Medicinski fakultet Split Katedra za neurologiju Prof.dr.

Ivo Lui

SINOPSIS: UPALNE BOLESTI IVANOG SUSTAVA I NJEGOVIH OVOJNICA

Infekcije ivanog sustava mogu biti uzrokovane bakterijama, virusima i gljivama. Tu se ubrajaju i ne tako rijetke parainfekcijske, postinfekcijske i postvakcinalne upale SS-a. Pogoeni su izolirano ili kombinirano mozak, njegove ovojnice, spinalna modina i periferni ivci. Menigitisi -upale modanih ovojnica: Uzronici u meninge mogu dospjeti: * hematogeno-metastatski * per continuitatem * otvorenom ozljedom mozga Ako se radi o upali meninga i modanog parenhima radi se o meningoencefalitisu, a ako je uz ovojnice zahvaena medulla spinalis o meningomijelitisu.Ako se radi o zahvaanju sve tri navedene strukture radi se o menigoencefalomijelitisu. Tijek upale modanih ovojnica moe biti, akutan ili kronian, upala moe biti ograniena ili difuzna, lokalizirana na konveksitetu ili bazi mozga. Neupalna meningitika podraajna stanja (aseptini menigitisi) nalazimo kao popratnu reakciju u tumorima mozga, nakon lumbalne punkcije ili mijelografije. Kliniki najvaniji simptomi meningitisa (bakterijski, virusni ili aseptini) su glavobolja uz muninu, povraanje, hiperakuziju i fotofobiju te povienu tjelesnu temperaturu. Od klinikih znakova najvaniji je meningealni podraaj tj. zakoenost ije (vie ili manje izraena), moe biti s opistotonusom te pozivnim Brudzinskijevim i Kerningovim znakom. U klinikoj slici bakterijskih meningitisa esto se nalaze psihopatoloki fenomeni tzv. organski uzrokovane psihoze. Svaka organska psihoza, ak ako i nisu izraeni opi simptomi upale zahtjeva likvorskom punkcijom iskljuenje eventualnog upalnog procesa! Vrste meningitisa Akutni gnojni meningitis leptomeningitis je gnojna upala modanih ovojnica, pije mater i arahnoideje s ispunjenjem subarahnoidalnog prostora serozno-upalnim eksudatom. Predisponirajui imbenici su sistemske infekcije, trauma glave, neurokirurki zahvati, karcinomi, alkoholizam te ostale imunodeficijencije. Najei uzronici, ovisno o dobi, su meningokoki i pneumokoki (50 %), rijee stafilokoki, streptokoki i gram negativne bakterije. Lumbalnom punkcijom dobije se mutan, gnojan likvor (leukociti 3000 20 000), povieni proteini, sniena glukoza i povieni laktati. Kako su meningokokni a posebice pneumokokni menigitisi izraeniji na konveksitetu javljaju se kortikalni simptomi naroito epileptiki napadaji. Lijei se odogovarajuom antimikrobnom terapijom, no unato tome smrtnost iznosi oko 20%, osobito za pneumokokni meningitis. Tuberkulozni meningitis esto se ne dijagnosticira ili se dijagnosticira prekasno. Javlja se u djece i u odraslih, danas esto u osoba inficiranih HIV-om. Meninge su uvijek zahvaene sekundarno, hematogenim putem iz tuberkuloze nekog organa.

