R A D N O P R A V O

Skripta

komercijalna upotreba nije dozvoljena

AZRA VESNA ABRAMOVI, dipl. iur. LIDIJA PAI, dipl. iur. VESNA RAMLJAK, dipl. iur. LJERKA ZLATI, dipl. iur. Lektor: ZRINKA DOBRA-OPAI, prof.

PAGE

RADNO PRAVO
Radno pravo je jedna od najmlaih grana prava. Razvilo se nastankom radnike klase. Poeci su u Engleskoj i Francuskoj. Radnici su u prvim tvornicama radili od 16 do 20 sati i to bez obzira na spol, a radila su i djeca. Zbog uvjeta rada radnici se bune i unitavaju strojeve smatrajui da su oni krivi za takav ivot (Ludistiki pokret). Daljnjim jaanjem i stvaranjem radnike klase radnici zaht ijevaju svoja prava. Meu prvim propisima javlja se ZATITNO RADNIKO ZAKONODAVSTVO u Engleskoj gdje drava donosi propise da bi smirila radnike. Pojavom Marxa i Engelsa i jaanjem meunarodnog radnikog pokreta zahtjevi radnika su sve vei. Poznata je njihova maksima 8+8+8 to znai 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati spavanja. 1919. godine osniva se MEUNARODNA ORGANIZACIJA RADA koja i danas djeluje i jedna je od najstarijih institucija pored UNESCU-a s posebnim statusom u UN-u. Osnovana je u Parizu, a danas joj je sjedite u enevi. lanice UN-a obvezne su prenijeti u svoja zakonodavstva meunarodne konvencije i deklaracije koje donosi ta institucija. Prema Ustavu MOR-a radi u skuptini koju sainjavaju delegacije zemalja lanica. Delegacije pojedine zemlje sastavljene su od etiri lana, 2 lana predstvanika drave, 1 lan predstavnika poslodavaca i 1 lan predstavnika radnika. U sastavu MOR-a je i MEUNARODNI BIRO ZA ZAPOLJAVANJE koji raspisuje natjeaj za potrebnim kadrom jedne zemlje u drugoj zemlji.

IZVORI RADNOG PRAVA 1. USTAV 2. ZAKON O RADU (u daljnjem tekstu: zakon) 3. OSTALI ZAKONI 4. Kolektivni ugovori 5. Pravilnik o radu 6. Ugovor o radu

MEUNARODNI IZVORI RADNOG PRAVA

1. Univerzalni izvori 2. Izvori koje stvara Meunarodna organizacija rada 3. Multilateralni meunarodni ugovori (viestrani) i bilateralni (dvostrani) meunarodni ugovori
PAGE 2

TEMELJNE OBVEZE I PRAVA IZ RADNOG ODNOSA

Poslodavac je obvezan u radnom odnosu radniku : - dati posao - isplatiti mu plau Radnik je obvezan osobno obavljati preuzeti posao prema uputama poslodavca koji su dani u skladu s naravi i vrstom posla. Poslodavac ima pravo poblie odrediti mjesto i nain obavljanja rada, potujui pritom dostojanstvo radnika. Poslodavac je duan osigurati radniku uvjete za siguran rad na nai n koji ne ugroava zdravlje radnika. Zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija na podruju rada i radnih odnosa vezana uz zapoljavanje, napredovanje, profesionalno usmjeravanje, struno osposobljavanje i usavravanje i prekvalifikaciju. Poslodavac je duan zatititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja rada od neeljenih postupaka suprotnih posebnim zakonima, a tiu se nadreenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj.

OPI I POSEBNI UVJETI ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA

Postoji jedan opi zakonski uvjet za zasnivanje radnog odnosa, a odnosi se na navravanje godina ivota. Prema zakonu osoba se moe zaposliti u 15. godini ivota nakon to je zavrila osnovno obrazovanje. Zakon predvia i mogunost da radni odnos moe zasnovati i osoba mlaa od 15 godina ivota. Uvjet za zasnivanje radnog odnosa osobe mlae od 15 godina je da osoba, odnosno njezini zakonski zastupnici ili staratelji zatrae i dobiju dozvolu za rad od nadlenog inspektora rada koju izdaje inspekcija rada po prethodno pribavljenom miljenju centra za socijalnu skrb. Osobe mlae od 15 godina ne smiju raditi na poslovima koji e ometati njihov psihofiziki ravoj ili moral. Na kojim poslovima mogu raditi maloljetne osobe utvrdit e posebnim aktom ministar rada po prethodno pribavljenom miljenju ministra zdravstva. Drugi uvjet koji se trai odnosi se na zdravstvenu sposobnost. Zakonom je propisano da se lijeniko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti ne trai za sva zanimanja. Ministar rada e na prijedlog ministra zdravstva utvrditi poslove pri
PAGE 3

ijem obavljanju je potrebno dokazati zdravstvenu sposobnost (to su obino zanimanja vezana uz usluivanje jela i pia, rad u oteanim uvjetima, itd.). Zdravstvena sposobnost dokazuje se lijenikim uvjerenjem koje izdaje nadlena zdravstvena ustanova. Lijeniko uvjerenje od dana izdavanja vrijedi odreeno vrijeme. Nakon isteka vrijednosti tog dokumenta moramo napraviti novi. Samo u jednom sluaju se ne trai jer se smatra da je radnik zdrav, ako je radnik prestao raditi, a od prestanka rada do ponovnog zakljuivanja ugovora o radu nije proteklo vie od est mjeseci. Lijeniko uvjerenje je specifino i vrijedi za odreeno zanimanje jer se razliiti pregledi obavljaju za razliita zanimanja, tako, npr. za jedno zanimanje moemo dobiti to uvjerenje, a za drugo ne.

Posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa mogu se odnositi na: 1. KOLSKU SPREMU, 2. RADNO ISKUSTVO, 3. KOLSKU SPREMU ILI SPOSOBNOST STEENU RADOM, 4. OSTALE UVJETE. Ove uvjete u pravilu propisuju poslodavci svojim aktima, vezano uz pojedini profil zanimanja. - KOLSKA SPREMA dokazuje se svjedodbom ili diplomom o zavrenoj srednjoj, vioj ili visokoj strunoj spremi te ostalim zvanjima. - RADNO ISKUSTVO je vrijeme koje smo proveli u radnom odnosu obavljajui iste ili sline polove. Ne smijemo ga poistovjetiti s radnim staom jer je radni sta ukupno vrijeme koje smo proveli u radnom odnosu bez obzira koje smo poslove radili.
-

KOLSKA SPREMA ILI SPOSOBNOST STEENA RADOM moe se stei na dva naina: o Prvi je upisom u veernje kole, teajeve, itd. po zavretku kojih emo dobiti diplomu ili uvjerenje kojim emo dokazati takvu nau osposobljenost. o Drugi nain je da se unutar nae firme kvalificiramo. To znai da firma brine o osposobljavanju svojih radnika za neke poslove. Ovako steenu kvalifikaciju ne moemo koristiti u drugim firmama.

