Univerzitet Tuzla Filozofski fakultet Tehniki odgoj i informatika

Referat Tema: Biciklo

27.09.2013. godine, Haris Omerovi

SADRAJ
POVIJEST BICIKLA ................................................................................................................................3 OSNOVNI DIJELOVI BICIKLA .................................................................................................................4 UVJETI ZA VONJU BICIKLA .................................................................................................................5 ZATITNA KACIGA ...........................................................................................................................5 KRETANJE BICIKLA ...........................................................................................................................5 SVJETLA ..........................................................................................................................................6 ALKOHOL I OPOJNE DROGE .............................................................................................................6 PRIKOLICE I PRIJEVOZ TERETA .........................................................................................................6 VRSTE I NAMJENA BICIKALA ................................................................................................................7 CESTOVNI BICIKLI ............................................................................................................................8 GRADSKI BICIKLI ..............................................................................................................................8 CYCLO-CROSS BICIKLI ......................................................................................................................8 CROSS-COUNTRY , MARATHON, HARDTAILS BICIKLI (TVRDOREPAI) ...............................................9 BRDSKI BICIKLI ................................................................................................................................9 GRAVITY, FREERIDE, I DOWNHILL BICIKLI.........................................................................................9 DIRT BICIKLI ....................................................................................................................................9 DJEJI BICIKLI ................................................................................................................................ 10 PRINCIP RADA POJEDINIH DIJELOVA NA BICIKLU ............................................................................... 11 PRINCIP RADA DINAME ................................................................................................................. 11 KLASINA DINAMA:................................................................................................................... 11 DINAMO GLAVA: ....................................................................................................................... 11 PRINCIP RADA ZADNJEG MJENJAA .............................................................................................. 12 KAKO KABL POMJERA MJENJA UNUTRA I PREMA VANI ............................................................ 12 KAKO DJELUJU GRANINI VIJCI .................................................................................................. 13 IVOTNI VIJEK BICIKLA ...................................................................................................................... 14

POVIJEST BICIKLA
Njemaki grof Karl von Drais uzima se kao prvi voza bicikla. On je 1817. kreirao napravu na guranje nazvanu draisine. Pokretala se odguravanjem nogama od pod. Ona je bila gotovo kompletno napravljena od drveta, a maksimalna brzina bila je 15km/h. Dugo vremena se smatralo kako je 1839. godine izumljen je prvi bicikl na pedale. Dizajnirao ga je Kirkparick MacMillan, kotski kroja, meutim nedavno j e ta tvrdnja dovedena u sumnju. 1869. u Engleskoj je zavren epoha drvenih bicikla. Bicikl je tada poprimio metalni okvir.

Od tada su se bicikli mijenjali po svome obliku, ali nije dolo do znaajnijih promjena u konstrukciji. Javile su se tvornice bicikla. Bicikli su postajali laki i napredniji, te su postizali sve vee brzine. 1976. godine pojavio se i prvi tricikl. Privi proizvoa bio je Coventry Lever. Tricikl je postigao veliku popularnost zahvaljujui tome to ga je bilo lako nauiti voziti. Dva velika kotaa odravala su balans, dok je manji, prednji sluio za upravljanje. Bio je takoer opremljen lampicom za nonu vonju. 1879. proizveden je prvi bicikl kojeg je pokretao lanac. Pedale su pozicionirane izmeu kotaa. Nekoliko godina kasnije John Kempt Starley dizajnirao je neto sigurniji bicikl, s jednakom veliinom prednjeg i zadnjeg kotaa. Sjedalo, upravlja i pedale bile su logino smjetene, bicikl je tada poprimio oblik dananjih bicikla.

Dvije godine nakon zavretka drugog svjetskog rata, zrakoplovni inenjer, za kompaniju Tsu Factory, dizajnirao je bicikl od tvrdog aluminija. Prvi aluminijski model bio je temeljen na modelu koji se ve koristio u Europi, ali ve od druge serije krenulo se u proizvodnju sportskih bicikla specijalke. Tih godina je bicikl jo uvijek smatran luksuzom, a njegova cijena je bila neto to si osoba s prosjenom plaom nije mogla priutiti. 1956. godine poelo se s proizvodnjom Smart lady bicikla posebno dizajniranog za ene. On je postigao veliki uspjeh. 1965. napokon je proizveden i djeji bicikl. Proizvodnja bicikla j e znatno pojeftinila, te se zapoelo s masovnom proizvodnjom namijenjenoj obinim ljudima.

