Zbirka Kartografskih Znakova

1
ZBIRKA KARTOGRAFSKIH ZNAKOVA:

Izraena je sukladno Odluci ravnatelja Dravne geodetske (Klasa: 931-03/04-01/01; Ur.broj: 541-01-01/1-04-2 od 14. 06. 2004. godine), od strane povjerenstva za izradbu Zbirke kartografskih znakova: 1.) Ivan Landek, dipl. ing. geod., DGU 2.) Damir Pahi, dipl. ing., DGU 3.) Marinko Bosiljevac, dipl. ing. geod., DGU 4.) prof. dr. sc. Stanislav Frange, Geodetski fakultet 5.) dr. sc. Marijan Marjanovi, DGU 6.) Igor Vilus, dipl. ing. geod., DGU 7.) Ivan Grubi, dipl. ing. geod., DGU 8.) Antonio usti, dipl. ing. geod., DGU 9.) Slavko Lemaji, dipl. ing. geod., HGI
Tehniki urednik: Ivan Grubi, dipl. ing. geod.
Zagreb, kolovoz 2010. godine
Ravnatelj Dravne geodetske uprave na temelju lanka 14. Zakona o dravnoj izmjeri i katastru nekretnina (Narodne novine br. 16/2007 i 152/2008) donosi:
PRAVILNIK o kartografskim znakovima

lanak 1. Ovim Pravilnikom detaljno se ureuje prikaz sadraja karata, katastarskih planova, skica, podloga, elaborata, situacija, nacrta i drugih georeferenciranih prikaza u svrhu detaljnog propisivanja prikupljanja, obraivanja i pohranjivanja podataka topografske i drugih izmjera, naina voenja i odravanja topografskih, kartografskih i drugih baza podataka te naina izrade slubenih dravnih karata. lanak 2. U skladu sa ovim Pravilnikom odreuje se prikaz kartografskih znakova za: - detaljna topografska karta mjerila 1:25000 i hrvatska osnovna karta mjerila 1:5000 i 1:10000 odreeni propisima o topografskoj izmjeri i izradi dravnih karata - katastarski planovi svih mjerila, pregledne katastarske karte i skice izmjere za potrebe katastarske izmjere, tehnike reambulacije i izrade parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata odreeni propisima o katastru zemljita i katastru nekretnina - posebna geodetska podloga, geodetski elaborat stvarnog stanja nekretnina glede njihova oblika, veliine i izgraenosti, geodetski elaborat za potrebe odreivanja razmjernog umanjenja za izdvojenu povrinu, geodetskog elaborata odreivanja i obiljeavanja graevnih i drugih estica prema rjeenju o izvrenju komasacije odreeni propisima o prostornom ureenju - geodetski situacijski nacrt (situacija) za izraenu graevinu, geodetski projekt, geodetski elaborat stanja graevine prije rekonstrukcije, situacijski nacrt stvarnog stanja terena prije gradnje s projektom iskolenja i elaborata iskolenja graevine odreeni propisima o gradnji - plan vodova, pregledna karta vodova i skice izmjere za potrebe izrade elaborata vodova odreeni propisima o katastru vodova - posebne geodetske podloge za zatiena i tiena podruja - georeferencirani prikazi stanja u prostoru odreeni propisima o obavljanju geodetske djelatnosti lanak 3. Sadraj svih georeferenciranih prikaza iz lanka 2. ovog Pravilnika, ureuje se na nain da se u Zbirci kartografskih znakova koja je sastavni dio ovog Pravilnika detaljno prikazuju znakovi stalnih geodetskih toaka, zgrada, drugih graevina i povrina, vodova i pripadajuih objekata, prometa, vegetacije i vrsta zemljita, voda, reljefa, granica i zemljopisnih imena (toponima). Zbirka kartografskih znakova objavljuje se kao poseban prilog Narodnih novina, u nakladi Dravne geodetske uprave.
1
lanak 4. Za prikazivanje sadraja na svim georeferenciranim prikazima iz lanka 2. ovog Pravilnika moe se upotrebljavati i drugi kartografski znakovi koje nije sadrano u Zbirci kartografskih znakova, ali uz obvezatno objanjenje svakog znaka na georeferenciranom prikazu. lanak 5. Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje vaiti Pravilnik o kartografskim znakovima (Narodne novine br. 24/1976 i 52/1989).
lanak 6. Ovaj Pravilnik stupa na snagu 01. sijenja 2011. godine.
Klasa: Urbroj: Zagreb, Ravnatelj prof. dr. sc. eljko Bai, v. r.
SADRAJ:
1. STALNE GEODETSKE TOKE
1.1. Poloajne toke 1.2. Visinske toke 1.3. Dopunske toke i linije snimanja
2. ZGRADE
2.1. Zgrade za stanovanje 2.2. Poslovne i sportsko-rekreacijske zgrade 2.3. Gospodarske, industrijske i energetske zgrade 2.4. Ruevine i podzemne zgrade 2.5. Vjerske i kulturno-povijesne zgrade
3. DRUGE GRAEVINE I POVRINE

3.1. Sportsko-rekreacijski objekti i povrine 3.2. Gospodarski, industrijski i energetski objekti 3.3. Vjerski i kulturno-povijesni objekti 3.4. Objekti posebne namjene 3.5. Linijski objekti
4. VODOVI I PRIPADAJUI OBJEKTI

4.1. Vodovi (kabeli) elektroenergetske mree 4.2. Pripadajui objekti elektroenergetske mree 4.3. Vodovi plinovodne mree 4.4. Pripadajui objekti plinovodne mree 4.5. Vodovi mree toplovoda i paravoda 4.6. Pripadajui objekti mree toplovoda i paravoda 4.7. Vodovi i pripadajui objekti naftovodne mree 4.8. Cjevovodi vodovodne mree 4.9. Pripadajui objekti vodovodne mree 4.10. Vodovi (kabeli) telekomunikacijske mree 4.11. Pripadajui objekti telekomunikacijske mree 4.12. Kanalizacijska mrea 4.13. Pripadajui objekti kanalizacijske mree 4.14. Zajedniki znakovi
5. PROMET
5.1. Cestovni promet 5.2. eljezniki i trani promet 5.3. Zrani promet
6. VEGETACIJE I VRSTE ZEMLJITA

6.1. Vegetacija 6.2. Podruja vrste uporabe zemljita 6.3. Podruja posebnih pravnih reima
7. VODE
7.1. Vrste voda 7.2. Pojedinani elementi voda
8. RELJEF
8.1. Visinska predstava reljefa 8.2. Posebni reljefni oblici
9. GRANICE
9.1. Granice administrativne podjele 9.2. Mee i druge granice 9.3. Granine oznake za dravnu granicu 9.4. Granine oznake lomnih toaka granica katastarskih estica
10. ZEMLJOPISNA IMENA (TOPONIMI)

10.1. Imena adresa katastarskih estica 10.2. Imena naselja i pojedinanih objekata 10.3. Imena zemljopisnih cjelina podruja 10.4. Imena reljefnih oblika zemljita 10.5. Imena kopnenih i morskih voda 10.6. Imena otoka, hridi i grebena
11. POPIS KRATICA

11.1. Kratice kao slovni znakovi 11.2. Kratice u nazivima 11.3. Kratice vrste uporabe zemljita 11.4. Kratice posebnih pravnih reima 11.5. Kratice oznaka vodova i pripadajuih objekata
12. TABLICA BOJA KARTOGRAFSKIH ZNAKOVA

12.1. Tablica boja za mjerila od 1:500-1:2000 12.2. Tablica boja za mjerila od 1:5000-1:10 000 12.3. Tablica boja za mjerila od 1:20 000-1:25 000
13. ABECEDNI POPIS KARTOGRAFSKIH ZNAKOVA
ZBIRKA KARTOGRAFSKIH ZNAKOVA
kolovoz, 2010. godine
1:500 1:2000
kartografski znakovi u stvarnoj veliini kartografski znakovi s mjerama
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
1. STALNE GEODETSKE TOKE

1.1. Poloajne toke:
1.1.1. Trigonometrijska toka 1.1.1. Trigonometrijska toka
Za mjerila od 1: 500-1:2000 poloajne i visinske toke se vode odvojeno od katastarskog plana kao poseban sloj podataka, koji se moe povezati s katastarskim planom. Uz znak za trigonometrijsku toku obvezatno se upisuje broj, a za mjerila od 1:5000 do 1:25 000 i visina toke u metrima i to zaokruena na centimetar za mjerila od 1:5000-1:10 000 i na decimetar za mjerila od 1:20 000-1:25 000. Ako je trigonometrijska toka ujedno i reper, uz broj toke se upisuje oznaka "R" (font: Arial). Uz broj trigonometra upisuju se i posebne oznake, kao to su "C" ili "Z" (font: Arial), ako je trigonometrijska toka toranj crkve ili ekscentar na zemlji i sl. Za trigonometrijske toke s oznakom "C" ne upisuje se visina. Font za broj trig. toke: Arial.
216
2,0
0,3 0,15 2,0
1,7 0,55
71
2,0
35R
1,4
0,3 0,15 1,8
0,5
1,55
Halm
431.5
2,0 1,5
0,3 0,15 1,8
1,54
1.1.2. Osnovna GPS toka
1.1.2. Osnovna GPS toka
294 SVILAJA
0,3
2,0
1,5 2,0 2,0
0,15
294 SVILAJA
2,0
0,3 0,15 1,8
1,2 1,8
294 SVILAJA 1,8
0,3 0,15 1,8
1,2 1,8
Font za oznaku GPS toke: Arial Narrow.
1.1.3. Crkva kao trigonometrijska toka

1,0
Kartografski znak isti je kao za 1.1.1. Trigonometrijska toka
83.7 1,5
1.1.3. Crkva kao trigonometrijska toka

1,0
2,55
0,5 0,7 0,5 1,8 1,55 0,2
42
128
0,3 0,15
0,3 0,15 1,8
0,4 0,15 0,55 0,9 1,45 0,55
Za mjerila od 1:5000-1:10 000 vrijedi da ako se trigonometar nalazi na objektu veem od 25 x 25 m, ucrtava se izravno na tlocrtu objekta. Za manje objekte i objekte kod kojih se zbog veliine znaka ne moe prikazati namjena objekta koristi se poseban znak. Uz crkvu kao trigonometrijsku toku nije obvezatno pisanje visine. Ako ima dovoljno prostora, moe se upisati visina terena u podnoju objekta (zaokrueno na decimetar), to vrijedi iskljuivo za mjerila od 1:20 0001:25 000. Font za broj trig. toke: Arial.
1.1.4. Dimnjak kao trigonometrijska toka

0,4 0,4 0,3
76
1.1.4. Dimnjak kao trigonometrijska toka

10o 45
o
0,15
110 1,5
o
0,1 5 0,2 5 0,1 0 ,2 5 5
15o 0,8 1,54 0,53
0,3 0,15 1,8
35
0,5
1,55
0,3 0,15 1,8
Uz dimnjak kao trigonometrijsku toku za mjerila od 1:20 000-1:25 000 nije obvezatno pisanje visine. Ako ima dovoljno prostora, moe se upisati visina terena u podnoju objekta (zaokrueno na metar). Font za broj trig. toke: Arial.
1.1.5. Antena kao trigonometrijska toka

0,5 1,4 0,5
1.1.5. Antena kao trigonometrijska toka

1,2
0,5 0,5 3,0 0,3 0,15 1,8 0,5 1,55
186.1 1,5
0,15
118
0,3 0,15 1,8
0,65 0,9 0,25 0,9 0,53
Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 nije uz telekomunikacijski, radio ili televizijski odailja, prijamnik ili antenu kao trigonometrijsku toku obvezatno pisanje visine. Ako ima dovoljno prostora, moe se upisati visina terena u podnoju objekta (zaokrueno na decimetar). Font za broj trig. toke: Arial.
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
1.1.6. Svjetionik kao trigonometrijska toka

2,0 0,15
106
1.1.6. Svjetionik kao trigonometrijska toka

0,5 1,0 0,45 0,5 1,8 1,55
0,4
1,2
3,5
110 1,5
1,54 0,3 0,15 1,8 0,53
Uz svjetionik kao trigonometrijsku toku za mjerila od 1:20 000-1:25 000 nije obvezatno pisanje visine. Ako ima dovoljno prostora, moe se upisati visina terena u podnoju objekta (zaokrueno na metar). Font za broj trig. toke: Arial.
0,3 0,15
1.2. Visinske toke:

1.2.1. Reper na zemlji
0,15 0,3
2,0
1.2.1. Reper na zemlji

0,15 0,3 1,6
1,6 1,6
2,0 253.54
1,6
2,0 198.68
0,15 0,3 1,2
1,2
Uz znak za reper stabiliziran u zemlji obvezatno se upisuje visina za mjerila od 1:5000-1:10 000 u centimetrima a u decimetrima za mjerila od 1:20 000-1:25 000 i kratica "R" (font: Arial). Prikazuju se fundamentalni reperi nivelmana visoke tonosti, preciznog i tehnikog nivelmana.
1.2.2. Reper na objektu

R
2,0
1.2.2. Reper na objektu
129.67
R R
1,0
0,8
Kartografski znak isti je kao za 1.2.1. Reper na zemlji
Uz znak za reper na objektu obvezatno se upisuje visina za mjerila od 1:5000-1:10 000 u centimetrima i kratica "R" (font: Arial). Za sva mjerila vrijedi da ako se radi prostora, na planu ili karti nemoe prikazati reper predvienim kartografskim znakom, stavlja se samo kratica "R" (font: Arial) priblino na mjestu repera. Prikazuju se reperi nivelmana visoke tonosti, preciznog i tehnikog nivelmana.
1.3. Dopunske toke i linije snimanja:

1.3.1. Stalna dopunska toka 1.3.1. Stalna dopunska toka
113
1,6
0,3 0,15 1,6
1,6
Stalne dopunske toke su sve trajno stabilizirane orijentacijske i poligonske toke bez obzira na nain odreivanja. Iscrtani smjer prikazuje smjer dogledanja. Stalne dopunske toke prikazuju se samo unutar tehnikih izvjea, na situacijama i na skicama izmjere.
1.3.2. Stalna dopunska GPS toka
1.3.2. Stalna dopunska GPS toka
GPS 294
2,0
GPS 294
1,6
0,3 0,15 1,6
1,2 1,6
Stalne dopunske GPS toke prikazuju se samo unutar tehnikih izvjea, na situacijama i na skicama izmjere. Font za oznaku GPS toke: Arial Narrow.
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
1.3.3. Linijska (mala) toka
1.3.3. Linijska (mala) toka

Trajno stabilizirane toke prikazuju se samo na situacijama, odnosno skicama izmjere za mjerila od 1:500-1:2000.
1.3.4. Okomica na liniju mjerenja
1.3.4. Okomica na liniju mjerenja
Prikazuje se samo za mjerila od 1:500-1:2000 i to samo na situacijama odnosno skicama izmjere.
1.3.5. Presjek s linijom mjerenja
1.3.5. Presjek s linijom mjerenja
1.3.6. Produene linije mjerenja
1.3.6. Produene linije mjerenja

1.3.7. Kontrolna mjerenja
1.3.7. Kontrolna mjerenja

113,25 1,6
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
2. ZGRADE
2.1. Zgrade za stanovanje:
2.1.1. Kue, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe
0,15 1,5
0, 5
2.1.1. Kue, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe
0,2
0,2
0,15 45
o
Kue minimalne veliine:
Smjer rafure za mjerila od 1:5000 -1:10 000 postavlja se pod kutem od 45 u odnosu na najduu stranicu objekta, dok se za mjerila od 1:20 000-1:25 000 objekti popunjavaju crnom bojom. Kao stambene zgrade oznauju se sve zgrade kojima je primarna funkcija stanovanje, te poslovne zgrade, uredi i sl.
1,5
0,35
2.1.2. Stambeni blok zgrada
2.1.2. Stambeni blok zgrada
Kartografski znak isti je kao za 2.1.1. Kue, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe
Vie zgrada koje su meusobno spojene, pravila vrijede kao i za 2.1.1. Kue, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe, pa tako vrijede i pravila minimalnih veliina za mjerila od 1:20 000-1:25 000.
2.1.3. Stambene zgrade i neboderi vii od 10 katova

Kartografski znak isti je kao za 2.1.1. Kue, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe Kartografski znak isti je kao za 2.1.1. Kue, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe
2.1.3. Stambene zgrade i neboderi vii od 10 katova

Za stambene zgrade i nebodere vie od 10 katova, pravila vrijede kao i za 2.1.1. Kue, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe, pa tako vrijede i pravila minimalnih veliina za mjerila od 1:20 000-1:25 000.
2.1.4. Zgrada u izgradnji

0,2
2.1.4. Zgrada u izgradnji
0,4 0,5
Za mjerila od 1:500-1:2 000 zgrade u izgradnji evidentiraju se ako zadovoljavaju katastarske kriterije propisane propisima i prikazuju isto kao 2.1.1. Kue, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe. Za mjerila od 1:5000-1:10 000 crtkane linije prate dimenzije zgrada u izgradnji.
2.1.5. Zgrada za povremeni boravak

Kartografski znak isti je kao za 2.1.1. Kue, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe Kartografski znak isti je kao za 2.1.1. Kue, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe
2.1.5. Zgrada za povremeni boravak

Za mjerila od 1:500-1:2 000 zgrade se prikazuje istim znakom kao i za 2.1.1. Kue, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe. Ta vrsta zgrada na katastarskom planu prikazuje: zgrade za povremeni boravak, kua za odmor, voarska kua, vinogradarska kua, seljaki stan, ribarska kua i planinska kua.
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
2.2. Poslovne i sportsko-rekreacijske zgrade

2.2.1. Poslovne zgrade i sportsko-rekreacijske zgrade 2.2.1. Poslovne zgrade i sportsko-rekreacijske zgrade
Ovaj nain prikazivanja koristi se za poslovne i sportsko rekreacijske zgrade kao to su: poslovne zgrade, upravne zgrade, zgrade za iznajmljivanje, servisne zgrade, zgrade za prijem putnika, domovi kulture, koncertne dvorane, portske dvorane, planinarski domovi, hoteli, moteli, prenoite, velike trgovine i trgovaki centri, veliki restorani i sl. Ukoliko se radi o prvenstveno stambenom objektu, prikazuje se kao stambeni objekt (npr. stambena zgrada s trgovinama, privatna kua s gostionicom, stambena zgrada s knjinicom ili kinom i sl.). Kartografski prikaz za mjerila od 1:500-1:2000 i mjerila od 1:20 000-1:25 000 isti je kao i za 2.1.1. Kue, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe, s tom razlikom da se za mjerila od 1:500-1:2000 na katastarskom planu ne upisuju kratice. Za mjerila od 1:5000-1:10 000 smjer rafure se postavlja pod kutem od 45 i 135 u odnosu na najduu stranicu objekta. Objekt kojem je jedna ili obije strane manja od 1 mm na karti prikazuje se punom crnom povrinom ( ). Uz znaajnije zgrade ili objekte obvezatno mora biti upisano ime ili kratica (vidi popis kratica: ht.; m.t; dk.; d.; pd.; mz.; rc.; tn.; car.). Za mjerila od 1: 20 000-1: 25 000 uz kartografski znak upisuje kratica (vidi popis kratica: ht.; m.t; dk.; d.; pd.; mz.; rc.; tn.; car.) ili naziv ustanove, ako je zgrada vea i ako za to ima mogunosti zbog kojeg drugog detalja. Primjer: MUP, ZAP, NSB, HAZU i sl.
0, 0 15 ,5
0,2
45o
45
2.2.2. Stadion, sportsko igralite i povrine za sport ili rekreaciju

0,6 1,2
2.2.2. Stadion, sportsko igralite i povrine za sport ili rekreaciju

0,6
0,1 5
0,5
1,2
Za mjerila od 1:5000-1:10 000 prikazuje se tlocrtom prema stvarnom obliku. Rub igralita prikazuje se crtom irine 0,15 mm, a ako ima dovoljno prostora mogu se shematski i pojednostavljeno prikazati i unutranje oznake igralita, atletska staza i sl.. Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 se manja igralita (do 100 m) prikazuju znakom i to u smjeru pruanja objekta, a velika igralita i stadioni tlocrtom. Kod veih stadiona se za mjerila od 1:5000 do 1:10 000, vjerodostojno precrtava stadion tlocrtno s atletskom stazom i binama.
2.2.3. Koliba, pastirski stan, katun

