proizvoai gasova staklene bate za deceniju ili dvije. Za pregovarae iz SAD svaka ira slika koja ovo ne uzima u obzir nije pravedna. Klimatske promjene nijesu problem s kojim emo se suoiti tek u budunosti; to je postojea prijetnja nacionalnoj bezbjednosti. Od naroda nastaju dijaspore. Nije lako shvatiti znaenje tog procesa. Ljudi Tuvalua treba da izgrade svoj ivot u novoj zemlji. Australija i Novi Zeland prihvataju ove ekoloke izbjeglice, ali e oni svakako morati da se prilagode kulturi koja ih prima. Poto su ivjeli u relativnoj izolaciji, tekoe su neizbjene. Tuvalu je mala, relativno homogena nacija. Njenu populaciju ini oko 96 odsto Polineana, od kojih 97 posto pripadaju Tuvalu crkvi. Nema mobilnih telefona, postoji jedna radio-stanica i jedan internet provajder. Najfascinantnije je to ova nacija nije imala vojsku ili neke druge regularne oruane formacije. Zemlja je bila toliko mala i bezbjedna, da nikom nije palo na pamet da e morati da brane svoju teritoriju. Oni e stupiti u svijet koji nije njihov. Teret ouvanja kulture i religije bez geografskog centra bie na njima. S druge strane, Tuvaluanci e morati da sauvaju svoju prolost. Kolektivno pamenje ovog malog drutva istopie se raseljavanjem ovih ljudi u druge zemlje. A pamenje je sve to e im ostati od domovine. Njihova groblja, kole, kue, crkve, progutae okean. Tuvaluanci vie nikada nee imati kuu kojoj bi se vratili. Moramo uiniti neto kako bi Tuvalu ostao jedina rtva. Klimatske promjene i porast nivoa mora moraju sve nas natjerati da se suoimo sa sopstvenim udjelom i krivicom u nestajanju kultura i moraju nas natjerati da preuzmemo odgovornost za obezbjeivanje sigurnosti ljudima. Trebalo bi da osnujemo fondove za one koji gube svoje domove. Vrijeme je da shvatimo: Klimatske promjene su nita drugo, do li vid sporog umiranja.
Eun Jung Cahill Che, The Japan Times: avgust. 26, 2001.

159

Informativni list

Smanjenje ozonskog omotaa

Oteivanje ozonskog omotaa

Autori: Kliment Mindjov, Ivelina Angelova

Kljuni koncepti/sadraji Trajanje Razred Mjesto Nastavni materijali Nastavni predmeti Ciljevi nastave

Posljedice nestajanja ozonskog omotaa

2 - 3 kolska asa VII IX Uionica Posteri, video materijal Zeleni paket Hemija, Biologija, Fizika, Biologija s ekologijom Uenik/uenica treba da: razumije probleme koje izaziva tanjenje ozonskog omotaa; zna kako ozonski omota utie na zdravlje ljudi; primjenjuje mjere koje dovode do zatite ozonskog omotaa u svakodnevnom ivotu. Izlaganje, diskusija, test, video prezentacija, istraivanje

Nastavne metode

Uvod
Ozonski omota nalazi se na visini 20 - 40 km iznad Zemljine povrine. Njegova najvanija uloga je zatita biljaka, ivotinja i ljudi od ultraljubiastog (UV) zraenja. Godine 1985, naunici su otkrili da se ozonski omota tanji. Ova pojava bila je izraena naroito na Antarktiku, iznad koga se pojavila ozonska rupa. To je dovelo do opasnog porasta UV radijacije.

160

Oteivanje ozonskog omotaa

Smanjenje ozonskog omotaa

Na srednjim nadmorskim visinama u Evropi, gubitak ozonskog omotaa iznosi od 6 do 8 odsto. Posmatranja obavljena sa Zemlje i iz satelita pokazala su smanjenje ozona u zimskom periodu iznad sjeverne hemisfere. Oteenje ozonskog omotaa izazivaju supstance koje ugroavaju ozon (ODS ozonedepleting substances), a koje su proizvod ljudskih aktivnosti. To su: freon (koristi se u friiderima i rashladnim ureajima); haloni (koriste se u preparatima za gaenje poara); metil-bromid (koristi se u poljoprivredi); kao i razliite vrste razreivaa i pesticida. Jednom isputeni u atmosferu, ODS se polako podiu i u kontaktu s ozonskim omotaem, razlau ga. Jedan molekul ODS unitava hiljade molekula ozona. Ovaj proces je spor i zahtijeva dosta vremena, ali se vremenom barijera prema UV radijaciji unitava.

Aktivnosti
Sunanje

1 2 1 2 3

Pitajte uenike da li se ljeti rado sunaju. Gdje se sunaju: na planinama, na moru, u parkovima? Da li je mogue pocrnjeti iza prozorskog stakla, kod kue? Objasnite da se ozonski omota, lociran u stratosferi, ponaa kao prozorsko staklo koje odbija UV radijaciju, doputajui samo malom procentu da stigne do Zemljine povrine. ivot na Zemlji nije u stanju da preivi nivoe radijacije koji bi pogodili planetu u sluaju da nema ozonskog omotaa.

Oteenje ozonskog omotaa

Prikaite film Ozi Ozon koji je ukljuen u video materijal.

Postavite sljedea pitanja: Koju ulogu igra ozonski omota? ta oznaava izraz ozonska rupa? ta izaziva oteivanje ozonskog omotaa?

Objasnite da je veina supstanci koje unitavaju ozon (ODS) potpuno nekodljiva na povrini Zemlje na primjer, razliiti tipovi freona i halona. tavite, njihova upotreba povezana je s nekim ureajima koji su od sutinskog znaaja za savremeni ivot, kao to su friideri, klima ureaji i aparati za gaenje poara. Pa ipak, kada se ODS podignu u atmosferu i dospiju u stratosferu, oni reaguju s molekulima ozona. Kao rezultat, ozonski omota se postepeno unitava i opasno UV zraenje dopire do povrine Zemlje bez ikakve prepreke.

Zdravstveni rizici

1 2

Skrenite panju uenicima na opasne posljedice poveanog UV zraenja i tetne posljedice na zdravlje ljudi i ivotnu sredinu. Zabiljeite na tabli posljedice koje se pojavljuju u filmu. Pomozite uenicima sa vie informacija iz teksta Posljedice za ljude i iz poglavlja CD-ROM-a o unitavanju ozonskog omotaa. Naglasite da svako treba da zapamti i zna sljedee injenice: U narednih 10 - 15 godina, uprkos preduzetim mjerama, ozonski omota e se istanjiti do kritine take. Tek poslije ove krize moemo predvidjeti postepeno obnavljanje, koje e vjerovatno trajati do sredine 21. vijeka. Za vrijeme ovog perioda bie veoma vano zatititi kou od opekotina od sunca, naroito ljeti, a moraemo da se naviknemo i na naoare za sunce koje tite od UV zraenja.

Oteivanje ozonskog omotaa

161

Smanjenje ozonskog omotaa

3 1

Podijelite upitnik ta su zdravstveni rizici. U njemu je objanjeno koje kategorije ljudi imaju vee anse da dobiju rak koe od pretjerane izloenosti suncu. Obavezno objasnite uenicima (naroito onima koji u zbiru imaju najvie poena) da su u upitniku predstavljeni indikatori rizika, i da ne postoje razlozi za strah i ozbiljnu uzbunu.

Hajde da sauvamo ozon

Objasnite uenicima da je meunarodna zajednica preduzela mjere za obnavljanje ozonskog omotaa. Naunici, poslovni ljudi, politiari, predstavnici javnih organizacija i mediji, sjeli su za isti sto i zapoeli pregovore. Vana dokumenta, kao to su Beka konvencija i Protokol iz Montreala, usvojena su da reguliu, postepeno smanjuju i na kraju eliminiu upotrebu ODS. Vie od 160 zemalja pristupilo je ovim ugovorima. Godine 1991. razvijene i bogate zemlje osnovale su meunarodni fond pod imenom Globalni fond za ivotnu sredinu (Global Environmental Facility GEF) kako bi podrali napore zemalja u razvoju. Napori GEF-a ukljuuju kalsifikaciju proizvoda na osnovu sadraja i tipa ODS. Mnoge zemlje ve sprovode Nacionalne programe za ograniavanje upotrebe ODS. Saznajte da li u vaoj zemlji postoji slian program. Istaknite da svako moe pomoi ovoj inicijativi birajui proizvode koji ne ugroavaju ozonski omota.

Napiite na tabli najee upotrebljavane termine koji se odnose na ekoloki bezbjedne prakse (na primjer, ne ugroava ozon, ne sadri CFC, itd.).

U nastavku...
Kaite uenicima da naprave malo istraivanje proizvoda koji se prodaju u radnjama u blizini kole ili kue. Jesu li oznaeni simbolima koji ukazuju na to da ne sadre ODS? Ohrabrite uenike da razgovaraju o tome sa zaposlenima u prodavnicama ili s vlasnicima radnje, kao i sa svojim roditeljima.

162

Oteivanje ozonskog omotaa

Smanjenje ozonskog omotaa

Posljedice za ljude

Rezultat tanjenja ozonskog omotaa, njegovog postepenog nestajanja, ozbiljne su posljedice za ljudsko zdravlje. UV zraenje moe izazvati rak, katarakte na oku, opekotine, snjeno sljepilo, starenje koe i slabljenje imunog sistema. Nemelanomski tumori koe najei su oblik raka kod ljudi, a sigurna povezanost s UV zraenjem je utvrena. Neki individualni faktori rizika za rak koe su: blijeda put plave, zelene ili kestenjaste oi svijetla kosa tendencija da na suncu izgorite a ne da dobijete boju prethodna iskustva s teim opekotinama od sunca veliki broj mladea pjegice nasljee neko u porodici je ve imao rak koe. Razliite populacije imaju razliitu osjetljivost na UV radijaciju. U Evropi, najosjetljiviji su na sjeveru, a najotporniji itelji mediteranskih zemalja. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporuuje: Djecu ispod 12 mjeseci starosti ne izvoditi iz sjenke. Ograniite vrijeme koje djeca provode na suncu, naroito u doba dana kad je sunce jako. Nosite zatitu, eir i naoare za sunce. Izdano koristite kreme za sunce sa zatitnim faktorom 15 i viim. Izbjegavajte kvarcovanje. Zapamtite da je zatita od sunca neophodna kad god ste na otvorenom.

Oteivanje ozonskog omotaa

163

Smanjenje ozonskog omotaa

Informativni list

Sunce i zdravstveni rizici

(Koje kategorije ljudi predstavljaju rizinu grupu za dobijanje raka koe?)

Odgovorite na pitanja i saberite poene: 1. Koje boje je tvoja kosa? I plava/ria I smea I crna 2. Koje boje su ti oi? I plave/zelene I kestenjaste I braon 3. Ako ljeti sjedi sat vremena na suncu: I izgori i pojave ti se mali plikovi na koi I prvo izgori, pa dobije boju I odmah dobije boju 4. Ima li pjegice? I mnogo I srednje I nemam pjegice 5. Da li radi: I napolju I napolju i unutra I unutra 6. Je li neko u tvojoj porodici imao rak koe? I da I ne 7. Gdje ivi? I u regionu s hladnom klimom I u regionu s umjerenom klimom I u regionu s toplom klimom 4p 3p 2p 5p 1p 4p 3p 1p 5p 3p 1p 4p 3p 1p 4p 3p 1p 4p 3p 1p

164

Rizik dobijanja raka koe: Minimalan 10 - 15 p. srednji 16 - 22 p. visok 23 - 25 p. veoma visok 26 - 30 p.

Zakiseljavanje

Kisele kie
Autor: Kliment Mindjov

Kljuni koncepti/sadraji Trajanje Razred Mjesto Nastavni materijali Nastavni predmeti Ciljevi nastave

Kako suzbiti zakiseljavanje

Dva kolska asa VIII i IX Uionica Posteri, video materijal Zeleni paket Hemija, Biologija, Fizika Uenik/uenica treba da: zna karakteristike i razloge zakiseljavanje ivotne sredine; zna razliku izmeu primarnih i sekundarnih zagaivaa; razumije znaaj suzbijanja zakiseljavanje; zna koje se mjere mogu preduzeti za suzbijanje zakiseljavanje. Izlaganje, diskusija, video prezentacija

Nastavne metode

Uvod
Kvalitet vazduha je svojstvo vazduha kojim se iskazuje prisustvo zagaujuih materija u njemu, dok je nivo zagaenosti koncentracija zagaujue materije u vazduhu ili njeno taloenje na povrinu u odreenom vremenu. Pod zagaujuom materijom podrazumijevamo svaku materiju isputenu ili unijetu u vazduh direktnim ili indirektnim djelovanjem ovjeka koja bi mogla nepovoljno uticati na ljudsko zdravlje ili ivotnu sredinu.

Kisele kie

165

Zakiseljavanje

Zagaen vazduh je vazduh kojem je kvalitet takav da moe naruiti zdravlje ili tetno uticati na bilo koji segment ivotne sredine. U modernim, industrijalizovanim zemljama zagaenje vazduha izazivaju tri glavne grupe zagaujuih materija: ugljen (IV)-oksid, sumporni oksidi i azotni oksidi. ist vazduh u pokretu iznad Zemljine povrine sakuplja primarne zagaujue materije, kao to su praina (od oluja i vulkanskih erupcija) i emisija od ljudskih aktivnosti (automobili, industrijska proizvodnja, proizvodnja energije, itd.). Primarne zagaujue materije esto se mijeaju s talasima vazduha i u tom procesu nastaje reakcija ili izmeu ova dva elementa, ili s osnovnim sastojcima vazduha (kiseonik, azot, vodena para, itd.), pa tako nastaju novi zagaivai poznati i kao sekundarni. Jedan od najpoznatijih je kisela kia.

Aktivnosti
Vie o zakiseljavanju

Objasnite da kisele supstance, kao sumporni i azotni oksidi, mogu da se zadre u vazduhu danima i da prelaze velike razdaljine (nekada i hiljade kilometara). U meuvremenu, reaguju s vlagom iz vazduha, formirajui kiseline (sumpornu i azotnu). Bez obzira na to u kojem obliku, kiseline ili praha, dopiru do Zemlje i mijenjaju hemijski sastav zemlje i vode. Prisustvo azota, koji je proizvod prirodnih ubriva, ima isti efekat na zemlju i vodu. Ovaj proces ima uticaja na eko-sisteme i dovodi do zakiseljavanja. Mrtve ume u srednjoj i istonoj Evropi, mrtva jezera u Skandinaviji i Alpima, rtve su zakiseljavanja. Krajem sedamdesetih godina prolog vijeka zakiseljavanje je prepoznato kao pojava koja ozbiljno ugroava ivotnu sredinu. Zbog toga su pokrenuta mnoga istraivanja.

Prikaite obrazovni film Kisele kie iz video materijala. Pitajte sljedee: Koje su posljedice kiselih kia? (Trovanje izvorske vode, propadanje objekata itd.) Koristite dopunske informacije iz teksta Vie o zakiseljavanju. ta je uzrok kisele kie? (Sumporni i azotni oksidi iz saobraaja, industrije i procesa proizvodnje energije) Zato je potrebno suzbijanje zakiseljavanja? (Zatita zdravlja ljudi i ivotinja, spomenika kulture, objekata, metalnih konstrukcija, itd.)

Kako prevazii problem

1 2 3

Objasnite da se moraju preduzeti aktivne mjere za ograniavanje kiselih zagaivaa iz automobila, vazdunog saobraaja, proizvodnje energije, industrijskih aktivnosti i intenzivne poljoprivrede. irenje informacija o ovoj vanoj temi potaknue promjene navika i voditi efikasnijoj upotrebi energije i industrijskih kapaciteta. Takoe e pomoi odrivom pristupu u poljoprivredi. Podijelite informativni list ta moe uiniti jedno drutvo.

Pokrenite slobodnu diskusiju o tome ta se moe uiniti da bi se suzbilo zakiseljavanje. Napiite odgovore na tabli.

U nastavku...
Ilustrujte nastanak kiselih kia i njihov uticaj na razliite inioce ivotne sredine i ljudsko zdravlje prikazivanjem interaktivne ilustracije o kiselim kiama koja se nalazi na CD-ROM-u. Neka uenici obrate panju na znakove tete koje je proizvelo zakiseljavanje u njihovom gradu, selu ili okolini (oteena stabla drvea, objekti, spomenici kulture, metalne konstrukcije, itd.). Ohrabrite uenike da podijele svoja saznanja i zapaanja sa svojim ukuanima.

166

Kisele kie

Zakiseljavanje

ta moe uiniti jedno drutvo

Sljedeim mjerama pomae se suzbijanje pojave kiselih kia:

Informativni list

Oprezno korienje amonijumskih ubriva i njihovo briljivo skladitenje

Promocija i razvoj elektronskih i hibridnih vozila za smanjenje izduvnih gasova Korienje prirodnog gasa a ne vrstih goriva, kad god je mogue

Poboljanje izolacije u objektima i na opremi

irenje upotrebe obnovljivih izvora energije suneve, energije vjetra, vode, biomase, geo-termalnih izvora, plima, itd.

Ugraivanje katalitikih pretvaraa (konvertora) u motorna vozila i opremanje industrijskih postrojenja i termoelektrana sistemima za proiavanje, kako bi se smanjilo zagaivanje atmosfere Uklanjanje sumpora iz goriva prije njegovog korienja

Promocija tehnologija koje tede energiju i javnog transporta Primjena strogih zakona za prevozna stredstva

Promocija upotrebe eljeznikog ili brodskog sobraaja, kao manje kodljive varijante u odnosu na drumski saobraaj

Promocija upotrebe bicikla za krae i srednje razdaljine u urbanim podrujima

Usvajanje graninih vrijednosti emisija za vazduni saobraaj na meunarodnom nivou [fosilna goriva koja koriste ljetelice proizvode znaajne koliine azotnih oksida i sumpor (IV)-oksida u gornjem sloju atmosfere]

167

Mora i okeani

Zatita Jadranskog mora

Autor: Kliment Mindjov

Kljuni koncepti/sadraji

Samo preivljavanje ljudske vrste zavisi od odravanja okeana istim i ivim, da se prostiru oko cijelog svijeta. Okean je pojas za spasavanje nae planete. ak Kusto 2 - 3 kolska asa VI VIII Uionica, na otvorenom (za uenike u primorskim mjestima) Posteri, video materijal Zeleni paket Priroda, Geografija, Hemija, Biologija s ekologijom, Biologija Uenik/uenica treba da: objasni koje su prirodne prijetnje morima i okeanima; analizira ekoloku situaciju u Jadranskom moru; procijeni potrebu zajednikih aktivnosti na moru od strane priobalnih zemalja kako bi se rijeili specifini problemi ivotne sredine. Izlaganje, debata, brainstorming, igra kroz uloge, video prezentacija

Trajanje Razred Mjesto Nastavni materijali Nastavni predmeti Ciljevi nastave

Nastavne metode

168

Zatita Jadranskog mora

Mora i okeani

Uvod
Voda u okeanima neprekidno je u pokretu zbog solarne toplote, rotacije Zemlje i gravitacionog uticaja Sunca i Mjeseca. Okeanske struje mijeaju toplu vodu iz tropskih krajeva s ledenom vodom polarnih mora. Mijeanje tople i hladne vode veoma je vano za klimu Zemlje, sisteme koji odravaju ivot u morima i za svjetske zalihe ribe. Interakcija atmosfere s okeanima i morima ima veliki uticaj na klimu i vremenske prilike. Okeani pomau da se smanji efekat staklene bate tako to apsorbuju ogromne koliine gasova, posebno ugljen (IV)-oksida. Okeani godinje proizvedu oko 200 milijardi tona planktona, posebno u priobalnim regionima. Plankton je kljuna veza u lancu ishrane i hrani izmeu 200 i 400 miliona tona ribe godinje. Neivi elementi u okeanu takoe su veoma bitni. Morska voda i morsko dno su bogati mineralima. Slana voda moe se destilovati i koristiti za pie. Hiljadama godina ljudi su koristili mora za pecanje, transport i trgovinu. Sada takoe vade naftu, gas i minerale iz priobalnih voda. Naalost, okeani su postali i ubrita za na otpad, ukljuujui odvodne vode, kuni kr i opasne uzgredne proizvode kao to je nuklearni otpad.