Danas su prema razlici u konstrukciji najee koriteni gradski bicikl (ovi bicikli esto imaju dodatnu opremu radi udobnosti vonje, kao to su blatobrani, svjetla, koara za stvari), cestovni bicikl (specifinog savijenog oblika upravljaa, najee vrlo tankih guma i osloboen dodatne opreme radi smanjenja teine), Brdski bicikli (s ravnim upravljaem, vrstim kosturom najee od cijevi veeg profila nego li cestovni, u veini izvedbi i s prednjim i/ili stranjim amortizerima koji amortiziraju udarce) i BMX (manjih kotaa i jednostavne konstrukcije).

OSNOVNI DIJELOVI BICIKLA

1. Ruica za konicu Kao to i samo ime kae slui nam da bi zakoili tj. zaustavili biciklo runim pritiskom na ruicu konice. 2. Lanac Slui za prenos snage i pogona sa prvog zupanika na zadnji, tako da okree zadnji toak. 3. Guvernal Slui za upravljanje prednjim tokom, tj. mjenjanjem smjera po potrebi i volji onoga ko vozi biciklo. 4. Pedala Slui za okretanje prednjeg, a tako i zadnjeg zupanika pomou ljudske snage, kako bi zadnji toak dobijao ubrzanje i tako se kretalo biciklo. 5. Viljuke Kao osnovni dio, uz RAM, viljuke slue za privrivanje prednjeg i zadnjeg toka. 6. Sic ujedno i sjedalo za onoga ko vozi i upravlja biciklo. 7. Rogovi Slue za upravljanje( Ne posjeduju ih svi bicikli) 8. Ram Je glavi i osnovi dio Bicikla na kojeg su sve ostale komponente privrene . 9. Guma Napunjena zrakom i slui kao oslonac za tokove kako bi voznja bila laka i lagodnija. 10. Faz ( Felga) predstavlja uvezane ice, koje su privrene na toak. 11. Toak Sprava koja se okrece oko svoje ose, slui za pogon bicikla.

UVJETI ZA VONJU BICIKLA

Biciklom na cesti smije upravljati osoba koja je navrila 14 godina. Djeca s navrenih devet godina koja su u kolama osposobljena za upravljanje biciklom i za to im je izdana potvrda, smiju samostalno upravljati biciklom na cesti, a druga djeca s navrenih devet godina samo u pratnji osobe koja je navrila 16 godina (lanak 215. Zakona). Voza bicikla stariji od 18 godina moe na biciklu prevoziti osobe starije od osam godina samo ako se na biciklu nalaze posebna sjedala za svaku osobu, dra za ruke i noge, odnosno pedale. Voza bicikla stariji od 18 godina moe na biciklu prevoziti dijete do osam godina starosti, ako je na biciklu ugraeno posebno sjedalo, prilagoeno veliini djeteta i vrsto spojeno s biciklom te ako dijete na glavi nosi propisanu i uredno privrenu zatitnu kacigu. Novanom kaznom kaznit e se za prekraj voza ako postupi suprotno navedenim odredbama (lanak 161. Zakona).

ZATITNA KACIGA
Zatitnu kacigu za vrijeme vonje na cesti, na glavi moraju nositi vozai bicikla mlai od 16 godina, a u suprotnom bit e kanjen novanom kaznom(lanak 114. Zakona).

KRETANJE BICIKLA
Vozai bicikla duni su se kretati biciklistikom stazom ili biciklistikom trakom, a ako one ne postoje, to blie desnom rubu kolnika. Ako se dva ili vie vozaa bicikala kreu u skupini, duni su kretati se jedan iza drugoga. U suprotnom, oekuje ih novana kazna(lanak 112. Zakona). Voza bicikla mora upravljati vozilom na nain kojim se ne umanjuje stabilnost vozila i ne ometaju drugi sudionici u prometu, a osobito ne smije skidati istodobno obje ruke s upravljaa, pridravati se za drugo vozilo, prevoziti, vui ili gurati predmete koji ga mogu ometati u upravljanju vozilom ili ugroavati druge sudionike u prometu. Voza bicikla koji se kree kolnikom na javnoj cesti izvan naselja duan je nou i danju u sluaju smanjene vidljivosti biti oznaen reflektirajuim prslukom ili reflektirajuom biciklistikom odjeom. Ako ne postupi prema navedenom, bit e kanjen novanom kaznom (lanak 113. Zakona).