Ova vrsta meningitisa obiljeena je simptomima oteenja modanih ivaca, osobito III, VI i VII, a vrlo su esto prisutni simptomi zahvaenosti mozga i kraljenike modine. Likvor je bistar, povienog tlaka, izraena je blaga do srednje pleocitoza (u poetku sa segmentirani leukociti, a kasnije limfociti), proteini su povieni, glukoza sniena. Dijagnoza je sigurna samo ako se mikroskopski ili u kulturi likvora dokae uzronik tuberkuloze (bakterioloko ispitivanje, kultura i bioloki pokus). Lijeenje se provodi tuberkulostaticima. Serozni meningitis Veinom ga uzrokuju raznovrsni neurotropni virusi (Echo-virusi, Coxsackie A B, Myxovirus parotitiis, Epstein-Barr-virus, Polio, Zoster, Arbovirusi, Adeno virusi, leptospiroze). Tijek bolesti i neuroloka simptomatika znaajno je blaa nego u bakterijskom meningitisu te se javlja ee od bakterijskog meningitisa. Simptomi su obiljeeni postupnim razvojem glavobolje, koenjem ije, a u likvoru se nalazi povean broj stanica (limfocitarna pleocitoza), uz normalnu razinu glukoze. Karcinomatoza meninga Dokazuje se nalazom malignih stanica u likvoru ili MR-om. Klinika simptomatika slii na subakutni ili kronini meningitis, no moe se prezentirati i zahvaanjem kranijskih ivaca, sindromima slinim modanom udaru i upornim glavoboljama koje ne reagiraju na analgetike. Najee sijelo primarnog tumora su plua, dojka te limfomi. Prognoza je loa. Lijei se intratekalnom primjenom kemoterapeutika. Encefalitis Veina je encefalitisa uzrokovana virusima. esto se radi o encefalomeningitisu i encefalomijelitisu. U klinikoj se praksi razlikuju dvije velike skupine: 1. primarni encefalitis uzrokovan izravnom infekcijom mozga virusom. 2. para i post infekcijski encefalitis odnosno encefalomijelitis, koji je rezultat imunoloke reakcije na opu virusnu bolest. U primarnom encefalitisu virusna infekcija uzrokuje oteenja stanica i upalne reakcije uglavnom u sivoj tvari. U drugoj skupini patoanatomski se nalaze perivenozna demijelinizacijska arita, veinom u bijeloj tvari. Patoanatomski vide se i mijeoviti oblici obiju skupina encefalitisa. Primarni encefalitis Primarni virusni encefalitis se moe javiti sporadino, u epidemijama (npr. van Economo encefalitis) ili endemijski u odreenim podrujima (npr. krpeljni meningoencefalitis).Uzrokuje ih veliki broj neurotropnih virusa. Najei uzronici primarnih virusnih meningoencefalitisa: Enterovirusi (Echo, Coxackie, Polio), u koje se ubrajaju i tri vrste poliovirusa te brojne Coxacki A, B i Echovirusi. paramyxo virus (virus mumpsa, ospica i parainfluence) virus limfocitarnog choriomeningitisa (prijenos s mieva i drugih glodavaca) varicella-zoster virus (ostaje latentan u g. Gasseri nakon infekcije variccelom- aktivira se i izaziva eflorescencije na koi uzdu ivaca. Moe irenjem centripetalno izazvati meningitis i encefalitis). Herpes virusi (obino tip I. Hereps virus takoer ostaje latentan u g. Gasseri i iz nepoznatih razloga odlazi centripetalno, veinom u modano stablo. Arbor virusi (ugriz krpelja) koji se prenose artropodima (Arbor virusi grupe B uzrokuju srednjoeuropski encefalitis) Epstein-Barr (uzronik infekciozne mononukleoze) rijetko uzrokuje encefalitis. Ornitoze i rikecije kao uzroci encefalitisa danas imaju malo znaenje. Simptomi Kao i veina virusnih infekcija bolest ima bifaziki tijek. Prodromalni je stadij karakteriziran nekarakteristinim sindromom glavobolje, bolovima u ekstremitetima, povienom temperaturom (morbus minor). Nekoliko dana iza toga nastupa drugi stadij bolesti obiljeen meningitikim simptomima, konvulzijama, difuznim i/ili arinim modanim ispadima (kljenuti, oteenja modanih ivaca), a esto se javljaju i delirantne psihoze