PAGE

OSTALI UVJETI ovise o specifinosti posla za koji se trai, npr. posebna fizika snaga za rad u kamenolomu, muka osoba koja zna upravljati vatrenim orujem, za nonog uvara, itd.

SMETNJE ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA

One mogu biti psihofizike i moralne naravi. Psihofizike smetnje su takve prirode da onemoguavaju osobi da se zaposli na svim poslovima. Pritom treba razlikovati: - Smetnje fizike naravi, kao npr. tjelesnu invalidnost, gluhou i slabovidnost od smetnji psihike naravi (psihike bolesti). Osobe s takvim manama ne mogu se zaposliti na poslovima gdje se trai neko svojstvo koje one nemaju ili im je oteano obavljanje odreenih poslova. - Smetnje moralne naravi su razne sudske zabrane (sigurnosne mjere zabrane) zbog poinjenja kaznenog djela pri obavljanju odreenog posla. lanak 6. - Na sklapanje valjanosti, prestanak ili drugo pitanje u vezi s ugovorom o radu koje nije ureeno ovim ili drugim zakonom, primjenjuju se, u skladu s naravi toga ustava, opi propisi obveznog prava.

ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA ( SKLAPANJE UGOVORA O RADU )

Ugovor o radu sklapa se na neodreeno vrijeme, osim ako zakonom nije drukije odreeno. Ugovor o radu na neodreeno vrijeme obvezuje stranke dok ga jedna od njih ne otkae ili dok ne prestane na neki drugi nain odreen ovim zakonom. Ako ugovorom o radu nije odreeno vrijeme na koje je sklopljen, smatra se da je vrijeme na koje je sklopljen neodreeno. Da bi dolo do zasnivanja radnog odnosa na neodreeno vrijeme obino se moraju donijeti akti u fimi na temelju kojih se raspisuje natjeaj. To su srednjoroni ili godinji planovi rada u kojima se isplanira otprilike koliko emo u toj godini proizvesti, koliko nam je materijala potrebno za to, kol iko ulaganja moramo uraditi da bismo postigli cilj proizvodnje, itd. Na kraju, kao posebni dio, nalazi se kadrovski plan. U njemu navodimo koliko nam je radnika potrebno, koje kvalifikacije da bismo svoj plan realizirali.

PAGE

Kadrovska sluba ima poseban zadatak da pregleda dosjee svih radnika, provjeri da li e u toj godini neki radnik ispuniti uvjete za mirovinu, kada, koliko je takvih radnika, da li netko treba ii na specijalizaciju i da li ga treba mijenjati drugi radnik, itd. Na temelju godinjeg plana rada donosi se odluka o raspisivanju natjeaja. Svaki natjeaj mora imati neke osnovne djelove, a to su: - tko raspisuje natjeaj, - za koje poslove, - koliko radnika, - koje kvalifikacije, - rok za podnoenje molbi, - rok za obavjetavanje kandidata (o izboru novih radnika) Zakonski rok za podnoenje molbi ne moe biti krai od 3 dana ni dui od 60 dana, a rok za obavjetavanje kandidarta iznosi 30 dana od dana zakljuivanja natjeaja.

ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA NA ODREENO VRIJEME

Ugovor o radu iznimno se moe sklopiti na odreeno vrijeme, za zasnivanje radnog odnosa iji je prestanak unaprijed utvren objektivnim razlozima koji su opravdani : - rokom - izvrenjem odreenog posla - nastupanjem odreenog dogaaja Poslodavac ne smije sklopiti jedan ili vie uzastopnih ugovora o radu na temelju kojih se radni odnos s istim radnikom zasniva za neprekinuto razdoblje due od 3 godine. Iznimno, ugovor o radu na odreeno vrijeme moe trajati due od 3 godine, samo ako je to potrebno : o zbog zamjene izonog radnika o zbog nekih drugih objektivnih razloga doputeno zakonom ili kolektivnim ugovorom Prekid krai od 2 mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od 3 godine.
PAGE 6

Ako je ugovor o radu na odreeno vrijeme sklopljen protivno odredbama Zakona o radu ili radnik nastavi raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodreeno vrijeme. Poslodavac je duan radniku koji je kod njega zaposlen osigurati iste uvjete rada kao i radnik koji je sklopio ugovor o radu na neodreeno vrijeme.

PRIMANJE U RADNI ODNOS BEZ OGLAAVANJA NATJEAJA

U iznimnim situacijama, ako nam je bitno potrebno, npr. da zamjenimo radnika koji je odsutan, ne moramo raspisivati natjeaj i ekati zakljuivanje natjeaja pa tek tada primiti radnika nego moemo odmah, npr. od biro-a zatraiti da nam uputiti radnika/e. Potrebno je popuniti prijavu potrebe za radnikom, na osnovi koje e nam biro udovoljiti. Radni odnos moe trajati najdue do 60 radnih dana.

PRETHODNO PROVJERAVANJE Provjeravanje sposobnosti radnika vri se na dva naina: 1. uvoenjem probnog rada i 2. provjeravanjem radnikovih sposobnosti prije zasnivanja radnog odnosa. Jedan i drugi nain provjere imaju eliminatoran karakter jer eliminiraju radnike s kojima nismo zadovoljni. Prethodno provjeravanje mo e se obaviti na razne naine, npr. putem testiranja, razgovora, audicije i na svaki drugi pogodan nain. PROBNI RAD se ne moe uvesti ako prethodno nije objavljen u natjeaju. Probni rad ne moe biti dui od 6 (est) mjeseci. Osam dana prije isteka probnog rada poslodavac mora radniku uruiti rjeenje o tome da li je zadovoljio na radu ili ne i ne mora ga obrazloiti. Ako je radnik zadovoljio obino ostaje u radnom odnosu na neodreeno vrijeme (ili na odreeno). Prethodno provjeravanje i probni rad iskljuuju jedno drugo, to znai da ne moemo provoditi prethodno provjeravanje i probni rad zajedno.