Ako osoba gura bicikl, ako se pri tom ne kree brzinom veom od brzine ovjejeg hoda te organizirana kolona pjeaka moraju se kretati uz desni rub kolnika u smjeru kretanja. U suprotnom, platit e novanu kaznu. (lanak 128. Zakona). Biciklisti se ne smiju kretati autocestom, brzom cestom i cestom namijenjenom iskljuivo za promet motornih vozila, a ako se navedenim prometnicama ipak kreu, platit e novanu kaznu. (lanak 139. Zakona).

SVJETLA
Od prvog sumraka do potpunog svanua (nou), a i danju u sluaju smanjene vidljivosti, na biciklu mora biti upaljeno jedno svjetlo bijele boje na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo na stranjoj strani, a ako tako ne postupi, voza bicikla bit e kanjen novanom kaznom od 300 kuna (lanak 101. Zakona).

Iznimno, bicikl ne mora imati upaljena svjetla kad je zaustavljen ili parkiran u naselju uz sam rub kolnika (lanak 103. Zakona).

ALKOHOL I OPOJNE DROGE

Novanom kaznom kaznit e se za prekraj voza bicikla ako u organizmu ima alkohola iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajui iznos miligra ma u litri izdahnutog zraka ili ako u organizmu ima opojnih droga(lanak 199. stavak 11. Zakona). Voza bicikla ne smije prevoziti osobu koja u organizmu ima alkohola ili drog a, jer mu prijeti novana kazna. (lanak 161. stavak 3. i 6. Zakona).

PRIKOLICE I PRIJEVOZ TERETA

U prometu na cesti biciklom smije se vui prikolicu s dva kotaa privrenu tako da je osigurana stabilnost vozila. Prikolica ne smije biti ira od 80 cm, a ukupna masa ne smije biti vea od 50 kg. Na stranjoj strani mora imati dva katadioptera propisana za prikljuna vozila. Za nepotivanje navedenog voza bicikla bit e kanjen novanom kaznom .(lanak 93. Zakona).Na biciklu se ne smije prevoziti predmete ire od 50 cm sa svake strane vozila. Na prikolici bicikla i mopeda ne smije se prevoziti predmete ire od 80 cm. Za nepotivanje navedenih odredbi, voza bicikla bit e kanjen novanom kaznom. (lanak 157. Zakona).

VRSTE I NAMJENA BICIKALA

Vano je, da upoznate va bicikl i svrhu njegove pravilne upotrebe. Izbor pogrenog bicikla za vae potrebe moe biti rizian, a nepravilna upotreba opasna, sa moguim smrtonosnim posljedicama.

CESTOVNI BICIKLI
Prema opisu okarakterizirani su na sljedei nain: - Namjena: Bicikli oblikovani za upotrebu na asfaltnoj povrini gdje guma ne gubi dodir s tlom. - Slui: samo vonji po asfaltnim cestama. - Ne slui: za vonju po terenu ili vonji s prtljanikom odnosno koarom za prtljagu. UPOZORENJE: moe doi do ozljeda ako se cestovni bicikl koristi po ne ravnom i ne asfaltiranom terenu. Cestovni bicikli nisu predvieni za ekstremnu vonju.

GRADSKI BICIKLI
Prema opisu iz EN 14764 okarakterizirani su na sljedei nain: - Namjena: Bicikli oblikovani za vonju po asfaltnoj povrini, ukljuujui makadamske ceste i odgovarajue oznaene puteve s umjerenom strminom, gdje gume ne gube kontakt s tlom. - Slui: vonji po asfaltnim cestama, biciklistikim putevima i ureenim makadamskim i ne poploanim cestama. Mogunost upotrebe prtljanika i koare. - Ne slui: za vonju po terenu, brdskom biciklizmu odnosno nikakvoj vrsti skakanja.

CYCLO-CROSS BICIKLI
Prema opisu iz EN 14764 okarakterizirani su na sljedei nain: - Namjena: Bicikli oblikovani za vonju pod uvjetima iz prijanje take, ukljuujui makadamske ceste i odgovarajue oznaene puteve sa umjerenom strminom, gdje gume ne gube kontakt sa cestom. - Slui: vonji cyclo-cross, treniranju i takmienju. Vonja cyclo-cross obuhvaa vonju na razliitim terenima i povrinama, ukljuujui zemlju i blato. Bicikli cyclo-cross su takoer primjereni za vonju u svim vremenskim uvjetima. - Ne slui: brdskom biciklizmu i vonji po terenu odnosno skokovima.