Aktivnosti
Informacije o Jadranskom moru

1 2 3

Zaponite ovu temu prikazivanjem filmova: Dah i Kap u moru, i koristei informacije iz uvoda poveite s poglavljima o morima i okeanima sa CD-ROM-a. Objasnite da je Jadransko more dio veeg svjetskog okeanskog sistema koji ima specifine ekoloke probleme. Zamolite tri dobrovoljca da glume strunjake za Jadransko more. Dajte im papir s injenicama o Jadranskom moru i zamolite ih da te informacije prezentuju ostalim uenicima. Svakome od njih dodijelite poseban dio prezentacije. Poslije prezentacija ukaite im na to da ekoloko stanje Jadranskog mora ne moe potpuno popraviti samo jedna zemlja. Potreban je zajedniki napor vlada i pojedinaca koji na to mogu uticati.

kolska konferencija o Jadranskom moru

Pripreme za konferenciju

Uenici e uestvovati na meunarodnoj konferenciji: Spasimo Jadransko more. Popriajte o tome da li je potrebno pozvati predstavnike: zemalja koje izlaze na Jadransku obalu; zemalja koje doprinose zagaenju, a to su one zemlje ije se rijeke ulivaju u Jadransko more: Italija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Albanija; evropskih i svjetskih organizacija koje se bave ouvanjem i unaprjeenjem stanja ivotne sredine; kompanija koje se bave pomorskim saobraajem, turizmom, proizvodnjom ubriva i ulja, ulovom ribe, itd. Na tabli ispiite imena svih predstavnika koje treba pozvati.

2 3

Zamolite uenike da izaberu volontere koji e imati ulogu ovih predstavnika i braniti njihova stanovita i interese. Meu zvanicama treba da se nau i eksperti, kao i predstavnici nevladinih organizacija koji brane interese zatitara ivotne sredine, pecaroa, malih hotela i restorana i ostalih kojih se ovo pitanje tie.

Zatita Jadranskog mora

169

Mora i okeani

Prva runda debate

1 2 3

Stolove postavite u krug, jer to ukazuje na injenicu da e svim uesnicima biti pruena jednaka ansa da uestvuju. Nacrtajte tri paralelne kolone na tabli i zamolite par volontera da glume sekretare koji e biljeiti glavne iskaze uesnika. Postavite sljedea pitanja, kao uvod u diskusiju u prvom dijelu konferencije: Koje su specifine karakteristike Jadranskog mora? (koristiti informacije koje su iznijeli eksperti) Za ta se koristi Jadransko more? (turizam i rekreacija, prevoz, ribolov, pijesak i nafta, deponije itd.) Koji su izvori i oblik zagaenja u Jadranskom moru? (naftni proizvodi, teki metali, razni hemijski zagaivai, pesticidi, hranljive supstance i otpad iz gradova i sela, luke djelatnosti, industrijske fabrike, prevoz ljudi i robe itd.). Obavezno prodiskutujte kako rijeke koje se ulivaju u more utiu na zagaenje. Koje jo konkretne aktivnosti mogu da ugroze biodiverzitet Jadranskog mora? (pretjeran ribolov, ilegalne metode lov mreom, unos nepoznatih vrsta, isuivanje vlanih priobalnih zona itd.) Zamolite sekretare da zapiu ove informacije u prvu kolonu.

Druga runda debate

1 2 3

Preite na drugi dio konferencije tako to ete u drugoj koloni zapisati koje su to mjere koje mogu umanjiti probleme zapisane u prvoj koloni. Odgovarajuu mjeru zapiite nasuprot odgovarajuem uzroku ekolokog stanja Jadranskog mora. Popriajte o svim predloenim mjerama, doputajui da svi uesnici izraze svoje miljenje, bez obzira na to da li su oni predstavnici drugih zemalja, meunarodnih i poslovnih organizacija ili nevladinih organizacija. Upozorite uesnike da pronalaenje jasnih i prihvatljivih rjeenja nije jednostavan zadatak. To zahtijeva vrijeme, strpljenje i meusobno potovanje svih uesnika. Na kraju konferencije pozovite sve uesnike da odgovore na pitanje Kada sam na moru, ta ja kao pojedinac mogu uiniti da pomognem ouvanju Jadranskog mora? Zapiite najee odgovore u treu kolonu. Porazgovarajte o tome kako su oni slini ili razliiti u odnosu na prijedloge u drugoj koloni.

U nastavku...
Uenicima pustite snimak Morski ratnici koji se nalazi na video materijalu. Podstaknite uesnike da smisle odgovarajui apel koji prati poruku filma. Najbolje prijedloge zapiite na tabli.

170

Zatita Jadranskog mora

Mora i okeani

Podaci o Jadranskom moru

Opti podaci
Jadransko more je najugroeniji region u Mediteranskom moru to je veoma osjetljiva morska oblast koja se suoava s ozbiljnim ekolokim izazovima. Ovo more je dom nekim od najznaajnijih blaga svjetske batine. Jadranska oblast je ekonomski vana za turizam i rekreaciju, glavni transportni vor energetskih resursa i jedna od najrazvijenijih evropskih industrijskih zona. Latinsko ime Mare Hadriaticum ili Mare Adriaticum vodi porijeklo od etrurske kolonije i u poetku je bila obiljeena samo do gornjih dijelova mora. Jadran odnosno Adria vjerovatno vodi porijeklo od ilirskog adur, to znai voda ili more. est jadranskih zemalja su Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Italija, Slovenija i Crna Gora. Poto Jadransko more dijele est povezanih zemalja, mjere koje su potrebne da bi se more zatitilo takoe moraju biti meunarodne po svojoj prirodi. Vlade ovih zemalja imaju obavezu i odgovornost da razviju ove mjere i da potuju zajedniku ivotnu sredinu.

Informativni list

Fizike i bioloke odlike

Jadransko more je dio veeg Mediteranskog mora. U najduem dijelu dugako je 770 km, a u prosjeku je iroko 160 km. Povezano je s Jonskim morem i ostatkom Mediterana preko moreuza Otranto, koji je irok samo 85 km. Njegova ukupna povrina je 160 000 km. Zapadna obala mora je istona obala Italije, a istona obala mora uglavnom se prostire du Hrvatske i njenih brojnih ostrva. Manji dio ove obale pripada Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Albaniji (od sjevera ka jugu). Zapadna obala je uglavnom niska, na sjeverozapadu se spaja s movarama i lagunama, dok je istona obala uglavnom gola i stjenovita, s mnogo ostrva. Nekoliko velikih rijeka ulivaju se u Jadran: najvanije su Adie, Brenta, Isonco, Neretva, Pijave, Po, Reno i Bojana. Jadransko more je zbog toga manje slano i razvodnjeno, za razliku od ostatka Mediterana. Sjeverni dio mora je veoma plitak sjeverno od linije izmeu Rimina i Istre more je rijetko dublje od 45 m. Ka jugu, izmeu Ortone i ibenika, nalazi se veliko ulegnue, koje je na nekim mjestima dublje od 180 m. Najdublji dio mora od oko 900 m nalazi se istono od Monte Gargana, juno od Dubrovnika i zapadno od Draa, mada, na jednom mjestu dostie dubinu od ak 1460 m. Procjenjuje se da je prosjena dubina mora 240 m. Postoji mnogo ugroenih i zatienih vrsta flore i faune na Jadranu, i vana stanita. Tu spadaju: dugokljuni delfin Bottlenosed dolphin, morska kornjaa Loggerhead turtle, morska trava pri dnu, korali i mjesta gdje se gnijezde ptice. Osim toga, ribolov je vana djelatnost na Jadranskom moru. Jastog, sardine i tune glavni su ulov.

Opasnosti
Veliki broj gradova nalazi se na ivici skoro zagaenog Jadrana. Ovi gradovi, od kojih su veina velike luke koje imaju transportnu, petro-hemijsku i ostale proizvodne industrije, doprinose zagaenju mora. Kako su Italija i Hrvatska velike turistike atrakcije, s morskim i obalnim turistikim centrima, postoji dodatni pritisak na obale zbog ovih aktivnosti. Osim toga, razvoj turistike infrastrukture raste u ovoj oblasti, posebno u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji. Ponaanje korisnika obalne zone je zato pitanje od kljunog znaaja za region. Nasuprot tome, u nekim dijelovima mora ovaj turistiki razvoj je ugroen, jer zbog specifine biologije, hidrografije i hemijskog sastava vode na izvoru rijeke Po u sjevernom Jadranu, i kod Tivta u junom Jadranu povremeno intenzivno bujaju sluzave alge. Niko ne eli da pliva u vodi punoj zelenih algi i zato su ova deavanja izazavala ekonomsku i ekoloku tetu. U cijelom Mediteranu ribolov je vana industrija, i sada je i ta delatnost pod izvjesnim pritiskom.

171

Mora i okeani

Ribe
Autor: Robert Atkinson

Kljuni koncepti/sadraji Trajanje Razred Mjesto Nastavni materijali

Smanjivanje zalihe riba kao prirodnog resursa

1 - 2 kolska asa VI i VII Uionica Stolovi, tabla, dijelovi igrice Ratovi riba (pogledaj papir s podacima) Geografija, Biologija s ekologijom, Priroda Uenik/uenica treba da: razumije koji se problemi javljaju u upravljanju zajednikim optim resursima; analizira razliku meu zainteresovanim stranama i praktinim tekoama odrivog upravljanja resursima. Predavanja, diskusije, simulacije, igre kroz uloge, razmjena ideja, video prezentacija

Nastavni predmeti Ciljevi nastave

Nastavne metode

Uvod
Kada neko doivi razoarenje u ljubavi, obino se kae ima puno riba u moru. Ali, da li ih zaista ima? irom svijeta, u posljednjih trideset godina, nekoliko lovita riba je presuilo, kako bioloki, tako i ekonomski, i to zbog prekomjernog ulova izazvanog tehnolokim razvojem u ribolovu i poveanom potranjom ribe. Tu spadaju lovita sjevernomorske haringe (1970-ih), lovite u Grend Benksu (1990) i u Beringovom moru (1999). Ovo je velika teta jer riba prua vaan izvor hrane koja moe odrivim upravljanjem da se eksploatie bez posljedica. U zemljama u razvoju gubitak trenutno odrivih lovita zbog nekontrolisanog ribolova moe dovesti do ozbiljnih nestaica u priobalnim zajednicama. Sedamdesetih godina prolog vijeka sjevernoamerika ostrvska zemlja Island zbog pristupa njihovim ribolovnim oblastima suprotstavila se Ujedinjenom Kraljevstvu. Ekonomija Islanda oslanja se skoro iskljuivo na ribolov i svako smanjenje zaliha znailo bi propast njihove ekonomije. Island je elio da zaustavi ostale zemlje da love blizu njegovih obala, da bi zatitili zalihe ribe, i oznaili su to ekskluzivnom zonom. UK su eljeli da podre svoju flotu morskih ribolovaca (kao i godinji prihod, radna mjesta i zajednice koje su od toga zavisile) i suprotstavili su se unilateralnoj objavi Islanda o jurisdikciji nad morima izvan njihovih teritorijalnih voda. Serija konfrontacija dobila je nadimak Riblji rat (to je u engleskom jeziku igra rijei i asocira na Hladni rat), iako nije dolo do pravih borbi (bilo je nekoliko okraja izmeu islandskih i britanskih ratnih brodova u pokuajima da se primijene ribolovna ogranienja, odnosno da se zatite od onih koji pecaju pomou mree). Na kraju su uspjeli da naprave kompromis. UK je dozvoljeno da poalje ogranieni broj amaca za ribolov u islandsku samoproglaenu ogranienu zonu za ribolov. Svaa je bila bespotrebna, jer je dva saveznika dovela u ruan poloaj. Ipak, pokazalo se da je Island bio u pravu kada je zatita prirodnih zaliha u pitanju. Cod fishery je sada jedno od rijetkih lovita koja nastavljaju da se razvijaju i to legalno, jer je 1976. godine UN Konvencija o morskom pravu potvrdila unilateralnu deklaraciju o granici od 200 nm. To je 1994. ohrabrilo sve obalne nacije da objave Ekskluzivnu ekonomsku zonu (EEZ) od 200 nm (Morska ili nautika/meunarodna bbmilja odreena je kao srednja duina luka jednog minuta zemljinog meridijana i jednaka je 1852 metra).

172

Ribe

Mora i okeani

Problemi vezani za Riblji rat i odrivo upravljanje zalihama ribe tema su istraivanja u ovoj lekciji. Uenici se susreu s problemima upravljanja ovog resursa i pokuavaju da smisle naine racionalnog upravljanja.

Aktivnosti
Uvod u probleme ribolova:

1 2 1

Koristei podatke o problemima u ribolovu i dio o ribolovu u morima i okeanima na CD-ROM-u napravite uvod u predavanje o problemima s ribljim resursima. Naglasite da su zalihe sjevernomorske haringe nestale i prodiskutujte odakle dolazi riba koju i oni jedu. Zaponite diskusiju o tome kome pripadaju mora i okeani i kome pripadaju resursi u tim vodama. Pojasnite da svi resursi imaju neku vrijednost i da je vlasnitvo nekog resursa vano ekonomsko pitanje. Popriajte o tome ko ima korist od eksploatacije lovita ribe?

Ratovi riba simulacija

Osnovna ideja ove lekcije je da s uenicima proete jednostavnu simulaciju Ratovi riba. Svrha ove vjebe je da pokae uenicima ta moe da se dogodi meunarodnim lovitima ako se nedozvoljeno i nekontrolisano eksploatiu. Simulacija se sastoji iz pet krugova. Za simulaciju vam je potrebno: 50 sliica riba isjeenih iz ilustrovanih strana 20 sliica amaca za ribolov isjeenih iz ilustrovanih strana tabla za pisanje rezultata etiri velika stola postavljena na sljedei nain: Sto A (Zemlja A) amac za pecanje Sto D (Podloga za mrijeenje) 50 riba Sto B (Zemlja B) amac za pecanje Sto C (Zemlja C) amac za pecanje

Uenike treba podijeliti u tri grupe: zemlja A, zemlja B i zemlja C. Svaka grupa treba da sjedi blizu odgovarajueg stola. Svaka zemlja na poetku dobija jedan amac za pecanje. U prvom krugu 40 sliica riba postavljene su na sto D (podloga za mrijeenje). Ovo jato riba onda se pomjera (na papiru ili posluavniku) u smjeru kazaljke na satu preko svakog stola (predstavljajui vode svake od zemalja). Za svaki amac za pecanje svaka zemlja moe da uzme po etiri ribe u svakom krugu. Na kraju svakog kruga preostala riba se vraa na sto D. Na svake dvije ribe na gomili moe da se doda jo po jedna riba. Na primjer, ako je ostalo 28 riba, dodajte jo 14 riba na gomilu (jedino ogranienje je da moe da bude maksimum 50 riba, jer to predstavlja broj riba koji mogu da odre njihovi izvori hrane). Na kraju svakog kruga, za svakih osam riba koje jedna grupa posjeduje moe da kupi jo jedan amac za pecanje i postavi ga u svoje teritorijalno more (sto). U tabeli na tabli moete zapisivati rezultat i cijeli ciklus se nastavlja devet krugova ili dok ne nestane sva riba. Naravno, ovo je pojednostavljena simulacija i moe se zakomplikovati uvodei u igru meunarodne vode i promjenljive koliine nove ribe koja pristie zbog razliitih prirodnih uzroka, ali poruka ostaje ista.

Otvorite diskusiju o tome ta se dogodilo lovitima ribe posle pet krugova. ta se desilo sa lovitima? Da li ima vie ili manje riba nego na poetku? Da li je nestalo ili i dalje postoji? Na koji nain biste izvukli najvie resursa (i radna mesta) iz tih lovita, a da ga ne unitite? Kako moemo da obezbedimo da sve zemlje imaju podjednaku korist? Zapiite otvorena pitanja na tabli.

Ribe

173

Mora i okeani

Odrivo upravljanje lovitima

Podijelite odjeljenje u etiri interesne grupe: Ribolovci obezbjeuju dovoljno poslova za pecaroe puno amaca. Zatitari ivotne sredine obezbjeuju da se zalihe riba ne smanjuju pecanjem. Vlada obezbjeuje najvei mogui ulov ribe (prihodi). Nadletvo lovita odravanje ravnotee ribljih resursa na dui period. Zamolite svaku grupu da radi u timu na donoenju principa i metoda koje oni smatraju korisnim u odrivom upravljanju ribljim lovitima, tako da njihova interesna grupa ima koristi od toga.

2 3

Svaka interesna grupa treba da prezentuje svoje principe odjeljenju. Na osnovu tih principa poinju pregovori izmeu razliitih grupa koji treba da dovedu do Sporazuma o ribolovu. Ovaj sporazum trebalo bi da posjeduje nova pravila koja e im pomoi da vode simulaciju na najbolji nain. Trebalo bi se fokusirati na poveanje prihoda i radnih mjesta, ali ne po cijenu osiromaenja zaliha do take kada vie ne mogu da se obnove. Pratei pravila sporazuma, ponovite simulaciju Ratovi riba i vidite da li uenici mogu da dou do jo boljih rjeenja.

U nastavku...
Pustite uenicima snimak Morski ratnici koji se nalazi na video materijalu. Podstaknite uenike da zapiu probleme o kojima ste diskutovali i da se raspitaju da li su slini problemima u nekom od konkretnih lovita (na primjer, na Jadranu) ili u nekom drugom ivom resursu (na primjer, ume ili neka meunarodna rijeka). Koje su tu lekcije, ili razlike? Zamolite uenike da u prodavnicama pronau proizvode koji se odrivo upravljaju (obino postoji oznaka). Koliko im je teko da pronau neto od toga? Da li sada bolje razumiju kako se hrana proizvodi i upravlja?

174

Ribe

Mora i okeani

Problemi ribolova Kome pripada riba?