PAGE

PRIJEM PRIPRAVNIKA Pripravnik je osoba koja ne moe samostalno obavljati posao nakon zavrenog srednjeg, vieg ili visokog obrazovanja (javlja se u, npr. medicinskoj, pravnoj struci, itd.) Takve osobe po zavretku kole nemaju potrebna praktina znanja za samostalno obavljanje posla. Pripravniki sta moe trajati od pola godine do 1,5 godine, to ovisi o profilu zanimanja za koji je potreban pripravnii sta, npr. lijeniki (1 god.), pravnik pripravnik na radu u pravosudnim tijelima (1,5 god.). Za vrijeme obavljanja pripravnikog staa plaa je umanjena i do 50 %. Upravo iz ovog razloga mnoge firme uvode pripravniki sta i za one poslove gdje nema potrebe za uvoenjem takvog osposobljavanja radnika. Po zavretku pripravnikog staa polae se dravni ispit kojim se dokazuje da je osoba uspjeno obavila pripravniki sta i da je sposobna samostalno obavljati odreene poslove.

RADNO VRIJEME
Radno vrijeme je vremensko razdoblje u kojem je radnik obvezan obavljati poslove prema uputama poslodavca na mjestu gdje se ti poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac. Zakonom propisano radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno. Dnevno radno vrijeme po zakonu iznosi 8 radnih sati. Radni odnos u pravilu se zasniva za 8 sati dnevno, tj. puno radno vrijeme, ali se moe zasnivati i za krae radno vrijeme od punog (nepuno radno vrijeme), koje ne moe biti krae od jednog sata. Skraeno radno vrijeme izjednaeno je pri ostvarivanju prava na plau i drugih prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom s punim radnim vremenom. Javlja se na poslovima na kojima nije mogue, ni uz primjenu mjera zatite zdravlja i sigurnosti na radu, zatititi radnika. Prekovremeni rad je rad dui od punog radnog vremena i ne moe iznositi vie od osam sati tjedno, odnosno mjeseno trideset i dva sata. Radnik mora raditi due od punog radnog vremena u sluajevima: o vie sile o izvanrednog poveanja opsega posla o u drugim sluajevima prijeke potrebe
PAGE 8

NONI RAD Rad u vremenu od 22 do 6 sati ujutro idueg dana smatra se nonim rado m. Rad u vremenu izmeu 21 i 5 sati ujutro smatra se nonim radom u poljoprivredi. Zabranjeno je uvoenje nonog rada za ene u industriji, osim u sluaju ozbiljne opasnosti, zbog nacionalnih interesa, a takav rad mora odobriti ministar rada. Zabrana ovakvog rada ne odnosi se na ene koje obavljaju vodee poslove i tehnike poslove u industriji, odnosno za ene koje su zaposlene u zdravstvu i socijalnoj skrbi. Poslodavac ne smije odrediti noni rad trudnici, osim ako sama ne zatrai, a zabranjen je i maloljetnicima, osim ako je takav rad privremeno prijeko potreban u djelatnostima koje su ureene posebnim propisima, a punoljetni radnici nisu dostupni. U sluaju nonog rada maloljetnika poslodavac je duan osigurati da se isti obavlja pod nadzorom punoljetne osobe. Rad u vremenu od 19 do 7 sati ujutro u industriji smatra se zabranjenim nonim radom za maloljetnike. U ostalim djelatnostima od 20 do 6 sati ujutro zabranjen je rad za maloljetnike.

RASPORED I PRERASPODJELA RADNOG VREMENA Poslodavac mora obavijestiti radnika o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, osim u sluaju hitnog prekovremenog rada. Maloljetnom radniku se raspored radnog vremena ne moe utvrditi due od 8 sati dnevno. Puno ili nepuno radno vrijeme moe se preraspodijeliti tako da tijekom jedne kalendarske godine u jednom razdoblju traje krae od punog/nepunog vremena, na nain da prosjeno radno vrijeme ne smije biti due od punog/nepunog radnog vremena. Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom. Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smije biti due od 48 sati tjedno.

RAD U SMJENAMA
To je organizacija rada prema kojoj dolazi do izmjene radnika na istom radnom mjestu i mjestu rada u skladu s rasporedom radnog vremena, ukljuujui izmjenu smjena.
PAGE 9

Smjenski radnik je radnik koji tijekom jednog tjedna ili jednog mjeseca, na temelju rasporeda radnog vremena, posao obavlja u razliitim smjenama. Ako rad u smjenama ukljuuje i noni rad, mora se osigurati izmjena smjena tako da radnik u nonoj smjeni radi uzastopce najdue tjedan dana.

ODMORI
Prema zakonu razlikuju se 4 vrste odmora: Stanka radnik koji radi najmanje 6 sati dnevno ima svakog radnog dana pravo na odmor od najmanje 30 minuta koji ne moe biti organiziran ni na poetku ni na kraju radnog vremena, ve u sredini. To je odmor u tijeku rada. Ako poslodavac radi sa strankama moe organizirati taj odmor na nain da najmanje omete rad sa strankama. Dnevni odmor je izmeu dva radna dana i on iznosi 12 sati, a za sezonske radnike 10 sati. Tjedni odmor je odmor izmeu dva radna tjedna, traje 24 sata (maloljetnik do 48 sati) i obino pada u nedjelju, ali i ne mora, to ovisi o nainu organizacije posla poslodavca, npr. rad u smjenama, onda smo slobodni 24 sata kad odradimo svoju smjenu. Godinji odmor, najmanje iznosi etiri radna tjedna. Radniku se priznaje pravo na koritenje godinjeg odmora tek nakon 6 mjeseci rada. Iznimno , nakon 4 mjeseca rada, radnik moe traiti godinji odmor i priznaje mu se 5 radnih dana. Ako je rije o radniku na odreeno vrijeme priznaje mu se pravo u ovisnosti o onom broju mjeseci koliko je radio. Ako krivnjom poslodavca radnik tijekom godine nije koristio godinji odmor, poslodavac ga je duan uputiti najkasnije 31. prosinca na godinji odmor za proteklu kalendarsku godinu. Ako radnik ni tada ne uspije koristiti godinji odmor ima pravo na naknadu tete zbog nekoritenja godinjeg odmora. Radnik nema pravo odbiti koristiti godinji odmor i umjesto toga raditi, jer se smatra da je potrebno da se radnik odmori i obnovi svoje radne snage kako bi bio to due radno sposoban. Duina trajanja godinjeg odmora ovisi o radnom stau, o uvjetima u kojima radnik radi, odgovornosti te ostalim socijalno-ekonomskim uvjetima koji su predvieni pravilnicima poslodavca, kolektivnim ugovorom, npr. dobrovoljni
PAGE 10

davaoci krvi, samohrani roditelji, rad na poslovima gdje postoji opasnost po zdravlje, itd.