(vruica). Pregledom likvora preteno se nae blaga pleocitoza (do 1000/3 stanica) uz povienje proteina, no nalaz moe biti i uredan. Dijagnoza se postavlja na temelju direktnog dokaza virusa izoliranog u likvoru, konim mjehuriima (Herpes zoster i virusa varicelle), ili stolici (enterovirusi). Indirektni se dokazi temelje na serolokim reakcijama. Lyme borelioza Ova se bolest prenosi ugrizom krpelja Ixodes ricinus, koji je vrlo rasprostranjen u Europi i SAD-u, a koji je visoko zaraen borelijom. Prosjena zaraenost puanstva procjenjuje se na 10 %. Radi se o proljetno-ljetnom meningoencefalomijelitisu iji je uzronik spiroheta borelia Burgdorferi iz obitelji treponema. Bolest je podijeljena u tri stadija: I stadij je obiljeen crvenilom koe na mjestu ugriza krpelja, koje se sporo iri (erythema chronicum migrans). II stadij (mjesec dana nakon ugriza krpelja): Uz eritem javljaju se simptomi limfocitnog meningitisa sa simptomima oteenja modanih ivaca (n.facijalis, esto obostrano) i poliradikuloneuritis. Tipini su jaki radikularni bolovi na trupu ili ekstremitetima, rezistentni na uobiajene analgetike i pojaavaju se nou.Otprilike 60 % bolesnika dobiva asimetrinu perifernu kljenut ekstremiteta, koja nastaje otprilike 2 tjedna nakon pojave radikularnih bolova. Takoer je opisana i pojava mijelitisa. III stadij je obiljeen razvojem progresivnog encefalomijelitisa koji pokazuje skokovit razvoj (u "ubovima") i u nelijeenih bolesnika moe trajati mjesecima ili godinama (diferencijalna dijagnoza spram multiple skleroze). Dijagnoza se postavlja poveanim titrom antitijela na boreliju u serumu i likvoru. Lijei se penicilinom i tetraciklinima (Ceftriakson 2,0/dan).Nelijeena bolest traje mjesecima i godinama poprimajui kronino progredirajui tijek. Herpes simpleks encefalitis Herpes simpleks encefalitis najei je oblik akutnoga hemoragiko-nekrotizirajueg virusnog encefalitisa. Javlja se sporadino. Najee je uzrokovan herpes virusom tip I koji uzrokuje i herpes labijalis. U SS prodire vjerojatno preko nosne sluznice te ivanih vlakna olfaktornog ivca. Upala se u poetku protee limbikim strukturama bazalnog temporalnog i frontalnog renja, i to u poetku jednostrano, kasnije obostrano, a potom i na (ostale ne limbike) dijelove temporalnog i frontalnog renja. Nakon nespecifinih prodroma (1-4 dan) javljuju se neuroloki arini simptomi. U likvoru se nalazi pleocitoza vie od 400 stanica/ml, u poetku granulocita, kasnije limfocita, plazma stanica i pojedinih eritrocita, poviene bjelanevine (1,0 do 1,5 g/l), imunoglobulini (IgG, IgA, i IgM), a nakon oko 7 dana specifina antitijela na herpes virus. Pri postavljanju diagnoze koristn je i EEG nalaz s jednostranim temporalnim aritem sporih valova, a kasnije difuzna epileptogena aktivnost. CT je normalan u prvih 48 sati, potom se vide hipodenzna oteenja temporalno. Lijeenje: aciclovir intravenski, antiedematozno i antikonvulzivno lijeenje (fenitoin ili karbamazepin). Lijeenje se zbog opasnosti od recidiva provodi najmanje 10 a esto i 14 dana. Uz navedeni nain lijeenja letalitet se smanjuje na oko 20%.Samo otprilike polovica bolesnika ostaje uz ranu primjenu lijeenja bez teih klinikih simptoma. Herpes zoster Javlja se sporadino, veinom u odraslih. Nakon opih simptoma u inervacijskom podruju zahvaenoga spinalnoga ganglija pojavljuju se mukli ili trgajui bolovi. Od 3.-5. dana izbijaju tipine kone erupcije: segmentalno rasporeeni mjehurii. Lokalizacija je veinom jednostrana. Najee su u jednom torakalnom segmentu ("pojasna rua"), u donjim cervikalnim segmentima (regija rame-ruka), u inervacijskom podruju 1. grane trigeminusa (zoster ophtalmicus). U zahvaenom dijelu obino se nalaze poremeaji osjeta. Nakon nekoliko dana bolovi postupno poputaju, mjehurii se pretvaraju u kraste i otpadaju, a zaostaju bijeli oiljci ili smekaste pigmentacije. Javljaju se i motoriki ispadi:oslabljenost refleksa i kljenut u zahvaenim segmentima.