Nacionalne teritorijalne vode neke zemlje ograniene su na 12 nm (nautikih milja). Meutim, posljednjih godina zemljama je dozvoljeno da kontroliu zonu lovita riba do 200 nm. Ovo proirenje nacionalne kontrole nad okeanima (posebno bioloki produktivnog kontinentalnog dijela) pojasnilo je pitanje jurisdikcije nad zalihama ribe. Meutim, u mnogim ribolovnim oblastima koje se sada nalaze u okviru nacionalnih granica ranije su lovili ribolovci iz drugih drava, i ovi zahtjevi i prava ribolovaca moraju da se uzmu u obzir. Osim toga, ribe se kreu i upravljanje je komplikovano kada one stalno prelaze granice. Uopte nije jednostavno rei ko posjeduje ribu i pravo da je lovi, a uz to i odgovornost da njome upravlja. U pokuaju da rijee ove probleme, vlade iz mnogih drava napravili su sporazume o ribolovu kako bi se dogovorili oko najboljih naina eksploatacije lovita, a da ih ne unite.

Dinamika zaliha ribe

Osnovni problem odravanja zaliha ribe jeste kako odluiti koliko riba i kada mogu da se love. Ako izuzmemo brojanje konkretnog ulova, oigledno je veoma teko odrediti koliko ribe ima u morima. Osim toga, morsko okruenje je veoma kompleksno i teko je predvidjeti interakciju izmeu razliitih vrsta, njihove izvore hrane, struje i klimu. S ogranienim znanjem morskog eko-sistema i dinamike zaliha ribe, naunicima je veoma teko da savjetuju vlade da zabrane prekomjernu eksploataciju svjetskih lovita ribe. Mnogi naunici, biolozi, fiziari i matematiari zajedno su pokuavali da naprave model dinamike zaliha ribe i donekle su imali uspjeha. Meutim, esto se deava da ak i ako je nauka u pravu, savjeti naunika ne idu u tom pravcu jer se priklanjaju ekonomskim i drutvenim interesima.

Ribarske zajednice
Iako smo skloni tome da vidimo ribu samo kao hranu na naem tanjiru, a ribolov kao industrijsku granu, trebalo bi uzeti u obzir i to da ribolov zavisi od zajednica koje ive pored mora. Tradicionalno, mukarci se bave lovom, esto u opasnim uslovima, dok su ene u ovim zajednicama imale veliku ulogu u procesovanju ulova. Postoji bogata tradicija i nasljee vezane za ove zajednice. Radne ribarske luke turistima esto djeluju kao zanimljiva atrakcija, vie nego satanizovane jahting marine. Oni, kao i ostale interesne grupe, imaju jednak interes u odrivom upravljanju zaliha riba od kojih ive, i mogu doivjeti teke ekonomske probleme zbog kontrole nad ribolovom. Oni isto zasluuju poten i bezbjedan ivot.

Kontrolisanje ulova
Zbog kolapsa ili kolapsa koji prijeti mnogim lovitima irom svijeta, vlade trae naine da obezbijede odrivu eksploataciju resursa ribe. Ovo je posebno teko u predjelima gdje ne postoji nacionalna jurisdikcija u zemljama treeg svijeta. To je teko i u predjelima gdje ribolovci iz razliitih zemalja pokuavaju da eksploatiu ista lovita, bilo u istim predjelima ili iste zalihe ribe koje migriraju. Ako zemlje ne mogu nai nain za odrivim upravljanjem zaliha ribe, odgovorni su za dvije vrste prekomjernog ribolova: biolokog prekomjernog lova i komercijalnog prekomjernog lova. Bioloki prekomjeran ribolov nastaje kada se toliko riba ulovi da nastaje kolaps u zalihama ribe (nema dovoljno zrelih riba da zamijene one koje su ulovljene), dok komercijalni prekomjerni ribolov znai da je vrijednost ulova toliko opala da vie nije profitabilno loviti ih (prihodi ne pokrivaju trokove uloenog amci, mree, plate, procesovanje). Obje vrste su znak loeg upravljanja ribljim resursima. Postoji nekoliko naina regulisanja prekomjernog ribolova, i tu spadaju: Kvote kontrolisati broj ulovljenih riba Izdavanje dozvola i licenci ograniiti opremu ili broj ljudi kojima je dozvoljeno pecanje Restrikcija opreme zabraniti odreenu vrstu opreme ili definisati odgovarajue razmjere mrea (to bi dozvolilo manjim ili nezrelim ribama da pobjegnu). Zatvorene sezone skratiti otvorene sezone lova i/ili prekinuti ribolov za vrijeme parenja riba Zatvorena oblast zatititi osjetljive oblasti za parenje od ribarskih aktivnosti. Meutim, svaki od ovih naina ima problem praktine implementacije i primjene. Odluke o kontrolisanju prekomjernog ribolova esto su politiki odreene (ekonomskim stanjem, radnim mjestima, nacionalnim ponosom) i bioloki problemi su esto zanemareni zbog toga.

Ribe

175

Mora i okeani

Informativni list
176

Ratovi riba Ilustrovane strane

Mora i okeani

Ratovi riba Ilustrovane strane

(nastavak)

177

Informativni list

Potroako drutvo ivotna sredina i zdravlje Vrijednosti Ljudska prava Naa planeta Zemlja u budunosti

Potroako drutvo
emu bespotrebno troenje? 181 Pakovanje 185 Etikete i reklame 189 Privatno vlasnitvo 192 Odnos ljudi prema psima lutalicama

195

FILM POVEZAN S OVOM LEKCIJOM: Vie Izbor Reklame

ivotna sredina i zdravlje

Da li je hrana uvijek zdrava? 202 Ljekovito bilje 206 Zagaivanje vode hemijskim supstancama 211 FILM POVEZAN S OVOM LEKCIJOM: Homo chemicus

Ljudska prava
Moe li pojedinac mijenjati svijet? 216 FILM POVEZAN S OVOM LEKCIJOM: Grad u dilemi: radna mjesta ili zdravlje?

Naa planeta Zemlja u budunosti

Naa planeta u budunosti 220 FILM POVEZAN S OVOM LEKCIJOM: Rukovati s panjom Kraljevstvo

Informativni list
Volite li da troite? 184 Analiziranje ambalae 187 Primjeri iz ocjenjivanja pakovanja 188 Trutovi i pele (ljudi tetoine i odgovorni koji rjeavaju probleme) ovjekov najbolji prijatelj? 197 Prirodne metode lijeenja 209 Osobine vode 215 Uskrnje ostrvo 223 Osnovni principi odrivog razvoja 224 Samit u Johanesburgu 2002. godine 225

194

Potroako drutvo

emu bespotrebno troenje?

Autor: Jacek Schindler

Kljuni koncepti/sadraji Trajanje Razred Mjesto Nastavni materijali Nastavni predmeti Ciljevi nastave

Konzumeristiko ponaanje ima veliki uticaj na kvalitet ivota ljudi, kao i na ivotnu sredinu. 1 - 2 nastavna asa VII Uionica Video materijal Zeleni paket Graansko vaspitanje Uenik/uenica treba da: zna da potroako ponaanje ima negativan uticaj na ljudsko zdravlje i ivotnu sredinu; izgradi kritian stav prema potroakom ponaanju podravajui principe odgovorne kupovine svojih roditelja. Video prezentacija, diskusija, takmienje

Nastavne metode

Uvod
Za veinu ljudi kupovina je postala dio svakodnevnog ivota. Uprkos tome, ljudi imaju potrebu da od obine, svakodnevne aktivnosti naine nesvakidanji dogaaj, posebno zbog dodavanja izvjesnog zaina ili smisla sopstvenom ivotu. Na primjer, ako nam je potreban hljeb, olovka, sijalica ili bilo ta drugo, jednostavno odlazimo do radnje i te potreptine pazarimo. esto, ipak, prednost se daje samom inu kupovine, a ne toliko onome to nam je zaista potrebno.

emu bespotrebno troenje?

181

Potroako drutvo

Koliko esto kupujemo masovno proizvedeni hljeb u supermarketu umjesto u naoj omiljenoj pekari? Ako svratite u knjiaru, moete pronai divne komplete olovaka ili pera koje ne biste pronali nigdje drugo. Ili, da budemo jasniji, ako se odluite da potroite vrijeme i novac za kupovinu tedljivih sijalica kad god je to mogue, napravili ste odluujui korak za zatitu ivotne sredine. U veini sluajeva mi ipak ne razmatramo toliko paljivo odluke o tome ta emo kupiti. Veoma esto stupamo u radnju ili supermarket bez prethodne odluke ta emo zapravo kupiti. Moda idemo u kupovinu da bismo se opustili, porazgovarali, da istraimo nove trendove, ili prosto da zadovoljimo potrebu da kupimo bilo ta. Kada ova vrsta ponaanja postane bitan faktor u naem ivotu, suoavamo se sa rairenim pojmom potroakog ponaanja. Jednom, kada kupovina postane vana i bazina aktivnost, ona uobliava nain na koji vidimo svijet oko nas i nae mjesto u tom svijetu. Svi mi imali smo iskustva s ovakvim ponaanjem, u manoj ili veoj mjeri. Predmeti i kupovna mo za mnoge ljude vani su statusni i klasni simboli, a pripadnost viim slojevima vrlo esto znai posjedovati neki popularan i iroko prihvaen proizvod. Ovaj stav ima negativan efekat na na kvalitet ivota. Umjesto kupovine onoga to nam zaista treba (i to je esto zapravo najzdravije i najkvalitetnije), mi pokuavamo zadovoljiti psiholoku potrebu predajui se nepotrebnoj, nezdravoj i rasipnikoj kupovini. Ovakvo ponaanje ima fatalne posljedice i po ivotnu sredinu. Kada je veina populacije zaraena konzumerizmom, stvara se itava infrastruktura kojoj je temelj proizvodnja i prodaja to vee koliine proizvoda to veem broju ljudi.

Aktivnosti
Uvod

1 2 3 4 1 2 3 4

Upoznajte odjeljenje s konceptom potroakog drutva koristei informacije iz uvoda i iz poglavlja Potroako drutvo na CD-ROM-u. Pogledajte film Vie koji je ukljuen u video materijal.

Nastavite as diskusijom i zamolite uenike da podijele lina iskustva koja ilustruju stereotip to vie, to bolje. Koje su posljedice po ivotnu sredinu kada se ljudi motiviu da kupuju i troe to je mogue vie? Podijelite radni list Principi odgovorne kupovine. Razgovarajte o sljedeem: Kako se oduprijeti nametnutoj potrebi da kupujemo bespotrebne stvari? Kakav uticaj na ivotnu sredinu ima pridravanje principa pobrojanih u radnom listu?

Takmienje
Organizujte takmienje uenika u nabrajanju najskupljeg i najbesmislenijeg poklona za koji su ikada uli. Proitajte tekst Kako kupovati gedete (spravice) i tako zaponite igru (jo jedan nain je da predloite uenicima da opiu odreeni upotrebni predmet pantomimom ili drugim neverbalnim metodima). ta tano neki poklon ili neku stvar ini besmislenom? Odaberite najbolje primjere i upiite ih u kolonu. U drugoj rundi takmienja pitajte uenike da navedu primjere najljepih poklona za koje su ikad uli, a koji se ne mogu dobiti za novac kao na primjer, izlet, pjesma na poklon, estitka koju je neko sam napravio, itd. Izaberite najbolje primjere i upiite ih u drugu kolonu. Uporedite primjere pobrojane u obje kolone. ta ih razlikuje?

182

emu bespotrebno troenje?

Potroako drutvo

U nastavku...
Neka uenici od kue donesu jednu jau kesu za kupovinu. Ako roditelji obavljaju kupovinu poslije posla, neka ih uenici zamole da kesu ponesu sa sobom kad krenu na posao. Ubijedite uenike da je prethodna izrada spiska za kupovinu korisna praksa. Na ovaj nain porodice mogu lake prevazii naviku bespotrebne kupovine.

Principi odgovorne kupovine

Prije odlaska u kupovinu pripremam spisak. Ovo nije samo podsjetnik stvari koje su mi neophodne, ve me sprjeava da potroim novac na bilo ta to vidim. Kada idem u kupovninu, sa sobom nosim platnenu torbu ili korpu. One su ekoloki bezbjedne i traju mnogo due od plastinih kesa. Obavezno pogledam ta pie na pakovanju proizvoda. Biram proizvode iza kojih e ostati najmanje ubreta. Kupujem proizvode koji su ekoloki bezbjedni; ne samo one koji se najvie reklamiraju i koji su najpopularniji. Ne doputam da se djeca prepuste kupovini kao vidu zabave. Ako zaista elim da ih neim astim, odveu ih da vide ili rade neto zanimljivo, recimo u bioskop ili na bazen, u park, ili u ih izvesti u etnju.

emu bespotrebno troenje?

183

Potroako drutvo

Informativni list
184

Volite li da troite?
Ni Crnu Goru ne mimoilazi potroaka groznica. Na primjer, Nova godina nekima omiljeno doba godine, ali ne zbog vremena koje se moe provesti s porodicom, ve zbog natpisa snienja koja vrebaju na svakom oku. Da li zapravo uvijek kupujemo ono to nam treba, ili privueni natpisom snienje kupimo i ono to nam ne treba? Neko e rei, pa dobro trebae mi nekad, bolje da kupim kad je ve tako jeftino, svia mi se iako mi ne odgovara, ...ma kupiu; ... I tako postajemo rtva svoje pohlepe ali i prodavaca, koji se zaliha robe pokuavaju poto poto rijeiti, esto prodajui robu iji je rok trajanja na izmaku ili koja vie nije u modi. Nekad se stvarno isplati, a nekad... ta da radimo onda kada nas stvarno nadmudre i kada postanemo rtva prodavaca, koji nee da nam vrate robu s manom, isteklim rokom? U Crnoj Gori, Centar za zatitu potroaa (CEZAP) bavi se ovakvim i slinim problemima, ali i nekim mnogo ozbiljnijim, kao i neke NVO. Oni su tu da vam pomognu u sluaju da se neto slino i vama desi. Ipak, mnogo bolji savjet je da sljedei put kad vidite da je neto na akciji, ili da su popusti provjerite da li vam to stvarno treba i da li je roba koju imate namjeru kupiti ispravna.

Potroako drutvo

Pakovanje
Autor: Jacek Schindler

Kljuni koncepti/sadraji Trajanje Razred Mjesto Nastavni materijali Nastavni predmeti Ciljevi nastave

Ambalaa

1 - 2 nastavna asa V IX Prodavnice, kod kue, uionica Video materijal Zeleni paket, proizvodi iroke potronje Poznavanje drutva, Graansko vaspitanje, Istorija, Geografija Uenik/uenica treba da: objasni ta je ambalaa; analizira izbor proizvoda u odreenoj vrsti pakovanja koji ima uticaja na ivotnu sredinu i zdravlje ljudi; ocijeni uticaj potroakih zahtjeva na standard graana. Razgovor, diskusija, analiza, video prezentacija

Nastavne metode

Uvod
Industrija pakovanja i ambalae jedna je od najdinaminijih razvojnih grana privrede. U modernom pakovanju proizvodi imaju dui rok vaenja i lake se prenose. Ona ispunjavaju svoju svrhu na najbolji mogui nain predstavljaju proizvod i privlae panju potroaima, a pakovanje je esto privlanije od proizvoda koji sadri. Pa ipak, glamurozna pakovanja ponekad su propraena vrlo neprijateljskim pojavama prema ivotnoj sredini. Pakovanje je odgovorno za proizvodnju vie od polovine kunog otpada. (Ovo vam moe biti dobar pokazatelj koliine sirovina i energije koja se koristi za proizvodnju pakovanja i problema koji nastaju u procesu upravljanja otpadom tavie, ambalaa spada u veoma izdrljiv i otporan vid otpada.) U prirodi, prirodno razgraivanje ambalae od vjetakih materijala moe trajati stotinama godina.

Aktivnosti
Prikupljanje informacija

Nedjelju dana unaprijed podijelite odjeljenje u est grupa i dajte svakoj od njih spisak razliitih proizvoda, ukljuujui: mlijeko slatkie, okoladu mekinje i pirina makaze, hemijske olovke, penkala, olovke deterdent i tene sapune pastu za zube i losion poslije brijanja. Neka se uenici raspitaju, kod kue i u prodavnicama, o pakovanju ovih proizvoda.

Pakovanje

185

Potroako drutvo

Diskusija/razgovor

1 2 3 1 2

Pokrenite diskusiju/razgovor o tome da li izbor proizvoda u odreenoj vrsti pakovanja ima uticaja na ivotnu sredinu. Napiite miljenja uenika na tabli.

Prikaite obrazovni film Izbor i recite im da prodiskutuju o svrhama pakovanja. Moe li izgled pakovanja manipulisati odlukama kupca? Koja je ekoloka cijena te odluke, ukoliko se predamo iskljuivo prvom utisku i armu ambalae?

Analiziranje ambalae
Neka predstavnici est grupa predstave rezultate svojih istraivanja. Napiite na tabli imena ispitivanih proizvoda; nasuprot njima zabiljeite razliite vrste pakovanja u kojima su proizvodi prisutni na tritu. Podijelite radni list Algoritam za ocjenu pakovanja i predstavite sljedee injenice: Sve moe biti upakovano, ak i pakovanje. Ali u sluajevima kada ono nije potrebno, u pitanju je optereivanje ivotne sredine. U sluaju pakovanja koje se moe ponovo upotrijebiti kod pojedinanog ili vie pakovanja problem otpada sveden je na najmanju mjeru. Ovaj vid pakovanja takoe znai podrku potroakom modelu prema kojem zadovoljstvo zbog posjedovanja nekog predmeta nije u direktnom odnosu s koliinom kupljenog. Postoje etiri naina na koje se poboljava odnos izmeu koliine kupljenog i pakovanja: 1) nainiti jedno, vee pakovanje, umjesto vie manjih; 2) optimizovati prostor kod pakovanja; 3) ne razdvajati proizvode pojedinanim pakovanjem svake kupljene stvari izbjegavati unutranje pakovanje; i 4) koristiti trajnija pakovanja, jednostavna za korienje, koja mogu biti ponovno iskoriena. Najvei broj materijala moe se nanovo upotrijebiti ili reciklirati, ali ovo nije uvijek razumno rjeenje. Reciklaa je dobro rjeenje za sluaj kada je otpad ve nastao, ali tek poto se vie ne moe tretirati ili staviti u ponovnu upotrebu. Reciklaa je dug proces koji zahtijeva troenje energije i drugih sirovina. Bioloka degradacija pakovanja isplativa je tamo gdje nema sistema za upravljanje otpadom. Materijal koji se koristi, kao i konstrukcija pakovanja, moraju biti jednostavni. Odlian primjer je pakovanje koje se obino koristi za suve dezodoranse. Pakovanje je jednostavno, i obino se pravi od materijala slinog porijekla.

Nastavite s ocjenjivanjem pakovanja svih osam vrsta proizvoda. Ako naiete na neku tekou, koristite informacije iz teksta Primeri iz ocjenjivanja ambalae.

U nastavku...
Recite uenicima da novosteena saznanja koriste kod kue i da sa svojim ukuanima diskutuju i planiraju kupovinu, kako bi proizvodi koje nabavljaju bili bezbjedniji za ivotnu sredinu.