DOPUSTI
Dopusti su odsustva radnika s posla iz raznih osobnih razloga. Razlikuju se plaeni i neplaeni dopusti. Plaeni dopust se odobrava od 1 do 30 dana, a obino se radnicima priznaje iz sljedeih razloga: zakljuivanja braka, roenja djeteta, smrti u obitelji, polaganja stunog ispita, itd. Kolektivnim ugovorima, pravilnicima poslodavca utvruju se razlozi za odobravanje dopusta kao i duina njegova trajanja (npr. za zakljuivanje braka - 5 dana) Za vrijeme plaenih dopusta radnici ostvaruju sva prava s osnove rada: plau, mirovinsku, invalidsku i zdravstvenu zatitu te ostala prava. Neplaeni dopust odobrava se od 1 dana do 2 do 5 godina. Radnicima se obino odobravaju iz sljedeih razloga: odlaska u inozemstvo na specijalizaciju, rjeavanja obiteljskih problema (bolesti lana obitelji), radi odlaska u inozemstvo na rad, itd. Pravilnicima u firmi utvruju se razlozi i duina trajanja neplaenog dopusta. Radnik koji koristi neplaeni dopust ima pravo vratiti se na poslove s kojih je otiao na neplaeni dopust. Za vrijeme neplaenih dopusta radnicima ne teku nikakva prava, ona miruju.

ZATITA ENA
POSLOVI NA KOJIMA ENE NE SMIJU RADITI: ena ne smije raditi osobito teke fizike poslove, pod zemljom ili vodom te druge poslove koje s obzirom na njezine psihofizine osobine osobito ugroavaju ivot ili zdravlje. Zabrana rada pod zemljom ne odnosi se na ene koje obavljaju vodee poslove, poslove zdravstvene zatite i socijalne skrbi, te na ene koje moraju povremeno ulaziti u podzemne djelove rudnika radi obavljanja poslova koji nisu fizike naravi.

TRUDNICE Poslodavac ne smije odbiti zaposliti enu zbog trudnoe. Poslodavac ne smije traiti nikakve podatke o eninoj trudnoi niti smije uputiti drugu osobu da
PAGE 11

trai takve podatke. ene trudnice ili ene koje doje djecu mogu se privremeno premjestiti na obavljanje drugih poslova na njezin zahtjev ili po odluci poslodavca ako to zahtjeva njezino zdravstveno stanje. Ako ena radi na poslovima koji ugroavaju njen ivot ili ivot i zdravlje djeteta poslodavac je mora premjestiti na druge odgovarajue poslove. Nadleni lijenik ovlaten je ocijeniti da li je taj posao odgovarajui. Ako poslodavac zapoljava 5 ili manje radnika i nije mogue rasporediti je na druge poslove, ena ima pravo na dopust uz naknadu plae prema posebnom pravilniku. Premjetaj na druge poslove ni u jednom sluaju ne smije imati posljedice smanjenja plae. Za vrijeme trudnoe, poroda ili njege djeteta zaposlena ena ima pravo na porodiljni dopust. Ovo pravo moe se poeti koristiti od 45 . dana prije planiranog poroda, to utvruje lijenik, do godinu dana djetetova ivota. ena je obvezna otvoriti obvezni rodiljni dopust 28 dana prije poroda koji traje do 70 dana nakon poroda i u tom razdoblju ne moe zasnovati radni odnos. Obvezni rodiljni dopust produljuje se u sluaju prijevremenog poroda za toliko vremena koliko je dijete prerano roeno. Nakon proteka obveznog rodiljnog dopusta, ako se roditelji dogovore, rodiljni dopust moe koristiti otac do 6 (est) mjeseci djetetova ivota. Nakon isteka rodiljnog dopusta roditelji (jedan od njih po sporazumu) mogu koristiti roditeljski dopust koji traje do navrene godine dana djetetova ivota.. Za blizance, tree i svako sljedee dijete roditelji mogu koristiti roditeljski dopust do navrene 3. god. djetetova ivota. PRAVA KOJA IMA DJETETOV OTAC Ako majka umre, napusti dijete ili ako je zbog bolesti ili drugog va nog razloga onemoguena brinuti se o djetetu, djetetov otac moe se koristiti svim pravima kao i majka. Nakon to je istekao onaj obvezni rodiljni dopust roditelji djeteta mogu se dogovoriti i do 3. god. koristiti neplaeni rodiljni dopust, bez obzira na psihofiziko stanje djeteta. Ako zaposlena ena rodi mrtvo dijete ili dijete umre za vrijeme rodiljnog dopusta ima pravo nastaviti koristi rodiljni dopust koliko je potrebno prema miljenju ovlatenog lijenika da se oporavi od poroda i psihikog stanja uzrokovanog gubitkom djeteta. Ako je rije o djetetu s teim smetnjama u razvoju jedan od roditelja ima pravo na dopust ili rad u skraenom radnom vremenu do 8. godine djetetova ivota. Nakon prestanka koritenja prava do 7. god. djetetova ivota jednom od roditelja priznaje se pravo na pola radnog vremena, a zakon nije uvjetovao trajanje ovog prava nikakvim godinama ivota. Za vrijeme koritenja ovog prava osobe imaju pravo na naknadu prema posebnim propisima. Sva ova prava mogu koristiti i posvojitelji i skrbnici pod uvjetom da jedan od posvojitelja ili skrbnika nije roditelj djeteta.
PAGE 12

Ako je dijete starije od dobi predviene za roditeljski dopust, ali je mlae od 12 godina, posvojitelj ima pravo na posvojiteljski dopust u trajanju od 270 dana pod uvjetom da jedan od posvojitelja nije roditelj djeteta. Radnici su obvezni izvjestiti poslodavca najkasnije mjesec dana prije koritenja nekog od prava koje im pripada.

ZATITA RADNIKA PRIVREMENO ILI TRAJNO NESPOSOBNIH ZA RAD

Radniku koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti te je privremeno nesposoban za rad, zbog lijeenja ili oporavka, poslodavac ne moe otkazati ugovor o radu u vrijeme privremene nesposobnosti za rad. Radnik je duan to je prije mogue obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad, a najkasnije u roku od 3 dana te mu je duan dostaviti lijeniku potvrdu o tome, kao i oekivanom trajanju istog.