U mladih osoba zoster se kliniki izlijei bez posljedica. U starijih bolesnika moe zaostati vrlo uporna zoster neuralgija. Lijei se virustatikom - aciklovir (Zovirax). Rabies (bjesnoa) Rabies je virusna infekcijska bolest SS-a, koja se veinom prenosi ugrizom inficiranoga psa, putem njegove sline. U sredinji ivani sustav odlazi vjerojatno putem osjetnih ivaca i lokalizira se na posebnim predilekcijskim mjestima. Odatle se moe opet ivcima iriti na periferiju, najee u lijezde slinovnice. Predilekcijsko mjesto upale je siva tvar; stanice sadre intracelularna inkluzijska tjeleca (Negrijeva tjeleca). Osobito je zahvaen limbiki sustav, ime se objanjava veina simptoma. Nakon prodromalnog stadija (tipini su jaka osjetljivost na mjestu ugriza s iradirajuim parestezijama) javlja se nemir, pojaano luenje suze i sline i podraljivost s bolnim grevima miia za gutanje (hidrofobia), te bolesnik puta da mu slina curi iz usta. Javlja se agresivnost i vegetativni poremeaji (znojenje, kljenut disanja, ubrzanje pulsa). U zavrnom stadiju osjetnim se podraajima izazivaju toniko-kloniki grevi. Smrt nastupa nakon par dana, ponekad uz kljenuti motorikih modanih ivaca i miia trupa i ekstremiteta. Lijeenje se sastoji u aktivnoj imunizaciji serumom. Uz to ovjek dobiva i hiperimunoglobulin protiv bjesnoe. Nelijeena bjesnoa uvijek zavrava smru. Infekcija SS-a sporim virusima Ovi virusni meningoencefalitisi su karakterizirani vrlo dugom inkubacijom koja moe trajati godinama, u pravilu su progresivnog karaktera te nezaustavljivim razvojem uzrokuju smrt. U ljudi je "slow virus" infekcija prijenosom s primata do sada dokazana samo za subakutni sklerozirajui panencefalitis, Creutzfeld- Jacobovu bolest i progresivnu multifokalnu leukoencefalopatiju. Subakutni sklerozirajui panencephalitis (SSPE) To je panencefalitis (upala sive i bijele tvari s eozinofilnim, intranuklearnim i intracitoplazmatskim inkluzijama u neuronima i glija stanicama) koji se pojavljuje veinom u kolskoj dobi do 20 god. Djeaci obolijevaju znatno ee nego djevojice. Vezan je uz infekciju morbilima. Pokazalo se da su svi bolesnici koji dobivaju SSPE prije imali morbile. Prvi su simptomi redovito brzo napredujua demencija sa smetnjama pamenja i sjeanja te osiromaenjem govora, razdraljivo-agresivno i prestraeno ponaanje. Nakon nekoliko tjedana ili mjeseci pridruuju ritmike mioklonije, ekstrapiramidne hiperkineze (koreja ili balizam), tremor, nistagmus,skandirajui govor, konvulzije. Odluujui je trijas simptoma demencija,ekstrapiramidne hiperkineze i poveani tonus miia. EEG je vrlo tipian: svakih 5 do 8 sekundi pojavljajaju se sinkrone skupine iljatih visokovoltanih sporih valova. U likvoru se uz normalan broj stanica i normalne ili blago poviene ukupne bjelanevine nalaze poviene IgG frakcije. U MR-u mozga vide se demijelinizacije u bazalnim ganglijima, periventrikularno i u korteksu. Trajanje bolesti se produuje s veom ivotnom dobi. Sa 5 godina iznosi 6 mjeseci, sa 16 godina vie od 30 mjeseci. U krajnjem stadiju postoji decerebracija i koma koja vodi u smrt. Djelotvorno lijeenje nije poznato. Creutzfeld-Jacobova bolest Bolest se javlja familijarno, sporadino ili nastaje infekcijom. Inkubacija se procjenjuje na 23 desetljea. Javlja se kao familijarni, sporadini, jatrogeni (aplikacija dure ili hormona rasta od zaraene ivotinje, ili prijenos ronice, pa i transfuzije?? Od bolesnog ovjeka) i infekcijski oblik. Sporadini oblik je ei i obiljeen mutacijom priona na kromosomu 20. Infekcioznim agensom smatra se tzv. prion, infekciozni proteinski djelii koji se moe multiplicirati u ivim stanicama premda ne sadri nukleinske kiseline. Kliniki simptomi su karakterizirani razvojem demencije poremeaja motorikog sustava ekstrapiramidnog i piraminog karaktera, smetnjama govora, aleksijom, poremeajima hoda, rigor, mioklonijama, primitivnim refleksima refleksi hvatanja i sisanja

 koma i smrt Tipine EEG promjene su periodini trifazinim iljak val kompleksi. Nema upalnih promjena likvora. CT mozga nije od veeg znaaja, atrofija modane kore i bazalnih ganglija. MR obino pokae manja prosvjetljenja u bazalnim ganglijima bez demijelinizacije. Djelotvorno lijeenje nije poznato. Bolest traje par mjeseci do nekoliko godina. Jatrogeni i novi transmisijski oblik spongiformne encefalopatije karakterizirani su izraenim psihikim smetnjama i duljim trajanjem bolesti.