186

Pakovanje

Potroako drutvo

Analiziranje ambalae

Informativni list

Ocijenite pakovanje svakog proizvoda prema dolje navedenoj shemi. Ponite s prvim pitanjem. Ako je odgovor NE, nastavite do sljedeeg pitanja. to prije odgovorite s DA, u pitanju je ambalaa bezbjednija za ivotnu sredinu. Vie informacija o ocjenama za najee koriene ambalae moete nai na stranici 188, u tekstu Primjeri iz ocjenjivanja ambalae.

1. Da li se proizvod moe prodavati bez ambalae?

Ne

Da

Najbolje pakovanje je kada pakovanja nema.

2. Da li se proizvod moe prodavati u pakovanju koje se moe nanovo upotrijebiti?

Ne

Da

Pakovanja koja se mogu nanovo upotrebiti umanjuju trokove, kao i uticaj na ivotnu sredinu, svaki sljedei put kada se vraaju u upotrebu.

3. Da li je pakovanje nainjeno od jednog ili malog broja materijala?

Ne

Da

to je broj materijala upotrijebljenih za pakovanje odreene koliine proizvoda manji, to bolje.

4. Da li je ambalaa nainjena od recikliranog materijala i je li reciklabilna?

Ne

Da

Reciklirani materijal smanjuje upotrebu sirovina i koliinu otpada.

5. Da li je pakovanje biorazgradivo?

Ne

Da

Pakovanja koja su bioloki razgradiva imaju mnogo manji uticaj na ivotnu sredinu.

6. Da li je model pakovanja relativno jednostavan?

Ne

Da

Jednostavnija pakovanja koriste manje materijala i energije.

187

Potroako drutvo

Informativni list

Primjeri iz ocjenjivanja pakovanja

MLIJEKO Ako moemo da biramo izmeu mlijeka u flai koja se moe nanovo upotrijebiti, u plastinoj kesi ili u vieslojnom pakovanju (tj. mjeavini papira, plastike i metala), u tom sluaju: boca zadovoljava zahtjev iz pitanja broj 2 u upitniku; kesa zadovoljava zahtjev broj 4 u upitniku; vieslojni materijali daju odgovor NE u svim pitanjima. Boca je oito najefikasnije pakovanje, zatim slijedi reciklabilna plasitna kesa, i na kraju, kompozitno pakovanje.

SLATKII Ako moemo da biramo izmeu slatkia koji se prodaju u rifuzi (tj. u radnji se spakuje u plastinu ili papirnu kesu), slatkia u plastinom pakovanju, u najlonu ili kartonskoj kutiji, onda svi ovi tipovi odgovaraju pitanju 2 iz upitnika.

MEKINJE, PIRINA Ako poredimo mekinje u najlonu s onima u kartonskoj kutiji ili platnenoj vreici, onda u sluaju kartonske kutije imamo jedno pakovanje previe. Tako je u sluaju kese, najlonske ili platnene, zadovoljen zahtjev iz pitanja 2. Mekinje moemo kupiti u kesi, a bez kartonske kutije (pored toga, ako se kuvaju na tradicionalan nain, bie ukusnije i zdravije). Ako uporedimo mekinje i pirina pakovane u plastine i papirne kese, onda je u oba sluaja zadovoljen kriterijum iz pitanja 4, ali u pitanju 5 samo papirne kese zadovoljavaju kriterijum koji je tu postavljen.

HEMIJSKE I DRVENE OLOVKE, PERA Ve u prvom pitanju odgovor je DA ovi proizvodi mogu se prodavati bez pakovanja.

SOKOVI Ako moemo da biramo izmeu boce koja moe nanovo da se upotrijebi, staklene boce s vonim sirupom koja moe nanovo da se upotrijebi i kartonske ambalae, u prvom sluaju odgovor e biti DA za pitanje 2, u drugom za pitanje 3, a u sluaju boca pitanja 4 ili 6.

DETERDENT Ako uporedimo pakovanja od istih materijala, ali razliite veliine (male i velike kartonske kutije, male i velike kese), onda e pitanje 3 razdvojiti tipove pakovanja na one bezbjedne i one koji ugroavaju ivotnu sredinu. Ako poredimo kartonske kutije deterenta s pakovanjem u najlonske kese, onda e na pitanje odgovor biti DA u sluaju kesa, i NE u sluaju kartonskih kutija.

ZUBNA PASTA Ve od pitanja 1 razdvojiemo paste pakovane samo u tubu, od onih gdje je tuba dodatno upakovana u kartonsku kutiju. U ovom sluaju kartonsko pakovanje je nepotrebno i suvino.

188

Potroako drutvo

Etikete i reklame
Autor: Jacek Schindler

Kljuni koncepti/sadraji Trajanje Razred Mjesto Nastavni materijali

Etikete i reklama kao izvor informacija

2 - 3 kolska asa VII IX Uionica Isjeci iz novina i asopisa, etikete, posteri, video materijal Zeleni paket Graansko vaspitanje, Biologija s ekologijom, Likovna kultura Uenik/uenica treba da: definie ta su reklame i koja im je uloga; otkrije da esto primamljive reklame prikrivaju prave informacije; razvije kritiki pristup prema informacijama na etiketama. Diskusija, video prezentacija, pravljenje kolaa

Nastavni predmeti Ciljevi nastave

Nastavne metode

Uvod
Reklame za proizvode su svuda oko nas. Na bilbordima, televiziji, na pakovanjima, radiju, u novinama, radnjama i autobuskim stanicama, pa ak i u naem domu. One oivljavaju ulice, iznenauju nas, a njihovi slogani postaju dio naeg svakodnevnog govora. Naljepnice/etikete na pakovanjima obavjetavaju potroaa o sadraju proizvoda. S take gledita proizvoaa ipak je vanije da one privlae panju potroaa i ubijede njega ili nju da je njihov proizvod bolji od konkurentskih. esto se deava da informativna funkcija etikete ostane u pozadini, a u nekim ekstremnim sluajevima data informacija vie dezinformie nego to informie. Cilj dezinformacije je da natjera kupca da proizvod zgrabi i kupi istog momenta, a ve poslije toga na njemu je da odlui da li e vjerovati datoj informaciji ili e potraiti drugi proizvod. S druge strane, muterije su rtve ne samo manipulacije koja dolazi od reklama i etiketa. Reklame, etikete, kao i ukupan proizvod nalaze se u vlasti istog, sveobuhvatnog pravila da ukusi i oekivanja kupaca moraju biti zadovoljeni. Ako muterija eli da kupi stoprocentni prirodni sok od narane, etiketa treba slovima da navede 100 % i pakovanje treba da krasi slika lijepe, sone narande. Ljudi daju prednost proizvodima u primamljivim pakovanjima, koji su nedvosmisleno obiljeeni i s lijepim slikama, ne razmiljajui mnogo o njihovom sadraju, a zadatak proizvoaa je da ova oekivanja zadovolji. Posebnu panju treba posvetiti informaciji kojom se u reklamama ili na etiketama, kroz logoe i naslove, oglaavaju ekoloki proizvodi. Ne treba biti ravnoduan prema tome da li je ovo uraeno s pravom brigom za zatitu prirode ili je u pitanju prosto zlonamjerno preuzimanje ovih simbola, kako bi se apelovalo na drutvenu svijest i obzire kupca.

Etikete i reklame

189

Potroako drutvo

Aktivnosti
Etikete i reklame

Nedjelju dana prije asa, zamolite uenike da pronalaze i isijecaju oglase iz novina i asopisa koji im zapadnu za oko (u pozitivnom ili negativnom smislu). Recite im da, prije svega, obrate panju na oglase koji su usmjereni na mlade ljude, kao i na oglase koji reklamiraju elektronske ureaje. Takoe im recite da sakupljaju etikete i pakovanja s tekstualnom i grafikom informacijom (slike, fotografije) koje apeluju direktno (tj. s naslovima ekoloki proizvod) ili indirektno (sa slikom prirodnog krajolika) na ouvanje prirode. Predloite uenicima da osim etiketa i pakovanja koje imaju kod kue, obrate panju i na slian tip koji mogu nai u radnjama, te da ih upamte, pokuaju da zabiljee ili opiu. Prikaite film Reklame koji je ukljuen u video materijal. Zaponite diskusiju sljedeim pitanjima: Zato je zabranjeno praviti komercijalne reklame koje se obraaju maloj djeci? Zato postoje odreena ogranienja kod pravljenja reklama, recimo u sluaju reklamiranja alkohola i cigareta? Napravite tabelu s dvije kolone na tabli i napiite odgovore na gore postavljena pitanja u lijevoj koloni. Zatim postavite sljedea pitanja: Da li odrasle osobe ponekad reaguju na reklame kao mala djeca? Koja je posljedica agresivnog reklamiranja na odrasle i na prirodu? Upiite zakljuke u desnu kolonu.

2 3 4 1

Recite uenicima da pogledaju etikete koje su sakupili. Ima li znakova ili informacija u vezi s ouvanjem ivotne sredine? Neka ih dobrovoljci nacrtaju na tabli.

Biramo zvijezdu
Kaite uenicima da na odvojenom listu i samostalno napiu koga smatraju svojim najboljim prijateljem i zato. (Vjebanje je anonimno.) Kaite im da navedu dva ili tri razloga koji e podrati njihovu tvrdnju i izbor, i da se ne ograniavaju na izjave tipa Meni se on/ona dopada zato to je kul, ve da daju primjere i objasne zato je on/ona kul. Sakupite radove i saznajte ko je dobio najvie glasova. Na tabli napravite tabelu s dvije kolone i u desnu ispiite osobine najpopularnijeg uenika, u skladu s glasanjem.

2 3

Sada proite kroz reklame koje se obraaju mladim ljudima, a koje su uenici prikupili. U desnoj koloni tabele nabrojte osobine koje krase idealnog predstavnika mlade generacije, prema porukama koje odailju reklame (npr. pije Moka-kolu, vae Rebit vake, dijeli Mikers s prijateljem). Uporedite osobine nabrojane na tabli. Kako se zvijezda odjeljenja uklapa u sliku idealnog mladog ovjeka koju stvaraju reklame? Da li biste vie voljeli da najpopularniji uenik/uenica manje ili vie lii na idealni karakter mlade osobe?

190

Etikete i reklame

Potroako drutvo

Kola

1 2 3

Podijelite uenike u grupe.

Isijecite prikupljene reklame i etikete tako da slike budu odvojene od reklamnih slogana i naslova. Kombinujte slogane i naslove sa slikama tako da spajate nespojivo i dobijete upadljiv kontrast. Moete takoe sjei i slogane i kombinovati ih u nove, apsurdne ili iaene reklamne poruke. Uvrstite lijepkom proizvod vaeg rada na komad kartona i postavite ga u odjeljenju ili negdje u koli. Jesu li oglasi koje ste kreirali apsurdniji od originala? Da li vam se vie dopadaju ove nepodudarne tvorevine? Koriste li neke reklame isti ovaj fenomen?

U nastavku...
Dok pregledaju novine i asopise u potrazi za reklamama, kaite uenicima da procijene koji je uopte procenat reklama u njima. Pitajte ih sljedee: Zato novine ohrabruju oglaavanje i reklamiranje? Da li vam je poznato koji izdavai ive iskljuivo od oglasnog prostora? Jesu li vam poznati sluajevi kada kupci odreene proizvode dobiju beslatno ili po snienoj cijeni, zbog specijalnih reklama ili kupona koje prikupe? I proizvodi i asopisi izdravaju se od reklama, ali otkuda oglaivaima novac da plate reklamu? Pomozite uenicima da shvate da je reklamirani proizvod skuplji ne zato to je kvalitetniji, ve zato to je cijena reklame ukljuena u njegovu ukupnu cijenu.

Etikete i reklame

191

Potroako drutvo

Privatno vlasnitvo
Autor: Jacek Schindler

Kljuni koncepti/sadraji Trajanje Razred Mjesto Nastavni materijali Nastavni predmeti Ciljevi nastave

Vlasnitvo nad prostorom

1 - 2 kolska asa VI IX Uionica, na otvorenom Po izboru nastavnika Geografija, Graansko vaspitanje, Priroda, Biologija Uenik/uenica treba da: razumije razliku izmeu privatnog i zajednikog vlasnitva; pronae veze izmeu razliitih vrsta prostora; analizira ulogu privatnog vlasnitva u formiranju naih stavova prema prirodi; kritiki ocijeni ponaanje ljudi prema privatnom ili zajednikom vlasnitvu. Diskusija, terenski rad

Nastavne metode

Uvod Savremena drutva uglavnom se zasnivaju na precizno definisanim zakonima koji reguliu pitanja privatnog vlasnitva. Za mnoge ljude stvari koje posjeduju predstavljaju mjeru njihovog uspjeha. Trka za materijalnim dobrima je tako glavni motiv u ljudskim stavovima prema ivotnoj sredini i bogatstvima koje prua. Neke sirovine, kao to su nafta i drvo, slue praktinoj svrsi u ivotima ljudi, pa su vlasnika prava kljuni element trinog sistema koji ih isporuuje pred naa vrata. Ipak, veliki dio ljudskog bogatstva je nepotreban. itave vrste i eko-sistemi se unitavaju, na primjer, u potrazi ljudi za materijalima koji slue za razmetanje, kao to su slonovaa ili dijamanti. Koncept privatnog vlasnitva prilino je kakljivo podruje. S jedne strane, jednom kada drutvo prizna vlasnika, ta osoba je vie ili manje slobodna da sopstvenim imanjem raspolae kako nae za shodno. S druge strane, dobra bez vlasnika izlau se jo veem riziku, jer niko nema pravo da ih titi od zloupotrebe.

Aktivnosti
Nekada davno...

1 2 1 2
192

Upoznajte uenike s kratkom priom Polje.

Podijelite uenike u etiri grupe. Neka prva grupa dobije ulogu polja; druga ulogu ovjeka; trea krtice; etvrta ptice koja ivi na stablu lipe. Kaite svakoj grupi da opie svoje vlasnitvo i da se zatim dogovore i urede svoje odnose u odnosu na vlasnitvo.

Privatno vlasnitvo i odgovornost

Neka dva dobrovoljca predstave uenicima studije sluaja u tekstovima U naoj stambenoj zgradi i U naem susjedstvu. Razgovarajte o tome ta se deava u oba ova sluaja. Pokuajte da ubijedite uenike da je razlog nedostatka odgovornosti ljudi u oba primjera taj to ne postoje odgovorni vlasnici mjesta i to ona nikom ne pripadaju.

Privatno vlasnitvo

Potroako drutvo

ta raditi sa umom?

1 2

Objasnite da se u mnogim zemljama Srednje i Istone Evrope vodi ustra debata o tome ta uraditi sa umama koje su nacionalizovane poslije Drugog svjetskog rata. Njihov povratak pravim vlasnicima opravdan je sa zakonske take gledita: imanja koja su vlade oduzele trebalo bi vratiti njihovim pravim vlasnicima. Najglasniji u suprotnom taboru izraavaju svoje strahove za ume, koje, tvrde oni, poslije povratka u privatne ruke, bie isjeene za drvnu grau. Recite uenicima da zamisle situaciju u kojoj se njima kao pravim vlasnicima uma vraa u procesu povratka imovine (restitucije). Neka zamisle da je vraena uma daleko od mjesta na kojem oni ive. Evo nekoliko mogunosti koje se mogu pojaviti u diskusiji: uma se moe koristiti za rekreaciju i turizam. uma e se prodati nekome ko je zainteresovan za samu umu, a ne drvo i profit koje iz nje moe dobiti. uma se nee prodavati i u bogatstvima eko-sistema e se uivati zbog njihove estetske vrijednosti. Stvara se emotivna veza prema umi, zbog injenice da se ona generacijama nalazila u vlasnitvu porodice. Drva se sijeku i prodaju. Pitajte uenike ta i pod kojim uslovima moe sauvati umu od propasti? Do kojih zakljuaka moemo doi?

U nastavku...
Ako u blizini kole postoji divlja deponija, odvedite odjeljenje do nje i razmislite kako se njen status moe promijeniti. Moe li se utvrditi vlasnik ove niije zemlje? Prvo treba pronai zakonskog vlasnika. Uzmite u obzir snaan stereotip: Ako je dravno, nije niije, kao i injenicu da se u oima jednog dijela drutva zemlja, koja je zajedniko vlasnitvo, posmatra kao naputeno i bezvlasno mjesto, koje moe biti upotrijebljeno po bilo ijoj slobodnoj volji, i bez posljedica zagaeno i uniteno.

Privatno vlasnitvo

193

Potroako drutvo

Informativni list

Trutovi i pele (ljudi tetoine i odgovorni koji rjeavaju probleme)

Polje Nekada davno bilo jedno divno polje. Na njegovom sreditu rasla je stara lipa pravi raj za porodice ptica. Onda je neki ovjek kupio polje, jer je elio da slobodno vrijeme provodi daleko od buke, u srcu prirode i u svojoj sopstvenoj kui, gdje niko i nita ne bi remetilo njegov mir. Kupio je novu kosaicu, posjekao korov i posadio najfinije bilje. Njegov najvei problem bile su krtice, koje su upropaavale njegov krasni travnjak. Podigao je senicu na placu, direktno na krtinjacima, jer je elio da se odmara u sjenci, a trebalo mu je i sklonite od kie.

U naoj stambenoj zgradi U naem bloku neko je ukrao sijalicu iz lifta. Koristiti mraan i prljav lift svaki put bilo je strano iskustvo. Ali kako da se pronae lopov izmeu 40 ljudi koji tu ive, i od kojih svi koriste isti ulaz? Novu sijalicu zatitili smo metalnom reetkom, pa smo neko vrijeme imali mira. I tako je to ilo do popravki, kada smo dobili divan novi lift, s ogledalima u kabini, klupom za sjedenje i dugmetima koja su u mraku svijetlila zeleno. A sijalica? Ona je sada iza snjeno bijele kugle koju jo uvijek niko nije pokuao da slomi i ukrade sijalicu.

U naem susjedstvu U naem susjedstvu postoji orsokak, a odmah pored njega je polje. Niko ne zna kada i kako, ali neko je tu izbacio svoje ubre ljaku sa graevine, prazne konzerve, prljave krpe i ostalo smee. Zvali smo lokalne vlasti i policiju, ali nije bilo nikakvog odgovora. Jednog dana pojavio se vlasnik, poistio mjesto i poeo da gradi nov objekat. Problem divljeg smetlita bio je rijeen.

194

Potroako drutvo

Odnos ljudi prema psima lutalicama

Autori: Kliment Mindjov, Judit Heszlenyi Szaszne

Kljuni koncepti/sadraji Trajanje Razred Mjesto Nastavni materijali Nastavni predmeti Ciljevi nastave

Psi lutalice

Jedan kolski as VI Na otvorenom (veterinarska stanica) Po izboru nastavnika Priroda, Graansko vaspitanje Uenik/uenica treba da: opie problem pasa lutalica; analizira dunosti vlasnika ivotinja; izgradi sopstveni stav o zatiti ivotinja lutalica. Diskusija, praktino rjeavanje problema

Nastavne metode

Uvod
irom svijeta sluajevi ekonomskih nedaa primorali su mnoge porodice da na ulicu izbace svoje ljubimce. Problem pasa lutalica postao je vrlo ozbiljan, naroito u urbanim podrujima: oni utiu na rast socijalnih tenzija, izazivaju probleme u saobraaju i ugroavaju ljudsko zdravlje. to se due ovaj problem bude ignorisao, to e njegovo rjeavanje biti sve skuplje.