1,4
0, 65
2.2.3. Koliba, pastirski stan, katun

Za mjerila od 1:5000-1:10 000 objekti se prikazuje istim znakom kao i za 2.1.1. Kue, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe s tom razlikom da se za mjerila od 1:5000-1:10 000 stavlja kratica "ko." veliine 2 mm (font: Arial Narrow), ako je dovoljno velik unutar znaka, a u protivonm se stavlja pored. Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 se uz znak stavlja kratica "ko." veliine 1,6 mm.
0, 35
0, 15
2.2.4. Planinski dom

2,0
1, 0
0, 4
0, 15
2.2.4. Planinski dom
pd.
0, 1
45
45
2.2.5. Benzinska crpka

0, 0 15 ,5
bc. bc.
2,0
pd.
2,0
0,2
Za mjerila od 1:5000-1:10 000, planinski dom se prikazuje istim znakom kao i za 2.2.1. Javne zgrade, poslovne zgrade i sportsko-rekreacijske zgrade s tom razlikom da se stavlja kratica "pd." veliine 2 mm unutar znaka (font: Arial Narrow), ako je dovoljno velik, a u protivonm se stavlja pored. Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 se uz znak stavlja kratica "pd." veliine 1,6 mm.
0,
2.2.5. Benzinska crpka

0,2 45o
Za mjerila od 1:5000-1:10 000, benzinska crpka se prikazuje istim znakom kao i za 2.2.1. Javne zgrade, poslovne zgrade i sportsko-rekreacijske zgrade s tom razlikom da se stavlja kratica "bc." veliine 2 mm unutar znaka (font: Arial Narrow), ako je dovoljno velik, a u protivonm se stavlja pored. Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 se uz znak stavlja kratica "bc." veliine 1,6 mm.
45
10
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
2.3. Gospodarske, industrijske i energetske zgrade:

2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, zatvorena hala)
0,2
2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, zatvorena hala)

0,2 0,5 0,15
Ovim znakom prikazuju se sve gospodarske i industrijske zgrade i objekti, , kao to su: gospodarske zgrade, industrijske zgrade, tvornike hale, otvorene hale, industrijska postrojenja, hangari, spremnici, skladita, vee radionice, objekti poljoprivrednog gospodarstva, garae i sl. Uz znaajnije objekte se za mjerila od 1: 5000-1: 25 000, obvezatno mora upisati ime objekta ili kratica (vidi popis kratica: tv.; ml.; pi.; cg.; cm.; lj.; br.). Za mjerila od 1:5000-1:10 000 vrijedi da ukoliko je jedna strana objekta manja od 1,5 mm na karti, ucrtava se jedna crta sredinom objekta. Za mjerila od 1:20 0001:25 000 se objekti manji od 30 m prikazuju se kao 2.1.1. Kue, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe, a uz objekt treba doi kratica.
0,15 3,0
0,15
2.3.2. Energetske zgrade i objekti, transformatorska stanica
2.3.2. Energetske zgrade i objekti, transformatorska stanica

Za mjerila od 1:500-1:10 000 prikaz energetskih objekata (hidroelektrana, termoelektrana, plinska elektrana, nuklearna elektrana, plinara, toplana, trafostanica) isti je kao i za 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, zatvorena hala) i uz njih se stavljaju kratice, tj. slovni znakovi (vidi popis kratica: HE; TE; PE; NE; pl.; TP; TS), za razliku od katastarskog plana gdje se kratice ne prikazuju. Transformatorska stanica se za mjerila od 1:20 000-1:25 000, prikazuje posebnim kartografskim znakom i to samo za trafo-stanice izlazne snage vee od 10 kV. Ukoliko su u tlocrtu vee od 30x30 m prikazuju se kao i za mjerila od 1:50001:10 000, prikazom energetskih zgrada (tlocrtom), s kraticom "TS" uz objekt ili ako je dovoljno velik unutar objekta.
Kartografski znak isti je kao za 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, zatvorena hala)
2.3.3. Otvoreni ili djelomino otvoreni objekti i graevine, skladita, hangari, nadstrenice, staklenici i slino
0,2
2.3.3. Otvoreni ili djelomino otvoreni objekti i graevine, skladita, hangari, nadstrenice, staklenici i slino
Za mjerila od 1:5000-1:10 000 vrijedi da ukoliko su jedna ili obije strane objekta manje od 1-2 mm na karti, ucrtava se jedna kosa crta sredinom objekta.
0,15
2.3.4. Tvorniki dimnjak, toranj

0,4 0,4 0,3
2.3.4. Tvorniki dimnjak, toranj

10
o
45o 35
o
0,1 0,2 5 0,155 0,25

15 0,8
o
5 0 ,1
2,0 2,0
0,3
1,5
11
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
2.3.5. Spremite, silos od betona i od eljeza

0,8
2,0
2.3.5. Spremite, silos od betona i od eljeza

sl.
0, 2
od betona
3,0
3,0
sl.
od eljeza
0,2
0,15
Uz kartografski prikaz za mjerila od 1:5000-1:10 000 dolazi slovni znak tj. kratica (vidi popis kratica: sl.). Za velike silose koji se mogu prikazati tlocrtom kod mjerila od 1:20 000-1:25 000, kartografski prikaz je jednak kao za 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, zatvorena hala), a uz objekt dolazi slovni znak tj. kratica (vidi popis kratica: sl.).
0,5
0,15
0,3
2,0
2.3.6. Objekti poljoprivrednog gospodarstva
2.3.6. Objekti poljoprivrednog gospodarstva

Za mjerila od 1:500-1:2 000 kartografski prikaz je jednak kao za 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, zatvorena hala). Za mjerila od 1:5000-1:10 000 kartografski prikaz je jednak kao za 2.2.1. Javne zgrade, poslovne zgrade i sportsko-rekreacijske zgrade. Vei objekti prikazuju se tlocrtom s upisanim imenom ili kraticom (vidi popis kratica: gs.). Za mjerila od 1:20 000-1:25 000, kartografski prikaz je jednak kao za 2.1.1. Kue, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe, a uz objekt dolazi slovni znak tj. kratica (vidi popis kratica: gs. fm.).
Kartografski znak isti je kao za 2.2.1. Poslovne zgrade i sportsko rekreacijske zgrade
2.3.7. Vodenica, mlin

ml. ml.
2,0
2.3.7. Vodenica, mlin

0,2 0,5 0,15
1,2 0,3
0,15
1,2
Uz kartografski prikaz za mjerila od 1:5000-1:25 000 dolazi slovni znak tj. kratica (vidi popis kratica: ml.).
2.3.9. Vjetroelektrana
1,0
1,0
2.3.9. Vjetroelektrana
0,6 1,2
45
0,7
0,15
45 0,15 1,0
1,3
Za mjerila od 1: 500-1:2000 vrijede pravila kao i za 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, zatvorena hala), gdje se uz objekt stavlja kratica (VE), za razliku od katastarskog plana gdje se kratica ne prikazuje.
1,0
2.3.10. Pumpna stanica

Kartografski znak isti je kao za 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, zatvorena hala) Kartografski znak isti je kao za 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, zatvorena hala)
2.3.10. Pumpna stanica
2.3.11. Pomone zgrade

Kartografski znak isti je kao za 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, zatvorena hala) Kartografski znak isti je kao za 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, zatvorena hala)
2.3.11. Pomone zgrade

Za mjerila od 1: 500-1: 10 000 se pod pomonim zgradama uz stambenu ili drugu zgradu ubrajaju garae, nadstrenice, drvarnice, spremita, dvorine zgrade i ostale pomone zgrade i prikazuju se kao 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, zatvorena hala).
12
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
2.4. Ruevine i podzemne zgrade:

2.4.1. Ruevina, razvalina
0,15 1,5 1,5 1,0 0,15 1,0
2.4.1. Ruevina, razvalina

0,2 0,3
0,6
0,15 0,3
Odnosi se na ruevine kua i zgrada bez kulturno-povijesnog znaenja. Za mjerila od 1:500-1:2000 se prikazuje tlocrtom (punom linijom), dok se za mjerila od 1:5000-1:10 000 prikazuje tokastom linijom, gdje se takoer uz znak upisuje naziv ruevine, razvaline na situacijama i skicama izmjere. Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 se prikazuje znakom ako je manja od 30 m, u protivnom se prikazuje tlocrtom (tokastom crtom).
2.4.2. Podzemna zgrada
2.4.2. Podzemna zgrada
0,4 0,6 0,15
0,8 1,0 0,20
Podzemne zgrade obuhvaaju podzemne i podzemne poslovne zgrade, podzemne garae i podzemna sklonita.
2.5. Vjerske i kulturno-povijesne zgrade:

2.5.1. Javne zgrade, sakralne i zgrade spomenike batine 2.5.1. Javne zgrade, sakralne i zgrade spomenike batine
Ovaj nain prikazivanja koristi se za javne zgrade, , sakralne i zgrade spomenike batine kao to su: javne zgrade, dravne, upanijske ili opinske zgrade, sakralne zgrade, zgrade spomenike batine, sveuilita, kole, djeji vrtii, bolnice, domovi zdravlja, ambulante, kazalita, spomen obiljeja i sl. Kartografski prikaz za mjerila od 1:500-1:2000 i mjerila od 1:20 000-1:25 000 isti je kao i za 2.1.1. Kue, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe, s tom razlikom da se za mjerila od 1:500-1:2000 na katastarskom planu ne upisuju kratice. Za mjerila od 1:5000-1:10 000 kartografski znak je isti kao za 2.2.1. Poslovne zgrade i sportsko-rekreacijske zgrade uz znaajnije zgrade ili objekte obvezatno mora biti upisano ime ili kratica (vidi popis kratica: bl.; dz.; dv.; k.; kz.). Za mjerila od 1: 20 000-1: 25 000 uz kartografski znak upisuje kratica (vidi popis kratica: bl.; dz.; dv.; k.; kz.). ili naziv ustanove, ako je zgrada vea i ako za to ima mogunosti.
Kartografski znak isti je kao za 2.2.1. Poslovne zgrade i sportsko-rekreacijske zgrade
2.5.2. Manja crkva (do 20 m) od 1 mm do 2 mm kod prikaza

1,0
2.5.2. Manja crkva (do 20 m) od 1 mm do 2 mm kod prikaza

1,0
0,4 1,1 0,15 0,55 0,15 1,2 0,9 0,15
0,2
1,2
Ako ima dovoljno prostora, se za mjerila od 1:5000-1:10 000 uz znak za crkvu se upisuje naziv objekta ili ime patrona. Isto tako se za mjerila od 1:20 000-1:25 000, ako ima mjesta, uz znak upisuje naziv crkve, dalje vrijedi da ako je tlocrt objekta vei od znaka, prikazuje se na isti nain kao 2.1.1. Kue, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe, a znak se postavlja na sredinu objekta. Crkva moe biti i trigonometrijska toka, vidi 1.1.3. Crkva kao trogonometrijska toka.
2.5.3. Katedrala i vea crkva od 2 mm kod prikaza

0,25
2.5.3. Katedrala i vea crkva od 2 mm kod prikaza

0,25 0,5 1,3 1,8 1,0
Kartografski znak isti je kao za 2.5.2. Manja crkva (do 20 m) od 1 mm do 2 mm kod prikaza
Dimenzije znaka (kria) se za mjerila od 1:5000-1:10 000 mogu proporcionalno poveavati, prema veliini objekta. Ako ima dovoljno prostora, uz crkvu se upisuje naziv objekta ili ime patrona. Za mjerila od 1:20 000-1:25 000, se vee crkve prikazuju na isti nain kao 2.5.2. Manja crkva (do 20 m) od 1 mm do 2 mm kod prikaza.
13
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
2.5.4. Kapela
1,0
0,8
2.5.4. Kapela
0,2
0,5 1,2 0,7 2,4 1,2 1,2
0,3 0,9 0,15 0,45 1,2
Kartografski prikaz za mjerila od 1:500-1:2000 isti je kao i za 2.1.1. Kue, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe.
2.5.5. Zvonik
1,0
0,8
2.5.5. Zvonik
0,2
1,2 1,2 1,2
2,4
1,15 0,9 1,2 1,15
Za mjerila od 1:5000-1:25 000 znak se koristi samo kada se radi o odvojenom, samostalnom objektu, a ne o objektu u sklopu druge zgrade (npr. crkve ili dvorca).
2.5.6. Manja damija (do 20 m) od 1 mm do 2 mm kod prikaza

1,0
2.5.6. Manja damija (do 20 m) od 1 mm do 2 mm kod prikaza

0,2
0,5 1,0 0,5 1,0
0,9
0,5 0,4 0,15 0,15
1,2 0,9
2.5.7. Vea damija od 2 mm kod prikaza

0,25 1,8
Kartografski znak isti je kao za 2.1.1. Kue, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe Kartografski znak isti je kao za 2.5.6. Manja damija (do 20 m) od 1 mm do 2 mm kod prikaza
2.5.7. Vea damija od 2 mm kod prikaza
0,5 0,5
1,3 1,8
Dimenzije znaka (polumjeseca) se za mjerila od 1:5000-1:10 000 mogu proporcionalno poveavati, prema veliini objekta. Za mjerila od 1:20 000-1:25 000, se vee damije prikazuju na isti nain kao 2.5.6. Manja damija (do 20 m) od 1 mm do 2 mm kod prikaza.
2.5.8. Manja sinagoga (do 20 m) od 1 mm do 2 mm kod prikaza

0,9
2.5.8. Manja sinagoga (do 20 m) od 1 mm do 2 mm kod prikaza

0,9
0,2
1,0 0,2
0,9 0,15 1,2 0,9 0,15
14
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
2.5.9. Vea sinagoga od 2 mm kod prikaza

0,25 0,15
2.5.9. Vea sinagoga od 2 mm kod prikaza
0,5 1,0 2,0 0,5 0,9 0,9 1,8
Kartografski znak isti je kao za 2.5.8. Manja sinagoga (do 20 m) od 1 mm do 2 mm kod prikaza
Dimenzije znaka (zvijezde) se za mjerila od 1:5000-1:10 000 mogu proporcionalno poveavati, prema veliini objekta. Za mjerila od 1:20 000-1:25 000, se vee sinagoge prikazuju na isti nain kao 2.5.8. Manja sinagoga (do 20 m) od 1 mm do 2 mm kod prikaza.
2.5.10. Samostan, manastir

0,25 0,5 0,15 o 45
0,9 0,4 1,1 0,15 0,55 0,15 1,2 0,9 0,15
2.5.10. Samostan, manastir
Kartografski prikaz za mjerila od 1:500-1:2000 isti je kao i za 2.1.1. Kue, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe. Ako ima dovoljno mjesta se za mjerila 1:5000-1:10 000, uz kartografski prikaz upisuje se kratica sam. (samostan) ili man. (manastir) i naziv.
2.5.11. Spomenik
0,3
3,0 1,0
1,0 0,3
2.5.11. Spomenik
2,2
1,65
0,15
Za mjerila od 1:500-1:2000 spomenik se prikazuje znakom ukoliko je manje povrine, u protivnom se prikazuje kao za 2.1.1. Kue, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe, gdje se onda osim na skici, prikazuje i na planu. Na skicama se uz objekt velike povrine pie i naziv spomenika.
3,0
1,2 0,4 1,6
0,15
2.5.12. Ruevina, razvalina starog dvorca ili samostana

0,55 0,4 0,55
2.5.12. Ruevina, razvalina starog dvorca ili samostana

1,5
0,3 0,6
Kartografski znak isti je kao za 2.4.1. Ruevina, razvalina
2,8
Za mjerila od 1:500-1:10 000 se takoer uz znak upisuje naziv ruevine, razvaline starog dvorca ili samostana na situacijama i skicama izmjere. Za mjerilo 1:25 000 prikazuje se znakom samo ako je manji od 100 m, inae se prikazuje tlocrtom s dvije isprekidane linije.
2,8
15
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
2.5.13. Sauvani ili restaurirani stari grad, dvorac ili samostan

0,55 0,4 0,55
2.5.13. Sauvani ili restaurirani stari grad, dvorac ili samostan

1,5
Kartografski znak isti je kao za 2.5.10. Samostan, manastir
Za mjerila od 1:500-1:10 000 se takoer uz znak upisuje naziv sauvanog ili restauriranog starog grada, dvorca ili samostana na situacijama i skicama izmjere. Za mjerilo 1:25 000 prikazuje se znakom samo ako je manji od 100 m, inae se prikazuje tlocrtom s dvije linije.
16
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
3. DRUGE GRAEVINE I POVRINE

Nain uporabe dijela katastarske estice (primjeri: otvoreni bazen za sport i rekreaciju, park, otvoreni industrijski bazen, groblje, stepenite, nasipi i usjeci) se od ostalih dijelova naina uporabe na katastarskom planu i skici izmjere razdvaja granicom koja se prikazuje kao pod 9.2.3. Granice vrste uporabe katastarskih estica. Granice vrste uporabe katastarskih estica se prikazuju samo u sluaju kada je na nekoj katastarskoj estici potrebno prikazati vie vrsta uporabe katastarske estice.
3.1. Sportsko-rekreacijski objekti i povrine:

3.1.1. Otvoreni bazen za sport i rekreaciju
0,25 0,15
3.1.1. Otvoreni bazen za sport i rekreaciju

0,2
0,4 0,8
0,25
bz.
1,6
0,3
bz.
Za mjerila od 1: 500-1:2000 znakom prikazujemo otvoreni bazen za sport i rekreaciju samo na situacijama i skicama izmjere, dok se na katastarskom planu prikazuje kao nain uporabe zemljita. Bazeni za mjerila od 1:5000-1:10 000, kojima je jedna stranica kraa od 25 m ili privatni bazeni uz kue prikazuju se bez kratice "bz.". Font za kraticu je Arial Narrow, veliine 1,8 mm. Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 se za bazene vee od 50 m znak proporcionalno poveava. Kroz sredinji dio znaka ne prolaze druge boje, a postavlja se u smjeru pruanja objekta.
3.1.2. Zatvoreni bazen za sport i rekreaciju

0,25
Kartografski znak isti je kao za 3.1.1. Otvoreni bazen za sport i rekreaciju
3.1.2. Zatvoreni bazen za sport i rekreaciju
3.1.3. Park
0,15 1,0 1,0 0,5 1,8 0,15 1,2 0,3
0,15 1,2 0,3 1,0 1,0
3.1.3. Park
1,0 0,5
0,5 0,15 1,0 1,0 1,0 0,5 0,7 1,8
Za mjerila od 1:500-1:2000 znakovi se na situacijama i skicama izmjere prikazuju proizvoljno na prikazanim meusobnim razmacima, dok se svako drvo u parku prikazuje prema svom znaku. Park se na katastarskom planu prikazuje kao nain uporabe zemljita. Za mjerila od 1:5000-1:10 000 se za vee povrine koristi znak s est elemenata (na slici kartografski znakovi u stvarnoj veliini na karti-desno). Na neprekinutim povrinama parka veim od 10 cm2 na karti se koriste dva ili vie znakova, na razmaku od oko 5 cm. Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 se koristi znak koji se ucrtava u sredite povrine, dok se za povrine manje od 30x30 m znak ne ucrtava. Unutar parka prikazuju se ire poploene ili nasipane staze s dvije crne crte debljine 0,1 mm na razmaku do 0,5 mm. Boja znaka je kao i za mjeovitu umu.
3.2. Gospodarski, industrijski i energetski objekti:

3.2.1. Industrijska nepokretna dizalica
1,0 0,4 1,4 0,15 1,4 0,7 2,1 2,8
3.2.1. Industrijska nepokretna dizalica
Za mjerila od 1:500-1:2000 prikazuje se samo na situacijama odnosno skicama izmjere.
17
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
3.2.2. Industrijska pokretna dizalica na tranicama
3.2.2. Industrijska pokretna dizalica na tranicama

0,4
3.2.3. Industrijski betonski stup veliine do 2 mm i vei od 2 mm kod prikaza

0,15
2,2 3,7
0,25 0,15
3.2.3. Industrijski betonski stup veliine do 2 mm i vei od 2 mm kod prikaza
1,2
2,2
1,5
1,0
3.2.4. Industrijski metalni stup veliine do 2 mm i vei od 2 mm kod prikaza