CROSS-COUNTRY , MARATHON, HARDTAILS BICIKLI (TVRDOREPAI)

Prema opisu iz EN 14764 okarakterizirani su na sljedei nain: - Namjena: bicikli namijenjeni za u uvjetima opisanim pod prvom, drugom i treom takom, te na neureenim putevima, manjim preprekama i podrujem gdje moe doi do kratkotrajnog gubitka dodira kotaa s podlogom. - Slui: vonji cross-country i takmienju na laganom, srednjem i agresivnom terenu (npr. Ureenim makadamski putevi, brdovit teren s manjim preprekama poput korijenja, kamenja te neravnih povrina). Bicikli imaju laganu opremu pa slue i za maratonske utrke. Eventualna suspenzija ima mali hod u korist brzine. - Ne slui: vonji hardcore freeridinga, extreme downhill, d irt jumping, slopestyle odnosno jako agresivnoj i ekstremnoj vonji.

BRDSKI BICIKLI
Prema opisu iz EN 14766 okarakterizirani su na sljedei nain: - Namjena: Bicikli oblikovani za vonju na tehniki zahtjevnim terenima, srednje tekim preprekama i manjim doskocima. - Slui: vonji po stazama i vonji uzbrdo. - Ne slui: za ekstremne oblike skakanja/vonje kao to su hardcore, mountain, freeride, downhill, north shore, dirt jumping, hucking itd.

GRAVITY, FREERIDE, I DOWNHILL BICIKLI

Prema opisu iz EN 14766 okarakterizirani su na sljedei nain: - Namjena: Bicikli oblikovani za skokove, velike brzine i agresivnu vonju na neravnim povrinama odnosno doskoci na ravnim povrinama. - Slui: vonji koja ukljuuje najzahtjevnije terene namijenjene samo iskusnim biciklistima.

DIRT BICIKLI
Prema opisu iz EN 14766 okarakterizirani su na sljedei nain: - Namjena: Bicikli oblikovani za skokove, velike brzine odnosno agresivnu vonju po neravnim povrinama odnosno doskocima na ravnim povrinama. - Slui: Skakanju, brzoj vonji skate parkom te vonji po ostalim predvidljivim preprekama i terenima gdje biciklist mora biti posebno osposobljen za vonju i kontrolu nad biciklom.

- Ne slui: za spustove odnosno doskoke za koje je potreban veliki hod amortizera koji pomau ublaiti udarce i odravati kontrolu.

DJEJI BICIKLI
Prema opisu iz EN 14765 okarakterizirani su na sljedei nain: - bicikli klasificirani oznakom djeji bicikli imaju maksimalnu teinu bicikla +biciklista/prtljage ogranienu na 35 kg. - Namjena: Bicikli, koji su namijenjeni za djecu s visinom sjedala veom od 435 mm, a manjom od 635mm.

PRINCIP RADA POJEDINIH DIJELOVA NA BICIKLU

PRINCIP RADA DINAME:
dinamo je naziv za neke izvedbe elektrinih generatora elektrinih strojeva koji mehaniku energiju pretvaraju u elektrinu dinamo na biciklu je generator izmjenine struje mala tarenica u toku vrtnje tare se na gumu kotaa bicikla i preko vratila vrti stalni magnet rotor ije magnetsko polje zbog rotacije u namotajima statora inducira elektrinu struju
KLASINA DINAMA:

OBINO DINAMO klasina dinama privruju se na prednju ili zadnju vilicu teko ih je ukljuiti prilikom vonje stvaraju veliki otpor u vonji oteuju gumu stvaraju iritantni zvuk ne daju stalni napon tako da svjetlo treperi i slabo svijetli
DINAMO GLAVA:

dinamo je ugraeno u glavu ne nagruje izgled bicikla otpora u vonji skoro nema nema iritantnog zvuka svjetlo se ukljuuje na prekidau (mogue i u toku vonje) daje kontaktni napon za jarko svjetlo za sigurniju nonu vonju puno je isplativije od svjetla na baterije i jae svijetli