Aktivnosti
Psi lutalice

1 2

Recite uenicima da proitaju tekst Psi lutalice s informativnog lista ovjekov najbolji prijatelj. Razmotrite sljedea pitanja: Zato je problem pasa lutalica svake godine sve ozbiljniji? ta dovodi do rasta broja pasa lutalica? Ko je odgovoran za ovaj problem? ta se moe uiniti u ovoj situaciji? (izgradnja sklonita za ivotinje, sterilizacija, organizovano uklanjanje) Koje su prednosti i mane predloenih mjera?

3 4 5

Neka uenici proitaju i prodiskutuju dileme opisane u tekstu Psei problem.

Zatim neka uenici proitaju lanak o dva psa: Foj i Vili Sigmund neprevazieni detektori ive. Razmislite o tome kako psi pomau ljudima. (psi vodii za slijepe, psi uvari, psi spasioci, itd.) Razmislite kako moemo pomoi lutalicama. Koje korake moemo preduzeti u tom smislu? Napiite odgovore na tabli.

Odnos ljudi prema psima lutalicama

195

Potroako drutvo

6 1

Objasnite uenicima da i veterinarski centri rade na rjeavanju ovog problema. Na ovim mjestima se psi steriliu, vakciniu i lijee. Planirajte kampanju podrke na osnovu onoga to ste do sada nauili. Podijelite uenike u grupe i recite im da pripreme postere na izabrane teme.

Diskusija
Diskutujte o sljedeem scenariju u odjeljenju: idete du prazne ulice. Iznenada pored vas prolaze kola koja se kreu velikom brzinom. Automobil udara u psa. Voza ne koi i ak ne usporava da vidi je li pas iv ili mrtav. ta biste uradili pod pretpostavkom da vam roditelji nikada ne bi dozvolili da drite psa? Odveli biste povrijeenog psa kui i rizikovali da vas roditelji izgrde. Odveli biste psa u sklonite za ivotinje i tamo ga ostavili. Odveli biste psa u kuu vaeg prijatelja, poto e ona ili on moda preuzeti brigu o psu. Ostavili biste psa tu gdje jeste. Uostalom, niste vi krivi to ga je udario auto. Odigrajte svaki od ovih scenarija. (Bolje je podijeliti se u grupe, kako bi svako mogao da odigra po jednu od datih situacija.)

U nastavku...
Ohrabrite uenike da svoje stavove na ovu temu podijele sa svojim ukuanima. Sretnite se s lokalnim NVO i razgovarajte s njima o ovom problemu. Sakupite informacije o razliitim rasama pasa i saznajte odakle potiu. Koje su poznate rase porijeklom iz vae zemlje? Predstavite ih na posteru.

Dunosti prema ivotinjama Dunosti prema ivotinjama

ivotinje se najbolje osjeaju kada ne pate od nedostatka hrane, vode ili sklonita, kada im ivoti nijesu ugroeni, kada nijesu bolesne ili u bolovima, kada nijesu nervozne ili uplaene, i kada mogu da se ponaaju prirodno. Drite ljubimce samo ako ste spremni da preuzmete odgovornost za njih tokom cijelog njihovog ivota. Nemojte ih uzimati samo da bi se sa njima igrali dok su mali, simpatini i razdragani. ivotinje pruaju mnogo ljubavi i razonode, ali imajte na umu da i one imaju svoje zahtjeve i esto predstavljaju ozbiljnu obavezu. Hranjenje, eljanje, etnje, odlasci kod veterinara... samo su dio obaveza ljudi koji imaju kunog ljubimca. Razmiljajte o tome da ivotinje vole da se slobodno kreu po okolini. Prije nego to nabavite psa, sjetite se da on zahtijeva svakodnevnu etnju: po lijepom i runom vremenu, za vrijeme raspusta, kada ste vi raspoloeni za etnju, ali i kada nijeste. Potrebno je voditi ga i na izlete van grada, pustiti ga da se istri koliko je god to mogue.
Reka Konej, Andrea S. Nai: Svakodnevni zeleni vodi [Zoldkoznapi kalauz], Fold Napja Alapitvany, 1997. str. 259 - 260.

Briga o ljubimcima: etnja u prirodi

Kada imate psa vano je znati da ne vole svi vaeg ljubimca koliko i vi, da se neki plae psa ili ne vole da ih vide u parkovima i dvoritima gdje etaju djeca. Zato morate voditi rauna kuda etate sa svojim ljubimcem, naroito o tome gdje on vri nudu. U Crnoj Gori ne postoje podruija koja su posebno za to namijenjena, ali potrudite se da pas ne vri nudu na ulici, u dvoritu kole, vrtia, ili na mjestu gdje se igraju djeca. Odgovornost je vlasnika da iza psa pokupe izmet (ovaj prizor uznemirava ljude i okree ih protiv pasa i njihovih vlasnika). Stavite plastinu kesu na ruku, pokupite i bacite izmet.
interska sluba u Podgorici, Tel 069 552 200, E-mail: aco_master@yahoo.com

196

Odnos ljudi prema psima lutalicama

Potroako drutvo

ovjekov najbolji prijatelj?

Psi lutalice
Strunjaci za ivotnu sredinu tvrde da su za rjeavanje problema pasa lutalica gradu prosjene veliine potrebna dva do tri sklonita za ivotinje, od kojih bi svako bilo sposobno da prihvati 50 pasa. Takoe, zakoni o zatiti ivotinja se moraju ozbiljno uzeti u obzir. Protivnici kau da mnogi ljudi gladuju, da lutalice umiju da ugrizu prolaznika ili dijete i da psi lutalice laju po cijelu no, to je vrlo uznemiravajue. Psi takoe izazivaju saobraajne nesree. Uprkos tome, strunjaci za ivotnu sredinu ele da zatite pse. Niko ne moe zaobii problem pasa lutalica, ali niko ne eli da preuzme odgovornost za njegovo rjeavanje. Drutvo se suoava sa sljedeim problemima: da li ove pse trebe uspavati ili ne? Treba li da ih preziremo ili da ih alimo? Da li treba da ih hranimo ili da ih prepustimo njihovoj sudbini, to moe znaiti i gladovanje do smrti? Ove dileme jasno pokazuju da je problem pasa lutalica drutveni problem. Ako odlaemo njegovo rjeavanje, upravljanje ovim problemom bie sve skuplje i skuplje. Vlasnici pasa, ekolozi i filozofi irom svijeta slau se da postoji samo jedno etiko i humano rjeenje problema rasta populacije pasa lutalica: oni preporuuju sterilizaciju.

Informativni list

Problemi pasa u Crnoj Gori

U Crnoj Gori je pitanje pasa lutalica ozbiljan problem. Desetine pasa luta gradskim ulicama gladni, nekad bolesni ili povrijeeni, esto na udaru automobila i agresivnih ljudi. Iako su psi plemenite ivotinje, ovako nezbrinuti, preputeni sami sebi u urbanoj sredini, esto su izvor problema za ljude: u potrazi za hranom raznose smee, nekad postaju agresivni i napadaju prolaznike, ometaju saobraaj... Ovi problemi su u Crnoj Gori godinama rjeavani na veoma nehuman nain. U organizovanim hajkama psi su odstreljivani i nekad ostavljani da danima lee na ulici. Godine 1998. u Podgorici je osnovano Drutvo za zatitu ivotinja, koje je nakon duge borbe uspjelo da zaustavi ove surove hajke. Naalost, pitanje pasa lutalica u Crnoj Gori jo nije rijeeno. Sklonite za naputene ivotinje postoji samo u Podgorici, dok ostale opine nemaju ovakvu ustanovu. Od 2001. godine postoji trajni projekat zbrinjavanja pasa u ovo sklonite, koji je podran od strane Svjetske organizacije za zatitu ivotinja. U proteklih sedam godina kroz sklonite je prolo 8000 pasa koji podlijeu veterinarskom pregledu, vakcinaciji i lijeenju. Oko 20% pasa je zbrinuto, dok se odreeni broj nakon pregleda i vakcinacije vratio na ulice. Ako elite da imate ljubimca, ne morate izdvajati novac da biste kupili rasnog psa. U sklonitu za ivotinje u Podgorici moete pronai zdravog, lijepog i pametnog psa, koji e vam biti beskrajno zahvalan ako mu pruite dom i panju. Drutva za zatitu ivotinja jo nijesu uspjela da kau stop borbama pasa u Crnoj Gori. Nesavjesni i agresivni vlasnici tjeraju svoje ivotinje na borbe, esto do smrti. Time na najgori nain kre prava ivotinja. Psi koji preive borbu, veoma su agresivni, predstavljaju opasnost za ljude i ostale ivotinje.

197

Potroako drutvo

Informativni list

ovjekov najbolji prijatelj?

(nastavak)
Dom za bezdomne
Danas u svijetu postoji veliki broj naputenih pasa. Vlasnicima jednostavno dosadi da se brinu o svojim ljubimcima i ostavljaju ih na ulici da se snalaze i preivljavaju. Bona, Lesi, Reks... postaju lutalice. etrdeset est pasa iz podgorikog Prihvatilita za bezdomne ivotinje otputovalo je 14. juna za Njemaku. Tamo su nali novi topli dom. Razlog zbog kojeg je pokrenut ovaj projekat jeste injenica da je kod nas veoma teko udomiti mjeance. A zato je to tako? Mnogi ljudi kod nas imaju potrebu za statusnim simbolima, poput dobrog automobila, najnovijeg modela mobilnog telefona, skupocjenih naoari, pa izgleda i rasnog psa. U zapadnoevropskim zemljama ljudi razmiljaju drugaije. Njima je potreban prijatelj, dobroudan, razdragan i vjeran, koji e ih, kada se umorni i nervozni vrate s posla, doekati radosno maui repom, donosei im papue i novine. Mjeanci su za to najbolje rjeenje. Ako posjeti Prihvatilite, iznenadie se koliko ima lijepih mjeanaca. Usrei jednog od njih i spasi jedan ivot. Dovoljno je da doe, odabere psa koji ti se najvie svia, i on od tada postaje tvoj kuni ljubimac. Ali, prije toga proitaj tekst do kraja.

Pravi izbor Odaberi mjeanca jer su: unikatni armantni i ljupki vjerni prijatelji inteligentni nijesu mnogo zahtjevni Time: pomae u rjeavanju problema pasa lutalica spasava jedan ivot dobija jedinstvenog prijatelja

Specijalizovana Sluba za kontrolu bezdomnih ivotinja hvata pse lutalice i odvodi ih u Pihvatilite. Tamo ih veterinari vakciniu protiv bjesnila, iste od parazita i steriliu. Neki koji se vrate na ulicu vie nemaju nagon za parenje, to znai da se ne stvraraju opori. Veliki broj takvih pasa u Podgorici, koje mi od milja nazivamo legendama kvartova postaju omiljeni stanovnici gradskih etvrti i mnogi mjetani preuzimaju brigu o njima, hrane ih i uvaju.

Pomo divljim ivotinjama

Vozei se van grada ili etajui prirodom moda naie na povrijeenu divlju ivotinju. OPREZ! Divlje ivotinje se veoma razlikuju od kunih ljubimaca, agresivne su i moda bolesne. Zato je veoma vano da zna kako da im prie. Posmatraj ivotinju. Stoji li na nogama? Moda krvari? Da li se moe uspraviti? Je li plaljiva... Ukoliko su u pitanju mladunad, jo vei oprez! Moda je njihova mama negdje u blizini a ba i ne voli ljudski svijet. Pomo divljoj ivotinji zahtijeva veliko znanje, opreznost. Najvanije je da sebe zatiti od mogunosti da se zarazi ili povrijedi. To znai da mora nositi rukavice i dobro oprati odjeu u kojoj si pruao pomo ivotinji. ivotinji prii polako, i pazi da ne dodirne njenu ranu ili povrijeenu nogu ili krilo. Obmotaj ivotinju pekirom i polako je prenesi u kartonsku kutiju, koju e smjestiti na neko mirno i toplo mjesto. Nemoj hraniti svog novog prijatelja. Pozovi veterinara ili drugo struno lice koje e dalje preuzeti brigu o ivotinji.

198

Potroako drutvo

ovjekov najbolji prijatelj?

(nastavak)
Zdravlje psa na prvom mjestu
U lanu 2 Povelje Ujedinjenih nacija o zatiti ivotinja pie: Svaka ivotinja ima pravo na ovjekovu zatitu i njegu. To se, kod pasa, postie primjenom dva postupka i to: vakcinacijom i sterilizacijom. Evo ta o tome kae veterinarka Duanka Kai. Ukoliko ima mladog psa tene, ne zaboravi da je vakcinacija prvo ta treba da uradi. Najvanija je vakcina protiv bjesnila koju tvoj pas mora primiti u 16. nedjelji ivota a ako ima maku, vakcinu mora primiti u 8. nedjelji ivota. Vakcinacijom: titi svog ljubimca od bolesti smanjuje rizik da se zarazi ima zdravog psa Sterilizacija je jednostavan hirurki zahvat pomou kojeg se tvom ljubimcu otklanjaju reproduktivni organi. Sterilizacijom: tvoj ljubimac je manje agresivan privren je domu zdraviji su, pa tako rjee obolijevaju od bolesti koje su skupe za lijeenje Kroz Prihvatilite godinje proe oko 800 pasa, a udomi se izmeu 100 - 200, to je veoma mali broj. Vlasnici pasa ponekad, iako to ne ele, ostavljaju svog ljubimca u Prihvatilite. Razlog tome moe biti bolest nekog lana porodice, promjena mjesta boravka, ili pak nedostatak novca za izdravanje psa. Kod nas se jo uvijek kri Povelja Ujedinjenih nacija o zatiti ivotinja. Gradske vlasti truju pse lutalice, ili ak anaguju lovce da odstrijele ove ljupke sugraane. Nemoj sjedjeti skrtenih ruku. Kako se treba ponaati prema psima i makama lutalicama? Svaka ivotinja osjea bol, pati ukoliko joj ne pruamo panju i ljubav. itao/la si moda u novinama da je neki pas lutalica ujeo dijete. U takvim situacijama uvijek je kriv pas, ali da li je ba tako? Mnoga djeca, iz radoznalosti, neznanja ili iste nekulture, namjerno uznemiravaju i mue pse i make lutalice. Dovoljno je da se prema njima ponaa kako je to opisano u tekstu i nee biti problema. Ako se plai naih etvorononih prijatelja pasa, proui ovih sedam zlatnih pravila i ne brini: Priblii se psu uvijek mirno, oputeno, i bez straha. Kada doe do psa, zastani i polako isprui ruku, tako da pas moe da je omirie, i nemoj se bojati, nijedan pas nee te ugristi bez razloga. Nikada ne prilazi psu, a da prethodno ne pita njegovog vlasnika da li to smje uiniti! Uvijek posmatraj kako se pas ponaa, i neka tvoje ponaanje bude u skladu sa tim. Ako mae repom, onda je radostan. Ako se sagne, onda se boji. Ako pak rei, ne prilazi mu, ljut je. Ne ometaj psa dok jede. Saekaj da zavri pa nastavite s igrom. Ne tri za psom. Uvijek je bolje da pas doe k tebi, nego da ti tris za njim. Ne radi psu ono to mu smeta vui ga za rep, na silu mu otimati omiljenu igraku... Neka te ne plai veliina psa. Ponekad su veliki psi dobroudniji i manje opasni od malih pasa. Prije nego to se odlui da nabavi psa, bez obzira na to da li je mjeanac ili rasan pas, razmisli da li mu moe pruiti osnovne uslove za ivot i, naravno, da li si u mogunosti da mjeseno izdvoji najmanje trideset eura za svog ljubimca. Ukoliko odluis ga dri psa u dvoritu, napravi mu veliku kuicu sa sajlom na kojoj e zakaiti dovoljno dug lanac da pas moe slobodno da se kree. Ili mu napravi boks, dovoljno veliki da moe komotno da se smjesti. Potrudi se da tvoj ljubimac provodi to vie vremena napolju, a da u boksu samo prespava.

199

Informativni list

Potroako drutvo

Informativni list

ovjekov najbolji prijatelj?

(nastavak)
Da li zaista elim psa kao kunog ljubimca?
1. Prije kole ustajem sat vremena ranije iako mi dua spava. 2. etam psa iako napolju pljuti kia, pada snijeg, pee sunce na 40C. 3. Spremam psu hranu iako me ispred zgrade eka drutvo. 4. Perem mu ane iako mi se gadi zakorjela hrana. 5. Usisavam dlake po cijeloj kui iako imam pametnija posla. 6. Prilikom odlaska na ljetovanje psa vodim sa sobom, ne ostavljam ga komijama na uvanje.

I DA I DA I DA I DA I DA I DA

I NE I NE I NE I NE I NE I NE

Ako su svi tvoji odgovori DA estitamo! Sad moe razgovarati s roditeljima o tome da nabavite psa. Kojeg god ljubimca da nabavi rasnog ili lutalicu znaj da e mu ti biti najvanija osoba u ivotu! Za one koji su proli na testu Ako se odlui za rasnu kucu, vano je da prilikom izbora obrati panju na njegove karaktaristike jer svaka rasa ima svoje specifinosti. O osobinama i potrebama pojedinih rasa moe se informisati na internet adresi www.zivotinjsko-carstvo.com www.dog-best.com www.vauvau.net ili vie proitati u nekoj enciklpediji. Zato nemoj odabrati: dalmatinca ako sate provodi pored TV ekrana i ne voli da te uznemiravaju; sibirskog haskija ako tvoje komije ne vole zavijanje; setera ako jo ne zna da pliva; zlatnog retrivera ako nijesi u kondiciji.

Za raznovrsno drutvo
Drutvo za zatitu ivotinja iz Podgorice, koje je zajedno sa JP istoom pokrenula projekat Prihvatilita, uskoro e pokrenuti projekat prihvatanja i pomoi drugim domaim ivotinjama u nevolji. Za poetak je planirano da se oformi drutvo koje bi brinulo o izgladnjelim i izmuenim konjima. Ve se radi na stvaranju i projektovanju objekta za naputene make, koji bi se iskoristio i za bezdomne hrke, morske prasie, papagaje i druge ivotinje.

Autori: Aleksandar eki, Jelena Belada, National Geographic Junior

200

Potroako drutvo

ovjekov najbolji prijatelj?