PLAE
Plaa je vrijednost rada iskazana u novcu. Poslodavac kojeg obvezuje kolektivni ugovor ne moe radniku isplatiti plau u iznosu manjem od iznosa utvrenog kolektivnim ugovorom. Ako tako nije utvrena, utvrdit e se pravilnikom o radu ili e se isplatiti primjerena plaa (plaa koja se redovito isplauje za jednaki rad), a ako takvu plau nije mogue utvrditi, odredit e ju sud. Poslodavac je duan isplatiti jednaku plau eni i mukarcu za jednaki rad i rad jednake vrijednosti. Plaa se isplauje nakon obavljenog rada. Plaa i naknada plae isplauju se u novcu. Plaa i naknada plae za prethodni mjesec isplauju se najkasnije do petnaestog dana u iduem mjesecu. Poslodavac je duan najkasnije 15 dana od dana isplate dostaviti radniku obraun iz kojeg je vidljivo kako su iznosi utvreni. Za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga radnik ima pravo na naknadu plae. Za oteane uvjete rada, prekovremeni i noni rad, rad nedjeljom i blagdanom, danima kad se inae ne radi, radnik ima pravo na poveanu plau. Poslodavac ne smije bez suglasnosti radnika svoje potraivanje prema radniku naplatiti uskratom plae (naknade) ili dijela plae (naknade).
PAGE 13

IZUMI I TEHNIKA UNAPREENJA RADNIKA

Radnik je duan obavijestiti poslodavca o svojem izumu ostvarenom na radu i u vezi s radom. Podatke o izumu radnik je duan uvati kao poslovnu tajnu. Izum pripada poslodavcu, a radnik ima pravo na naknadu utvrenu kolektivnim ugovorom, ugovorom o radu ili posebnim ugovorom. O svojem izumu u vezi s djelatnou poslodavca radnik ga je duan obavijestiti i pismeno mu ponuditi ustupanje prava u vezi s njim. Poslodavac je duan oitovati se u roku od mjesec dana. Ako poslodavac prihvati primijeniti tehniko unaprjeenje, duan je radniku isplatiti naknadu.

ZABRANA NATJECANJA RADNIKA S POSLODAVCEM

Radnik ne smije bez odobrenja poslodavca, za svoj ili tui raun sklapati poslove iz djelatnosti poslodavca (zakonska zabrana natjecanja). Ako radnik postupi protivno zabrani moe traiti naknadu pretrpljene tete, predaju zarade ostvarene iz takvog posla (ili prijenos potraivanja). Poslodavac i radnik mogu ugovoriti da se odreeno vrijeme nakon prestanka ugovora o radu, radnik ne smije zaposliti kod druge osobe koja je u trinom natjecanju s poslodavcem te da ne smije za svoj raun ili za raun druge osobe sklapati poslove kojima se natjee s poslodavcem (ugovorna zabrana natjecanja). Ugovor: - se ne moe zakljuiti due od 2 godine od prestanka ugovora o radu - moe biti sastavni dio ugovora o radu - mora biti u pisanom obliku Poslodavac je duan isplatiti radniku naknadu krajem svakog kalendarskog mjeseca najmanje u iznosu polovice prosjene plae isplaene u 3 mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

NAKNADA TETE
Radnik koji na radu ili u vezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepanje uzrokuje tetu poslodavcu, duan je tetu naknaditi.

PAGE

14

Ako tetu uzrokuje vie radnika, svaki odgovara za dio koji je uzrokovao. Ako se taj dio ne moe utvrditi, tetu naknauju u jednakim dijelovima. Ako je vie radnika uzrokovalo tetu kaznenim djelom s namjerom, za tetu odgovaraju solidarno. Radnik koji je na radu ili u vezi s radom, namjerno ili krajnjom nepanjom uzrokovao tetu 3. osobi, a tetu nadoknadi poslodavac, duan je poslodavcu nadoknaditi iznos isplaen 3. osobi to je regresna odgovornost radnika. Ako radnik pretrpi tetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je duan radniku nadoknaditi tetu.

PRESTANAK RADNOG ODNOSA ( UGOVORA O RADU )

Radni odnos (ugovor o radu) prestaje u sljedeim sluajevima: 1. Smru radnika 2. Istekom roka ili vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na odreeno vrijeme 3. Kada radnik navri 65 god. ivota i najmanje 15 godina mirovinskog staa osiguranja 4. Dostavom pravomonog rjeenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog ope nesposobnosti za rad 5. Sporazumom radnika i poslodavca 6. Otkazom 7. Odlukom nadlenog suda

OTKAZ UGOVORA O RADU Poslodavac i radnik mogu otkazati ugovor o radu. Razlikuju se redovni i izvanredni otkaz. Redovni otkaz poslodavac moe dati radniku uz propisani ili ugovoreni otkazni rok ako za to ima opravdani razlog i to u sluaju: ako prestane potreba za obavljanjem odreenog posla, zbog gospodarskih, tehnikih ili organizacijskih razloga to se smatra poslovno uvjetovanim otkazom (tehnoloki viak) - ako radnik nije u mogunosti uredno izvravati svoje obveze iz radnog odnosa zbog odreenih trajnih osobina ili sposobnosti to se smatra osobno uvjetovanim otkazom
-

PAGE

15

ako radnik kri obveze radnog odnosa to se smatra skrivljenim ponaanjem radnika

Poslovno i osobno uvjetovani otkaz doputen je samo ako poslodavac nije u mogunosti zaposliti radnika na nekom drugom poslu. Pri donoenju poslodavac mora voditi rauna o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezi uzdravanja koje terete radnika. Poslovno ili osobno uvjetovan otkaz doputen je samo ako poslodavac ne moe obrazovati, osposobljavati za rad na drugim posl ovima, odnosno ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano oekivati od poslodavca da obrazuje ili osposobi radnika. Otkaz mora:
-

imati pisani oblik biti obrazloen u pisanom obliku biti dostavljen osobi kojoj se otkazuje

Izvanredni otkaz moe se dati radniku bez potivanja otkaznog roka, ako zbog neke osobito teke obveze iz radnog odnosa ili zbog osobito vane neke druge injenice, uz uvaavanje svih interesa, nastavak rada nije mogu. Izvanredno se moe otkazati unutar roka od 15 dana od dana saznanja za injenicu na kojoj se temelji izvanredni otkaz. Stranka ugovora o radu koja izvanredno otkae ugovor o radu ima pravo od stranke koja je kriva za otkaz traiti naknadu tete zbog neizvravanja ugovora o radu preuzetih obveza.

OTKAZNI ROK Otkazni rok poinje tei danom dostave otkaza ugovora o radu. Najmanje trajanje otkaznog roka je dva tjedna (ako je radnik kod istog poslodavca proveo neprekidno manje od jedne godine) do 3 mjeseca (ako je radnik kod istog poslodavca proveo neprekidno 20 godina), a poveava se za 2 tjedna ako je radnik navrio 50 god. ivota, odnosno, mjesec dana ako je radnik navrio 55 god. ivota. Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo uz naknadu plae biti odsutan s rada najmanje 4 sata tjedno radi traenja novog zaposlenja. Ako radnik na zahtjev poslodavca prestane raditi prije isteka otkaznog roka, poslodavac mu je duan isplatiti naknadu plae i priznati sva prava kao da je radio do isteka roka.