0,15
3.2.4. Industrijski metalni stup veliine do 2 mm i vei od 2 mm kod prikaza
3,7
do 2 mm vei od 2 mm
2,2
0,25 0,15 0,15
do 2 mm vei od 2 mm
1,2
2,2
0,25 0,15
1,5
1,6
1,0
1,4
3.2.5. Otvoreni industrijski bazen
3.2.5. Otvoreni industrijski bazen

Za mjerila od 1:500-1:2000 otvoreni industrijski bazen prikazuje se kao 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, zatvorena hala) na situacijama odnosno skicama izmjere, dok se na katastarskom planu prikazuje kao nain uporabe zemljita. Za mjerila od 1:5000-1:10 000 za bazene kojima su jedna ili obije strane manji od 10 m vrijedi da se prikazuju samo rubnom crtom bez rafure. Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 kartografski znak za industrijski bazen se postavlja u smjeru pruanja objekta. Za bazene vee od 50 m znak se proporcionalno poveava. Ako je bazen vei od 50 m a nepravilnog oblika, umjesto uvjetnog znaka koristi se prikaz tlocrtom plavom crtom irine 0,3 mm, bez maske. Kroz sredinji dio znaka ne prolaze druge boje.
1,0 0,15 0,25

0,3
1,6
1,0 0,3
3.2.6. Vjetrenjaa
0,15
1, 5
3.2.6. Vjetrenjaa
6 1,
0, 15
1,2
0,65 0,15 1,2
1,9
1,0
1,0
18
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
3.2.7. Solana
3.2.7. Solana
Kartografski znak isti je kao za 3.2.5. Otvoreni industrijski bazen
Uz kartografski prikaz za mjerila od 1:5000-1:10 000 dolazi slovni znak tj. kratica (vidi popis kratica: so.).
3.2.8. Otvor za provjetravanje

3
3.2.8. Otvor za provjetravanje

0,85 2,0 0,40
1, 1, 3
0,85 0,40
5 0,1
5 0, 1
2,0
Kartografski znak koristi se za mjerila od 1: 500-1:10 000 i prikazuje se samo na situacijama odnosno skicama izmjere.
0,15 45 2,0
0,15 45 2,0
3.3. Vjerski i kulturno-povijesni objekti:

3.3.1. Vjerski znak, raspelo ili usamljeni grob
1,0
3.3.1. Vjerski znak, raspelo ili usamljeni grob

0,5 1,3 1,8
1,5 0,35 0,15 0,85 0,15
Za mjerila od 1:500-1:2000 se svi vjerski i kulturno-povijesni objekti prikazuju samo na situacijama odnosno skicama izmjere.
0,2
0,5 1,2
3.3.2. Groblje
- kransko
0,15
1,0
3.3.2. Groblje
- kransko
Za mjerila od 1:500-1:2000 znakom prikazujemo groblja samo na situacijama i skicama izmjere, gdje se uz znak pie naziv ukoliko su prikazani objekti velike povrine. Groblje se na katastarskom planu prikazuje kao nain uporabe zemljita. Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 oko groblja dolazi crna rubna crta debljine 0,15 mm. Za sva mjerila vrijedi, kad je groblje maleno, u njegovu sredinu dolazi jedan znak, a kada je vee povrine, ucrtava se vie znakova.
0,6 1,0 1,2
1,6
1,1
0,3 0,15 0,65
- muslimansko
0,15
- muslimansko
1,0
0,5 0,8 1,0
1,3
0,9
0,5 0,4
19
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
- idovsko
0,15 0,15 1,2 1,0
- idovsko
0,9
0,15
0,9
- mjeovito
0,2
3,0-7,0
- mjeovito
0,8 1,2 1,5 1,0 1,0
4,0 3,0
2,0-4,0
0,6 1,0
0,15 0,15 1,2 1,2 1,0 1,0
1,0
5,0
0,9
0,3 0,15 0,65
1,0
0,5 0,8
2,5
0,9
0,5 0,4
3.3.3. Mogila
2,5
25 0, 25 0,
3.3.3. Mogila
2,5
7,0
3,0
Kartografski znak koristi se za mjerila od 1: 500-1:10 000 i prikazuje se samo na situacijama odnosno skicama izmjere, gdje se takoer upisuje i naziv.
3.4. Objekti posebne namjene:

3.4.1. Terasa
0,15 0,30 d
3.4.1. Terasa
0,15 0,25 1,2 1,2
2,0<=d=<6,0
Za mjerila od 1:500-1:2000 prikazuje se samo na situacijama i skicama izmjere. Na katastarskom planu terase koje nisu konstruktivni dio zgrade uz zgrade se ne prikazuju, u protivnom ako jesu konstruktivni dio zgrade iskazuju se u okviru zgrade i ne prikazuju se posebnim znakom unutar zgrade. Za mjerila od 1:5000-1:10 000 odnosi se na terase vee od 20x20 m.
3.4.2. Stepenice uz zgradu

min 0,8 0,15
3.4.2. Stepenice uz zgradu

Za mjerila od 1:500-1:2000 prikazuje se samo na situacijama i skicama izmjere. Na katastarskom planu stepenice koje nisu konstruktivni dio zgrade uz zgrade se ne prikazuju, u protivnom ako jesu konstruktivni dio zgrade iskazuju se u okviru zgrade i ne prikazuju se posebnim znakom uz zgrade.
0,15 0,6-1,0
0,5
3.4.3. Stepenite
3.4.3. Stepenite
Za mjerila od 1:500-1:2000 prikazuje se samo na situacijama i skicama izmjere. Stepenite se na katastarskom planu prikazuje kao nain uporabe zemljita. Za mjerila od 1:5000-1:10 000 znak se koristi samo gdje se radi o stepenicama izrazite irine ili duine. Npr. ue stepenice (ne ue od 4m)) due od 50m, ili krae (ne krae od 20m) a izrazito iroke stepenice.
0,6-1,0
Kartografski znak isti je kao za 3.4.2. Stepenice uz zgradu
20
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
3.4.4. Prolaz ispod zgrade i pothodnik
3.4.4. Prolaz ispod zgrade i pothodnik
0,15
Prikazuje se na isti nain za sve vrste zgrada i graevina, samo za mjerila od 1:500-1:2000 i to na situacijama i skicama izmjere.
0,5 0,5 0,5
3.4.5. Hidrometeroloka stanica

5 0,1
3.4.5. Hidrometeroloka stanica
1,2 1,2 3,0 3,0

Za mjerila od 1:500-1:2000 znak se prikazuje samo na situacijama odnosno skicama izmjere, dok se na katastarskom planu, ukoliko je vea od 10 m2, prikazuje kao 2.1.1. Kue, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe.
3.4.6. Javni zahod

WC WC
2,0
3.4.6. Javni zahod
Za mjerila od 1:500-1:2000 znak se prikazuje samo na situacijama odnosno skicama izmjere, dok se na katastarskom planu, ukoliko je vea od 10 m2, prikazuje kao 2.1.1. Kue, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe.
3.5. Linijski objekti:

Za mjerila od 1:500-1:2000 se svi linijski objekti prikazuju samo na situacijama odnosno skicama izmjere, dok se na katastarskom planu prikazuju samo naispi i usjeci kao nain uporabe zemljita.
3.5.1. Nasip
- do 2 m visine
152.82
3.5.1. Nasip
- do 2 m visine
2,0 d
- do 2 m visine
0,15
visina nasipa < 5 m irina krune nasipa < 7 m
0,5 0,3 0,15 0,3 1,0
Nasipi se na katastarskom planu prikazuje kao nain uporabe zemljita.
0,15
4,0 d 0,6 <=d=>2,0

2, 0
154.26
0,5 1,0
min 0,5
Za mjerila od 1:5000-1:10 000 nasipi s krunom nasipa irom od 3 m prikazuju se s dvije odvojene linije, nasipi s krunom uom od 3 m s jednom linijom. Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 kad je na nasipu cesta, razmak izmeu osnovnih crta nasipa odgovara irini ceste. Svi nasipi, prirodni ili izgraeni prikazuju se istom bojom (tamno smea).
- vii od 2 m
106.82
- vii od 2 m
2,0 2,0
110.11
- vii od 2 m
d = 1 mm, 2 mm do po potrebi
0,15
d/2
visina > 5 m irina krune nasipa > 7 m
0,3 0,6 <=d=>3h
min
d/ 2 1,0
min 0,45
min 0,3
0,3 0,15
Za mjerila od 1:5000-1:10 000 dua crta moe biti razliite duine 1 mm, 2 mm, 3 mm itd. Razmak izmeu vrha due crtice i donje linije nasipa trebao bi biti u rasponu od 0,3 mm do 1 mm.
21
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
- vii od 2 m bez donje linije

2,0 2,0
224.8 218.5
d/2
0,6 <=d=>4,0
3.5.2. Usjek
- do 2 m visine
88.12
3.5.2. Usjek
- do 2 m visine
2,0
min 0,5
- do 2 m visine
0,15
dubina < 5m irina dna < 7m
1,0
OBJEKT
Usjeci se na katastarskom planu prikazuje kao nain uporabe zemljita.
0,15 d 2,0 2,0

d
0,5 1,0
86.24
0,15 0,3
Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 svi usjeci, prirodni ili izgraeni prikazuju se istom bojom (tamno smea).
0,6 <=d=>2,0
- vii od 2 m
128.34
- vii od 2 m
2,0 2,0
124.36
- vii od 2 m
d = 1mm, 2mm do prema potrebi
0,3 0,6 <=d=>3h

128.02
min
d/2
0,15 d/2 1,0 d
dubina > 5m irina dna > 7m
1,0
0,15 0,3
min
0,2
OBJEKT
- vii od 2 m bez donje linije

112.36
2,0 2,0 d
109.20
d/2
0,6 <=d=>4,0
3.5.3. Okomiti i strmi usjek vii od 3 m
3.5.3. Okomiti i strmi usjek vii od 3 m
2,0
110.34
1,0 1,0
min 0,5
104.20
1,0
Okomiti i strmi usjek vii od 3 m se kao i ostali usjeci se na katastarskom planu prikazuje kao nain uporabe zemljita.
22
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
3.5.4. Kameni i betonski zid

0,15
2,0
3.5.4. Kameni i betonski zid
0,6
5,0-10,0
0,4
4,0-12,0
0,15
1,5
0,8
0,65
0,25 0,15
Za mjerila od 1:5000-1:10 000 znak se odnosi na vee i ire zidove, kao to su visoki zidovi oko tvornica, obrambeni zidovi oko dvoraca i utvrda i sl. Manji zidovi i zidii prikazuju se kao ograde.
- od dvaju korisnika
0,6
5,0-10,0
1,5
0,15
4,0-12,0
0,4
0,15
0,8
Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 kameni i betonski zid prikazuje se istim znakom u oba sluaja.
3.5.5. Potporni zid od kamena ili betona

- okomiti - okomiti i kosi - okomiti i kosi
3.5.5. Potporni zid od kamena ili betona
0,6
5,0-20,0
0,15
1,2
2,0-4,0
1,2
1,0 0,3 0,15
1,5
0,3
0,15
Za mjerila od 1:5000-1:10 000 prikazuju se samo potporni zidovi vei od 1,5 m. Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 potporni zid uz cestu se ucrtava na razmaku 0,25 mm od ruba ceste. Okomite crtice postavljaju se u smjeru pada terena.
- kosi
5,0-20,0
0,15 0,6
2,0 2,0 1,0 2,0
3.5.6. Suhi zid

- do 1 mm irine kod prikaza - uz cestu
0,4 0,4 1,2 0,8 1,2
5,0-20,0
3.5.6. Suhi zid
3,0-5,0
1,0 0,3
1,0-2,2
0,6 4,0
0,5 0,15
Za mjerila od 1:500-1:10 000 suhozid se prikazuje kao samostalni objekt uz linijske elemente naprimjer cestu.
- od dvaju korisnika do 1 mm irine kod prikaza
5,0-20,0
3,0-5,0
1,0 0,3
23
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
- iri od 1 mm kod prikaza
- od dvaju korisnika iri od 1 mm kod prikaza
3.5.7. Drvena ograda
3.5.7. Drvena ograda
5,0-10,0
0,8
0,15
3,0-5,0
0,6
0,15
0,15
5,0-10,0
0,15
3,0-5,0
0,8
0,6
3.5.8. iana ograda

0,15 0,15
3.5.8. iana ograda
0,8
5,0-10,0
0,6
3,0-5,0
1,5
1,2
1,5
5,0-10,0
0,15
3,0-5,0
1,2
0,6
0,15
0,8
3.5.9. eljezna ograda

0,15
0,15
3.5.9. eljezna ograda
0,8
5,0-10,0
0,6
3,0-5,0
1,0
0,9
24
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
1,0
5,0-10,0
0,9
3,0-5,0
0,15
0,6
0,15
0,8
3.5.10. Jarak irine do 1 m

1,0
5,0-10,0
3.5.10. Jarak irine do 1 m

0,15 0,8
10,0-20,0
0,15
1,0
0,8
3.5.11. Strmi zasjek u stijeni

4,0 - 12,0
3.5.11. Strmi zasjek u stijeni

0,15 1,0
4,0 - 12,0
1,0
0,8 0,8
0,15
Za mjerila od 1:5000-1:10 000 odnosi se na umjetne, izgraene, odnosno iskopane zasjeke, npr. u kamenolomu, uz prometnicu ili sl. Gornja crta zasjeka prikazuje se znakom, a donja crnom crtom irine 0,15 mm. Ako se radi o zasjeku u stijeni, izmeu crta zasjeka mogu se ucrtati crte koje prikazuju pribline oblike i lomove stijene.
25
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
4. VODOVI I PRIPADAJUI OBJEKTI

Za mjerila od 1:500-1:10 000 se svi vodovi i pripadajui objekti prikazuju samo na planu vodova, na situacijama i skicama izmjere, ukoliko nije u napomeni pojedinog kartografskog znaka navedeno drugaije.
4.1. Vodovi (kabeli) elektroenergetske mree:

4.1.1. Nadzemni vod elektrine energije niskog napona (na drvenim stupovima)
50,0-300,0
,0 -1 5 0 50,0
0,15
4.1.1. Nadzemni vod elektrine energije niskog napona (na drvenim stupovima)
50,0-150,0 1,0
Za mjerila od 1:500-1:10 000 se vod i oznaka voda prikazuju crvenom bojom, a stupovi crnom na planu vodova, situaciji ili skici izmjere, dok se na topografskim kartama mjerila od 1:5000-1: 10 000 sve prikazuje crnom bojom. Pojedinani stupovi prikazuju se samo van gusto izgraenih naselja. Pri gustom rasporedu stupova, pojedini stupovi se isputaju, tako da razmak izmeu stupova bude najmanje 50 mm kod prikaza. Znak za stup obvezatno se postavlja na lomu crte voda, na mjestu ravanja i na markantnim tokama reljefa. Za mjerila 1:5000- 1:10 000 odnosno na topografskim kartama se vodovi prikazuju izvan naseljenog mjesta i ne prikazuju se uz cestu ili eljezniku prugu.
NN
4,0
1,0
2,0
NN
NN
NN
0,75 4,0
0,15
4.1.2. Podzemni vod elektrine energije niskog napona

2,0 7 ,0
4,0
4.1.2. Podzemni vod elektrine energije niskog napona

2,0 2,0
2,0
NN
4,0 0,15 1,0
4,0 0,15 4,0 1,0
NN
7,0
4.1.3. Nadzemni vod javne rasvjete

50,0-300,0
4.1.3. Nadzemni vod javne rasvjete

50,0-150,0
2,0
1,0 4,0
JR
1,0 4,0
0,15
2,0
JR
0,15
JR
JR
4.1.4. Podzemni vod javne rasvjete

50,0-300,0 2,0 7,0 2,0
0,15 4,0 4,0 1,0
4.1.4. Podzemni vod javne rasvjete

50,0-150,0 2,0 7,0 2,0
0,15 4,0 4,0 1,0
JR
JR
4.1.5. Vod signalizacije u javnom prometu

50,0-300,0
4.1.5. Vod signalizacije u javnom prometu

50,0-150,0
1,0 2,0
1 ,0 2,0
S
5,0
0,15
S
5,0
0,15
26
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
4.1.6. Nadzemni vod elektrine energije visokog napona jaine do 30 KV na betonskim stupovima s oznakom napona i brojem voda
50,0-300,0 1 ,0
1 ,0 50,0-150,0
4.1.6. Nadzemni vod elektrine energije visokog napona jaine do 30 KV na betonskim stupovima s oznakom napona i brojem voda
Na topografskim kartama mjerila od 1:5000-1: 10 000 nadzemni vod se prikazuje crnom bojom. Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 toke oznauju poetne, zavrne i lomne stupove. Prikazuju se elektrini vodovi preko 10 kV na metalnim stupovima viim od 10 m.
VNXX
4,0 0,15
2,0
4,0 0,15
VNXX
2,0
4.1.7. Podzemni vod elektrine energije visokog napona jaine do 30 KV s oznakom napona i brojem voda
2,0 7,0 2,0 2,0 0,15 7 ,0 2,0
4.1.7. Podzemni vod elektrine energije visokog napona jaine do 30 KV s oznakom napona i brojem voda
VNXX
VNXX
0,15
4.1.8. Nadzemni vod elektrine energije visokog napona jaeg od 30 KV na eljeznim stupovima s oznakom napona i brojem voda
50,0-300,0 1,0
1,0 50,0-150,0
4.1.8. Nadzemni vod elektrine energije visokog napona jaeg od 30 KV na eljeznim stupovima s oznakom napona i brojem voda
Kartografski znak isti je kao za 4.1.6. Nadzemni vod elektrine energije visokog napona jaine do 30 KV na betonskim stupovima s oznakom napona i brojem voda
VN220
4 ,0 0,15
2,0
4 ,0 0,15
VN220
2,0
Na topografskim kartama mjerila od 1:5000-1: 10 000 nadzemni vod se prikazuje crnom bojom.
4.1.9. Podzemni vod elektrine energije visokog napona jaeg do 30 KV s oznakom napona i brojem voda
2,0 7,0 2,0 2,0 0,15 7,0 2,0
4.1.9. Podzemni vod elektrine energije visokog napona jaeg do 30 KV s oznakom napona i brojem voda
VN220
VN220
0,15
4.1.10. Nadzemni signalni vod za elektro-energetske ureaje (na drvenim stupovima)
4.1.10. Nadzemni signalni vod za elektro-energetske ureaje (na drvenim stupovima)
50,0-300,0
1 ,0 4 ,0
2 ,0
50,0-150,0
1 ,0 4 ,0
2 ,0
0,15
0,15
27
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
4.1.11. Podzemni signalni vod za elektro-energetske ureaje
4.1.11. Podzemni signalni vod za elektro-energetske ureaje
2,0 7 ,0
2,0
2,0 7 ,0
2,0
4.1.12. Snop vodova elektrine energije

NN JR NN JR
4.1.12. Snop vodova elektrine energije
Snop vodova se crta jednom linijom a uz nju ispis koliine i vrste provodnika
2xNN JR SN VN
2xNN JR SN VN
4.1.13. Podmorski vod elektrine energije
4.1.13. Podmorski vod elektrine energije
0,5
0,1 0,7
Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 oznaava se samo smjer podmorskog elektrinog voda do 250 m od obale.
4.2. Pripadajui objekti elektroenergetske mree:

4.2.1. Energetski objekti (hidroelektrana, termoelektrana, plinska elektrana, vjetroelektrana, transformatorska stanica)
0,2 0,15 3,0
4.2.1. Energetski objekti (hidroelektrana, termoelektrana, plinska elektrana, vjetroelektrana, transformatorska stanica)
Za mjerila od 1:500-1:10 000 se prikazuju istim znakom kao i za 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, zatvorena hala), s tom razlikom da se uz njih stavljaju kratice, tj. slovni znakovi (vidi popis kratica: HE; TE; PE; NE; pl.; VE). Kartografski znak se takoer prikazuje na topografskim kartama mjerila od 1:5000-1:10 000. Transformatorska stanica se za mjerila od 1:20 000-1:25 000, prikazuje kao i za 2.3.2. Energetske zgrade i objekti, transformatorska stanica i to samo za trafostanice izlazne snage vee od 10 kV. Ukoliko su u tlocrtu vee od 30x30 m prikazuju se kao i za mjerila od 1:500-1:10 000, prikazom energetskih zgrada (tlocrtom), s kraticom "TS" uz objekt ili ako je dovoljno velik unutar objekta.
HE 2,0
Kartografski znak isti je kao za 2.3.2. Energetske zgrade i objekti, transformatorska stanica
4.2.2. Drveni stup kao nosa voda elektrine energije