(nastavak)
Froj i Vili Sigmund neprevazieni detektori ive
iva je jedan od najopasnijih zagaivaa na svijetu i predstavlja dugoronu opasnost za ivotnu sredinu. Ne moe se razloiti i ne postoji hemijska reakcija koja je moe unititi. Mikroorganizmi u zemljitu pretvaraju otrovni metal u jo opasnije jedinjenje, koje pronalazi put do lanca ishrane. Jedini nain da se sredina zatiti od ive je njeno pronalaenje, prikupljanje i bezbjedno skladitenje. Dva po mnogo emu izuzetna psa u vedskoj igraju znaajnu ulogu u borbi protiv zagaenja od ive. Froj je njemaki ovar, a Vili Sigmund labrador. Oni su proli mnoge bolnice, zubarske ordinacije, industrijske zone, kroz sve kole u vedskoj, univerzitete i internate. Ovi psi prepoznaju miris ive u cijevima, pukotinama u patosu, odbaenom laboratorijskom priboru, u kanalizacionom sistemu. Poto mogu da pretresu nekoliko lokacija dnevno i zato to na zadatak idu samo na mjesta za koja se sumnja da bi mogla biti kontaminirana, oni predstavljaju veliku utedu. Ne postoji tehnika oprema koja bi mogla da se takmii s pseim nosem. U periodu od tri godine, ovi psi su pronali ukupno tri tone ive, i utedjeli vedskoj oko 20 000 000 SEK (vedskih kruna). Pronalaenje ive psima je zabavno: oni se zapravo takmie ko e je prvi pronai. Odlini rezultati koje su psi postigli nainili su ih pravom senzacijom: prie o njima vrte se na radiju, televiziji i mogu se proitati u novinama i na internetu.

201

Informativni list

ivotna sredina i zdravlje

Da li je hrana uvijek zdrava?

Autori: Jerzy Sadowski, Malgorzata Podkanska

Kljuni koncepti/sadraji Trajanje Razred Mjesto Nastavni materijali Nastavni predmeti Ciljevi nastave

Zdrava i ekoloki ista hrana

1 - 2 kolska asa VI VIII Uionica Proizvodi iz supermarketa i iz prodavnice ekoloke hrane Priroda, Graansko vaspitanje, Biologija, Hemija Uenik/uenica treba da: objasni razliku izmeu ekoloki iste i zdrave hrane; analizira potroaki proces. Diskusija, izloba s uzorcima, video prezentacija

Nastavne metode

Uvod
Termin ekoloki ista koristi se za onu hranu koja je uzgajana u prirodnoj i istoj sredini. Zemljite je nezagaeno hemikalijama i sadri brojne hranljive sastojke koji se pojavljuju u ekoloki istoj sredini. Nijesu svi proizvodi koji se oznaavaju kao zdravi istovremeno i ekoloki isti. Neki proizvodi koji se obino smatraju zdravim, kao to su penino zrno i proizvodi od minimalno tretiranog ita (mekinje, itarice, hljebovi od cijelog zrna), crni hljebovi, voe i povre, mlijeni proizvodi i med, nemaju uvijek blagotvoran uticaj na nae zdravlje. Nekad se deava upravo suprotno kada su izloeni negativnom uticaju zagaene sredine, oni se mogu pretvoriti u pravi otrov za na organizam.

202

Da li je hrana uvijek zdrava?

ivotna sredina i zdravlje

U hrani biljnog porijekla koja se proizvodi od kultura koje se intenzivno tretiraju pesticidima ili uzgajaju u zagaenim podrujima, blizu preoptereenih saobraajnica ili industrijskih zona, moe se otkriti nekoliko uznemirujuih stvari: teki metali koji su prodrli u zemljite; visoki nivoi vjetakih ubriva koja se nijesu u potpunosti razgradila; razliiti hemijski konzervansi. Mnogi inioci kvare kvalitet hrane koju koristimo: uzgoj itarica i stoke za masovnu proizvodnju esto prati dodavanje antibiotika i hormona; sumnjivi metodi ishrane stoke (tj. epidemija ludih krava izazvana je kada su ivotinje hranjene dijelovima zaraenih ivotinja); intenzivno uzgajanje itarica; pretjerana upotreba ubriva i pesticida; kisele kie; industrijsko zagaenje vazduha. Dopunski izvori opasnosti, ije posljedice nijesu u potpunosti prouene, genetiki su modifikovane biljke i ivotinje, ija se opravdanost obrazlae potrebom rjeavanja problema nestaica hrane.

Aktivnosti
Homo Chemicus

1 2 3 4 5

Prikaite video isjeak Homo Chemicus i pokrenite otvorenu diskusiju. Koristite informacije sa CD-ROM-a (poglavlje Zdravlje i ivotna sredina) kako biste obezbijedili dublji uvid u vezu izmeu zdravlja i stanja ivotne sredine. Pitajte uenike da li ljudi u njihovoj najblioj okolini obraaju panju na hranu koju koriste, ne uzimajui u obzir samo njen ukus ili trenutnu modu, ve i zdravlje. Koji motivi nas pokreu pri izboru hrane? Upoznajte uenike s terminima iz Rjenika prehrambenih navika. Pitajte uenike poznaju li nekog vegetarijanaca, vegana, itd. Pokrenite diskusiju o izreci Ono si to jede. Podijelite uenike u nekoliko grupa, prema tome kojim tipovima hrane daju prednost. Trebalo bi da razumiju da ljudi imaju vrlo razliite ukuse. Obratite panju ne samo na neposredne ili rairene stavove, ve i one filozofske, estetske i kulturne. Objasnite da je porast interesovanja za kvalitet hrane, koji je poeo s promocijom makrobiotike i vegetarijanstva i prebacivanjem ishrane na voe, povre i itarice u razliitim vidovima, doveo do stvaranja lobistikih grupa potroaa u brojnim zemljama svijeta. Kao rezultat ovih kretanja, dolo je do pojave brojnih proizvoaa koji su isporuivali hranu u skladu sa strogim ekolokim standardima. Iako je ova hrana skuplja, ona posjeduje serifikat porijekla i kvaliteta koji potvruje da je proizvod potekao iz ekoloki istih regiona i da je proizveden u skladu s poljoprivrednim praksama koje su bezbjedne za ivotnu sredinu. Proizvoai takoe dokazuju da ne koriste hemijska ubriva, pesticide, konzervanse i aditive.

Da li je hrana uvijek zdrava?

203

ivotna sredina i zdravlje

Nacrtajte na tabli Piramidu zdrave ishrane, shemu koju je razvila Sluba za hranu i lijekove vlade Sjedinjenih Drava, a koju je usvojila veina nutricionista. Ovo je vid ishrane na koji se ljudski organizam vjekovima adaptirao: U osnovi piramide je korienje velike koliine itarica u razliitim vidovima, i crnih hljebova od cijelog zrna. Na drugom nivou piramide je sirovo, peeno ili kuvano voe i povre. Poto su proizvodi biljnog porijekla osnovna hrana za mnoge ljude, od velikog je znaaja da potiu iz potpuno zdravih podruja i od kontrolisanih kultura. Trei nivo sadri razliite proizvode bogate proteinima mlijeko i mlijene proizvode, jaja, meso i ribu. Na vrhu piramide su masti, ulja i slatkii. Ima i dodatnih elemenata ishrani, kao to su razliito bilje, zaini i so. Njihova upotreba zavisi od individualnih preferenci, koje formira ukus. Objasnite da zdrava ishrana ukljuuje upotrebu hrane sa svih nivoa, ali da se hrana s donjih nivoa mora jesti u veim koliinama nego hrana s gornjih nivoa piramide.

Prodavnice ekoloke hrane i supermarketi

1 2 3 4

Recite uenicima da na as donesu hranu koju vole (tj. vrste voa, povra, zemike, okolade, jogurt, itd.). Neka proizvode kupe na razliitim mjestima, na primjer, iz oblinje radnje, supermarketa, specijalne prodavnice organske hrane ili iz porodine bate. Organizujte dvije tezge u uionici prodavnicu ekolokih proizvoda i supermarket i razdijelite proizvode prema nainu proizvodnje i porijeklu. Uenici su podijeljeni u dvije grupe i stoje iza tanda na kojem su iznijeti njihovi omiljeni proizvodi. Neka svaka grupa podijeli svoje utiske o proizvodima i neka izloi argumente u prilog svojoj odluci da kupi ba njih, a ne neke druge. Uporedite proizvode neka svaka grupa proba proizvode druge grupe. ta moete zakljuiti? (Proizvodi koje nudi eko-radnja moda nijesu toliko privlani, ali sigurno ne sadre hemijske aditive, potiu iz kontrolisanih itarica koje su uzgajane u ekoloki isitim regionima.) Podsjetite odjeljenje na zlatno pravilo: to je hrana manje obraena, to je zdravija.

U nastavku...
Recite uenicima da zabiljee ta su jeli tri dana za redom. Koliko je njihova ishrana uravnoteena i da li je u saglasnosti s Piramidom zdrave ishrane?

204

Da li je hrana uvijek zdrava?

ivotna sredina i zdravlje

Rjenik prehrambenih navika

Genetski modifikovani organizmi (GMO) i hrana koja se od njih proizvodi, potencijalne su opasnosti za ivotnu sredinu i zdravlje. Istina je da naunici jo uvijek nijesu istraili dugorone efekte upotrebe GMO proizvoda. Makrobiotika balansirana ishrana koja se zasniva na upotrebi prirodnih proizvoda minimalno obraene itarice, voe i povre u skladu s potrebama pojedinca. Vegetarijanstvo tip ishrane u kojem se ne koristi meso ili iz zdravstvenih razloga, ili usljed linog izbora. Vegetarijanstvo se rairilo u Evropi i SAD usljed poveanog interesovanja za istonjake kulture, protesta protiv zapadnjake, materijalistike civilizacije, razvoja ekolokih pokreta i optem trendu okretanja ka ivotu koji je u harmoniji s prirodom. Veganstvo ekstreman vid vegetarijanstva u kojem se izbjegava ne samo upotreba mesa i ribe, ve i sve hrane ivotinjskog porijekla (mlijeka, mlijenih proizvoda, jaja i meda). Ovaj termin nastao je za potrebe razlikovanja vegana od obinih vegetarijanaca. U skladu sa strogim principima i vjerovanjima, vegani ne nose krznene kapute ili odjeu i predmete od koe.

Da li je hrana uvijek zdrava?

205

ivotna sredina i zdravlje

Ljekovito bilje
Autor: Judit Heszlenyi Szaszne

Kljuni koncepti/sadraji Trajanje Razred Mjesto Nastavni materijali

Sve vea popularnost primjene ljekovitog bilja u lijeenju ljudi

Jedan dan u umi ili kampu VI IX Na otvorenom (uma) Papir, drvene i hemijske olovke, karton, lijepak, slike za isijecanje, papir u boji, materijali za prepoznavanje biljaka, mape ispitivanog podruja, makaze Priroda, Biologija, Biologija s ekologijom, Geografija, Graansko vaspitanje Uenik/uenica treba da: opie znaaj ljekovitog bilja kroz njegovu upotrebu; razlikuje najee jestive biljke; analizira odnos divljih biljaka i njihovih gajenih parnjaka; uporedi razliite tipove jestivih biljaka. Izlaganje, kreativan rad u razliitim medijima, diskusija

Nastavni predmeti

Ciljevi nastave

Nastavne metode

Uvod
Danas se sve vie ljudi interesuje za jestive biljke koje pronalazimo u divljini. Zabrinutost zbog nezdravih aditiva i vjetaki proizvedene hrane natjerala je veliki broj ljudi da se okrenu proizvodima prirode. Jestive biljke u prirodi donose svoj plod bez vjetakih ubriva, hemikalija i ljudskog mijeanja. Neke od njih su nekada igrale vanu ulogu u ljudskoj ishrani. Istraivanja su pokazala da jestive biljke iz divljine posjeduju korisne hranljive sastojke koji su potpuno nestali iz nae dananje ishrane. Divlje biljke igraju vanu ulogu u ishrani onih ljudi koji ak i danas ive u skladu s prirodom. Botaniari i istraivai biljaka esto koriste genetski materijal iz divljih biljaka kako bi unaprijedili karakteristike vjetaki uzgajanih kultura. Divlje biljke mogu postati osnovni materijal nove ishrane i medicine. Ubrzan proces nestanka biljnih i ivotinjskih vrsta predstavlja prijetnju za ove biljke. Divlje bilje ne koristi se samo za proizvodnju novih prehrambenih proizvoda i lijekova, ve se od njih proizvodi i nekoliko drugih korisnih materijala. Vano je znati mjeru eksploatacije divljih biljaka. Mogu se sabirati samo u onoj koliini koja nee dovesti u pitanje njihov opstanak. Neke ljekovite biljke ve se nalaze na granici izumiranja zbog nepravilnog i neracionalnog sabiranja. Takav je sluaj s lincurom u Croj Gori. Mnoge populacije ove vrste u Crnoj Gori su nestale i ona se sad nalazi na spisku zatienih vrsta. Teite ovog asa bie biljke koje rastu u divljini i koje ljudi mogu koristiti u ishrani. Za vrijeme terenskog istraivanja budite vrlo oprezni i sakupljajte samo one biljke za koje ste apsolutno sigurni da su jestive. U polju uvijek ima otrovnih ili opasnih biljaka. Neke od njih lie na ljekovite vrste; tako, na primjer, listovi veoma otrovne emerike (Veratrum album) u jednoj fazi razvoja lie na listove ljekovite lincure (Gentiana lutea). Takoe vodite rauna da ne ugrozite rijetke ili zatiene biljne vrste. Razmislite koje ivotinje koriste u ishrani direktno biljke koje beremo, a koje indirektno (tj. kada je ivotinja za stepen vie u lancu ishrane).

206

Ljekovito bilje

ivotna sredina i zdravlje

Aktivnosti
Prehranjivanje u umi

1 2 3

Pripremite se za as prikupljajui fotografije jestivih biljaka.

Podijelite odjeljenje u grupe od pet ili est uenika. Neka svaka grupa napravi spisak divljih i jestivih biljaka na lokaciji, a zatim neka pronau informaciju koji se dijelovi biljaka koriste u razliitim godinjim dobima. Neka grupe na posterima pripreme kalendare koji e prikazivati godinja doba. Neka uenici na postere zalijepe fotografije biljaka prema tome kada biljka, ili neki njen dio, postaje podoban za ljudsku upotrebu (kada sazrijeva). Neke vrste biljaka su jestive tokom cijele godine. Ako slike nijesu na raspolaganju, traite uenicima da nacrtaju biljku. Pored fotografije ili crtea uenici treba da dopiu to je mogue vie informacija: U kojim podrujima se biljka najee pronalazi? Koji dijelovi su jestivi? Koje efekte ima na ljudski organizam (na ovaj nain se najbolje odreuju otrovne biljke)? Koje ivotinje koriste biljku u ishrani (ima li meu njima opasnih ivotinja)? Koje savremene biljke su odgajene iz divljih vrsta? Kako se koriste biljke (u ishrani, medicini, za pripremu napitaka, itd.)? Neka grupe saopte svoje rezultate. Neka istaknu upotrebne vrijednosti divljih biljaka i njihov znaaj za ljude i ivotinje.

4 1 2 3
1

umski jelovnik
Prikupite sljedee materijale: karton, lijepak, pisai pribor, makaze, knjige i neophodnu literaturu. Neka se uenici prave da su zalutali i da moraju preivjeti nekoliko dana. Naloite im da potrae jestivo bilje i da ga popiu. Neka grupe naprave jelovnik od biljaka, ukljuujui supe, glavna jela, salate i dezert. Neka grupe predstave svoje jelovnike.

Priroda kao iscjelitelj

Sakupite sljedee materijale: neophodnu literaturu, slike ljekovitog bilja i proizvoda od ljekovitog bilja, aj, ajnik i olje.

Ljekovito bilje

207

ivotna sredina i zdravlje

Razdijelite uenike u grupe. Neka sprovedu istraivanje o tome koje se ljekovito bilje moe pronai u okolini, i neka saine spisak. Grupiite biljke prema: njihovim efektima dijelovima koji se koriste taksinomiji. Recite grupama da sopte svoja otkria.

3 1 2 3 4

Pripremite razliite vrste ajeva za probu i posluite ga uenicima dok su jo zaposleni radom u grupama ovo moe pomoi popularizaciji ljekovitog bilja.

Medicinska eterina ulja

Prikupite razne vrste eterinih ulja; pripremite svijee i vaporizatore.

Podijelite uenike u grupe. Podijelite im informativni list sa strane 209 i dajte im da proitaju tekst Prirodne metode lijeenja. Dajte svakoj grupi vaporizator i jedno eterino ulje. Dajte im opis ulja i njegovih efekata. Traite grupama da pripreme izlaganje o biljci od koje potie eterino ulje koje su dobili. Neka grupe saopte svoje rezultate drugim grupama.

U nastavku...
Neka uenici pripreme javno saopenje o jestivim ili na drugi nain upotrebljivim biljkama u podruju. Neka zabiljee porijeklo biljke i obavezno se pobrinite da daju informacije o slinim biljkama koje su opasne ili otrovne. Neka obrazloe kakve efekte imaju jestive biljke na ljudski organizam. Takoe im recite da tekst dopune drugim raspoloivim korisnim informacijama.

208

Ljekovito bilje

ivotna sredina i zdravlje

Prirodne metode lijeenja

Aromaterapija
Aromaterapija je tip fizikalne terapije koja koristi eterina ulja u svrhu lijeenja. Eterina ulja dobijena razliitim metodama iz odreenih vrsta biljaka na sobnoj temperaturi isputaju mirise. Eterina ulja se dobijaju iz razliitih dijelova biljke: cvijeta, lia, korijena, voa i sjemena. Biljke skladite eterina ulja na razliite naine: u upljinama, mahunama, uljnim upljinama, ljezdanim folikulima, otvorima u tkivu, itd. Ulja dobijena iz razliitih dijelova biljke imaju razliite efekte. Na primjer, eterina ulja dobijena iz narande, cvijeta narandinog drveta i lia s drveta, imaju razliite efekte.
Gabrijela Temevari: Ljekovita pela: Eterina ulja i zdravlje [A gyogyito mehecske. Illoolajokkal az egeszsegert]. BioTer Bt, 2000, str. 36.

Informativni list

Kako djeluju eterina ulja?

Nazalni nervi idu od nozdrva direktno u evolutivno najstariji dio mozga, limbiki sistem, koji znaajno odreuje nae ivotne funkcije, osjeaj dobrobiti i nae ponaanje. Eterina ulja su se pokazala i kao antiseptici, poto nas tite od unutranjih i spoljanjih infekcija. Sva eterina ulja ubijaju bakterije, ali postoje vrste koje ubijaju i viruse (eukaliptus) i gljive (nana, majina duica). Neka utiu i na hormone (anis, kim, lavanda), dok neka, uzeta u velikim koliinama, izazivaju greve, pa se ne preporuuju ljudima koji pate od epilepsije (majina duica, ruzmarin, alfija).
Gabrijela Temevari: Ljekovita pela: Eterina ulja i zdravlje [A gyogyito mehecske. Illoolajokkal az egeszsegert]. BioTer Bt, 2000, str. 38.