Progresivna multifokalna leukoencefalopatija (PML) Diseminirana demijelinizacija bijele tvari velikog, malog mozga, i modanog debla. Bolest je rijetka, progresivna i smrtonosna. Najee su zahvaeni obrambeno oslabljeni bolesnici(nakon kemoterapije, bolesnici s AIDSOM). Uzronik je papova virus nazvan JC virus. Simptomi: znaci zahvaenosti priamidnog puta, cerebelarni ili ekstrapiramidni poremeaji koordinacije pokreta, dizartrija, afazija, gubitak vida, ali i konvulzije, organske psihike promjene s dezorijentacijom, smetenou i demencijom. EEG je difuzno promijenjen, dok je likvor uglavnom normalan. U CT-u se nalaze hipodenzna demijelinizirajua arita, veinom bilateralna, meutim takoer esto i asimetrino lokalizirana u supkortikalnoj supstanciji koja se imbibiraju kontrastom. Smrt nastupa nakon 3-20 mjeseci. Apsces mozga Apsces mozga je ograniena inkapsulirana gnojna upala mozga koja je najee uzrokovana stafilokokima, streptokokima ili pneumokokima. Najee nastaje izravnim irenjem upale iz uha (per continuitatem) ili iz upalno promijenjenih sinusa, ili pak hematogeno-metastatskim irenjem u gnojnih upala plua. Mogu biti solitarni (ee), najei u velikom rijee u malom mozgu, ili multipli (kod endokarditis lente). Kliniki simptomi odgovaraju brzo razvijajuem ekspanzivnom intrakranijskom procesu. U akutnom stadiju nastaje brzi razvoj glavobolje, zakoene ije, pomuenja svijesti, delirij, zastojna papila, esto i konvulzije te arini neuroloki ispadi ovisno o lokalizaciji apscesa. U likvoru se nalazi pleocitoza i poviene bjelanevine tek u 2/3 bolesnika. CT-om se u akutnom stadiju prikazuje kao nejasno ogranieno hipodenzno podruje tkiva s znakovima pomaka modanih masa, a ogranien apsces nakon primjene kontrasta rubnom prstenastom strukturom. Takve prstenaste strukture mogu takoer nai, na primjer, u gliomima, metastazama, pa ak i u cerebrovaskularnim inzultima. Zbog toga za sigurnost dijagnoze moe biti potrebna biopsija mozga.Lijei se u akutnoj fazi antibioticima u kroninoj fazi operacijom. Toxoplazmoza Uz konatalnu toksoplazmozu mogua je i steena toksoplazmoza koja je povezana sa zloudnim tumorima (Hodgkinova bolest), imunosupresivnom terapijom ili AIDS-om. Tijek bolesti je veinom primarno kronian, rijetko akutan ili recidivirajui. Nakon inkubacije se javlja akutni febrilni ili afebrilni subakutni meningoencefalitis s oteknuem limfnih vorova. Dijagnoza se moe postaviti samo serolokim nalazom. Kronino-recidivirajui oblik pokazuje sliku skokovita razvoja meningoencefalitisa ili encefalomijelitisa, koji se moe provlaiti niz godina sa psihikim propadanjem i poremeajem ponaanja, epileptikim napadajima, ekstrapiramidnim hiperkinezama i promjenjivim arinim simptomima slinu klinikoj slici multiple skleroze. EEG je difuzno i arino promijenjen, likvor je umjereno upalno promijenjen. Nalaz MR mozga tipino pokazuje prstenaste lezije s postkontrastnom imbibicijom. Patoanatomski se u SS-u nalazi diseminirani nekrotizirajui encefalomijelitis. Dijagnoza se postavlja ili izravnim dokazom uzronika ili serolokim testovima. U lijeenju se koriste primetamin i sulfadiazin.