1,0 0,5 0,15 0,25 1,0 1,0 1,0 1,0 0,5 3,5
0,5 0,15 0,25 0,8 0,8 0,8 0,8 0,8 0,5
4.2.2. Drveni stup kao nosa voda elektrine energije
2,9
Kartografski znak mjerila od 1:5000-1:10 000 se prikazuje na topografskim kartama.
28
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
4.2.3. Betonski stup kao nosa voda elektrine energije

1,0 0,5 0,15 0,25 1,0 1,0 1,0 1,0 1,5 4,5
0,15 0,25 0,8 0,5 0,8 0,8 0,8 0,8 1,0 3,4
4.2.3. Betonski stup kao nosa voda elektrine energije
4.2.4. Metalni stup kao nosa voda elektrine energije

- veliine do 2 mm kod prikaza
1,0 0,5 0,15 0,15 1,0 1,0 1,0 1,0 1,5 4,5
4.2.4. Metalni stup kao nosa voda elektrine energije
- manji od 1 mm tlocrtno kod prikaza

0,8 0,5 0,8 0,8 0,15 0,15 0,8 0,8 1,0 3,6
Kartografski znak mjerila od 1:5000-1:10 000 se prikazuje na topografskim kartama. Znakom se prikazuju manji metalni stupovi dalekovoda niskog ili visokog napona koji ne prelaze 1 mm u tlocrtu na karti.
- vei od 2 mm kod prikaza

1,0 0,5 0,15 0,25 1,0 1,0 1,0 1,6 1,0 4,6
- tlocrtno vei od 5 m
0,8 0,5 0,8 0,8 0,15 0,25 0,8 0,8 1,4 3,8
Kartografski znak mjerila od 1:5000-1:10 000 se prikazuje na topografskim kartama. Znakom se prikazuju veliki metalni stupovi dalekovoda visokog napona, koji su u tlocrtu vei od 5 m.
4.2.5. Stup javne rasvjete

- drveni
1,0 0,5 0,5 0,15 2,0 0,5 0,25 1,0 3,5
4.2.5. Stup javne rasvjete

- vaniji rasvjetni stup
1,0 0,5 0,5 1,1 1,0 0,25 0,8
Kartografski znak mjerila od 1:5000-1:10 000 se prikazuje na topografskim kartama. Znakom se prikazuju pojedini veliki rasvjetni stupovi na velikim raskima u vie razina (petlje), stadionima i sl.
0,15
3,1
29
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
- betonski
1,0 0,5 0,5 0,15 2,0 1,5 0,25 1,0 4,5
- metalni
1,0 0,5 0,5 0,15 0,15 1,0 2,0 1,5 4,5
4.2.6. Konzola kao nosa voda javne rasvjete
4.2.6. Konzola kao nosa voda javne rasvjete
1,5
1,0
4.2.7. Ormari s ureajima za reguliranje signalizacije

1,5
1,3
4.2.7. Ormari s ureajima za reguliranje signalizacije
s
0,15 0,25
s
1,0
2,0 1,0 1,5 4,5

0,15 0,25
2,0 0,8 1,2 4,0
4.2.8. Semafor
0,8
3,0 4,5 0,15 0,25 1,0 0,5
4.2.8. Semafor
2,5 3,6 0,15 0,25 0,8 0,3
30
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
4.2.9. Transformatorska stanica na stupu
4.2.9. Transformatorska stanica na stupu

4,0 1,0 0,15 2,0
TS 258
TS 258
2,0
TS 258
TS 258
4.2.10. Izlaz podzemnog voda elektrine energije u nadzemni vod

50,0-300,0 2,0 7 ,0 2,0 1,0 4 ,0 0,15
2,0 7,0 2,0 1 ,0 4,0 0,15 50,0-150,0
4.2.10. Izlaz podzemnog voda elektrine energije u nadzemni vod
4.2.11. Rasklopna i ispravljaka stanica

1,5 1,5
4.2.11. Rasklopna i ispravljaka stanica
0,5
3,0
0,5
3,0
4.2.12. Kabelska spojnica

3,0 1,0 0,25 0,25 3,0 1,0
4.2.12. Kabelska spojnica
4.2.13. Kabelska kanalizacija ispod ceste ili prijelaza

2,0 2,0
4.2.13. Kabelska kanalizacija ispod ceste ili prijelaza
50
1,5
50
1,5
4.2.14. Razvodni ormar

2,0 1,0 2,0 1,0
4.2.14. Razvodni ormar
4.2.15. Zdenac (galerija, komora) elektroenergetske mree

1,0 1,0 1,0 1,0 0,15 1,0 1,0 1,0 1,0 0,15
4.2.15. Zdenac (galerija, komora) elektroenergetske mree
31
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
4.2.16. Prikljuak elektroenergetske mree

1,0 1,0
4.2.16. Prikljuak elektroenergetske mree
4.2.17. Okno elektrina energija

2,0 0,15 0,15 2,0 2,0 0,15 0,15 2,0 2,0 2,0
4.2.17. Okno elektrina energija

Za mjerila od 1:500-1:10 000 za objekte vee od 2 mm na planu ili karti znak se proporcionalno poveava.
4.3. Vodovi plinovodne mree:

4.3.1. Nadzemni plinovod 4.3.1. Nadzemni plinovod
50,0-300,00
0,8
3,0 7,0 3,0
5,0
2,0
1,0 0,7 0,15

0,15 0,3 0,15
1,0
0,45
Za mjerila od 1:500-1:10 000 se vod i oznaka voda prikazuju zelenom bojom na planu vodova, situaciji ili skici izmjere, dok se na topografskim kartama mjerila od 1:5000-1: 10 000 sve prikazuje crnom bojom. Debljina linije, oznaka, oznaka i profil ovise o tipu plinovoda. Oznaka i dimenzije profila oznaavaju se u planu vodova.
4.3.2. Podzemni plinovod
4.3.2. Podzemni plinovod
50,0-300,00
0,8
0,7
5,0
0,15
Debljina linije, oznaka, oznaka i profil ovise o tipu plinovoda. Oznaka i dimenzije profila oznaavaju se u planu vodova.
4.3.3. Magistralni (transportni) plinovod
4.3.3. Magistralni (transportni) plinovod
0,3
0,7
Oznaka i dimenzije profila oznaavaju se u planu vodova.
4.3.4. Prikljuni plinovod

1,5
PVP 100
4.3.4. Prikljuni plinovod
0,20
32
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
4.3.5. Tlani plinovod

1,5
TVP 100
4.3.5. Tlani plinovod

0,20
4.3.6. Otpremni plinovod

1,5
OTP 100
4.3.6. Otpremni plinovod

0,20
4.3.7. Odvojni plinovod

1,5
ODP 100
4.3.7. Odvojni plinovod

0,20
4.3.8. Opskrbni plinovod

1,5
OPP 100
4.3.8. Opskrbni plinovod

0,20
4.4. Pripadajui objekti plinovodne mree:

4.4.1. Zatvara - plin
2,0 1,0 0,25 0,25 2,0 1,0
4.4.1. Zatvara - plin
4.4.2. Kondenzacijska posuda

2,0 1,0 0,25 0,25 2,0 1,0
4.4.2. Kondenzacijska posuda
4.4.3. Baklja
0,8
1,8 0,6 0,15 0,9 1,5 3,9 0,15 0,9 1,8 0,6 1,5 3,9
4.4.3. Baklja
1,4 2,6 0,4 0,8
0,15
33
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
4.4.4. Plinska buotina

0,15 0,6 2,0 0,15 0,6 2,0
4.4.4. Plinska buotina
Za mjerila od 1:500-1:10 000 uz znak treba pisati kratica P. Font za kraticu je Arial Narrow, veliine 1,8 mm. Kartografski znak mjerila od 1:5000-1:10 000 se prikazuje na topografskim kartama.
2,0
2,0
4.4.5. Plinska mjerna redukcijska stanica

MRS
4.4.5. Plinska mjerna redukcijska stanica

0,15 3,0
MRS
0,15
3,0
Za mjerila od 1:500-1:10 000 uz znak treba pisati kratica MRS (mjerna redukcijska stanica). Font za kraticu je Arial Narrow, veliine 1,8 mm.
MRS
2,2
2,2
4.4.6. Blok plinska stanica

1,0
BPS
4.4.6. Blok plinska stanica

1,0 0,15 1,0 1,0 3,0
BPS
0,15
1,0 1,0 1,0 1,0 3,0
Za mjerila od 1:500-1:10 000 uz znak treba pisati kratica BPS (blok plinska stanica). Font za kraticu je Arial Narrow, veliine 1,8 mm.
BPS
1,0 1,0
4.4.7. Plinski vor

0,15
P
4.4.7. Plinski vor

0,15
P
4,0
1,8 4,0
P
4,0
1,8 4,0
Za mjerila od 1:500-1:10 000 uz znak treba pisati kratica P (plinski vor). Font za kraticu je Arial Narrow, veliine 1,8 mm.
4.4.8. Okno - plin

1,0 0,15 2,0 0,15 2,0 1,0
4.4.8. Okno - plin
4.4.9. Odzrana cijev

1,0 0,20 0,5 2,0 0,5 0,20 1,0 0,5 2,0 0,5
4.4.9. Odzrana cijev
34
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
4.4.10. Prikljuak plinovodne mree

1,0 1,0
4.4.10. Prikljuak plinovodne mree
4.5. Vodovi mree toplovoda i parovoda:

4.5.1. Nadzemni toplovod
50,0-300,0
50
4.5.1. Nadzemni toplovod

0,5
1,5 3,0 7,0
5,0 1,0
2,0
1,0 0,7 0,15
0,15
Kartografski znak isti je kao za 4.3.1. Nadzemni plinovod
Za mjerila od 1:500-1:10 000 se vod i oznaka voda prikazuju naranastom bojom na planu vodova, situaciji ili skici izmjere, dok se na topografskim kartama mjerila od 1:5000-1: 10 000 sve prikazuje crnom bojom. Oznaka i dimenzije profila oznaavaju se u planu vodova.
4.5.2. Podzemni toplovod

50,0-300,0
50
4.5.2. Podzemni toplovod

0,5
0,7
5,0 1,0
1,5 0,15
0,15
4.5.3. Nadzemni parovod

50,0-300,0
80
4.5.3. Nadzemni parovod

Kartografski znak isti je kao za 4.5.1. Nadzemni toplovod Kartografski znak isti je kao za 4.3.1. Nadzemni plinovod
Za mjerila od 1:500-1:10 000 se vod i oznaka voda prikazuju naranastom bojom na planu vodova, situaciji ili skici izmjere, dok se na topografskim kartama mjerila od 1:5000-1: 10 000 sve prikazuje crnom bojom. Oznaka i dimenzije profila oznaavaju se u planu vodova.
1,5 3,0 7,0
1,0
0,15
4.5.4. Podzemni parovod

50,0-300,0
80
4.5.4. Podzemni parovod

Kartografski znak isti je kao za 4.5.2. Podzemni toplovod
1,5 0,15
1,0
4.6. Pripadajui objekti mree toplovoda i parovoda:

4.6.1. Toplana
0,2 0,15 3,0
4.6.1. Toplana
TP 2,0
Kartografski znak isti je kao za 2.3.2. Energetske zgrade i objekti, transformatorska stanica
Za mjerila od 1:500-1:10 000 prikazuje se istim znakom kao i za 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, zatvorena hala), s tom razlikom da se uz njih stavlja kratica, tj. slovni znak (vidi popis kratica: TP). Kartografski znak se takoer prikazuje na topografskim kartama mjerila od 1:5000-1:10 000.
35
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
4.6.2. Zatvara toplovod, parovod

2,0 1,0 0,25 0,25 2,0 1,0
4.6.2. Zatvara toplovod, parovod
4.6.3. Toplinska stanica i podstanica

1,0 2,0 1,0 4,0 4,0 1,0 2,0 1,0
4.6.3. Toplinska stanica i podstanica
Za mjerila od 1:500-1:2 000, znak se moe koristiti samostalno ili unutar zgrade, gdje se kotlovnica nalazi.
4.6.4. Kotlovnica
1,0 2,0 1,0 4,0 4,0 1,0 2,0 1,0
4.6.4. Kotlovnica
Za mjerila od 1:500-1:2 000, znak se moe koristiti samostalno ili unutar zgrade, gdje se kotlovnica nalazi.
4.6.5. Zdenac (galerija, komora) mree toplovoda i parovoda

1,0 1,01,0 1,0 0,15 1,0 1,01,0 1,0 0,15
4.6.5. Zdenac (galerija, komora) mree toplovoda i parovoda
4.6.6. Prikljuak toplovodne mree

1,0 1,0
4.6.6. Prikljuak toplovodne mree
4.6.7. Okno - toplovod, parovod

0,15 0,25 2,0 0,5 0,5 0,5 0,5 0,15 2,0 0,25 0,5 0,5 0,5 0,5 2,0 0,15 0,25 2,0 0,5 0,5 0,5 0,5 0,15 2,0 0,25 0,5 0,5 0,5 0,5 2,0
4.6.7. Okno - toplovod, parovod
36
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
4.7. Vodovi i pripadajui objekti naftovodne mree:

4.7.1. Nadzemni naftovod
50,0-300,00
0,8
4.7.1. Nadzemni naftovod

5,0
2,0
1,0 0,7 0,15
Kartografski znak isti je kao za 4.3.1. Nadzemni plinovod
3,0 7,0 3,0
Za mjerila od 1:500-1:10 000 se vod i oznaka voda prikazuju crnom bojom na planu vodova, situaciji, skici izmjere i topografskoj karti mjerila 1:5000-1:10 000. Debljina linije, oznaka i profil ovise o tipu naftovoda. Oznaka i dimenzije profila oznaavaju se u planu vodova.
4.7.2. Podzemni naftovod

50,0-300,00
4.7.2. Podzemni naftovod

0,7
0,8 5,0
0,15
Debljina linije, oznaka i profil ovise o tipu naftovoda. Oznaka i dimenzije profila oznaavaju se u planu vodova.
4.7.3. Magistralni naftovod
4.7.3. Magistralni naftovod

0,7
4.7.4. Prikljuni vod naftovodne mree

1,5
PVN
4.7.4. Prikljuni vod naftovodne mree
0,20
4.7.5. Zbirni naftovod

1,5
ZVN
4.7.5. Zbirni naftovod
0,20
4.7.6. Otpremni naftovod

1,5
OTN
4.7.6. Otpremni naftovod
0,20
4.7.7. Naftna buotina

Kartografski znak isti je kao za 4.4.4. Plinska buotina Kartografski znak isti je kao za 4.4.4. Plinska buotina Kartografski znak isti je kao za 4.4.4. Plinska buotina
4.7.7. Naftna buotina

Za mjerila od 1:500-1:10 000 uz znak treba pisati kratica N. Font za kraticu je Arial Narrow, veliine 1,8 mm. Kartografski znak mjerila od 1:5000-1:10 000 se prikazuje na topografskim kartama.
37
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
4.7.8. Toranj naftne buotine

1,4 0,7
4.7.8. Toranj naftne buotine
0,15
N
0,15 1,2 2,0

N
1,2 2,0
0,55 0,15 1,7 0,15 1,0 0,3
Za mjerila od 1:500-1:10 000 uz znak treba pisati kratica N. Font za kraticu je Arial Narrow, veliine 1,8 mm. Kartografski znak mjerila od 1:5000-1:10 000 se prikazuje na topografskim kartama.
4.7.9. Sabirna stanica

SS 1,8
SS
4.7.9. Sabirna stanica

Za mjerila od 1:500-1:10 000 uz znak treba pisati kratica SS (sabirna stanica). Font za kraticu je Arial Narrow, veliine 1,8 mm.
1,8
SS
4.7.10. Otpremna stanica

OS 1,8 OS
4.7.10. Otpremna stanica

Za mjerila od 1:500-1:10 000 uz znak treba pisati kratica OS (otpremna stanica). Font za kraticu je Arial Narrow, veliine 1,8 mm.
OS
1,8
4.7.11. Kompresorska (pumpna) stanica

KS 1,8 KS KS
4.7.11. Kompresorska (pumpna) stanica

Za mjerila od 1:500-1:10 000 uz znak treba pisati kratica KS (kompresorska stanica). Font za kraticu je Arial Narrow, veliine 1,8 mm.
1,8
4.7.12. Blok naftna stanica

BNS 1,8
4.7.12. Blok naftna stanica

2,0
BNS
2,0 3,0
Za mjerila od 1:500-1:10 000 uz znak treba pisati kratica BNS (blok naftna stanica). Font za kraticu je Arial Narrow, veliine 1,8 mm.
BNS
3,0
4.7.13. Naftna stanica za proiavanje

2,0 3,0 3,0 2,0
4.7.13. Naftna stanica za proiavanje
38
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
4.7.14. Okno - nafta

0,25 0,15 0,15 2,0 2,0 2,0 0,25 0,15 0,25 0,15 2,0 2,0 2,0 0,25
4.7.14. Okno - nafta

Za mjerila od 1:500-1:10 000 uz znak treba pisati kratica N. Font za kraticu je Arial Narrow, veliine 1,8 mm. Za objekte vee od 2 mm na planu ili karti znak se proporcionalno poveava.
4.7.15. Zatvara - nafta

Kartografski znak isti je kao za 4.4.1. Zatvara - plin Kartografski znak isti je kao za 4.4.1. Zatvara - plin
4.7.15. Zatvara - nafta
4.7.16. Ventil - nafta

1,0 0,15 1,5 2,0 0,15 2,0 0,15 1,0 1,5 2,0 0,15 2,0
4.7.16. Ventil - nafta
bez okna u oknu
0,5
bez okna u oknu
0,5
4.8. Cjevovodi vodovodne mree:

4.8.1. Nadzemni vodovod
1,0
50,0-300,00
4.8.1. Nadzemni vodovod

2,0 1,0 0,7 0,15
0,15 0,3 0,15
1,0
1,5
150
5,0
1,0
0,45
1,0
3,0 7,0 3,0
0,20
Za mjerila od 1:500-1:10 000 se vod i oznaka voda prikazuju plavom bojom na planu vodova, situaciji, skici izmjere i topografskoj karti mjerila od 1:5000-1: 10 000. Debljina linije, oznaka i profil ovise o tipu vodovoda. Oznaka i dimenzije profila oznaavaju se u planu vodova.
1,0 1,0
4.8.2. Podzemni vodovod

1,0
50,0-300,00
4.8.2. Podzemni vodovod

0,7
5,0
1,0
1,5
150
1,0 1,0 1,0
0,20
0,15
Debljina linije, oznaka i profil ovise o tipu vodovoda. Oznaka i dimenzije profila oznaavaju se u planu vodova.
4.8.3. Glavni dovodni cjevovod (cjevovod sirove vode)
4.8.3. Glavni dovodni cjevovod (cjevovod sirove vode)
1,5
GV400
0,40
39
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
4.8.4. Akvedukt
0,4
5,0 5,0 - 10,0
4.8.4. Akvedukt
Za mjerila od 1:5000-1:10 000 akvedukti dui od 100 m iscrtavaju se s isprekidanim crtama duine 5 mm na razmaku od 5 do 10 mm i prikazuje se na topografskim kartama.
0,3
min 0,6
4.9. Pripadajui objekti vodovodne mree:

4.9.1. Zatvara na povrini
0,15 0,25 0,5 1,0 0,5 0,15 0,25 0,5 1,0 0,5
4.9.1. Zatvara na povrini
4.9.2. Okno - voda

0,25 0,15 2,0 2,0 0,15 2,0 2,0 0,25 0,15 2,0 0,25 0,15 2,0 0,25
4.9.2. Okno - voda
Kartografski znak je za mjerila od 1: 500 1: 10 000 isti kao i kod 4.7.14. Okno nafta s tom razlikom da se kod nafte posebno naglaava kratica N nafta. Za objekte vee od 2 mm na planu ili karti znak se proporcionalno poveava.
4.9.3. Zatvara u oknu

0,15 0,25 2,0 1,0 0,25 2,0 0,15 1,0
4.9.3. Zatvara u oknu
4.9.4. Hidrant na povrini