209

ivotna sredina i zdravlje

Informativni list

Prirodne metode lijeenja

(nastavak)
Korisni kuni recepti
Recept 1: Za prehlade i sline bolesti Majina duica (Herba thymi), korjen zove (Radix sambuci nigri), cvijet limunovog drveta (Flores tilia), mladica pelina (Herba absinthii), lie maline (Folia Rubus idaeus), korijenje omana (Radix inula helenium), korijenje jagorevine (Radix primulae officinalis), listovi uske bokvice (Folia plantago lanceolata), listovi podbela (Folia tussilago farfara), lie i korijenje koprive (Folia, Rhizoma urtica dioica), latice lepuha (Flores verbascum thapsiforme), nadzemni dijelovi stabljike majorana (Origanum vulgarae). Stavite po jednu kaiicu listova za aj od svake vrste u ajnik i sipajte litar kipue vode. Poklopite i ostavite da stoji sat vremena. Procijedite i koristite na sljedei nain:

Novoroenad i djeca do godinu dana 1 do 3 godine 3 do 7 godina 7 do 14 godina 14 godina i stariji

7 x 1 supena kaika 7 x 2 supene kaike 5 x 0,5 decilitara 5 x 1 decilitar dnevno 5 x 2 decilitara (slui se zagrijan, 50 - 60C, u periodu od nedjelju dana)

Recept 2: Za bubuljice kod adolescenata Cvijet limunovog drveta (Flores tilia), stabljika rastavia (Herba equisetum arvense), listovi matinjaka (Folia melisse officinalis), listovi breze (Folia betulae albae), lie koprive (Folia urtica dioica), mladica kantariona (Herba hypericum perforatum). Stavite po jednu kaiicu listova za aj od svake vrste u ajnik i sipajte 5 decilitara kipue vode, pokrijte, ostavite da stoji jedan sat. Procijedite. Doziranje 3 x 1 decilitar pola sata prije obroka, u trajanju od 3 mjeseca

Recept 3: Za gnojne akne kod adolescenata Cvijet, cvast i mladica hajduke trave (Herba achillea millefolium), bosiljak, rastavi (Herba equisetum arvense), trobojna ljubiica (Viola tricolor). Stavite po dvije kaiice listova za aj od svake vrste u ajnik i prelijte sa 2 decilitra votke. Promijeajte, sipajte u teglu i dobro je zatvorite. Pohranite na tamno mjesto, u periodu od est dana, a zatim procijedite. Upotreba Maite akne na licu i u podruju lica 3 puta dnevno, u periodu od 3 mjeseca.

Miklo Vaonji: Siguran put ka zdravlju [Biztos ut az egeszseghez]. Termeszetgyogyaszati Kiado, Kekemet, Maarska, 1995.

210

ivotna sredina i zdravlje

Zagaivanje vode hemijskim supstancama

Autor: Agnes Schroth

Kljuni koncepti/sadraji Trajanje Razred Mjesto Nastavni materijali

Uticaj ljudskih aktivnosti na kvalitet vode

2 - 3 kolska asa VIII i IX Uionica, laboratorija, na otvorenom (teren) Sveske, hemikalije za testiranje vode, test-trake, brzi testovi, tabela za procjenu kvaliteta vode, flae Biologija, Hemija Uenik/uenica treba da: definie kako kvalitet ivotne sredine utie na zdravlje ljudi; klasifikuje hemikalije koje zagauju vodu; analizira vezu izmeu ljudskih aktivnosti i zagaivanja vode opasnim hemikalijama, i zato su te hemikalije opasne za ljude i ivotnu sredinu; izvodi jednostavne testove hemije vode i analizira kvalitet vode prema hemijskim parametrima prirodne vode. Eksperiment, terenski rad, diskusija

Nastavni predmeti Ciljevi nastave

Nastavne metode

Uvod
Voda ima veliki znaaj za ljude, za ivi svijet, za eko-sisteme i za planetu kao cjelinu. Ona je vana osnova za razvoj ljudske civilizacije, naroito za razvoj moderne industrije i poljoprivrede ali i svakodnevne upotrebe u ljudskom ivotu. Degradacija, osiromaenje i zagaenje vodenih resursa ima dalekosene posljedice. Potreba zatita voda namee se bez obzira na njihovu veliinu i znaaj za privredu. Takoe, zatita voda je neraskidivo vezana za zatitu i ouvanje prirode u cjelini. Prirodna voda zagauje se industrijskim i poljoprivrednim aktivnostima (uglavnom putem vjetakih ubriva, pesticida i insekticida), kao i aktivnostima u domainstvu (pranje, ienje, septiki sistem i ljudski izmet). Tri problema koje izaziva zagaivanje vode su: Koliina kiseonika u vodi pada ispod optimalnog nivoa (zbog povienih temperatura, hemijskih ubriva, deterdenata koji sadre fosfate, itd.), pa je usljed tog procesa manje organizama sposobno da preivi u vodi. Voda postaje uzrok bolesti kada npr. bakterije, virusi, metali, jedinjenja azota, pesticidi nau svoj put do vode. Rekreaciona vrijednost vode smanjuje se zbog boje, mirisa i toksina koji se u njoj nalaze.

Zagaivanje vode hemijskim supstancama

211

ivotna sredina i zdravlje

Povrinska voda moe se klasifikovati prema sadraju kiseonika (sadraj kiseonika, zahtjev za kiseonikom), zatim prema svojim hranljivim vrijednostima (azot i fosfor), mikrobiolokim karakteristikama, mikro-zagaenju (metali, sredstva za ienje, fenoli) i prema drugim karakteristikama (pH vrijednost, nivoi zasienja, sadraj gvoa). Prema namjeni vri se opta podjela voda na: vode koje se mogu koristiti za pie vode koje se mogu koristiti za ribarstvo i uzgoj koljki vode koje se mogu koristiti za kupanje. Vode koje se mogu koristiti za pie razvrstavaju se u klase, i to: 1) klasu A1 vode koje se u prirodnom stanju ili poslije dezinfekcije mogu koristiti za pie; 2) klasu A2 vode koje se mogu koristiti za pie nakon preiavanja. 3) klasa A3 vode koje mogu koristiti za pie nakon tretmana koji zahtijeva intenzivnu fiziku, hemijsku i bioloku obradu. Koliina prirodne vode konstantno se mjeri i nadzire.

Aktivnosti
Testiranje vode

1 2 1 2 3 4 1 2 3
212

Nadopunjujui znanje koje su uenici ve stekli, recite im da u obzir uzmu: koje vrste zagaivaa prijete naim prirodnim vodama kako se takvo zagaivanje moe sprijeiti kako tano zagaujue materije pronalaze put do vode i kako utiu na ivi svijet. Neka uenici sprovedu testove i eksperimente kako bi utvrdili kvalitet uzoraka vode prema hemijskim parametrima. Najbolje je ovu aktivnost sprovesti na terenu, ali ona se moe sprovesti i u uionici, poto su uzorci vode sakupljeni.

Razmatranje
Neka uenici razmotre odjeljak Put kune kanalizacije Od izvora do tretmana i Kako moemo tedjeti vodu. Podijelite uenike u grupe od po tri lana. Zabiljeite teme koje se javljaju u gore navedenim tekstovima na kartice (potrebno je onoliko kartica koliko ima grupa). Neka svaka grupa izabere karticu i neka smisli tri pitanja vezana za svoju temu. Nasumice birajte uenike kojima e grupe postavljati pitanja. Bodujte odgovore na pitanja i prema konanom rezultatu podijelite nagrade za ovo takmienje (opisne/vrjednosne ili prave). Jedna od grupa moe igrati ulogu sudije koji e brojiti poene.

Brza pitanja
Na osnovu lekcije Osobine vode i drugih izvora informacija, sastavite biljeku o komponentama vode koje ete ispitivati. Prije nego to ponete s ispitivanjem vode, razgovarajte o najvanijim fizikim i hemijskim parametrima prirodne vode. Recite grupama da proitaju biljeku koju ste pripremili i da je predstave ostatku odjeljenja. Neka uenici pribiljee najvanije take ovih izlaganja.

Zagaivanje vode hemijskim supstancama

ivotna sredina i zdravlje

Posmatranje obala i fiziki parametri vode

1 2

Recite uenicima da proitaju tekst Da li smo sami u velikom gradu? i da pogledaju svoj list za testiranje vode (grupni list za utvrivanje kvaliteta vode). Neka uenici pojedinano sprovedu ovaj zadatak. Prije hemijskih mjerenja recite uenicima da sprovedu malo istraivanje na osnovu materijala u tekstu Da li smo sami u velikom gradu? Dopunite istraivanje mjerenjima temperature i irenjem uzorka (tj. mijenjanje lokacija, stajaa voda, tekua voda, karakteristike, itd.) i karakteristikama obale (tj. prirodna, napravljena od strane ovjeka, stjenovita, pjeana, poumljena, itd.). Svoja zapaanja rezimirajte u sljedeoj tabeli.

Rezime osobina lokacije Vrijeme Lokacija Okruenje lokacije Obala Izvor zagaenja

Rezime fizikih parametara Boja Miris Kretanje Prozirnost Temperatura

Ispitivanje hemijskih parametara vode (nastavnici organizuju ovu aktivnost u skladu s opremljenou kole)

1 2 3

U pripremi vjebe, sakupite potrebne hemikalije i instrumente.

Neka uenici rade u grupama. Ako lokacija sadri vei broj mjernih mjesta, neka uenici mjere razliite parametre na razliitim mjernim mjestima. Neka uenici koriste raspoloivi pribor (laboratorijske hemikalije, test-trake, mjerne instrumente) kako bi utvrdili prisustvo jona u vodi. Neka utvrde koncentracije. (U uionici se ovo moe upriliiti sprovoenjem razliitih pokaznih eksperimenata.) Stepen detaljnosti koji ete zahtijevati od uenika u ovoj vjebi mjerenja, zavisie od njihovog uzrasta i nivoa znanja. Analizirajte rezultate u datoj tabeli.

Zagaivanje vode hemijskim supstancama

213

ivotna sredina i zdravlje

Jedinjenje

Dozvoljene vrijednosti (klasa A1) 6,8 - 8,5 HPK5 8 BPK5 <3 >80 0,05 0,03 20 0,08 izuzetno-meke 0 - 5 meke 5 - 10 umjereno-meke 10 - 15 tvrde 15 - 25 vrlo tvrde >25

Jedinica mjere

Koliina

Metodologija

Kvalitet

pH rastvorni kiseonik (hemijska i bioloka potronja kiseonika) kiseonik zasienost amonijak nitriti nitrati fosfati tvrdoa

mg/l mg/l

%lO2 mg/l mg/l

mg/l dH

Mjerenja pokazuju da je voda. kvaliteta.

Diskusija o zakljucima

1 2

Zavrite as diskusijom o zakljucima. Pomozite uenicima da analiziraju rezultate mjerenja, ukljuujui i odgovor na pitanje: koji su vjerovatni izvori zagaujuih materija koje ste pronali? Prikupite prijedloge o tome kako da se zagaivanje zaustavi. Napiite ove prijedloge na tabli. Razmotrite opte mogunosti sprjeavanja zagaenja prirodnih voda. U zakljuku, sastavite spisak lica koja mogu sprijeiti zagaivanje vode.

U nastavku...
Ova lekcija bliska je lekcijama: Biodiverzitet u rijenim dolinama; Da li smo sami u velikom gradu?; Kako moemo uvati vodu i Tretman otpadnih voda iz domainstva. Sprovedite periodina mjerenja na istoj lokaciji. Uporedite prikupljene rezultate i uoite promjene.

214

Zagaivanje vode hemijskim supstancama

ivotna sredina i zdravlje

Osobine vode
Temperatura Rast temperature vode moe izazvati smanjivanje nivoa slobodnog
kiseonika, koji je znaajan faktor za ribe, biljke i bakterije. Porast temperature je uglavnom rezultat aktivnosti oblinjih postrojenja za proizvodnju energije.

Informativni list

pH Prirodna voda moe postati kisela od kiselih kia koje izaziva sprovoenje industrijskih aktivnosti u podruju. Porast koncentracije jona vodonika moe dovesti do pomora ribe, nestajanja mekuaca i glavonoaca koje ribe jedu. Kisela podruja vode ne mogu upijati jone metala i fosfata iz zemlje, koji su toksini za ljude. Slobodni kiseonik Nivo slobodnog kiseonika u vodi u glavnom odreuje koje vrste ivotinja i biljaka mogu u njoj preivjeti. Kretanje vode, njena temperatura i atmosferski pritisak, na sve njih utie sadraj slobodnog kiseonika. On takoe utie i na vodenu vegetaciju. Ako je kiseonika premalo, zapoinje proces truljenja, to samim tim vodu ini neupotrebljivom za pie ili rekreaciju. Sadraj fosfora Sadraj fosfora prirodnih voda moe porasti zbog vjetakih ubriva, velike koliine deterdenta u kanalizaciji i poveane kiselosti vode. Visoke koncentracije fosfora mogu dovesti do prekomjernog rasta vegetacije (veinom algi) u vodi (eutrofikacija). Usljed zatvaranja vodene povrine dolazi do smanjenja transfera kiseonika, pa voda postaje neupotrebljiva za ljude. Sadraj azota Hemikalije koje sadre azot, u vodu dolaze ili upotrebom vjetakih
ubriva ili iz kanalizacije. Neke od njih (na primjer, amonijak) otrovne su za ljude. Velike koncentracije azota u pijaoj vodi mogu dovesti do bolesti zvane metamoglobinemija kod male djece. Azot koji dospije u stomak moe izazvati rak. Velike koncentracije u prirodnoj vodi mogu dovesti do eutrofikacije.

Tvrdoa Tvrdoa vode je proizvod koncentracije slobodnog magnezijuma i kalcijuma.

Neki od njih (na primjer, joni kiselina) mogu se neutralisati kuvanjem vode, dok neki drugi (hloridi, sulfati, nitrati i fosfati) ne mogu. Tvrdoa vode takoe utie na zemlju (kamen). Krenjakim organizmima, kao i ljudima, potreban je odreen nivo jedinjenja kalcijuma u vodi. Sposobnost vode da zasiuje jone metala opada s poveanom tvrdoom vode. Veoma tvrda voda je nepogodna za industrijsku ili kunu upotrebu zato to se kre taloi u ureajima/mainama i moe biti veoma opasan. Upotreba teke vode za pie moe izazvati stvaranje kamenja u bubregu.

215

Ljudska prava

Moe li pojedinac mijenjati svijet?

Autor: Kliment Mindjov

Kljuni koncepti/sadraji Trajanje Razred Mjesto Nastavni materijali Nastavni predmeti Ciljevi nastave

Uee u donoenju odluka koje se tiu ivotne sredine

2 - 3 kolska asa VII IX Uionica Video materijal Zeleni paket Biologija s ekologijom, Graansko vaspitanje Uenik/uenica treba da: definie prava koja ima prilikom uestvovanja u procesima donoenja odluka koje se tiu ivotne sredine; analizira mogunosti za uee u donoenju odluka. Diskusija, izlaganje, dramska radionica

Nastavne metode

Uvod
Vi, kao lan drutva, imate pravo da odluujete o stanju vae ivotne sredine. Bez obzira na to da li ste dravni inovnik, poljoprivrednik, uitelj, voza autobusa ili student, vi, kao i bilo ko drugi, okrueni ste i ivite u ivotnoj sredini ije stanje utie na vae zdravlje, radne sposobnosti i estetske stavove. Osim u odreenim, izuzetnim sluajevima, vi imate pravo na slobodan pristup informacijama o ivotnoj sredini, na uee u donoenju odluka koje utiu na ivotnu sredinu, kao i na preduzimanje zakonskih akcija ako osjetite da su vam ova prava uskraena.

216

Moe li pojedinac mijenjati svijet?

Ljudska prava

Imate pravo da znate, na primjer, ako odreena privredna aktivnost u vaem okruenju utie na vae zdravlje, a kada se donose odluke koje mogu uticati na ivotnu sredinu, vi imate pravo da uzmete uea u tom procesu. Godine 1998, od strane ministara za ivotnu sredinu evropskih zemalja, u Arhusu u Danskoj, potpisana je konvencija koja graanima garantuje pravo na slobodan pristup informacijama, uee u donoenju odluka i pristup pravosuu u pitanjima koja se tiu ivotne sredine. Arhuska konvencija predstavlja znaajan instrument u rukama javnosti za formulisanje i sprovoenje odgovarajuih politika/mjera u oblasti ivotne sredine. Ona takoe poboljava socijalnu stabilnost i povjerenje, garantujui graanima uee u procesima donoenja odluka.

Aktivnosti
Pravo na znanje

1 2

Objasnite odjeljenju da u demokratskim drutvima ljudi imaju pravo na slobodan pristup informacijama iz oblasti ivotne sredine. Pa ipak, tokom dugog niza godina, stanje ivotne sredine, kao i uticaj raznoraznih aktivnosti drali su se u tajnosti. Danas, zakonodavstvo u mnogim evropskim zemljama garantuje graanima pravo slobodnog pristupa takvim informacijama. tavie, vlade su odgovorne da taj pristup to vie olakaju. Recite uenicima da prezentuju studiju sluaja Alergije i zagaenje ivotne sredine. Objasnite da prema Arhuskoj konvenciji, lokalne vlasti moraju da obezbijede dr Vukotiu postojee informacije o prirodi i koliinama emisija iz fabrike, u propisanom roku od jednog mjeseca. Ako gradske vlasti nemaju ovu informaciju, one su makar dune da ga upute na adresu druge javne institucije koja ove informacije posjeduje. Postoji nekoliko izuzetaka koji se uglavnom svode na to da je informacija povjerljiva i povezana s pitanjima nacionalne bezbjednosti ili spoljnih poslova. U svakom sluaju, ovo se mora obrazloiti dr Vukotiu, zajedno s napomenom da, ukoliko je on nezadovoljan odgovorom dobijenim od vlasti, ima prava da svoj zahtjev iznese pred sud. Kada su u pitanju informacije iz susjednih zemalja, Konvencija takoe garantuje pristup i ovim informacijama, pod pretpostavkom da su obje zemlje potpisnice Konvencije. Konvencija zabranjuje diskriminaciju ljudi ili organizacija na osnovu njihovog dravljanstva, nacionalnosti ili mjesta boravita. Lokalne vlasti imaju obavezu da prikupljaju informacije iz oblasti ivotne sredine, i to u cilju zatite zdravlja ljudi. One moraju blagovremeno iriti ove informacije putem lokalnih medija. Objavljivanje periodiog informatora ili dnevne emisije o ekolokim parametrima trebalo bi da uu u stalnu praksu lokalnih i nacionalnih vlasti.

3 4 1

Pravo na uee
Objasnite uenicima da je u prolosti bilo mnogo razloga politike, privredne ili socijalne prirode zbog kojih se sprjeavalo uee javnosti u procesima odluivanja u oblasti ivotne sredine. Danas je princip uea javnosti jedan od glavnih preduslova za postizanje odrivog razvoja, poto se tako obezbjeuju mehanizmi za donoenje onih odluka koje na bolji nain ispunjavaju potrebe ljudi i ivotne sredine. Graani i graanske organizacije moraju imati priliku da izraze svoje interese i poglede u pitanjima ivotne sredine prije vlasti koje moraju uzeti u obzir potrebe graana. Neka jedan uenik predstavi studiju sluaja Novi auto-put.

Moe li pojedinac mijenjati svijet?