Parazitarne infekcije Parazitarne infekcije SS-a su rijetke. Trihinoza, bilharioza, cisticerkoza i ehinokne infekcije mogu uzrokovati upalne promjene SS-a sa arinim neurolokim ispadima i konvulzijama. Tetanus Toksin Clostridium tetani dospijeva u motorike jezgre prednjih rogova i motorike jezgre modanih ivaca iz zagaenih rana, rjee pri operacijama. Simptomi su posljedica toksine blokade razliitih spinalnih inhibicijskih mehanizama (Renshaw stanice u kr. modini) koji su nuni za normalnu aktivnost motorikih stanica prednjih rogova. Patogeneza i simptomi odgovaraju otrovanju strihninom. Simptomi bolesti nastupaju nakon prodroma. Bolesnik u poetku osjea neugodnu napetost u eljusti i vratnim miiima, s oteanim gutanjem i kretnjama usana.Ubrzo nastupa ukoenost eljusti (trismus) i dugotrajna napetost mimikih miia, s grevitim izgledom (risus sardonicus) te bolnim miinim grevima. Ovisno o jaini intoksikacije, oni su ogranieni na miie lica i drijela ili takoer zahvaaju trup i ekstremitete, tako da u napadajima nastupaju ekstenzijski grevi udova s opistotonusom. Osobito su opasni grevi miia glotisa, interkostalnih miia i dijafragme, koji mogu uzrokovati atelektazu, pluni ok i kljenut disanja. Svijest je bistra, osim ako se zbog insuficijencije disanja ne razvije hipoksija mozga. Povlaenje simptoma moe trajati dulje od godine dana. Letalitet je visok i iznosi otprilike 20-30 %. Bolest moe trajati vie tjedana. U stadiju smirivanja spazmi su rijei, slabiji i manje proireni. Lijeenje se provodi u akutnoj fazi kirurkom obradom rane i cijepljenjem (250-500 mg antitetanusnog hiperimunoglobulina (Tetagam) i 0,5 do 1,0 ml tetanus toksoida intramuskularno). Antibiotici se koriste protiv sekundarne infekcije. Profilaksa se provodi aktivnom imunizacijom uz dodatno osvjeenje cijepljenjem nakon 6 ili vie mjeseci. Na taj se nain postie zatita za deset i vie godina i stvara se doivotni latentni imunitet koji u svakim novim cijepljenjem moe prijei u aktivni imunitet. Postoji i lokalni tetanus, ija je prognoza dobra (periferna faciopareza ili facijalni spazam). Sifilis ivanog sustava U novije vrijeme neurolues se javlja kao oportunistika infekcija u AIDS-u. Neuroloke komplikacije bolesti se obino javljaju u II. i III. stadiju. U dijagnostici su vani seroloki testovi (TPHA, FTA-Abs, VDRL) u likvoru u kojem se nalazi i povean broj stanica i bjelanevina. Luetiki meningitis sekundarnog stadija U sekundarnom stadiju, kada Treponeme odlaze iz tjelesnih organa putem krvi u veini sluajeva dolazi do zahvaanja mozga i njegovih ovojnica. To se oituje meningealnim podraajem tj sifilitikim meningitisom. Zbog upalne infiltracije ivaca mogu se javiti neuralgije, parestezije i pareze. U veine bolesnika meningealna reakcija spontano se smiruje, a likvor se normalizira ili ostaju promjene (lues latens seropositiva). Neurolues Neuroluesom zajedno obuhvaamo kasnije oblike sifilisa sa zahvaanjem SS-a. Razlikujemo: Cerebrospinalni lues - tercijarni lues SS-a. Veinom se pojavljuje u prvih pet godina infekcije, najee kao bolest krvnih ila (vaskularni oblik). Simptomi poivaju uglavnom na zahvaanju krvnih ila i kliniki se manifestiraju kao cerebrovaskularni inzulti. Ako su zahvaene krvne ile kraljenine modine javlja se sindrom stranjih funikula ili djelominog poprenog oteenja kraljenine modine. Moe se javiti i tzv kasni luiki meningitis (meningealni oblik) Ponekad se javlja ograniena gumozna upala ivanog tkiva (gumozni oblik; kliniki simptomi odgovaraju tumoru) . etvrti stadij luesa- tzv. metaluine bolesti progresivna paraliza (P.P.) tabes dorsalis i tabo-paraliza