PAGE

16

Ako radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok ne moe biti dui od mjesec dana, ako on za to nema osobito vaan razlog. TRAJK I ISKLJUENJE S RADA Sindikati ili njihove udruge vie razine imaju pravo pozvati na trajk i organizirati ga sa svrhom zatite i promicanja gospodarskih i socijalnih interesa svojih lanova. trajk se mora najaviti poslodavcu, odnosno udruzi poslodavaca protiv koje je usmjeren. trajk se ne smije zapoeti prije okonavanja postupka mirenja. U pismu kojim se najavljuje trajk moraju se saznati razlozi za trajk, mjesto, dan i vrijeme poetka najkasnije na dan najave trajka. Sindikati, odnosno udruge sindikata moraju objaviti pravila o poslovima na kojima se rad ne smije prekidati za vrijeme trajka ili iskljuenja s rada (LOCK OUT). Poslodavci mogu iskljuiti radnike samo u odgovoru na zapoeti trajk. Iskljuenje s rada ne smije zapoeti prije isteka 8 dana od dana poetka trajka. Broj radnika iskljuenih iz rada ne smije biti vei od polovice radnika u trajku. Za radnike iskljuene s rada poslodavac je duan uplatiti doprinose utvrene posebnim propisima na osnovicu koju ini najnia plaa. Organizacija ili sudjelovanje u trajku u skladu s pravilima ne predstavlja povredu ugovora o radu. Zbog sudjelovanja u trajku ne smije mu se otkazati, ali se radnika ne smije ni prisiljavati na nesudjelovanje u trajku. Plaa se za vrijeme trajka razmjerno umanjuje u odnosu na broj dana provedenih u trajku. trajk u oruanim snagama, redarstvu, dravnoj upravi i javnim slubama ureen je posebnim zakonima.

SUDSKA ZATITA PRAVA RADNIKA Radnik koji smatra da mu je povrijeeno neko pravo iz radnog odnosa moe u roku od 15 dana od dostave odluke kojom je to pravo povrijeeno, odnosno saznanja za povredu prava, zahtijevati od poslodavca ostvarenje tog prava. Ako poslodavac u roku 15 dana od dostave zahtjeva radnika ne udovolji tom zahtjevu, radnik moe u daljnjem roku od 15 dana zahtijevati zatitu povrijeenog prava pred nadlenim sudom. Zatitu povrijeenog prava pred nadlenim sudom radnik ne moe zahtijevati ako prethodno nije zatraio zatitu od poslodavca, osim zahtjeva za naknadu tete ili drugim novanim potraivanjem iz radnog odnosa.
PAGE 17

SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLUIVANJU

Radnici zaposleni kod poslodavca koji zapoljava najmanje 20 radnika imaju pravo sudjelovati u odluivanju o njihovim gospodarskim i socijalnim pravima i interesima. Naini sudjelovanja : 1. Radniko vijee bira se na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem jednog ili vie predstavnika za zastupanje u zatiti i promicanju njihovih prava i interesa broj lanova utvruje se prema broju radnika zaposlenih kod poslodavca. 2. Skupovi radnika odravaju se dva puta godinje u cilju obavjeivanja i rasprave o stanju i razvoju poslodavca i radu radnikog vijea. 3. Predstavnik radnika u organu poslodavca predstavnik radnika u organu poslodavca koji nadzire voenje poslova, a imenuje ga i opoziva radniko vijee. 4. Europsko radniko vijee radnici zaposleni kod poslodavca koji obavlja gospodarsku djelatnost na razini EU te kod povezanih poslodavaca koji obavljaju gospodarsku djelatnost na razini EU, imaju pravo odluivati o pitanjima koja bi mogla utjecati na gospodarska i socijalna prava i interese radnika u najmanje 2 drave lanice.

SINDIKATI I UDRUGE POSLODAVACA

Radnici imaju pravo po svojem slobodnom izboru utemeljiti sindikat te se u njega ulaniti, uz uvjete propisane statutom ili pravilima toga sindikata. Poslodavci imaju pravo, po svom slobodnom izboru, utemeljiti udrugu poslodavaca te se u nju ulaniti uz uvjete propisane statutom ili pr avilima te udruge. Radnik, odnosno poslodavac, slobodno odluuje o svojem pristupanju udruzi ili istupanju iz udruge. Nitko ne smije biti stavljen u nepovoljniji poloaj zbog lanstva u udruzi, odnosno sudjelovanja ili nesudjelovanja u djelatnosti udruge. Udruge mogu utemeljiti svoje saveze ili druge oblike udruivanja u kojima se njihovi interesi povezuju na vioj razini (udruge vie razine).

PAGE

18

Udruge i udruge vie razine imaju pravo slobodno se udruivati i suraivati s meunarodnim organizacijama utemeljenima radi promicanja istih prava i interesa.

RADNA KNJIICA
Radna knjiica je javna isprava. Na dan poetka rada radnik ju predaje poslodavcu. Poslodavac je duan radniku vratiti radnu knjiicu nakon prestanka ugovora o radu. Na pisani zahtjev radnika poslodavac je duan i prije prestanka ugovora o radu vratiti radniku radnu knjiicu. Pravilnikom se ureuje: sadraj postupak izdavanja nain upisivanja podataka postupak zamjene i izdavanje novih radnih knjiica nain voenja registra izdanih radnih knjiica oblik i nain izrade prodaja radnih knjiica

NADZOR NAD PRIMJENOM PROPISA O RADU

Upravni nadzor, nad primjenom Zakona o radu i na temelju njega donesenih propisa te drugih zakona i propisa koji ureuju odnose izmeu radnika i poslodavaca, obavlja sredinje tijelo dravne uprave nadleno za poslove rada. Inspekcijski nadzor nad provedbom Zakona o radu i na temelju njega donesenih propisa te drugih zakona i propisa koji ureuju odnose izmeu radnika i poslodavaca, obavlja tijelo dravne uprave nadleno za poslove inspekcije rada. Radnik, radniko vijee, sindikat te poslodavac mogu zahtijevati od inspektora rada provoenje inspekcijskog nadzora.