1,0 0,5 1,0 0,5 0,15 1,0 0,5 1,0 0,5 0,15
4.9.4. Hidrant na povrini
spojen na cijevi s zatvaraem
spojen na cijevi s zatvaraem
4.9.5. Hidrant u oknu

1,0 2,0 2,0 1,0
4.9.5. Hidrant u oknu
4.9.6. Zrani ventil u oknu

1,0 2,0 2,0 1,0
4.9.6. Zrani ventil u oknu
40
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
4.9.7. Okno s ispustom
4.9.7. Okno s ispustom
2,0
2,0
4.9.8. Regulator pritiska u oknu

0,15 1,0 1,0 2,0 1,0 1,0 2,0 0,15
4.9.8. Regulator pritiska u oknu
4.9.9. Vodomjer u oknu

3,0 1,0 3,0 1,0
4.9.9. Vodomjer u oknu
0,5 1,0
0,5
0,5 1,0
0,5
4.9.10. Prikljuna ogrlica

0,5 3,0 0,5 2,0 0,5 3,0 0,5 0,5 2,0 0,5
4.9.10. Prikljuna ogrlica
4.9.11. Povratni poklopac u oknu

1,0 1,0 1,0 1,0
4.9.11. Povratni poklopac u oknu
2,0
2,0
4.9.12. Vodotoranj
1,2
0,3
4.9.12. Vodotoranj
0,15 0,25 1,0 2,0
0,15 0,25 1,0 2,0
0,15
Za mjerila od 1:500-1:10 000 za objekte vee od 2 mm na planu ili karti znak se proporcionalno poveava. Kartografski znak mjerila od 1:5000-1:10 000 se prikazuje na topografskim kartama.
1,2 0,45 0,4
41
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
4.9.13. Crpka
4.9.13. Crpka
2,0
1,6
4.9.14. Crpna stanica
4.9.14. Crpna stanica
2,0
CS
CS
2,0
Za mjerila od 1:500-1:10 000 uz znak treba pisati kratica CS (crpna stanica). Font za kraticu je Arial Narrow, veliine 1,8 mm.
4.9.15. Ureaj za proiavanje - voda

PV 1,8
4.9.15. Ureaj za proiavanje - voda
0,25
PV
2,0
0,25
PV 1,8
2,0
Za mjerila od 1:500-1:10 000 uz znak treba pisati kratica PV (ureaj za proiavanje - voda). Font za kraticu je Arial Narrow, veliine 1,8 mm.
4.9.16. Spremnik vodovoda (rezervoar)

- nadzemni
0,25
sp. sp.
4.9.16. Spremnik vodovoda (rezervoar)

Za mjerila od 1:500-1:10 000 spremnik vei od 1 mm na planu ili karti prikazuje se u mjerilu. Kratica sp. U plavoj boji (font Arial Narrow, veliine 1,8 mm) upisuje se u spremnike vee od 4 mm na planu ili karti, a za manje objekte upisuje se sa strane. Ukoliko je spremnik potpuno ukopan u zemlju i nepoznatih dimenzija, upisuje se samo kratica sp. (plavo) na mjestu spremnika. Kartografski znak mjerila od 1:5000-1:10 000 se prikazuje na topografskim kartama. Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 spremnici manji od 40 m prikazuju se znakom. Za vee se znak proporcionalno poveava.
0,25 min 1,0

sp. sp.
min 1,0
- podzemni
0,25
sp.
0,25
2,0 2,0
sp.
2,0 2,0
4.10. Vodovi (kabeli) telekomunikacijske mree:

4.10.1. Nadzemni telekomunikacijski vod
50,0-300,00
50,0-150,00
4.10.1. Nadzemni telekomunikacijski vod

Za mjerila od 1:500-1:10 000 se vod i oznaka voda prikazuju ljubiastom bojom na planu vodova, situaciji ili skici izmjere. Debljina linije, oznaka i profil ovise o tipu voda telekomunikacije. Oznaka i dimenzije profila oznaavaju se u planu vodova.
1,0 4,0
0,15
1,0 4,0
0,15
42
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
4.10.2. Podzemni telekomunikacijski vod

50,0-300,00
4.10.2. Podzemni telekomunikacijski vod

0,5
50,0-150,00
0,5
0,15
Debljina linije, oznaka i profil ovise o tipu voda telekomunikacije. Oznaka i dimenzije profila oznaavaju se u planu vodova.
0,15
3,0
3,0
4.10.3. Distributivna telekomunikacijska kanalizacija (DTK)

0,1 2,0 2,0 0,5
4.10.3. Distributivna telekomunikacijska kanalizacija (DTK)

4.10.4. Optiki kabel

1,5
OK
4.10.4. Optiki kabel

0,15
4.10.5. Vod kabelske televizije

1,5
KTV
4.10.5. Vod kabelske televizije

0,15
4.10.6. Radio relejni koridor
4.10.6. Radio relejni koridor
0,35
4.11. Pripadajui objekti telekomunikacijske mree:

4.11.1. Kabelski razdjelnik u ormariu na zidu
1,0 0,15
0,15 1,0
4.11.1. Kabelski razdjelnik u ormariu na zidu
4.11.2. Kabelski razdjelnik u ormariu na stupu

0,5 0,5 0,5 0,5 1,0 0,15 0,25 1,0 1,5 0,5 0,15 0,25 1,0 0,5 0,5 0,5 0,5 1,0 1,5 0,5
4.11.2. Kabelski razdjelnik u ormariu na stupu
43
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
4.11.3. Izvod voda na krov zgrade

1,5 0,15 2,5 1,5 0,15 2,5
4.11.3. Izvod voda na krov zgrade
4.11.4. Izvod voda na zidu

0,4 0,15 2,2 0,15 2,2 0,4
4.11.4. Izvod voda na zidu
2,7
2,7
4.11.5. Izvod voda na stupu

0,5 0,5 0,5 0,5 1,0 0,15 0,25 1,0 1,5 0,5 0,15 0,25 1,0 0,5 0,5 0,5 0,5 1,0 1,5 0,5
4.11.5. Izvod voda na stupu
4.11.6. Prikljuak telekomunikacijske mree

1,0 1,0
4.11.6. Prikljuak telekomunikacijske mree
4.11.7. Pojaivaka stanica

4,0
4.11.7. Pojaivaka stanica

4,0 2,5
2,5
45
0,15
u zgradi u oknu
pod zemljom
45
0,15
u zgradi
u oknu pod zemljom
4.11.8. Telefonska centrala

TC 1,8
4.11.8. Telefonska centrala

0,15 3,0
TC 1,8
0,15
3,0
Za mjerila od 1:500-1:10 000 uz znak treba pisati kratica TC telefonska centrala). Font za kraticu je Arial Narrow, veliine 1,8 mm.
TC
44
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
4.11.9. Telefonska podcentrala

TPC 1,8
4.11.9. Telefonska podcentrala

0,15 3,0
TPC 1,8
0,15
3,0
Za mjerila od 1:500-1:10 000 uz znak treba pisati kratica TPC telefonska podcentrala). Font za kraticu je Arial Narrow, veliine 1,8 mm.
TPC
4.11.10. Telefonska govornica, kabina

0,15 0,15
4.11.10. Telefonska govornica, kabina
min 2,0
min 2,0
1,0 1,0 1,0 1,0 1,0
1,0
4.11.11. Telefonski ormari na stupu

1,5 1,5
4.11.11. Telefonski ormari na stupu
0,15
3,5
0,15
3,5
1,0 0,25 1,5 0,25
1,0 1,5
4.11.12. Drveni telekomunikacijski stup

0,5 0,5 0,5 0,5 2,0 0,25 0,5
0,25 0,5 0,5 0,5 0,5 2,0 0,5
4.11.12. Drveni telekomunikacijski stup
0,15
0,15
4.11.13. Betonski telekomunikacijski stup

0,5 0,5 0,5 0,5 2,0 0,25 1,5 0,15 0,5 0,5 0,5 0,5 2,0 0,25 1,0
4.11.13. Betonski telekomunikacijski stup
0,15
45
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
4.11.14. Metalni telekomunikacijski stup

0,5 0,5 0,5 0,5 2,0 1,5
0,15 0,5 0,5 0,5 0,5 2,0 1,0
4.11.14. Metalni telekomunikacijski stup
0,15
4.11.15. Javni sat

0,15 2,5 0,15 2,5
4.11.15. Javni sat
2,0 1,0 1,0
2,0
4.11.16. Odailja, prijamnik, antena

0,5 1,4 0,5 0,5 1,4 0,5
4.11.16. Odailja, prijamnik, antena
0,5 0,5 0,15 1,5 0,15
0,5 0,5 1,5

2,4
2,4
4.11.17. Manji telekomunikacijski ureaj

1,0
1,0
4.11.17. Manji telekomunikacijski ureaj
0,15
1,2 1,2 1,5 0,25 3,9
0,15
1,2 1,2 1,0 0,25 3,4
4.11.18. Udaljeni pretplatniki stupanj (UPS)

UPS 1,8 UPS
4.11.18. Udaljeni pretplatniki stupanj (UPS)

Za mjerila od 1:500-1:10 000 uz znak treba pisati kratica UPS (udaljeni pretplatniki stupanj). Font za kraticu je Arial Narrow, veliine 1,8 mm.
1,8
UPS
46
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
4.11.19. Zdenac (galerija, komora) telekomunikacijske mree

1,0 1,01,0 1,0 0,15 1,0 1,0 1,0 1,0 0,15
4.11.19. Zdenac (galerija, komora) telekomunikacijske mree
4.11.20. Radiodifuzni objekt

RD 1,8
RD 1,8
4.11.20. Radiodifuzni objekt

Za mjerila od 1:500-1:10 000 uz znak treba pisati kratica RD (radiodifuzni objekt). Font za kraticu je Arial Narrow, veliine 1,8 mm.
RD
4.11.21. Radiorelejna stanica

RRS 1,8 RRS
4.11.21. Radiorelejna stanica

Za mjerila od 1:500-1:10 000 uz znak treba pisati kratica RRS (radiorelejna stanica). Font za kraticu je Arial Narrow, veliine 1,8 mm.
1,8
RRS
4.11.22. Okno - telekomunikacije

2,0 0,15 0,25 0,5 0,5 0,15 2,0 2,0 0,15 0,25 0,5 0,5 0,15 2,0 2,0 2,0
4.11.22. Okno - telekomunikacije
4.12. Kanalizacijska mrea:

4.12.1. Kanalizacijski cjevovod irine do 0.5 mm kod prikaza
50,0-300,00 1,0 0,15
40
4.12.1. Kanalizacijski cjevovod irine do 0.5 mm kod prikaza

50,0-150,00 1,0
40
1,5 40 5,0 1,5
1,5 5,0
0,15
40
1,5
Za mjerila od 1:500-1:10 000 se vod i oznaka voda prikazuju smeom bojom na planu vodova, situaciji ili skici izmjere. Oznaka smjera prikazuje se na liniji voda ili strelicom uz liniju. Oznaka i profil ovise o tipu cjevovoda kanalizacije. Oznaka i dimenzije profila oznaavaju se u planu vodova.
0,15
0,15
4.12.2. Kanalizacijski cjevovod iri od 0.5 mm kod prikaza

5,0 1,0 0,15 0,15
60
4.12.2. Kanalizacijski cjevovod iri od 0.5 mm kod prikaza

5,0
1,5 1,5 5,0 0,5-1,0

1,0 0,15
200 x 300
1,5
100 x 120
0,5
Oznaka i profil ovise o tipu cjevovoda kanalizacije. Oznaka i dimenzije profila oznaavaju se u planu vodova.
50,0-150,00
50,0-300,00
47
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
4.12.3. Kolektor
2,0 0,3 2,0 0,3 2,0 2,0
4.12.3. Kolektor
0,3 2,0
0,3 2,0
4.13. Pripadajui objekti kanalizacijske mree:

4.13.1. Slivnik
0,51,0 0,5 0,25 0,15 2,0 1,0
4.13.1. Slivnik
4.13.2. Reviziono okno, talonica

0,4 1,2 0,4 0,15 0,25 2,0 0,25 0,4 1,2 0,4 0,15 2,0 0,15 0,25 0,4 1,2 0,4 2,0 0,25 0,4 1,2 0,4 0,15 2,0
4.13.2. Reviziono okno, talonica
2,0
2,0
2,0
2,0
4.13.3. Prepumpna stanica

0,15
PRS 1,8
4.13.3. Prepumpna stanica

0,15 2,0
PRS 1,8
2,0
Za mjerila od 1:500-1:10 000 uz znak treba pisati kratica PRS (prepumpna stanica). Font za kraticu je Arial Narrow, veliine 1,8 mm.
4.13.4. Ureaj za proiavanje - kanalizacija

PVK 1,8
4.13.4. Ureaj za proiavanje - kanalizacija

0,25
PVK 1,8
Za mjerila od 1:500-1:10 000 uz znak treba pisati kratica PVK (ureaj za proiavanje - kanalizacija). Font za kraticu je Arial Narrow, veliine 1,8 mm.
0,25
PVK
2,0
2,0
4.13.5. Ulino okno s prikljukom

S 189,41
189,91
4.13.5. Ulino okno s prikljukom

S 189,46
189,95
UO 188,84
189,84
MB 60/110 UO 188,87
189,87
MB 60/110 UO UO
20
KK
RO 189,74
190,54
RO
KK
20 0
48
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
4.13.6. Ue zatvorenog kanala, cjevovoda u otvoreni recipijent

S/2 0,20 0,20 S/2
4.13.6. Ue zatvorenog kanala, cjevovoda u otvoreni recipijent
2,0 1,0 0,4 0,5 S
2,0 1,0 0,4 0,5 S
Prikaz kartografskog znaka mora odgovarati stvarnom izgledu objekta.
4.13.7. Sifon
0,2
0,2
4.13.7. Sifon
2,0
1,5
1,0
4.13.8. Splavna vrata

0,20
0,20
4.13.8. Splavna vrata
3,0
1,5
0,5 0,5 0,5
2,0
4.13.9. Drenaa
0,2 0,2 2,0
50,0-1500,00
4.13.9. Drenaa
50,0-300,00
0,25
0,25
1,6
1,0
0,8
4.13.10. Zdenac (galerija, komora) kanalizacije

1,0 1,01,0 1,0 0,15 1,0 1,0 1,0 1,0 0,15
4.13.10. Zdenac (galerija, komora) kanalizacije
49
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
4.14. Zajedniki znakovi:

4.14.1. Zajedniki tunel za podzemne vodove 4.14.1. Zajedniki tunel za podzemne vodove
220x250
1,5
1,0 1,0
1,0
0,15
220x250
1,5
1,5 0,5
Ako se u njemu nalazi jedna vrsta voda, crta se u boji odgovarajueg voda, a ako se nalazi vie vrsta vodova, crta se crnom bojom, s time da se znak i oznaka dimenzije pojedinog voda crta u boji voda.
4.14.2. Zajedniki kanal za podzemne vodove

1,0
80/100
4.14.2. Zajedniki kanal za podzemne vodove

0,5
220x250
1,5
1,5 0,5
1,5
1,5 0,5
Ako se u njemu nalazi jedna vrsta voda, crta se u boji odgovarajueg voda, a ako se nalazi vie vrsta vodova, crta se crnom bojom, s time da se znak i oznaka dimenzije pojedinog voda crta u boji voda.
4.14.3. Zajedniki zdenac (galerija, komora)

1,0 1,0 1,0 1,0 0,15 1,0 1,0 1,0 1,0 0,15
4.14.3. Zajedniki zdenac (galerija, komora)
Zajedniki zdenac moe obuhvatiti vie raznih vrsta vodova.
4.14.4. Mjesto promjene profila voda

0,2 0,2
4.14.4. Mjesto promjene profila voda
2,0 2,0
2,0 2,0
Prikazuje se u odgovarajuoj boji voda.
4.14.5. Izlaz cijevnog podzemnog voda na povrinu zemlje

0,2 2,0 0,2 2,0
4.14.5. Izlaz cijevnog podzemnog voda na povrinu zemlje
2,0
2,0
2,0
2,0
4.14.6. Nesigurno definiran vod

0,30
5,0 5,0
4.14.6. Nesigurno definiran vod

0,30 1,0 1,0
5,0 5,0
1,0 1,0
50
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
4.14.7. Dionica voda naputena

0,15 0,30 1,0 1,0 1,0
4.14.7. Dionica voda naputena

0,15 5,0 5,0 0,30
5,0 5,0
1,0 1,0 1,0
4.14.8. Dionica voda uklonjena

50,0-300,00
0,30 3,0 1,0 1,0 1,5 2,0
4.14.8. Dionica voda uklonjena

50,0-150,00
0,30 3,0 1,0 1,0 1,5 2,0
4.14.9. Nosa voda na zidu

0,2 0,75 0,75 1,50
4.14.9. Nosa voda na zidu

1,0 1,0
4.14.10. Nosa voda na krovu
4.14.10. Nosa voda na krovu
1,0
1,0
4.14.11. Zajedniko okno za podzemne vodove

0,25 0,15 2,0 2,0 0,15 2,0 2,0 0,25 0,15 2,0 0,25 0,15 2,0 0,25
4.14.11. Zajedniko okno za podzemne vodove
4.14.12. Nosa cjevovoda na zemlji

0,25
4.14.12. Nosa cjevovoda na zemlji

0,25
0,4 1,0
0,15
1,4
0,15
1,4
0,4 1,0
4.14.13. Nosa cjevovoda na stupu

0,25 0,4 0,15 1,0 1,5 0,15 1,0 0,25 0,4 1,5
4.14.13. Nosa cjevovoda na stupu
51
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
4.14.14. Kabel za rezervu

1,0-2,0 3,0-6,0
4.14.14. Kabel za rezervu
2,0-4,0 2,0-4,0
4.14.15. Ispuna stanica

IS
4.14.15. Ispuna stanica

0,15 0,5 2,0 3,0
IS
0,15
0,5 2,0 3,0

Za mjerila od 1:500-1:10 000 uz znak treba pisati kratica IS (ispuna stanica). Font za kraticu je Arial Narrow, veliine 1,8 mm.
IS
1,0
1,0
4.14.16. Mjerna stanica

MS
4.14.16. Mjerna stanica

0,15 3,0
MS
0,15 3,0
Za mjerila od 1:500-1:10 000 uz znak treba pisati kratica MS (mjerna stanica). Font za kraticu je Arial Narrow, veliine 1,8 mm.
MS
2,2
2,2
4.14.17. Spremnik goriva (nafta, benzin, plin)

- nadzemni
0,25
sp. sp.
4.14.17. Spremnik goriva (nafta, benzin, plin)

Za mjerila od 1:500-1:10 000 spremnik vei od 1 mm kod prikaza prikazuje se u mjerilu. Kratica sp. (font Arial Narrow, veliine 1,8 mm) upisuje se u spremnike vee od 4 mm kod prikaza, a za manje objekte upisuje se sa strane. Ako se zna o kojem se gorivu radi, umjesto sp. moe se upisati kratica goriva: N, B ili P (font Arial Narrow, veliine 1,8 mm). Kartografski znak mjerila od 1:5000-1:10 000 se prikazuje na topografskim kartama. Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 spremnici manji od 40 m prikazuju se znakom. Za vee se znak proporcionalno poveava.
0,25
min 1,0
sp. sp.
min 1,0
- podzemni
0,25
sp.
0,25
2,0 2,0
sp.
2,0 2,0
4.14.18. Mjeoviti stup
4.14.18. Mjeoviti stup
0,15 0,25
M
1,0
0,75 1,5 0,75 1,5 4,5

M
0,75
0,15 0,25
M
0,8
1,5 0,75 1,0
4,0
52
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
4.14.19. Prikaz kota vodova