PRINCIP RADA ZADNJEG MJENJAA

Jednostavna shema osnovnih pogonskih elemenata: kasete, zupanika pogona i zadnjeg mjenjaa

KAKO KABL POMJERA MJENJA UNUTRA I PREMA VANI

Kada pomjeramo polugu shiftera na nain da vue sajlu prema unutra, dakle nateemo je unutar buira (buir tanka cijev kroz koju prolazi sajla), dodatni dio sajle mora doi odnekud. To odnekud je komad sajle izmeu kraja buira i mehanizma mjenjaa sa vodilicom sajle koja, uvlaei se, pokree cijeli mehanizam. Ovaj komad sajle je preusmjeren dijagonalno preko mjenjaa s kojim tvori paralelogram. Kad se povue sajla, udaljenost izmeu stranica paralelograma se skrauje ime se donji kraj paralelograma pomjera prema unutra. Time se cijeli mehanizam pomjera prema unutra, toki vodi lanac u drugi poloaj i prebacuje ga na sljedei zupanik kasete mijenjajui brzinu. Obrnuto, pomjeranjem shiftera u suprotnom smjeru, kad popusti zatezanje sajle, zbog napetosti paralelogram tei da se vrati u poetni poloaj, odnosno mehanizam se pomjera prema vani i mijenja brzinu u suprotnom smjeru.

Princip rada paralelograma zadnjeg mjenjaa

KAKO DJELUJU GRANINI VIJCI

Potezanje sajle je nemogue izvesti tako da lanac idealno padne na prvi i zadnji zupanik. Sajla tei da lanac prebaci i preko zadnjeg zupanika. Da se to ne bi deavalo postoje granini vijci. Dva granina vijka su poput dvije podesive barikade. Vijak ograniava putanju paralelograma u jednom smjeru. Podeavanjem granice, odnosno dotezanjem ili otputanjem vijka, raspon paralelograma e se mijenjati. U konanom, to e uticati na maksimalni poloaj mjenjaa, odnosno lanca na zadnjem zupaniku. Pri tome, H -vijak ograniava hod paralelograma prema unutra, odnosno zaustavlja lanac na na najmanjem zupaniku, dok L-vijak ini to isto ali prema van, na suprotnoj strani kasete, odnosno najveem zupaniku. Stoga e pravilno podeavanje zategnutosti H i L graninog vijka omoguiti pravilno podeen maksimalni hod mjenjaa.

Uloga graninika (L/H) u radu mjenjaa

IVOTNI VIJEK BICIKLA

Svaki bicikl i njegovi sastavni dijelovi imaju ogranieni ivotni vijek koritenja. Duina tog vijeka je ovisna od izrade i vrste materijala, odravanja i njege te naina i u estalosti upotrebe, kojim su podvrgnuti okvir i sastavni dijelovi bicikla. Divljanje, skakanje i agresivna vonja mogu smanjiti uporabni vijek okvira i sastavnih dijelova. Okviri bicikala su obino napravljeni iz elika, koji ima dobre osobine, ali ga pri izradi visoko uinkovitih bicikala zamjenjuje aluminij. Materijali se razlikuju i po gustoi, pa tako elik ima 7,8 g/cm3, aluminij 2,75 g/cm3, a karbon 1,45 g/cm3. Metali ovise o koritenju. S estom upotrebom i tekim teretom na metalima e se s vremenom pojaviti pukotine, koje vode do oteenja. Isto tako prilikom jakog sudara vilica ili okvir bicikla e se deformirati . Aluminij je manje rastezljiv od elika, ali se moe dogoditi da se deformiraju i vilice i okvir. Kada se pukotina jednom pojavi, moe se iriti dalje. Ako otkrijete pukotinu, zamijenite dio. Hranje ubrzava nastajanje tete. Pukotine se ire bre kada su u korozivnoj sredini. Oistite va bicikl, namaite da zatitite od soli i odstranite sol to prije. Oko pukotine mogu se pojaviti fleke i promjene boje to e vam olakati pretragu. Neke pukotine mogu u vonji stvarati zvukove. Na takve zvukove posebno obratite panju. Dobro odravan bicikl je jako tih, ne kripi i ne cvili. Faktori koji smanjuju ivotni vijek proizvoda: - teak i naporan nain vonje - sudar, skokovi i ostali udarci bicikla - puno prevoenih kilometara - vea tjelesna teina biciklista - korozivna sredina (vlanost, posoljene ceste, znoj, pijesak..)