Progresivna paraliza Progresivna paraliza je primarni sifilitiki meningoencefalitis prije svega frontalnog, ali i drugih dijelova mozga s reakcijom krvnih ila. U modanoj kori i bazalnim ganglijima, nalazi se puno treponema no nema ih u bijeloj tvari. Rijetko se pojavljuje prije osme godine nakon infekcije i to samo tada kada u ranom stadiju nije provedeno dostatno lijeenje penicilinom. U 80 % sluajeva postoji sifilitiki mesaortitis. Drugi su organi rijetko zahvaeni. Od neurolokih simptoma se javlja demencija, poremeaj spavanja, afektivna labilnost, manifestna psihoza, (agitiranost ili depresija, paranoidnost), anizokorija uz nepravilan izgled zjenica i poremeaj reakcije na svijetlo (Argyl-Robertsonova zjenica), miokimije, prolazne hemipareze, luini sindrom likvora.Bez lijeenja tijek bolesti brzo napreduje, bolesnici umiru u marazmu, dementni. Tabes dorzalis Bolest zapoinje 8-20 godina nakon primarne infekcije. Patoloko-anatomski se nalazi progresivna upalna degeneracija stranjih korijena, stranjih snopova i pije mater kraljenine modine. Glavni simptomi tabesa jesu: hipotonija i atonija miia osobito donjih udova (ekstenzija koljena s nastankom genu recurvatum) hiporefleksija i arefleksija gubitak proprioceptivnog osjeta (vibracije, posturalni i kinestetski osjet) osjetna ataksija oteenje povrinskog osjeta (oteenje stranjih korijena) radikularna hiperpatija, lancinirajui bolovi, katkada napadaji jakih bolova u unutarnjim organima tzv tabike krize trofiki poremeaji koe i zglobova (tabika artropatija), s bolnim deformitetima i/ ili spontanim frakturama poremeaji funkcije mokranog mjehura. Svi oblici neuroluesa, kao i openito lues, danas se lijee penicilinom. Neuroloki i psihopatoloski simptomi ne povlae se u potpunosti, jer su posljedica dijelom ireverzibilnih oteenja SS-a. Neuroloki simptomi u AIDS-u U 30-40% bolesnika s AIDS-om se javljaju neuroloki simptomi kao posljedica "oportune infekcije", ili izravne invazije SS-a retrovirusom. Taj virus dakle nije samo limfotropan ve i neurotropan. Najee neuroloke komplikacije AIDS-a jesu: kronina AIDS encefalopatija: demencija, motoriki ispadi, ataksija tremor, paraplegija i inkontinencija. Likvor pokazuje povienje bjelanevina s autohtonom produkcijom HIV-IgG antitijela. U CT u i MR-u nalazi se nespecifina atrofija mozga. EEG je difuzno dizritmiki promijenjen. toksoplazmoza SS-a je najea oportunistika infekcija u bolesnika s AIDS-om. Radi se o reaktivaciji ranije infekcije (do 70% ljudi je inficirano toksoplasmom gondii). Uz demenciju se javljaju arini neuroloki ispadi i epileptiki napadaji. infekcija citomegalo virusom (nespecifini encefalitis, polineuritis i poliradikuloneuritis, retinitis). primarni limfom SS (u oko 5% bolesnika). U CT-u se prikazuje tumor s prstenastim obrubom i perifokalnim edemom Specifino djelovanje na reprodukciju retrovirusa postie se medikamentom zidovudinom (Retrovir). Tim se lijeenjem moe produljiti ivot HIV-om inficiranih bolesnika. Lijeenje oportunistikih infekcija se sastoji u primjeni odgovarajuih antivirusnih, antimikotinih, antibakterisjih i antiparazitarnih preparata.