217

Ljudska prava

Objasnite uenicima da, u sluajevima projekata i aktivnosti u oblasti metalurgije, upravljanja otpadom, industrijske proizvodnje, izgradnje brana i puteva, rudarstva, prizvodnje energije i hemikalija, kao i drugih aktivnosti, vlasti su obavezne da ukljue javnost u proces donoenja odluka. Da bi se to obezbijedilo, vlasti treba da obavijeste javnost o svojim namjerama i planovima, irei informacije u obliku koji je svakome razumljiv, i irei ih blagovremeno da bi se obezbijedilo dovoljno vremena za pripremu odgovora. Ove informacije treba da sadre detaljne analize moguih uticaja predloenih aktivnosti na ivotnu sredinu. Procedura za pripremu takve informacije naziva se Studija procjene uticaja na ivotnu sredinu. tavie, vlasti su obavezne da organizuju javnu raspravu za svaki pojedinani predloeni projekat. Mjesto, datum i vrijeme odravanja javne rasprave treba da budu objavljeni blagovremeno. Javna rasprava se mora organizovati prije donoenja odluke. Vlasti su zatim u obavezi da poglede i interese javnosti iskazane na raspravi uzmu ozbiljno u obzir. Sama odluka mora se zasnivati na principu opteg konsenzusa, mora odraavati najvei broj iskazanih pogleda i mora na najmanju moguu mjeru smanjiti mogui uticaj buduih aktivnosti na zdravlje ljudi i ivotnu sredinu. Uee javnosti ne odnosi se samo na projekte izgradnje objekata i proizvodne procese, ve i na razvoj planova, programa i mjera koje se tiu ivotne sredine. Objasnite odjeljenju da je korienju prava na slobodan pristup informacijama i ueu u procesima donoenja odluka u pitanjima koja se tiu ivotne sredine, potrebno dodati jo jedno pravo pravo da se, kada je god to potrebno, stupi u kontakt s institucijama vlasti i nadlenom administracijom. Ako graani osjeaju da im nije omoguen slobodan pristup potrebnim informacijama ili uee u donoenju odluka, oni mogu svoja prava potraiti na sudu. U tom sluaju, vlasti moraju obezbijediti besplatan ili vrlo pristupaan pristup pravosuu.

Radno mjesto ili zdravlje?

Pogledajte obrazovni film Grad u dilemi: radna mjesta ili zdravlje? Pokrenite razgovor na sljedea pitanja: Koje neposredne opasnosti proizilaze od izgradnje nove fabrike za prirodu i ljudsko zdravlje? Koje su koristi za graane od otvaranja nove fabrike? Kako uesnici u filmu koriste svoje pravo na slobodan pristup informacijama i aktivno uee u donoenju odluka?

U nastavku...
Raspitajte se da li u vaoj okolini ima slinih sluajeva. (KAP, Termoelektrana Pljevlja, eljezara) Razmotrite te sluajeve i pokuajte da pribliite uenicima situaciju u kojoj su sukobljeni razliiti interesi javnosti. Pokuajte da uvjerite odjeljenje da je rjeenje konsenzusom, koje uzima u obzir sva navedena miljena i interese, iako teko, ipak najbolje rjeenje u ovakvim sluajevima.

218

Moe li pojedinac mijenjati svijet?

Ljudska prava

Alergije i zagaenje ivotne sredine

Dr Vukoti radi u malom mjestu u ijoj blizini se nalazi fabrika hemijskih proizvoda. On je paljivo posmatrao zdravstveno stanje svojih pacijenata kroz dugi niz godina. Dr Vukoti kae: Poslije detaljnih ispitivanja, konano sam otkrio vezu izmeu alergijskih smetnji mojih pacijenata i zagaenja koje proizvodi oblinja fabrika hemijskih proizvoda. Pria se da bi uskoro moglo doi do proirenja njenih kapaciteta, i lokalna zajednica je ve izrazila veliku zabrinutost zbog te vijesti. Volio bih da pomognem, ali da bih doao do preciznijih zakljuaka, moram imati vie informacija o emisijama iz fabrike i njihovim koncentracijama. Potreban mi je pristup odreenim informacijama. tavie, u susjednoj zemlji, na samoj granici, nalazi se jo jedna fabrika, i njena aktivnost takoe ima uticaja na nae mjesto. Da bih izveo tane zakljuke, takoe mi trebaju najnovije informacije o zagaenju koje proizvodi i ta fabrika. Ipak, reeno mi je da takvu informaciju ne mogu da dobijem poto sam stranac. Ne mogu da razumijem kakve uopte veze ima moje dravljanstvo, kada granice svakako ne tite od zagaenja...

Novi auto-put
Porodica Popovi je vlasnik poljoprivrednog dobra koje se nalazi u blizini saobraajnice. Oni su planirali da uloe novac u kapacitete za uzgoj stoke ba oko saobraajnice, ali su dobili informaciju da postoje planovi za infrastrukturne radove i proirenja, to je kod njih izazvalo ozbiljnu zabrinutost. G. Popovi kae: Veoma sam zabrinut koliinom i brzinom kojom se stvari okolo grade. Malo je ostalo od nekada mirnog i tihog seoskog puta. Sada planiraju njegovu rekonstrukciju, a onda i izgradnju auto-puta. Ovo e znaajno poveati saobraaj i voditi porastu buke i zagaenja, to e imati negativan uticaj na uzgoj stoke. Planovi za izgradnju elektrinih releja su takoe vrlo uznemirujui, dodaje g-a Popovi. ula sam da elektromagnetni talasi imaju negativan uticaj na zdravlje ljudi i ivotinja, i da ak sprjeavaju normalan rast biljaka. to e poslije svega biti s naom farmom?

Moe li pojedinac mijenjati svijet?

219

Naa planeta Zemlja u budunosti

Naa planeta u budunosti

Autor: Kliment Mindjov

Kljuni koncepti/sadraji Trajanje Razred Mjesto Nastavni materijali Nastavni predmeti

Razvojni projekti i ivotna sredina

2 - 3 kolska asa VI IX Uionica Video materijal Zeleni paket, CD-ROM Geografija, Biologija, Biologija s ekologijom, Graansko vaspitanje Uenik/uenica treba da: zna da objasni ta je odrivi razvoj; analizira posebne sluajeve odrivog razvoja; planira u skladu s izazovima sa kojima se suoavaju ivotna sredina i razvoj u nastupajuem periodu. Izlaganje, diskusija, video prezentacija

Ciljevi nastave

Nastavne metode

Uvod
Meunarodna konferencija UN ivotna sredina i razvoj, odrana u Rio de aneiru u junu 1992. godine, predstavljala je nesvakidanji dogaaj. Okupljene su inili predsjednici 179 drava i predstavnici brojnih zemalja, meunarodne organizacije i NVO sektor. Konferencija je jasno pokazala da ovjeanstvo vie ne moe posmatrati ivotnu sredinu i ekonomski razvoj kao dva odvojena problema. Na ovoj konferenciji usvojen je globalni akcioni plan pod imenom Agenda 21, program aktivnosti koji se protee na iduih 100 godina.

220

Naa planeta u budunosti

Naa planeta Zemlja u budunosti

Agenda 21 stara se da postigne dva cilja na globalnom nivou: visok kvalitet stanja ivotne sredine i odrivu ekonomiju za sve zemlje svijeta. Ovaj istorijski dokument predstavlja iscrpan pristup problemu odrivog razvoja. Rio deklaracija sadri osnovne principe i mjere kojih se drave moraju pridravati u budunosti u donoenju odluka. Ovi principi nalaze se na strani 224. Deset godina kasnije, na Svjetskom samitu o odrivom razvoju u Johanesburgu, okupilo se preko 50 000 uesnika, ukljuujui predsjednike drava, voe i predstavnike NVO i biznisa. Panja je bila usmjerena na potrebu uklanjanja barijera odrivom razvoju u modernim drutvima, na smanjenje siromatva i bolesti, racionalno upravljanje prirodnim dobrima i korienje prednosti globalizacije za stvaranje ravnotee izmeu potreba za razvojem i potreba za zdravom ivotnom sredinom.

Aktivnosti
Uskrnja ostrva

1 2 3 4 1 2

Objasnite da prirodni procesi na planeti reguliu jedni druge, i da se sama priroda na taj nain obnavlja. Agresivne i nepromiljene aktivnosti ljudi mogu naruiti ravnoteu prirodnih procesa, uzrokujui neotklonjive promjene eko-sistemima. Proitajte i prodiskutujte studiju sluaja Uskrnje ostrvo na asu.

Objasnite da je u pitanju eko-sistem koji je potpuno izolovan od ostatka svijeta, i da se to drutvo uruilo zato to je populacija premaila koliinu raspoloivih resursa. Povucite paralele izmeu Uskrnjeg ostrva i trenutnog stanja ivotne sredine na planeti.

Generacije koje dolaze

Objasnite da odrivi razvoj znai korienje resursa na takav nain koji e omoguiti njihovo potpuno obnavljanje (regeneraciju), i to u cilju obezbjeivanja buduim generacijama iste koliine resursa kojima mi danas raspolaemo. U sutini, to znai ostaviti u nasljee potomcima isti onaj svijet koji smo mi naslijedili. Recite uenicima da smisle svoju sopstvenu definiciju odrivog razvoja. Pomozite njihovu slobodnu diskusiju predstavljajui sljedee stavove: Ukupan ulov ribe ne smije premaivati koliine koje bi ugrozile obnavljanje ribljeg fonda. Koliina vode koja se crpi iz podzemnih akumulacija ne smije premaivati koliinu kojom se akumulacije prirodno obnavljaju. Erozija zemlje ne smije premaivati stopu kojom se formira novo zemljite. Broj posjeenih stabala ne smije premaivati broj novozasaenih stabala. Emisije ugljenika ne smiju premaivati kapacitete prirode za preradu atmosferskog ugljenik (IV)-oksida. Biljke i ivotinje se ne smiju unitavati brzinom koja premauje stvaranje novih. Smislite i prodiskutujte stavove koji su slini navedenima.

3 4 1 2

U nastavku, recite uenicima da osmisle sopstvenu definiciju koncepta odrivog razvoja. Napiite neke od njih na tabli i prodiskutujte ih.

Principi odrivog razvoja

Podijelite uenicima radni list Osnovni principi odrivog razvoja i prodiskutujte teme koje ste izdvojili. Prouite informacije o Svjetskom samitu u Johanesburgu, koje se javljaju u tekstu. Razgovarajte o osnovnim izazovima s kojima se ovjeanstvo suoava u 21. vijeku, kao i najvanije mjere koje su posebno naglasili predstavnici vlada, NVO sektora, meunarodnih organizacija i biznisa.

Naa planeta u budunosti

221

Naa planeta Zemlja u budunosti

3 1 2 1 2

Razgovarajte o svakom od izazova koji se pominje u tekstu i odluite koji su relevantni za vau zemlju, ili e to postati u godinama koje dolaze. Koristite dodatne informacije sa CD-ROM-a.

Rukovati s panjom (za uenike mlaih uzrasta)

Prikaite video isjeak Rukovati s panjom i razgovarajte o njemu u svjetlu prethodnih aktivnosti. Zadajte uenicima da napiu sastav, nacrtaju crte, napiu kratku pjesmu ili rimu koristei teme iz video isjeka i iz diskusije o ekolokoj odgovornosti prema buduim generacijama.

Lanac ivota (za starije uenike)

Prikaite video isjeak Kraljevstvo.

Razmotrite ovu dobro poznatu englesku priu u kontekstu odrivog razvoja: Izgubi se ekser, ode potkovica; Izgubi se potkovica, ode konj; Izgubi se konj, ode konjanik; Izgubi se konjanik, ode bitka; Izgubi se bitka, ode kraljevstvo; I sve zbog toga to izgubismo ekser. ta starac eli da kae kada izjavi: ... raskinuti lanac? Kako ljudske aktivnosti utiu na to? Da li je starac u pravu kada kae: Zato nam je mudrost data po tako visokoj cijeni?

3 4 5

Poto ste pogledali video materijal, ohrabrite uenike da napiu esej o svojim utiscima, razmiljanjima ili osjeanjima.

U nastavku...
Recite uenicima da pronau dopunske informacije o budunosti Zemlje i izazovima s kojim se suoavaju ivotna sredina i razvoj. Obezbijedite im pristup CD-ROM-u i internetu.

222

Naa planeta u budunosti

Naa planeta Zemlja u budunosti

Informativni list

Uskrnje ostrvo
Uskrnje ostrvo nalazi se u Tihom okeanu (Pacifiku), oko 3200 km zapadno od June Amerike. Prvi doseljenici koji su naselili ostrvo prije otprilike 15 vjekova, bili su Polineani. Ostrvo ima polusuve klimatske uslove, znatno ublaene raskonom umom koja je upijala i zadravala vodu. Njenih 7000 stanovnika uzgajalo je itarice i ivinu, lovilo ribu i ivjelo u malim selima. Kultura naroda je najuoljivija u masivnim, osam metara visokim statuama od opsidijana, koje su vuene preko cijelog ostrva uz pomo posjeenih stabala drvea korienih kao valjci. Do trenutka kada su evropski naseljenici stupili na Uskrnje ostrvo u 17. vijeku, ove kamene statue, poznate kao Moai, bile su jedini ostatak nekada impresivne civilizacije civilizacije koja se uruila i nestala za samo nekoliko desetljea. Propast ovog drutva pokrenulo je desetkovanje njihovih ionako ogranienih resursa. Kako se populacija ostrva poveavala, njegovi stanovnici sjekli su ume i pretvarali sve vie i vie povrine u obradivu zemlju. Stabla su koriena za grijanje, za gradnju kua i brodova i u religiozne svrhe (prebacivanje Moai statua). Jednog dana je nestalo posljednje drvo s ostrva. Vie nije bilo grae za brodove, pa je koliina hrane postala nedovoljna. Unitavanje ume dovelo je do erozije, i dalje nestaice hrane. Ljudi su se postepeno selili u peine. Uslijedili su oruani sukobi, oivio je robovlasniki sistem, a javili su se i sluajevi kanibalizma kojem su ljudi pribjegavali, kako bi preivjeli.

223

Naa planeta Zemlja u budunosti

Informativni list
224

Osnovni principi odrivog razvoja

(Rio deklaracija o ivotnoj sredini i razvoju, 1992)
Svako ima neotuivo pravo na zdrav i produktivan ivot u harmoniji s prirodom. Sadanje i budue generacije polau podjednako neotuivo pravo na ovaj zahtjev. Zatita ivotne sredine mora postati nedvojivi dio svih razvojnih procesa i projekata. Svaka zemlja ima pravo da koristi svoje sopstvene resurse, bez prava da ugroava ivotnu sredinu van svojih granica. Zagaiva mora nadoknaditi tetu koju je nanio ivotnoj sredini princip zagaiva plaa. Privredne aktivnosti ukljuuju i princip preduzimanja mjera predostronosti za zatitu ivotne sredine. Drave moraju saraivati na polju zatite ivotne sredine. Smanjenje siromatva i neujednaenosti ivotnog standarda u razliitim dijelovima svijeta sastavni su dio odrivog razvoja. Drave moraju ograniiti i ukinuti neodrive modele proizvodnje i potronje, i sprovoditi odgovarajue demografske mjere. Najefikasniji nain rjeavanja problema iz oblasti ivotne sredine jeste uee svih zainteresovanih strana. Drave moraju razviti i ohrabriti obavijeteno uee graana u procesima donoenja odluka. Drave moraju razviti i sprovoditi efikasan zakonodavni sistem za zatitu ivotne sredine. Zatita ivotne sredine mora ukljuiti sve drutvene grupe. Mir, razvoj i zatita ivotne sredine su meuzavisni i nedjeljivi.

Naa planeta Zemlja u budunosti

Samit u Johanesburgu 2002. godine

Svjetski samit o odrivom razvoju okupio je desetine hiljada uesnika, ukljuujui i lidere drava i vlada, nacionalne delegacije i lidere NVO sektora, biznis sektora i druge predstavnike najvanijih grupa. Panja je usmjerena na: uklanjanje barijera odrivom razvoju u modernim drutvima, smanjenje siromatva i bolesti, racionalno upravljanje prirodnim dobrima, promociju odgovorne potronje i proizvodnje, kao i korienje dobrobiti globalizacije za uspostavljanje ravnotee izmeu razvoja i ivotne sredine. Glavni izazovi i njihove posljedice su: Zagaenje: Na poetku 21. vijeka populacija zemlje dostigla je est milijardi, a oekuje se da e dostii izmeu 10 i 11 milijardi u toku narednih 50 godina. Glavne izazove predstavljae nestaica pijae vode i obradive zemlje za proizvodnju hrane. Siromatvo i nejednakost: Skoro 25 posto svjetske populacije preivljava na manje od jednog dolara dnevno. Poto je nejednakost uporna barijera odrivom razvoju, Samit je apelovao da se ovaj postotak smanji na 12 do 13 odsto, zajedno s brojem ljudi koji pate od neishranjenosti. Hrana i poljoprivreda: Pad cijena hrane za posljednjih 30 godina doprinio je poveanju njene potronje, ali su u mnogim podrujima svijeta obradive povrine ograniene, a stvaranje novih unitava preostale eko-sisteme. U budunosti, rast proizvodnje hrane ne smije biti na utrb prirode. Do 2010. godine trenutni tempo nestajanja eko-sistema morao bi biti znaajno usporen. Pijaa voda: Nestaica pijae vode u mnogim regionima svijeta predstavlja najveu barijeru odrivom razvoju. Prema trenutnom tempu, oekuje se da e svaka druga osoba patiti od nestaice vode do 2025. godine. Samit je apelovao da se do 2015. godine prepolovi broj ljudi koji nema pristup istoj pijaoj vodi i osnovnim higijenskim uslovima. Zdravlje ljudi: Smrtan ishod bi se u zemljama u razvoju esto mogao izbjei. ovjeanstvo mora u narednim godinama usmjeriti vie panje i sredstava u borbu protiv bolesti. Najprei zadatak je smanjiti smrtnost djece ispod pet godina ivota za dvije treine, i smrtnost mladih majki za 75 posto do 2015. godine. Energija: Potronja svih vidova energije je u stalnom porastu. Poboljanje pristupa stabilnim, odrivim i ekoloki bezbjednim izvorima energije i usluga, kao i stvaranje nacionalnih programa za energetsku efikasnost naroito je vaan zadatak u narednih 10 do 15 godina. ume: ume na svjetskom nivou nestaju uglavnom zbog poljoprivrede. U narednim godinama, poboljanje obnavljanja i upravljanja umama bie od izuzetnog znaaja. Klimatske promjene: Potronja goriva stalno raste. Na Samitu je naglaena potreba realizacije Kjoto protokola za postizanje dogovora o dozvoljenim emisijama gasova staklene bate u razvijenim zemljama. Samit je sljedee zadatke za ovjeanstvo proglasio obaveznim: potreba boljeg razumijevanja koncepta odrivog razvoja i stabilizacija relevantnih institucija na meunarodnom, regionalnom i nacionalnom nivou; dalje potvrivanje uloge graanskog drutva i promocija partnerskih inicijativa izmeu privatnog i javnog sektora.

225

Informativni list