PAGE

19

SOCIJALNO OSIGURANJE (PRAVO)

Socijalno osiguranje ili pravo je skup pravnih pravila kojima se ureuju socijalno-pravni odnosi u zdravstvenom, mirovinskom te invalidskom osiguranju, a vezani su uz ostvarivanje prava na temelju rada. Sastoji od tri osnovne grane osiguranja: zdravstvenog, invalidskog i mirovinskog osiguranja. Socijalna prava su osobna prava koja omoguavaju ovlateniku da od nadlenog tijela zahtijeva odreena socijalna prava. Svrha socijalnog osiguranja, odnosno prava, je da ovlatenicima osigura sredstva potrebna za ivot, kada oni zbog nastupa odreenog osiguranog rizika nisu sposobni raditi te im omogui ostvarivanje ostalih prava u okviru osiguranja, kao i lanovima njihovih obitelji pod uvjetima utvrenim zakonom. Prilikom zakljuivanja ugovora o radu poslodavci su duni prijaviti radnika na mirovinsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje, a to je radnicima tj. korisnicima prepoznatljivo kroz samu prijavu zdravstvenog osiguranja. Obrascem prijave osiguranja, osiguranici, tj. radnici, ostvaruju prava do dobivanja prave zdravstvene kartice. Dobrovoljno zdravstveno osiguranje (dopunsko, dodatno i privatno) provode drutva za osiguranje. U okviru ugovaranja dopunskog zdravstvenog osiguranja osiguravajue kue ostvaruju, u mjestima u kojima nemaju klinike i poliklinike u vlasnitvu, suradnju s dravnim ustanovama zdravstvene zatite, to omoguuje korisnicima ugovarateljima osiguranja odreene pogodnosti kao npr. bre zakazivanje i obavljanje pretraga, itd. Tako, primjerice, moemo birati lijenika, smjetaj (apartman), mogunost boravka obitelji uz pacijenta, prehranu, itd. Privatno zdravstveno osiguranje je u razvoju, a ogleda se u osnivanju ustanova zdravstvene zatite, klinika, bolnica, itd. koje posluju po principu trinih osnova, odnosno ako je korisnik ugovaratelj osiguranja ostvaruje prava do visine police osiguranja. 1. Podrazumijeva smjetaj u prostoru u vlasnitvu obrtnika (ordinacije ope medicine, specijalistike ordinacije) odnosno trgovca (klinike, itd.). 2. Koristimo izraz privatni lijenici u smislu da lijenici ope medicine ili specijalisti obavljaju poslove pruanja zdravstvene zatite u prostoru koje je u njihovom vlasnitvu, a imaju zakljuen ugovor s HZZO-om, odnosno lijenici koji posluju kao obrtnici u najmu prostora (i/ili opreme) u vlasnitvu dravnih ustanova. 3. Lijenici u radnom odnosu u dravnim ustanovama.
PAGE 20

Problem obveznog zdravstvenog osiguranja je taj to korisnici osiguranja na osnovi solidarnosti pokrivaju trokove zdravstvene zatite pri emu nije utvren obvezni minimum na koje osiguranici nosioci osiguranja imaju pravo. Pretpostavka je da bi zdravstvena iskaznica jednog dana trebala osiguraniku omoguiti upravo onoliko prava koliko sredstava se nalazi na njegovom raunu, to otvara pitanje solidarnosti u podmirivanju trokova zdravstvenog osiguranja, kao i mnoga druga. Zasad svi znamo da imamo pravo npr. jedanput u pet godina promijeniti npr. ortopedsko pomagalo. Sva prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za sada podlijeu nekom obliku participacije, to znai da svi snose podmirenje dijela trokova zdravstvenog osiguranja, osim ako nisu ugovorili dopunsko zdravstveno osiguranje. Pravo na lijekove od kojih jedan dio pokriva obvezno zdravstveno osiguranje u ovisnosti da li je rije o lijekovima s osnovne ili dopunske liste lijekova. Osiguranici su osloboeni ili u cijelosti ili dio odreenog iznosa trokova za npr. protetika pomagala, take, invalidska kolica, naoale i sl. pomagala. Osiguranicima se za vrijeme dok se nalaze na lijeenju priznaje pravo na prehranu. Osiguranici koji su ugovorili dopunsko zdravstveno osiguranje ne snose trokove boravka i lijeenja za vrijeme dok se nalaze na lijeenju, a osiguranici koji nisu ugovorili ni dodatno ni dopunsko zdravstveno osiguranje snose dio trokova. Za vrijeme dok je osoba privremeno nesposobna, odnosno sprijeena za rad zbog koritenja zdravstvene zatite ostvaruje pravo na naknadu plae u skladu s propisima. Prvih 42 dana isplauje se naknada i to prosjene plae na teret firme u kojoj radi umanjena za odreeni postotak, a preko 42 dana na teret HZZO-a. Visina naknade ovisi o duini trajanja privremene nesposobnosti, visini plae te zakonskim propisima koji utvruju najviu odnosno najniu naknadu plae koja se isplauje za vrijeme trajanja nesposobnosti na teret HZZO-a. U sluaju komplikacija u trudnoi i nesposobnosti za rad (bolovanja) osobi se priznaje naknada plae od dana sprijeenosti za rad. Naknadu plae isplauje poslodavac i to na teret HZZO-a. Invalidnost, odnosno tjelesno oteenje, moe nastupiti kao posljedica bolesti ili nesree uzrokovane obavljanjem posla ili nevezano za obavljanje poslova. Prava po osnovi invalidnosti priznaju se svim osobama kod kojih postoji neka vrsta ili stupanj invalidnosti. Prava po osnovi invalidnosti odnosno tjelesnog oteenja ovise o uzroku invalidnosti.

PAGE

21

1. Najtei oblik invalidnosti imaju one osobe kod kojih postoji takvo oteenje bilo kojeg dijela tijela ili organa, da im je miljenjem lijenika zabranjeno obavljanje bilo kakvog posla jer bi time i dalje naruavali i ugroavali svoje zdravlje i ivot (opa nesposobnost za rad). Takvim se osobama, u pravilu, priznaje pravo na invalidsku mirovinu. 2. U drugu skupinu ubrajamo one osobe kod kojih postoji invalidnost, ali i preostala radna sposobnost, pa takve osobe mogu raditi u skraenom radnom vremenu u pravilu na poslovima na kojima je radila prije nastanka invalidnosti ili s punim radnim vremenom neke druge lake poslove (profesionalna nesposobnost za rad). Takvim osobama moe se priznati pravo na rad u skraenom radnom vremenu te pravo na prekvalifikaciju pod uvjetima koji su utvreni Zakonom. 3. U treu skupinu ubrajamo osobe kod kojih postoji tjelesno oteenje, invalidnost, ali mogu raditi u punom radnom vremenu.