190,54 189,74
4.14.19. Prikaz kota vodova
190,54 189,74
1,4 1,4
190,54 189,74
190,54 189,74
1,4 1,4
Kota vodova prikazuje se u boji odgovarajueg voda, dok se objekata vodova gdje se nalazi vie vrsta vodova, prikazuje crnom bojom. Font za kote vodova je Arial veliine 1,4 mm.
53
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
5. PROMET
5.1. Cestovni promet:
Za mjerila od 1:500-1:2000 kartografskim znakovima prikazujemo cestovni promet samo na situacijama odnosno skicama izmjere, dok se na katastarskom planu svi objekti i graevine cestovnog prometa prikazuju punim i isprekidanim linijama koje tvore prikaz graevine.
5.1.1. Autocesta
0,20
0,25 0,25 0,15
s jednim izgraenim trakom
5.1.1. Autocesta
Za mjerila od 1:5000-1:10 000 autoceste u izgradnji prikazuju se na sljedei nain: irina autoceste u izgradnjiodreuje se prema projektu ili zahvatu graevinskih radova. Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 ako je autocesta u izgradnji, prikazuje se samo isprekidanim crtama bez boje. Autocesta kojoj je jedan trak u prometu, a drugi se jo gradi prikazuje se kao na slici.
u izgradnji
2,0
5.1.2. Dravna ili poluautocesta
5.1.2. Dravna ili poluautocesta
0,20
2,0
0,2 0,2
u izgradnji
Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 ako je dravna ili poluautocesta u izgradnji, prikazuje se samo isprekidanim crtama bez boje.
5.1.3. upanijska ili brza cesta
5.1.3. upanijska ili brza cesta
0,18
2,0
Kartografski znak isti je kao za 5.1.2. Dravna ili poluatocesta

u izgradnji
5.1.4. Lokalna cesta
5.1.4. Lokalna cesta
Kartografski znak isti je kao za 5.1.3. upanijska ili brza cesta

u izgradnji
5.1.5. Lokalna cesta u naselju i krai odvojci
5.1.5. Lokalna cesta u naselju i krai odvojci
Kartografski znak isti je kao za 5.1.3. upanijska ili brza cesta
54
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
5.1.6. Kolni put iri od 3 m ili iroka asfaltna cesta
5.1.6. Kolni put iri od 3 m ili iroka asfaltna cesta
0,18
2,0
0,15 0,15
min 0,6 mm
Za mjerila od 1:5000-1:10 000 znak se koristi i za ire asfaltirane, poploene ili staze od odera u parkovima, etalitima i sl.
5.1.7. Kolni put ui od 3 m ili uska asfaltna cesta
5 .1.7. Kolni put ui od 3 m ili uska asfaltna cesta
0,18
2,0
0,25
Kartografski znak isti je kao za 5.1.6. Kolni put iri od 3m ili iroka asfaltna cesta
Za mjerila od 1:5000-1:10 000 znak se koristi i za ue asfaltirane, poploene ili na drugi nain ureene staze, kao to su umska etalita, ureene ire planinarske staze i sl.
5.1.8. Staza
5.1.8. Staza
2,5 1 ,0
0,20
1,0 2,5 0,25
Za mjerila od 1:5000-1:10 000 znak se koristi za uske ili neureene pjeake staze.
5.1.9. Cestovni vijadukt, nadvonjak

2,0 1,0 0,18
0,25
0,20 0,15 0,20
5.1.9. Cestovni vijadukt, nadvonjak
Za mjerila od 1:500-1:2000 znak prikazuje primjer crtanja cestovnog vijadukta, nadvonjaka na katastarskom planu punim i isprekidanim linijama koje tvore prikaz graevine. Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 crta koja prikazuje nadvonjak crta se 0,2 mm od crte ruba ceste.
0,15-0,25
5.1.10. Cestovni tunel

0,6
1,0
5.1.10. Cestovni tunel
0,25
0,15
0,25 0,15
0,4 0,8
0,18
2,0
irina ceste + 0,2 ili 0,25
0,25
0,8
55
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
5.1.11. Kameni i betonski most

2,0 1,0 1,0
0,15-0,25 75
5.1.11. Kameni i betonski most

0,3 0,25
0,18
2,0
5.1.12. eljezni most

0,18 0,3 1,0 1,0
0,5
5.1.12. eljezni most

2,0 1,0 10,0
Kartografski znak isti je kao za 5.1.11. Kameni i betonski most Kartografski znak isti je kao za 5.1.11. Kameni i betonski most
2,0
1,0
0,4
5.1.13. Pontonski most

2,0 1,0 15 0,18 2,0
Kartografski znak isti je kao za 5.1.11. Kameni i betonski most Kartografski znak isti je kao za 5.1.11. Kameni i betonski most
5.1.13. Pontonski most
5.1.14. Pokretni most

0,6 2,0 1,0 2,0 2,0
5.1.14. Pokretni most
0,18
0,3 0,5
1,0 1,0 0,4
1,0 2,0
2,0 1,0
Kartografski znak isti je kao za 5.1.11. Kameni i betonski most
5.1.15. Pjeaki most
5.1.15. Pjeaki most
0,18
2,0 1,0
0,25 0,3 0,25 0,50 1,1

0,3 0,15
0,15 0,30 0,9

Kartografski znak prikazuje se kod cestovnog i eljeznikog prometa i prijelaza preko rijeka, potoka i slinog.
56
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
5.1.16. Pjeaki prolaz preko prometnice

- iznad prometnice
1,0 0,5
5.1.16. Pjeaki prolaz preko prometnice
Kartografski znak isti je kao za 5.1.15. Pjesaki most
Kartografski znak prikazuje se kod cestovnog i eljeznikog prometa.
- ispod prometnice
5.1.17. Drveni most

1,0
5.1.17. Drveni most
0,18
5.1.18. Propust, ep
5.1.18. Propust, ep
0,5
0,5 0,5
min 0,7 0,425 0,2 0,2
Kartografski znak prikazuje se kod cestovnog i eljeznikog prometa. Za mjerila od 1:500-1:12000 za propuste ire od 1 m znak se proiruje. Za mjerila od 1:5000-1:10 000 za propuste ire od 5 m znak se proiruje.
min 1,0
5.1.19. Natkriveni usjek
5.1.19. Natkriveni usjek
Kartografski znak prikazuje se kod cestovnog i eljeznikog prometa.
57
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
5.1.20. Skela za vozila
5.1.20. Skela za vozila
1,5
5,0
0,15
0,15
3,5
1,0 0,5 0,2
2,0 1,0
0,8 0,4
5.1.21. Skela za pjeake
5.1.21. Skela za pjeake
1,5
3,5
0,15
Kartografski znak isti je kao za 5.1.20. Skela za vozila
Kartografski znak isti je kao za 5.1.20. Skela za vozila
1,5
5.1.22. Kilometarska oznaka uz prometnicu

1,0 0,3 0,5
172 1,5
5.1.22. Kilometarska oznaka uz prometnicu

0,8 0,3 0,4
172
2,5
1,5
1,5 1,3
Kartografski znak prikazuje se kod cestovnog i eljeznikog prometa. Za mjerila od 1:500-1:10 000 prikazuje se samo na situacijama odnosno skicama izmjere. Uz znak se pridodaje oznaka kilometra.
1,5
5.1.23. Galerija u prirodnoj stijeni
5.1.23. Galerija u prirodnoj stijeni
Kartografski znak prikazuje se kod cestovnog i eljeznikog prometa. Za mjerila od 1:500-1:10 000 prikazuje se samo na situacijama odnosno skicama izmjere.
58
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
5.1.24. Izgraena galerija
5.1.24. Izgraena galerija
Kartografski znak prikazuje se kod cestovnog i eljeznikog prometa. Za mjerila od 1:500-1:10 000 prikazuje se samo na situacijama odnosno skicama izmjere.
5.2. eljezniki i trani promet:

Za mjerila od 1:500-1:2000 eljezniki i trani prikazujemo isto na katastarskom planu, situaciji i skici izmjere punom linijom sredine kolosijeka. Ostale kartografske znakove koristimo samo za situacije i skice izmjere, dok se na katastarskom planu pojedine graevine eljeznikog i tranog prometa prikazuju punim i isprekidanim linijama koje tvore prikaz graevine.
5.2.1. eljeznika pruga uski i normalni kolosjek

20
5.2.1. eljeznika pruga uski ili normalni kolosjek

Za mjerila od 1: 500-1:2000 eljeznika pruga jednog kolosijeka prikazuje se isto na katastarskom planu, situacijama i skicama izmjere punom linijom koja oznaava sredinu kolosijeka. Za mjerila od 1:5000-1:10 000 pruga u naselju, na prijelazima i sl. moe se prikazati i samo jednom crtom irine 0,35 mm.
0,35
0,4
0,1
0,2
0,3 0,5
5.2.2. eljeznika pruga - dva kolosjeka

0,2 0,3
5.2.2. eljeznika pruga - dva kolosjeka
0,4 0,4
0,65 0,1
Za mjerila od 1: 500-1:2000 eljeznika pruga dva kolosijeka prikazuje se isto na katastarskom planu, situacijama i skicama izmjere, na nain da se svaka sredina kolosijeka prikazuje jednom punom linijom.
5.2.3. Industrijska pruga

6,5 1,0 0,3 0,25 0,3 0,1
5.2.3. Industrijska pruga
Kartografski znak isti je kao za 5.2.1. eljeznika pruga uski i normalni kolosijek
Kartografski znak isti je kao za 5.2.1. eljeznika pruga uski i normalni kolosijek
5.2.4. eljeznika postaja
5.2.4. eljeznika postaja

Za mjerila od 1:500-1:2000 eljeznika postaja prikazuje se na situacijama odnosno skicama izmjere, a ukoliko je zgrada vea od 10 m2 prikazuje se i na katastarskom planu isto kao 2.1.1. Kue, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe. Za mjerila od 1:5000-1:10 000 uz objekt eljeznike postaje dolazi tekstualni znak p.. Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 vee postaje i kolodvori prikazuju se tlocrtom. Uz eljezniku postaju ispisuje se kratica p..
p.
p.
p.
59
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
5.2.5. eljezniki kolodvor

0,3 0,4 1,2
5.2.5. eljezniki kolodvor

Za mjerila od 1:500-1:2000 eljezniki kolodvor prikazuje se na katastarskom planu, situacijama odnosno skicama izmjere kao 2.1.1. Kue, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe. Za mjerila od 1:5000-1:10 000 zgrada kolodvora se prikazuje kao javna zgrada. Skladita, radionice i drugi objekti kolodvora prikazuju se kao gospodarski objekti. Crtom irine 0,35 mm prikazuje se samo prolazni kolosjek. Ostali kolosjeci prikazuju se crtom irine 0,15 mm. Nije nuno prikazati sve kolosjeke. Uz zgradu kolodvora dodati tekstualni znak p..
p.
p.
p.
0,7
0,15
3,6
1,0
2,6
5.2.6. eljezniki vijadukt, nadvonjak

2,0 1,0 0,4
5.2.6. eljezniki vijadukt, nadvonjak
0,18
0,35 0,15
0,25 0,2 0,6
0,25 0,25
Za mjerila od 1:500-1:2000 kartografski znak prikazuje primjer crtanja eljeznikog vijadukta, nadvonjaka na katastarskom planu punim i isprekidanim linijama koje tvore prikaz graevine.
5.2.7. eljezniki tunel

0,6
1,0 0,1 2,0 1,0
5.2.7. eljezniki tunel
0,25 0,95 0,8
0,25
0,4 0,8
0,25 0,5 0,15
0,18 0,4
5.2.8. eljezniki most

0,25
0,3 0,15 75
5.2.8. eljezniki most
Kartografski znak isti je kao za 5.2.6. eljezniki vijadukt, nadvonjak
0,3 0,35 75
0,2 0,6
0,25
5.2.9. iara
- putnika
0,4
5.2.9. iara
- putnika
1,0 4,0 0,6 0,2 0,8 0,6 0,8
Za mjerila od 1:500-1:2000 prikazuje se samo na situacijama odnosno skicama izmjere. Za mjerila od 1:5000-1:10 000 stupovi iare prikazaju se krunim znakom. Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 puni krugovi oznauju stupove iare.
- putnika
0,18
5,0 1,0
1,8
2,0 0,5 1,5
0,15
15,0
1,2
1,0
60
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
- skijaka
0,4 4,0 1,5 0,5
- teretna
0,4 2,0 2,0 2,0
- teretna
1,0 0,15 0,8 4,0 0,6 0,2 0,8
- teretna
15,0
1,2
5.2.10. Tramvajska pruga, uspinjaa

1,5 15 0,4 1,5
2,0
0,25
5.2.10. Tramvajska pruga, uspinjaa

0,2 0,2 0,2 0,15 0,4
Za mjerila od 1: 500-1:2000 tramvajska pruga, uspinjaa prikazuje se znakom samo na situacijama i skicama izmjere, dok se na katastarskom planu prikazuje kao 5.2.1. eljeznika pruga uski i normalni kolosijek. Za mjerila od 1:5000-1:10 000 prikazuje se tamo gdje to irina ulice dozvoljava, zatim na mjestima gdje je pruga samostalni objekt (npr. pruga za Dolje). Donji znak koristi se na ulicama koje imaju izdvojeni pojas za tramvajsku prugu (npr. Zvonimirova, Avenija Dubrovnik i sl.). Isti znak se koristi za prikaz uspinjae. Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 prikazuje se samo ondje gdje nijeuz cestu ili na cesti. Na okretitima se ne crtaju poprene crtice.
5.2.11. Elektrificirana eljeznika pruga

1,0 1,0 1,0 1,0 0,5 0,15
0,5
5.2.11. Elektrificirana eljeznika pruga
0,8 0,5
10-25
1,6 0,4 1,5 0,4 0,25

1,0
0,8 0,8 2,4 0,8 0,8
Za mjerila od 1: 500-1:2000 elektrificirana eljeznika pruga prikazuje se znakom samo na situacijama i skicama izmjere, dok se na katastarskom planu prikazuje kao 5.2.1. eljeznika pruga uski i normalni kolosijek.
0,25
5.2.12. Straarnica uz prugu
5.2.12. Straarnica uz prugu

Za mjerila od 1:500-1:2000 straarnica uz prugu prikazuje se na situacijama odnosno skicama izmjere, a ukoliko je zgrada vea od 10 m2 prikazuje se i na katastarskom planu isto kao 2.1.1. Kue, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe.
2,0
0,4
0,6 0,61,0
61
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
5.2.13. Rampa za utovar uz prugu
5.2.13. Rampa za utovar uz prugu
Prikazuje se za mjerila od 1:500-1:10 000 i to samo na situacijama odnosno skicama izmjere.
5.2.14. Okretite za lokomotivu
5.2.14. Okretite za lokomotivu
Prikazuje se za mjerila od 1:500-1:10 000 i to samo na situacijama odnosno skicama izmjere.
5.2.15. Brklja uz prugu
5.2.15. Brklja uz prugu
5.3. Zrani promet:

Nain uporabe dijela katastarske estice (primjeri: zrana luka, meunarodna, sportska, poljoprivredna ili privatna i heliodrom) se od ostalih dijelova naina uporabe na katastarskom planu i skici izmjere razdvaja granicom koja se prikazuje kao pod 9.2.3. Granice vrste uporabe katastarskih estica. Granice vrste uporabe katastarskih estica se prikazuju samo u sluaju kada je na nekoj katastarskoj estici potrebno prikazati vie vrsta uporabe katastarske estice.
5.3.1. Zrana luka, meunarodna

0,8 1,0 0,5 0,4 4,2 1,8 0,5 4,4 1,2 0,6 0,2
5.3.1. Zrana luka, meunarodna

0,7 0,1 0,7 0,5 3,4 0,35 0,3 3,2 1,4 0,4
Zrana luka, meunarodna se na katastarskom planu prikazuje kao nain uporabe zemljita. Za mjerila od 1:5000-1:10 000 pristanina zgrada prikazuje se kao javna zgrada, a zrakoplovna pista kao crta granice kultura. Znak (avion) postavlja se na pisti u smjeru pruanja pistae. Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 povrina zrakoplovne piste prikazuje se bijelom bojom, omeenom crnom crtom debljine 0,15 mm. Znak se postavlja na pistu ili na podruje zrane luke, blie zgradama. Ograda oko zrane luke prikazuje se crnom crtom debljine 0,15 mm.
0,9 0,5 0,1
62
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
5.3.2. Zrana luka, sportska, poljoprivredna ili privatna

2,5 0,8 0,5 0,9 0,4 0,4 1,2
5.3.2. Zrana luka, sportska, poljoprivredna ili privatna

2,0 1,0 0,6 0,4 0,7 0,3 0,3 0,9
Zrana luka, sportska, poljoprivredna ili privatna se na katastarskom planu prikazuje kao nain uporabe zemljita. Za mjerila od 1:5000-1:10 000 pristanina zgrada prikazuje se kao javna zgrada, a zrakoplovna pista kao granice kultura. Znak (avion) postavlja se na pisti u smjeru pruanja piste. Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 povrina zrkoplovne piste prikazuje se bijelom bojom, omeenom crnom crtom debljine 0,15 mm. Znak se postavlja na pistu ili na podruje zrane luke, blie zgradama. Ograda oko zrane luke prikazuje se crnom crtom debljine 0,15 mm.
2,6
5.3.3. Helidrom
3,0 0,15 3,0
2,0
5.3.3. Helidrom
Heliodrom se na katastarskom planu prikazuje kao nain uporabe zemljita.
4 0,
0, 6
63
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
6. VEGETACIJA I VRSTE ZEMLJITA

Nain uporabe dijela katastarske estice (primjeri: oranica, rasadnici, vrt, plastenici, staklenici, vonjak, maslinik, vinograd, livada, panjak, ume i ostala umska zemljita, trstik, stjenjak, kamenjar, golet, pijesak, movara, gromaa, otvoreni kop, pjeenjak ili ljunara, kamenolom, deponij) se od ostalih dijelova naina uporabe na katastarskom planu i skici izmjere razdvaja granicom koja se prikazuje kao pod 9.2.3. Granice vrste uporabe katastarskih estica. Granice vrste uporabe katastarskih estica se prikazuju samo u sluaju kada je na nekoj katastarskoj estici potrebno prikazati vie vrsta uporabe katastarske estice.
6.1. Vegetacija:
6.1.1. Oranica
2,0-4,0
0,15
0,15
6.1.1. Oranica
Za mjerila od 1:500-1:2000 prikazuje se znakom samo na situacijama i skicama izmjere. Oranica se na katastarskom planu prikazuje kao nain uporabe zemljita. Za mjerila od 1:500-1:10 000 ako se radi o manjoj povrini, dovoljan je jedan znak, a ukoliko je povrina vea, postavlja se etiri i vie znakova. Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 sve vegetacijske povrine obrubljuju se zelenom crtom irine 0,15 mm, osim ako rub povrine ujedno ini rub ceste, ivica i sl.
1,0
4,0
2,0
0,15 1,6
0,8
3,0-7,0
2,0
6.1.2. Rasadnik
5,0
6.1.2. Rasadnik
Za mjerila od 1:500-1:2000 prikazuje se znakom samo na situacijama i skicama izmjere. Razne vrste rasadnika kao to su: vonjak-rasadnik, maslinik-rasadnik, vinogradrasadnik se na katastarskom planu prikazuju kao nain uporabe zemljita. Za mjerila od 1:5000-1:10 000 isti znak se koristi za rasadnike bjelogorice i crnogorice. Podruje rasadnika moe biti predstavljeno s jednim, etiri ili devet znakova ili s vie grupa po devet znakova za podruja vea od 10 cm2 u mjerilu karte. Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 za povrine manje od 3x3 mm na karti crta se samo jedan znak.
0,15
5,0
2,0 2,0
0,15 0,6
0,10 0,9
1,0
6.1.3. Hmeljite
0,15
2,0-4,0
6.1.3. Hmeljite
0,15
2,0
2,0
1,8
3,0-7,0
3,0
1,0
0,8
0,10 1,0
Za mjerila od 1:500-1:2000 prikazuje se znakom samo na situacijama i skicama izmjere. Za mjerila od 1:500-1:10 000 ako se radi o manjoj povrini, dovoljan je jedan znak, a ukoliko je povrina vea, postavlja se etiri i vie znakova.
6.1.4. Vrt
6.1.4. Vrt
Za mjerila od 1:500-1:2000 prikazuje se znakom samo na situacijama i skicama izmjere. Vrt se na katastarskom planu prikazuje kao nain uporabe zemljita. Za mjerila od 1:500-1:10 000 ako se radi o manjoj povrini, dovoljan je jedan znak, a ukoliko je povrina vea, postavlja se etiri i vie znakova. Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 isti znak kao plastenik ili staklenik, ali sa zelenom rubnom crtom.
2,0-4,0 3,0-7,0
2,0
1,0
2,0 4,0
0,8
15 0,
15 0,
1,6
64
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
6.1.5. Riite
1,0 0,5 0,8 0,4
6.1.5. Riite
2,0-4,0
1,0
2,0
2,0 0,15 0,8
3,0-7,0
4,0
0,15
1,6
0,10 1,0
Za mjerila od 1:500-1:2000 prikazuje se znakom samo na situacijama i skicama izmjere.
6.1.6. Plastenik, staklenik