Ozljede na radu i profesionalne bolesti Ozljeda mora biti neposredno vezana za posao i mora se do kazati uzronoposljedina veza izmeu dogaaja koji je uzrokovao nastup posljedice (invalidnost, bolest, tjelesno oteenje). Ako je do invalidnosti dolo uslijed ozljede na radu osiguraniku se priznaju prava u punom iznosu bez obzira na uvjet godina sta a. Ako je do invalidnosti dolo uslijed ozljede koja nije vezana za rad osobi se priznaju prava po osnovi rizika invalidnosti, ako je ispunila uvjet minimuma radnog staa koji se rauna prema godinama ivota i strunoj spremi. Prava se priznaju u visini prema radnom stau. Samo bolesti s liste smatraju se profesionalnim i tim se osiguranicima priznaju prava u maksimalnom iznosu bez obzira na uvjet radnog staa. Bolesti koje nisu vezana za obavljanje odreenog posla ne smatraju se profesionalnim bolestima te vrsta i visina prava ovisi o stau, a da bi se ostvarilo odreeno pravo uvjet je da je 1/3 ivotnog radnog vijeka pokrivena radnim staom. Invalidnost se utvruje na nain da su popisani dijelovi tijela i svi organi, kao i vrsta oteenja koja moe nastati na pojedinom dijelu tijela ili organa, a onda je uz to vezan postotak oteenja bilo da je dat u fiksnom (70% gubitak vida ili sluha) ili u rasponu postotka (npr. 30% do 70% motorika ruku ili nogu). Takav osiguranik upuuje se na profesionalnu rehabilitaciju, a pod tim podrazumijevamo prekvalifikaciju, dokolovanje ili druge oblike stjecanje zvanja kako bi osoba mogla obavljati neku drugu profesiju. Osoba se osposobljava za rad na poslovima za koje se trai stupanj strune spreme koji odgovara stupnju strune spreme koju je osoba imala prije nastupa rizika invalidnosti. Iznimno, ako ne
PAGE 22

postoji mogunost takvog osposobljavanja invalid rada moe se osposobiti i za poslove za koje se trai neposredno nii stupanj strune spreme. Pravo na invalidsku mirovinu priznaje se osobi kod koje postoji nemogunost obavljanja bilo kakvog posla. To su radno nesposobne osobe. Visina invalidske mirovine ovisi o radnom stau, ako do invalidnosti nije dolo uslijed nesree na radu ili profesionalne bolesti, a ako je dolo do invalidnosti, nesree na radu ili profesionalne bolesti nije vano koliko ima radnog staa jer se takvoj osobi priznaje pravo u punom iznosu. II. stup mirovinskog osiguranja koji je obvezan prema propisima nakon to je osiguranik proveo pet godina u osiguranju smatra se imovinom osiguranika te u sluaju smrti osiguranika, a prije ostvarivanja prava na mirovinu, nasljedan je. Mirovinski sta je vrijeme koje se osiguraniku priznaje u sta osiguranja, a za koje je vrio uplatu u mirovinski fond. U mirovinski sta, osim vremena kad osoba efektivno radi, priznaje se i vrijeme provedeno na bolovanju, porodiljskom, godinjem, plaenom dopustu , tj. kad osoba stvarno ne radi. U mirovinski sta ubrajamo sta osiguranika koji se rauna u jednostrukom trajanju ili efektivni sta. Nadalje, sta osiguranika koji se rauna u poveanom trajanju (npr. 12 mj. za 14 mj., 12 mj. - 18 mj., 12 mj. - 24 mj.) - BENEFICIRANI RADNI STA. Beneficirani radni sta priznaje se zbog obavljanja poslova pod oteanim uvjetima kod poslova koji su opasni za ivot (npr. pomorci, policajci, vojnici, rudari, ronioci, piloti). Beneficirani radni sta priznaje se i odreenim osobama zbog njihovih osobnih svojstava (npr. slijepe, gluhe osobe). Pridodani sta je razdoblje koje se pridodaje prigodom odreivanja visine invalidske i obiteljske mirovine ako osiguranik nije navrio 60 godina. Pridodani sta je i onaj kojeg je osiguranik ostvario u nekoj drugoj dravi, a postoji ugovor s RH. Vrste mirovina U starosnu mirovinu osoba moe otii kad navri, mukarac 65 god. ivota, uz minimalno 15 god. radnog staa, a ena 60 god. ivota uz min. 15 god. radnog staa. Prijevremena mirovina - mukarac s 60 god. ivota i min. 35 god. radnog staa, a ena 55 god. ivota i 30 god. radnog staa.

PAGE

23

Obiteljska mirovina priznaje se lanovima domainstva pokojnog osiguranika ako ispunjavaju ope i posebne uvjete. Udovica - 45 god. ivota, nije u radnom odnosu ili je nesposobna za rad, ili je od smrti pokojnog supruga dolo do nesposobnosti u roku od 1 g. od smrti osiguranika. Udovac - isto kao i ena. Djeca do navrene 15 god. ivota ostvaruju pravo na obiteljsku mirovinu. Od 15. do 26. god., samo ako se nalaze na redovnom kolovanju. Brana i izvanbrana djeca su izjednaena u ostvarivanju prava. Najnia mirovina utvruje se korisniku koji je ostvario mirovinu, pri emu je izraun mirovine takav da ako mu je mirovina, njegova osobna, manja od najnie mirovine, odredit e se najnia mirovina. Osnovna mirovina je nain izrauna mirovine prema stupovima mirovinskog osiguranja, pri emu se pod izrazom osnovna mirovina podrazumijeva ostvarena mirovina iz I. stupa, kojoj se onda dodaju ostvarena prava iz drugog stupa mirovinskog osiguranja.

LITERATURA 1. Ustav RH ( N.N.56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 41/01, 76/10, 85/10 ) 2. Zakon o radu ( N.N. 38/95, 54/95, 65/95, 17/01, 82/01, 114/03, 142/03, 30/04, 137/04, 149/09 ) 3. Anton Ravni : Osnove radnog prava domaeg, usporednog i meunarodnog, Pravni Fakultet Zagreb, 2004. 4. Marinko Uur : Radno pravo, Express digitalni tisak d.o.o., Rijeka, 2001. 5. Boris Buklija: Kolektivno radno pravo, Pravni fakultet Sveuilita u Splitu, 2006. o Zakon o zdravstvenoj zatiti (Narodne novine br. 150/08., 71/10.) o Zakon o zdravstvenom osiguranju zatite zdravlja na radu (Narodne novine br. 85/06.) o Zakon o mirovinskom osiguranju (Narodne novine br 102/98 ., 127/00., 59/01., 109/01., 147/02.,117/03., 30/04., 177/04. i 92/05.) o Kolektivni ugovor za zaposlenike u srednjokolskim ustanovama Republike Hrvatske (Narodne novine br. 103/05. ) o Zakon o listi tjelesnih oteenja ( Narodne novine br. 162/98.) o Zakon o listi profesionalnih bolesti (Narodne novine 162/98., 107/07.) o Zakon o volonterstvu ( Narodne novine br. 58/07.) o Zakon o posredovanju pri zapoljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti ( Narodne novine br. 80/08.,94/09.)

PAGE

24