Kartografski znak isti je kao za 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, zatvorena hala) Kartografski znak isti je kao za 2.3.3. Otvoreni ili djelomino otvoreni objekti i graevine, skladita, hangari, nadstrenice, staklenici i slino
6.1.6. Plastenik, staklenik

Za mjerila od 1:500-1:2000 plastenik, staklenik prikazuje se kao 2.3.1. Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, zatvorena hala) na situacijama odnosno skicama izmjere, dok se na katastarskom planu razne vrste plastenika, staklenika kao to su: oranica-plastenik, oranica-staklenik, vrt-plastenik, vrtstaklenik, prikazuju kao nain uporabe zemljita.
6.1.7. Vonjak
2,5 2,5
6.1.7. Vonjak
2,5
1,0
Za mjerila od 1:500-1:2000 prikazuje se znakom samo na situacijama i skicama izmjere. Vonjak se na katastarskom planu prikazuje kao nain uporabe zemljita. Za mjerila od 1:500-1:10 000 ako se radi o manjoj povrini, dovoljan je jedan znak, a ukoliko je povrina vea, postavlja se etiri i vie znakova.
0,15
0,15
0,8
2,5
6.1.8. Maslinik
0,15
2,0-4,0 3,0-7,0
0,15
6.1.8. Maslinik
0,7 1,3 0,6 1,4 2,0 2,0
4,0 2,0
0,10
Za mjerila od 1:500-1:2000 prikazuje se znakom samo na situacijama i skicama izmjere. Maslinik se na katastarskom planu prikazuje kao nain uporabe zemljita. Za mjerila od 1:500-1:10 000 ako se radi o manjoj povrini, dovoljan je jedan znak, a ukoliko je povrina vea, postavlja se etiri i vie znakova.
0,6 0,8 0,6 1,2 1,8
1,4
0,5 0,9 1,4
0,45 0,55 1,0
6.1.9. Vinograd
0,15
2,0-4,0 3,0-7,0
6.1.9. Vinograd
0,15
2,0
Za mjerila od 1:500-1:2000 prikazuje se znakom samo na situacijama i skicama izmjere. Vinograd se na katastarskom planu prikazuje kao nain uporabe zemljita. Za mjerila od 1:500-1:10 000 ako se radi o manjoj povrini, dovoljan je jedan znak, a ukoliko je povrina vea, postavlja se etiri i vie znakova.
2,0 3,0
1,6
65
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
6.1.10. Livada
1,2 1,2
4,0 2,0
6.1.10. Livada
1,0 1,0 0,5
0,15
0,15
2,0-4,0 3,0-7,0
0,7
Za mjerila od 1:500-1:2000 prikazuje se znakom samo na situacijama i skicama izmjere. Livada se na katastarskom planu prikazuje kao nain uporabe zemljita. Za mjerila od 1:500-1:10 000 ako se radi o manjoj povrini, dovoljan je jedan znak, a ukoliko je povrina vea, postavlja se etiri i vie znakova.
6.1.11. Panjak
0,15 1,3
2,0-4,0 3,0-7,0
6.1.11. Panjak
0,15 1,3 0,5 1,5 1,0 0,8
2,0 1,0 1,0 3,0
0,5 1,5 1,0 0,8
Za mjerila od 1:500-1:2000 prikazuje se znakom samo na situacijama i skicama izmjere. Panjak se na katastarskom planu prikazuje kao nain uporabe zemljita. Za mjerila od 1:500-1:10 000 ako se radi o manjoj povrini, dovoljan je jedan znak, a ukoliko je povrina vea, postavlja se tri i vie znakova.
6.1.12. Bjelogorina uma

0,15
2,0-4,0 3,0-7,0
6.1.12. Bjelogorina uma

Za mjerila od 1:500-1:2000 prikazuje se znakom samo na situacijama i skicama izmjere. ume i ostala umska zemljita se na katastarskom planu prikazuju kao nain uporabe zemljita. Za mjerila od 1:500-1:10 000 ako se radi o manjoj povrini, dovoljan je jedan znak, a ukoliko je povrina vea, postavlja se tri i vie znakova.
0,15 0,7
1,0
2,0 1,0
2,0 1,0
0,15 0,7
1,0
6.1.13. Crnogorina uma

0,15
2,0-4,0 3,0-7,0
6.1.13. Crnogorina uma

Za mjerila od 1:500-1:2000 prikazuje se znakom samo na situacijama i skicama izmjere. ume i ostala umska zemljita se na katastarskom planu prikazuju kao nain uporabe zemljita. Za mjerila od 1:500-1:10 000 ako se radi o manjoj povrini, dovoljan je jedan znak, a ukoliko je povrina vea, postavlja se tri i vie znakova.
1,8
1,0 2,0
2,0 1,0
1,8 0,15 0,3
0,15
1,2
0,3
1,2
6.1.14. Mjeovita uma

1,0 1,0
3,0 1,0 2,0 2,0 2,0 2,0
6.1.14. Mjeovita uma

1,0
Za mjerila od 1:500-1:2000 prikazuje se znakom samo na situacijama i skicama izmjere. ume i ostala umska zemljita se na katastarskom planu prikazuju kao nain uporabe zemljita. Za mjerila od 1:500-1:10 000 ako se radi o manjoj povrini, dovoljan je jedan znak (prema obliku povrine moe se koristiti lijevi i desni), a ukoliko je povrina vea, postavlja se jedan ili vie znakova.
1,5 1,5
3,0 1,0 2,0 2,0 2,0 2,0
1,0 1,8 0,15 0,3
1,5 1,5
0,15
1,8 0,15 1,2 0,3
1,0 2,0 1,0
1,0 2,0 1,0
1,2 1,0
1,0
66
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
6.1.15. Makija, ikara grmlje

0,15 0,15 3,4 0,9 0,9 0,1 0,1 1,8 1,0 1,0 5,0 0,8 0,6 0,8 0,2 1,2 1,0 0,15 3,4 0,9 0,9 0,1 0,1 1,8 1,0 1,0 5,0 0,8 0,6 0,8 0,2 1,2 1,0
6.1.15. Makija, ikara grmlje

Za mjerila od 1:500-1:2000 prikazuje se znakom samo na situacijama i skicama izmjere. Za mjerila od 1:500-1:10 000 ukoliko se radi o maloj povrini, moe se koristiti samo znak grma. Za velike povrine potrebno je ucrtati nekoliko znakova, ali ne previe gusto. Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 na manjim povrinama postavlja se jedan znak, a na veim vie znakova, koji se meusobno rotiraju, kako bi se stekao dojam nepravilnog rasporeda.
6.1.16. Trstik
0,5 0,15
2,5 1,5 1,5 2,5
6.1.16. Trstik
0,8 0,5 3,0
2,0 1,0 1,0 2,0
0,5 0,15 0,8 1,2 0,5 2,0 0,7
1,0 1,4
Za mjerila od 1:500-1:2000 prikazuje se znakom samo na situacijama i skicama izmjere. Trstik se na katastarskom planu prikazuje kao nain uporabe zemljita. Za mjerila od 1:500-1:10 000 ako se radi o manjoj povrini, dovoljan je jedan znak, a ukoliko je povrina vea, postavlja se tri i vie znakova.
6.1.17. umska prosjeka

3,0 min 2,0 0,15 1,0 min 2,0 0,15 3,0 1,0
6.1.17. umska prosjeka

Za mjerila od 1:500-1:2000 prikazuje se samo na situacijama i skicama izmjere. Za mjerila 1:500-1:10 000 prikazuju se prosjeke najmanje irine do 10 m. U izrazito umovitim krajevima, gdje su umske prosjeke izrazito bitne za prepoznavanje terena, mogu se prikazati i ue prosjeke.
6.1.18. Drvo, usamljeno i uoljivo, bjelogorino

0,45
0,35
0,80
6.1.18. Drvo, usamljeno i uoljivo, bjelogorino
4,15
1,75
5,0
0,75 0,15 0,5 1,2
2,5 0,5
3,0
0,15 0,5
1,5 0,50
2,0
Za mjerila od 1:500-1:2000 prikazuje se samo na situacijama i skicama izmjere.
0,15 0,85 2,0
0,85
6.1.19. Drvo, usamljeno i uoljivo, crnogorino

0,30
0,30
6.1.19. Drvo, usamljeno i uoljivo, crnogorino
0,80
4,15 5,0 0,85 0,85

1,2 0,15
2,5 0,50 0,5
3,0
1,5 0,15 0,5 0,50
2,0
0,15 2,0
67
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
6.1.20. Skupina drvea, bjelogorica

0,80
6.1.20. Skupina drvea, bjelogorica
Kartografski znak isti je kao za 6.1.12. Bjelogorina uma
Kartografski znak isti je kao za 6.1.12. Bjelogorina uma
1,0 0,6 0,6 1,20
0,80
6.1.21. Skupina drvea, crnogorica

0,80
6.1.21. Skupina drvea, crnogorica
Kartografski znak isti je kao za 6.1.13. Crnogorina uma
Kartografski znak isti je kao za 6.1.13. Crnogorina uma
1,0 0,6 0,6 1,20
0,80
6.1.22. Drvored, bjelogorini

10,0
DRVORED UZ CESTU
6.1.22. Drvored, bjelogorini

4,0-8,0
DRVORED UZ CESTU
2,0
1,0 10,0
DRVORED KAO GRANICA KULTURA
0,15 1,2
0,8 4,0-8,0
0,15
0,8
0,80 0,10
1,0 10,0
0,8 4,0-8,0
6.1.23. Drvored, crnogorini

10,0
4,0-8,0
DRVORED UZ CESTU 0,2
6.1.23. Drvored, crnogorini
DRVORED UZ CESTU
2,0
1,4
1,4
10,0
0,2 4,0-8,0 DRVORED KAO GRANICA KULTURA 0,2 4,0-8,0
0,15 1,2
0,3
0,15 1,2
0,3
0,80
0,2
10,0
6.1.24. ivica, iva ograda

5,0-10,0
4,0 - 8,0
6.1.24. ivica, iva ograda

1,0
IVICA UZ CESTU
0,65 5,0-10,0
IVICA UZ CESTU
0,15
0,5
0,7
1,0
0,15
4,0 - 8,0
0,5
0,25
IVICA, IVA OGRADA DVAJU KORISNIKA

1,0 5,0-10,0
IVICA, IVA OGRADA DVAJU KORISNIKA

0,15 4,0 - 8,0
68
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
6.1.25. Deponij
6.1.25. Deponij
Za mjerila od 1:500-1:2000 deponij se na skicama izmjere i situacijama prikazuju samo kraticom vrste uporabe zemljita deponij. Deponij se na katastarskom planu prikazuje kao nain uporabe zemljita. Za mjerila od 1:5000-1:10 000 u pravilu se postavlja jedan znak na povrinu odlagalita. Ukoliko se radi o jako velikom odlagalitu s vie odvojenih povrina, postavlja se jedan znak na svaku povrinu. Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 na svaku povrinu se postavlja po jedan znak. Povrina ureenog deponija obiljeava se crnom crtom irine 0,15 mm. Neureeni deponiji se u naelu ne obiljeava rubnom crtom.
0,15 5,0
0,7 0,3
5,0
6.1.26. Stjenjak
0,10 3,0 4,0 0,6 1,8 0,10
6.1.26. Stjenjak
Za mjerila od 1:500-1:10 000 stnjenjak se na skicama izmjere i situacijama prikazuje samo kraticom vrste uporabe zemljita stj. Stjenjak se na katastarskom planu prikazuje se kao nain uporabe zemljita. Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 gornji, povrinski znak koristi se za vea stjenovita podruja, koja se proteu pravcem istok-zapad. Ukoliko se stjenjak protee drugim smjerom potrebno je raster signature rotirati priblino u smjeru protezanja stjenjaka. Kroz povrinu oznaenu kao stjenjak polau se samo 50metarske izohipse. Donji znak upotrebljava se za prikaz dugakog a uskog pojasa stjenjaka (npr. stjenovita obala). Podruje stjenjaka se u naelu ne obiljeava rubnom crtom.
6.1.27. Kamenjar
0,15
6.1.27. Kamenjar
0,15
6,0
6,0
0,5 15 15 35 35 1,0
Za mjerila od 1:500-1:2000 prikazuje se znakom samo na situacijama i skicama izmjere. Kamenjar se na katastarskom planu prikazuje se kao nain uporabe zemljita. Za mjerila od 1:500-1:10 000 na veim povrinama postavlja se vie znakova, nepravilno i nesimetrino, prema obliku povrine. Manji znak koristi se za povrine manje od 6x6 mm u mjerilu karte ili dugake a uske povrine, ue od 6 mm u mjerilu karte. Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 manje povrine oznauju se jednim znakom, a vee s vie znakova, nepravilno rasporeenih, na razmaku ne manjem od 1 cm. Povrina kamenjara se u naelu ne obiljeava rubnom crtom.
6,0
6,0
0,15 3,0 3,0
0,15
3,0
3,0
69
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
6.1.28. Golet
1,5
6.1.28. Golet
1,5 1,5 1,5
Za mjerila od 1:500-1:2000 golet se na skicama izmjere i situacijama prikazuje samo kraticom vrste uporabe zemljita gol. Golet se na katastarskom planu prikazuje se kao nain uporabe zemljita. Za mjerila 1:20 000-1: 25 000 kartografski znak je kombinacija znakova kamenjar i makija, ikara grmlje.
6.1.29. Pijesak
0,2 0,2
6.1.29. Pijesak
5,0
5,0
0,2
0,2
Za mjerila od 1:500-1:2000 prikazuje se znakom samo na situacijama i skicama izmjere. Pijesak se na katastarskom planu prikazuje kao nain uporabe zemljita. Za mjerila od 1:500-1:10 000 na veim povrinama postavlja se vie znakova, nepravilno i nesimetrino, prema obliku povrine. Manji znak koristi se za povrine manje od 5x5 mm u mjerilu karte ili dugake a uske povrine, ue od 5 mm u mjerilu karte. Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 kroz povrine oznaene znakom za pijesak ne ucrtavaju se izohipse. Povrine pod pijeskom se u naelu ne obiljeavaju rubnom crtom.
3,0
3,0
6.1.30. Tresetite
2,4 0,6 0,4 0,4 1,0 2,4 0,6 0,4 0,4 1,0
6.1.30. Tresetite
min 5,0 min 5,0

0,8 0,15 3,0 0,2
min 5,0 min 5,0

0,8 0,15 3,0 0,2
Za mjerila od 1:500-1:2000 prikazuje se samo na situacijama i skicama izmjere. Za mjerila od 1:500-1:10 000 na veim povrinama postavlja se vie znakova, nepravilno i nesimetrino, prema obliku povrine.
6.1.31. Movara
3,0
3,0 1,0 0,15 2,4 0,6 0,4 0,4 0,15 0,8 1,2 1,0
6.1.31. Movara
1,0 1,2
5,0 0,10 0,83
1,0
1,2
0,15 2,4 0,6 0,4 0,4 0,15 0,8 1,2
0,1
0,5 1,5 0,7
3,0
Za mjerila od 1:500-1:2000 prikazuje se znakom samo na situacijama i skicama izmjere. Movara se na katastarskom planu prikazuje kao nain uporabe zemljita. Na veim povrinama postavlja se vie znakova, nepravilno i nesimetrino, prema obliku povrine. Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 podruje movare se u naelu ne obiljeava rubnom crtom.
0,9
0,3 0,4 0,3
70
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
6.1.32. Gromaa
0,15 0,15
6.1.32. Gromaa
Za mjerila od 1:500-1:2000 prikazuje se znakom samo na situacijama i skicama izmjere. Gromaa se na katastarskom planu prikazuje kao nain uporabe zemljita. Za mjerila od 1:500-1:10 000 na veim povrinama postavlja se vie znakova, nepravilno i nesimetrino, prema obliku povrine koja je prikazana tokatom linijom.
0,2 0,8
3,0
0,2 0,8
3,0
3,0
3,0
6.1.33. ljunak
6.1.33. ljunak
0,2 6,0
0,2 6,0
Za mjerila od 1:500-1:2000 prikazuje se samo na situacijama i skicama izmjere. Za mjerila od 1:500-1:10 000 na veim povrinama postavlja se vie znakova, nepravilno i nesimetrino, prema obliku povrine. Manji znak koristi se za povrine manje od 6x6 mm u mjerilu karte ili dugake a uske povrine, ue od 6 mm u mjerilu karte.
1,2 0,7 0,15
0,2 0,7 3,0
1,2
0,2 3,0
0,15
6.1.34. Kr
6.1.34. Kr
0,2 6,0
0,2 6,0
Za mjerila od 1:500-1:2000 prikazuje se samo na situacijama i skicama izmjere. Za mjerila od 1:500-1:10 000 na veim povrinama postavlja se vie znakova, nepravilno i nesimetrino, prema obliku povrine. Manji znak koristi se za povrine manje od 6 x 6 mm u mjerilu karte ili dugake a uske povrine, ue od 6 mm u mjerilu karte.
0,2
0,2
3,0
3,0
71
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
6.1.35. Iskop gline, ilovae, pijeska ili ljunka

2,4
0,5 1,0 0,5
6.1.35. Iskop gline, ilovae, pijeska ili ljunka

Za mjerila od 1:500-1:2000 iskopi se na skicama izmjere i situacijama prikazuju samo kraticama vrste uporabe zemljita otvoreni kop, pjeenjak ili ljunara. Otvoreni kop, pjeenjak ili ljunara se na katastarskom planu prikazuju kao nain uporabe zemljita. Za mjerila od 1:5000-1:25 000 znak slui samo za oznaavanje podruja iskopa i ne odnosi se na mjesto sredita kopa. Uz znak treba doi slovni znak, tj. kratica: g. glina, iskop gline i. ilovaa, iskop ilovae p. pijesak, iskop pijeska . ljunak, iskop ljunka Podruje iskopa se u naelu ne obiljeava rubnom crtom.
0 0, ,4 2
6.1.36. Povinski rudnik, iskop ugljena ili rude

0 8 0 ,3 1, ,3 0, 6 3 0, ,3 1,8 0 6 0, ,2 0 ,4 0
0, 2
0, 6
15 0,
2,4
0,15
0,8 0,5
0,15
6.1.36. Povinski rudnik, iskop ugljena ili rude

0, 2 0, 6 0 0, , 2 4
0, 2 0, 6
0 0, , 2 4
2,4
2,4
0, 6
Za mjerila od 1:500-1:2000 prikazuje se samo na situacijama i skicama izmjere. Za mjerila od 1:500-1:25 000 znak slui samo za oznaavanje podruja rudnika, a ne odnosi se na zgradu. Postavlja se priblino na mjesto sredita kopa. Uz znaktreba doi slovni znak, tj. Kratica: u. ugljen . eljezo, eljezna ruda.
15 0,
15 0,
2,4
2,4
0,
15
6.1.37. Podzemni rudnik, iskop ugljena ili rude

0, 4 0, 4 0, 1, 8 0
6.1.37. Podzemni rudnik, iskop ugljena ili rude
8 0, ,0 1
0, 15 3, 0
Kartografski znak isti je kao za 6.1.37. Povrinski rudnik, iskop ugljena i rude
0, 15
Za mjerila od 1:500-1:2000 prikazuje se samo na situacijama i skicama izmjere. Za mjerila od 1:500-1:10 000 objekti se prikazuju kao industrijski objekti, skladita i sl. Znak se postavlja na mjestu ulaza u rudnik, rudarsko okno i sl.
0 3,
6.1.38. Kamenolom
6.1.38. Kamenolom
3,
2 0,
3,
2 0,
k.
2,5
2,5
Kartografski znak isti je kao za 6.1.36. Iskop gline, ilovae, pijeska ili ljunka
Za mjerila od 1:500-1:2000 prikazuje se znakom i kraticom k. samo na situacijama i skicama izmjere. Kamenolom se na katastarskom planu prikazuje kao nain uporabe zemljita. Za mjerila od 1:5000-1:25 000 znak slui samo za oznaavanje podruja kamenoloma. Uz znak treba doi slovni znak, tj. kratica: k. kamen Podruje kamenoloma se u naelu ne obiljeava rubnom crtom.
0
4 1, 0,
4 1, 0,
15
15
2,4
2,4
72
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
6.2. Podruja vrste uporabe zemljita:

Za mjerila od 1: 500 1: 2000 za razne vrste uporabe zemljita postoji 12 razliitih vrsta uporabe zemljita (podruja pod oranicama i vrtovima, podruja pod livadama, podruja pod vonjacima, podruja pod maslinicima, podruja pod vinogradima, podruja pod panjacima i nerazvrstanim poljoprivrednim zemljitem, podruja pod ribnjacima i tisticima i movarama, podruja pod umskim zemljitem, podruja pod unutranjim vodama, podruja pod morem, podruja prirodno neoplodnog zemljita, podruja pod zemljitima privedenim svrsi), koje se prikazuju raznim bojama rastera. Katastarska estica moe imati jednu ili vie evidentiranih vrsta uporabe. Oranice, livade, panjaci, trstici i nerazvrstano poljoprivredno zemljite prikazuju se kao dio katastarske estice zasebne vrste uporabe ako im je povrina vea od 500 kvadratnih metara. Vrtovi, vonjaci, vinogradi, maslinici i ribnjaci, movare i ume prikazuju se zasebno ako im je povrina vea od 200 kvadratnih metara. umska zemljita koja nisu ume prikazuju se zasebno ako im je povrina vea od 500 kvadratnih metara. Podruja vrste uporabe zemljita, vode se odvojeno od katastarskog plana kao poseban sloj podataka koji se moe povezati s katastarskim planom i meusobno su odvojena granicama (vidi 9.2.4. Granica podruja vrste uporabe zemljita (granica kulture)). Za navedene vrste zemljita postoje kratice i potrebno ih je primijeniti prema 11.3. Kratice vrste uporabe zemljita.
6.2.1. Podruja pod oranicama i vrtovima

0,18
6.2.1. Podruja pod oranicama i vrtovima

Oranice, oranica staklenik, oranica plastenik, vrtovi, vrt staklenik, vrt - plastenik se prema vrsti uporabe svrstavaju u poljoprivredna zemljita. Za navedene vrste zemljita postoje kratice i potrebno ih je primijeniti prema 11.3. Kratice vrste uporabe zemljita.
6.2.2. Podruja pod livadama

0,18
6.2.2. Podruja pod livadama

Livade se prema vrsti uporabe svrstavaju u poljoprivredna zemljita. Za navedenu vrste zemljita postoji kratica i potrebno ju je primijeniti prema 11.3. Kratice vrste uporabe zemljita.
6.2.3. Podruja pod vonjacima

0,18
6.2.3. Podruja pod vonjacima

Vonjaci i vonjak - rasadnik se prema vrsti uporabe svrstavaju u poljoprivredna zemljita. Za navedene vrste zemljita postoje kratice i potrebno ih je primijeniti prema 11.3. Kratice vrste uporabe zemljita.
6.2.4. Podruja pod maslinicima

0,18
6.2.4. Podruja pod maslinicima

Maslinici i maslinik - rasadnik se prema vrsti uporabe svrstavaju u poljoprivredna zemljita. Za navedene vrste zemljita postoje kratice i potrebno ih je primijeniti prema 11.3. Kratice vrste uporabe zemljita.
6.2.5. Podruja pod vinogradima

0,18
6.2.5. Podruja pod vinogradima

Vinogradi i vinograd - rasadnik se prema vrsti uporabe svrstavaju u poljoprivredna zemljita. Za navedene vrste zemljita postoje kratice i potrebno ih je primijeniti prema 11.3. Kratice vrste uporabe zemljita.
73
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
6.2.6. Podruja pod panjacima i nerazvrstanim poljoprivrednim zemljitem

0,18
6.2.6. Podruja pod panjacima i nerazvrstanim poljoprivrednim zemljitem

Panjaci i nerazvrstana poljoprivredna zemljita se prema vrsti uporabe svrstavaju u poljoprivredna zemljita. Za navedene vrste zemljita postoje kratice i potrebno ih je primijeniti prema 11.3. Kratice vrste uporabe zemljita.
6.2.7. Podruja pod ribnjacima, trsticima i movarama

0,18
6.2.7. Podruja pod ribnjacima, trsticima i movarama

Ribnjaci, trstici i movare se prema vrsti uporabe svrstavaju u poljoprivredna zemljita. Za navedene vrste zemljita postoje kratice i potrebno ih je primijeniti prema 11.3. Kratice vrste uporabe zemljita.
6.2.8. Podruja pod umskim zemljitem

0,18
6.2.8. Podruja pod umskim zemljitem

Pod umskim zemljitem podrazumijeva se: uma i ostalo umsko zemljite. Za navedene vrste zemljita postoje kratice i potrebno ih je primijeniti prema 11.3. Kratice vrste uporabe zemljita.
6.2.9. Podruja pod unutranjim vodama
6.2.9. Podruja pod unutranjim vodama

Pod unutranjim vodama podrazumijeva se: rijeka, potok, kanal, jezero, akumulacija, retencija, rukavac i bara. Za navedene vrste zemljita postoje kratice i potrebno ih je primijeniti prema 11.3. Kratice vrste uporabe zemljita.
0,18
6.2.10. Podruja pod morem
6.2.10. Podruja pod morem

Pod podrujima pod morem podrazumijeva se: more, ribogojilite i marikultura. Za navedene vrste zemljita postoje kratice i potrebno ih je primijeniti prema 11.3. Kratice vrste uporabe zemljita.
0,18
6.2.11. Podruja prirodno neplodnog zemljita
6.2.11. Podruja prirodno neplodnog zemljita

Pod prirodno neplodnim zemljitem podrazumijeva se: neplodno zemljite, stjenjak, kamenjar, golet, gromaa, pijesak, klizite, vododerina, sprud, stjenovita obala, ljunana obala i pjeana obala. Za navedene vrste zemljita postoje kratice i potrebno ih je primijeniti prema 11.3. Kratice vrste uporabe zemljita.
0,18
6.2.12. Podruja pod zemljitima privedenim svrsi
6.2.12. Podruja pod zemljitima privedenim svrsi

Pod zemljitem privedenom svrsi podrazumijeva se: izgraeno zemljite, zemljite pod zgradama, zemljite pod graevinama, dvorite, gospodarsko dvorite, ureeno zemljite park, zemljite za sport i rekreaciju, djeje igralite, trnica, sajmite, groblje, bazen, ureena plaa, luka, marina, zrana luka, kamenolom, sljunara, pjeenjak, otvoreni kop, nasip, usjek, ustava, brana, deponij, buotina, stepenite, ulica, trg, cesta, parkiralite, put, autocesta i eljeznika pruga. Za navedene vrste zemljita postoje kratice i potrebno ih je primijeniti prema 11.3. Kratice vrste uporabe zemljita.
0,18
74
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
6.3. Podruja posebnih pravnih reima:

Podruje posebnog pravnog reima je podruje unutar kojeg je, odlukom za to nadlenog tijela, pravni reim uspostavljen. Postoji 17 razliitih podruja posebnog pravnog reima i koriste se samo za mjerila od 1: 500 1 :2000: pomorsko dobro (PD), vodno dobro (VD), kulturno dobro (KD), strogi rezervat (SR), nacionalni park (NP), posebni rezervat (PR), park prirode (PP), regionalni park (RP), spomenik prirode (SP), znaajni krajobraz (ZK), park uma (P), spomenik parkovne arhitekture (SA), tieno podruje (P), zemljite posebne namjene koje se koristi za djelatne potrebe obrane (PO), podruje graninog prijelaza (GP), eljeznika infrastruktura (I), luko podruje (LP). Podruja posebnih pravnih reima, vode se odvojeno od katastarskog plana kao poseban sloj podataka koji se moe povezati s katastarskim planom i meusobno su odvojena granicama (vidi 9.2.6. Granica podruja posebnog pravnog reima). Za navedene posebne pravne reime postoje kratice i potrebno ih je primijeniti prema 11.4. Kratice posebnih pravnih reima.
6.3.1. Pomorsko dobro (PD)

0,18
0, 5
6.3.1. Pomorsko dobro (PD)
6.3.2. Vodno dobro (VD)

0,18
0, 5
6.3.2. Vodno dobro (VD)
6.3.3. Kulturno dobro (KD)

0,18
0, 5
6.3.3. Kulturno dobro (KD)
6.3.4. Strogi rezervat (SR)

0,18
0, 5
6.3.4. Strogi rezervat (SR)
6.3.5. Nacionalni park (NP)

0,18
0, 5
6.3.5. Nacionalni park (NP)
75
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
6.3.6. Posebni rezervat (PR)

0,18
0, 5
6.3.6. Posebni rezervat (PR)
6.3.7. Park prirode (PP)

0,18
0, 5
6.3.7. Park prirode (PP)
6.3.8. Regionalni park (RP)

0,18
0, 5
6.3.8. Regionalni park (RP)
6.3.9. Spomenik prirode (SP)

0,18
0, 5
6.3.9. Spomenik prirode (SP)
6.3.10. Znaajni krajobraz (ZK)

0,18
0, 5
6.3.10. Znaajni krajobraz (ZK)
6.3.11. Park uma (P)

0,18
0, 5
6.3.11. Park uma (P)
6.3.12. Spomenik parkovne arhitekture (SA)

0,18
0, 5
6.3.12. Spomenik parkovne arhitekture (SA)
76
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
6.3.13. tieno podruje (P)

0,18
0, 5
6.3.13. tieno podruje (P)
6.3.14. Zemljite posebne namjene koje se koristi za djelatne potrebe obrane (PO)
0,18
0, 5
6.3.14. Zemljite posebne namjene koje se koristi za djelatne potrebe obrane (PO)
6.3.15. Podruje graninog prijelaza (GP)

0,18
0, 5
6.3.15. Podruje graninog prijelaza (GP)
6.3.16. eljeznika infrastruktura (I)

0,18
0, 5
6.3.16. eljeznika infrastruktura (I)
6.3.17. Luko podruje (LP)

0,18
0, 5
6.3.17. Luko podruje (LP)
77
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
7. VODE
7.1. Vrste voda:
Za mjerila od 1:500-1:2000 znakovima prikazujemo vode samo na situacijama odnosno skicama izmjere, dok se na katastarskom planu unutranje vode i povrine mora prikazuju samo vanjskim linijama ili linijom vodotoka (rijeka, kanal, potok, jezero, ribnjak, bara, akumulacija, retencija, rukavac, more, ribogojilite, marikultura, ustave i brane), ako nije napisano drugaije.
7.1.1. Rub vodnog lica, obala, obalna linija - prirodna
7.1.1. Rub vodnog lica, obala, obalna linija - prirodna
0,20
0,15
0,15
7.1.2. Obala, obalna linija - izgraena

0,20
0,15
7.1.2. Obala, obalna linija - izgraena
0,30
Za mjerila od 1:5000-1:25 000 nain prikazivanja obale odnosi se na betoniranu, kamenu i slinu izgraenu obalu.
7.1.3. Rijeka ili kanal, stalna voda

- vodotok iri od 0,5 mm na kartografskom prikazu
0,30 0,15
7.1.3. Rijeka ili kanal, stalna voda

- vodotok iri od 10 m
0,20
0,15
SUTLA
0,20
0,15 2,0
7,0
SUTLA
2,0 7,0 3,0
0,15 2,0 5-10 2,0
Rijeka ili kanal se na katastarskom planu prikazuje samo vanjskim linijama. Naziv i smjer vodotoka postavlja se uz objekt ili unutar objekta, ako je objekt dovoljno irok.
3,0
- vodotok irine od 10 do 20 m
0,15 0,30 0,15 0,15 5-10 2,0 2,0
78
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
7.1.4. Rijeka ili kanal, povremena voda

- vodotok iri od 0,5 mm na kartografskom prikazu
0,15
7.1.4. Rijeka ili kanal, povremena voda

0,20
0,15
Rijeka ili kanal se na katastarskom planu prikazuje samo vanjskim linijama. Naziv vodotoka postavlja se uz objekt.
0,15 7,0 3,0 2,0
1,0 0,5
0,20 2,0 7,0 3,0
0,15
1,0 0,5
2,0 5-10 2,0
1,0 0,5
- vodotok irine od 10 do 20 m
1,0 0,5 0,15 0,30 0,15 0,15 5-10 2,0 2,0
7.1.5. Potok (rijeka ili kanal ui od 10 m), stalna voda

- vodotok do 0,5 mm na kartografskom prikazu
0,15 - 0,5
BLIZNE C
ec Blizn
7.1.5. Potok (rijeka ili kanal ui od 10 m), stalna voda

- potok (rijeka ili kanal ui od 10 m)
0,15
- potok ili kanal, iri od 2,5 m
0,15
0,15 4,0 2,0 0,5
Potok se na katastarskom planu prikazuje samo linijom vodotoka. Naziv i smjer vodotoka postavlja se uz objekt ili unutar objekta, ako je objekt dovoljno irok.
- potok ili kanal, ui od 2,5 m

0,2
Plitek
7.1.6. Potok (rijeka ili kanal ui od 10 m), povremena voda

- vodotok do 0,5 mm na kartografskom prikazu
2,0 1,0
7.1.6. Potok (rijeka ili kanal ui od 10 m), povremena voda

- potok (rijeka ili kanal ui od 10 m)
0,20
EK BLAT
- potok ili kanal, iri od 2,5 m
0,15 - 0,5
0,15 - 0,5
1,0 0,5
0,15
Potok se na katastarskom planu prikazuje samo linijom vodotoka. Naziv vodotoka postavlja se uz objekt.
0,15 2,0
7,0
1,0
3,0
0,5
- potok ili kanal, ui od 2,5 m

1,0 0,5 0,2
79
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
7.1.7. Jezero ili ribnjak

0,15
7.1.7. Jezero ili ribnjak

0,20
0,15
Jezero ili ribnjak se na katastarskom planu prikazuje samo vanjskim linijama. Naziv vodotoka postavlja se uz objekt ili unutar objekta, ako je objekt dovoljno irok.
0,30
JEZERCE
JEZERCE
7.1.8. Bara
0,15
7.1.8. Bara
0,20
Mala bara
Kartografski znak isti je kao za 7.1.7. Jezero ili ribnjak

0,50 1,5 0,25
60
Bara se na katastarskom planu prikazuje samo vanjskim linijama. Naziv vodotoka postavlja se uz objekt ili unutar objekta, ako je objekt dovoljno irok.
0,50 1,5 0,25

60
1,0
1,0
7.1.9. Lokva, moilo

0,15
0,20
7.1.9. Lokva, moilo
lo.
lo.
lo.
lo.
1,0
Lokva, moilo se na katastarskom planu prikazuje samo vanjskim linijama. Unutar lokve se za mjerila od 1: 500-1: 10 000 stavlja kratica lo.. Font za kraticu je Arial Narrow, veliine 1,8 mm. Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 prikazuje se tlocrtno, a kad je manja od 30 m, znakom. Naziv objekta upisuje se uz objekt.
80
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
7.2. Pojedinani elementi voda:

7.2.1. Slap, vodopad, prag u vodotoku
- do 2 metra visine - do 2 metra visine
0,15
100,13 99,56
7.2.1. Slap, vodopad, prag u vodotoku

- manji slap, vodopad
2,0 1,0-
0,6
1,2 0,3
Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 kad se slap nalazi na rijeci iroj od 1,2 mm na karti, prikazuje se linijom debljine 0,3 mm preko cijele irine rijeke.
,0 1,0-2
1,0
- preko 2 metra visine

100,25 95,58
- preko 2 metra visine

0,15
- vei slap, vodopad
3 2,0-
,0
0,3 0,6
0,3 0,5 0,7 0,3
1,0
1,0
- izgraeni
101,45 99,88 99,56
2,0
max 2,0
7.2.2. Kaskade, brzaci

1,2 0,15 1,0 1,5 0,6
1,0 1,5 0,15 1,2 0,6
7.2.2. Kaskade, brzaci
Kartografski znak isti je kao za 7.2.1. Slap, vodopad, prag u vodotoku
81
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
7.2.3. Brana
- do 3 metra visine - do 3 metra visine - manja brana
7.2.3. Brana
115,7 113,4
0,15 0,3
1,2
0,6
2,0
0,3
Brane se na katastarskom planu prikazuju samo vanjskim linijama. Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 kad se brana nalazi na rijeci iroj od 1,2 mm na karti, prikazuje se crtom debljine 0,3 mm preko cijele irine rijeke. Izrazito velike brane prikazuju se tlocrtom.
1,0
- od zemlje via od 3 metra

max 4,0
- od kamena via od 3 metra
- od betona via od 3 metra
1,0-2,0
- via od 3 metra
- vea brana
0,5
0,15 1,0
0,3 0,5 0,7 0,3
7.2.4. Ustava
7.2.4. Ustava
0,3
Kartografski znak isti je kao za 7.2.3. Brana

1,0
Ustave se na katastarskom planu prikazuju samo vanjskim linijama.
0,3
82
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
7.2.5. Odbija
- do 0,5 mm irine na kartografskom prikazu
0,3
0,3
7.2.5. Odbija
Kartografski znak isti je kao za 7.2.3. Brana
- iri od 0,5 mm irine na kartografskom prikazu
0,3
7.2.6. Ledobran
7.2.6. Ledobran
0,25 0,25 0,25 0,50 0,75 60
7.2.7. Izvor, vrelo

1,0 0,15 2,0
0,20 1,0 1,5
0,15
7.2.7. Izvor, vrelo
1,2 0,8
7.2.8. Izvor mineralne ili termalne vode

2,0 1,0 1,0 0,15
7.2.8. Izvor mineralne ili termalne vode

1,4 1,0 0,20 1,5
1,4 1,0 0,8
0,15
83
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
7.2.9. Izvir i uvir ponornice

0,15 1,0 1,0 0,15 2,0
7.2.9. Izvir i uvir ponornice
1,2 0,6 0,2 0,2 0,6
0,15 0,6 1,2

Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 postavlja se okomito na tok ponornice.
7.2.10. Slavina, pipa, esma

1,0 1,0 0,15 0,5 1,0
0,2 1,4 1,4
7.2.10. Slavina, pipa, esma

0,15 0,15 0,6 0,6 1,2
7.2.11. Bunar, crpka

1,0 1,0 0,15
7.2.11. Bunar, crpka
1,0 1,0
0,2 0,6 1,6
1,6
0,15 0,5 1,4
1,4
7.2.12. Sondani bunar

0,15
7.2.12. Sondani bunar
2,0 1,0
Kartografski znak isti je kao za 7.2.11. Bunar, crpka
Kartografski znak isti je kao za 7.2.11. Bunar, crpka
1,0
7.2.13. Cisterna
2,5 2,5 1,0
7.2.13. Cisterna
0,2 0,6 1,6
1,6
0,15 0,4 1,2
1,2
0,15
84
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
7.2.14. Spremnik
0,15 0,15
0,15
7.2.14. Spremnik
0,7 1,4
1,4
0,7 1,4
1,4
1,2
0,6 0,6
7.2.15. Sidrite
0,8
0,15 0,3 0,15 0,25 0,15
7.2.15. Sidrite
0,8
0,15 0,3 0,15 0,25 0,15
0,8
0,15 0,3 0,15 0,25 0,15
0,68 0,6
0,6 0,3 0,7
2,6
0,68 0,6
0,6 0,3 0,7
2,6
0,68 0,6
0,6 0,3 0,7
2,6
2,55
2,55
2,55
7.2.16. Svjetionik
- na objektu
2,0 0,15 0,5 1,0 0,5 0,15
7.2.16. Svjetionik
- na objektu
2,0 0,5 1,0 0,5
0,15 0,4 1,2
1,2
Za mjerila od 1:500-1:2000 svjetionik se prikazuje znakom ukoliko je manji od 1m m2, u protivnom se prikazuje kao za 2.1.1. Kue, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe, gdje se onda osim na skici, prikazuje i na katastarskom planu.
- na stupu
2,0 0,15 0,2 0,5 1,0 0,5 1,0
- na stupu
2,0 0,15 0,5 1,0 0,5 1,0 3,0
3,0
0,2
7.2.17. Hrid
60 0,2
7.2.17. Hrid
60 0,2
1,2 60 0,15
1,8
1,8
85
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
7.2.18. Plutaa
7.2.18. Plutaa
1,8 0,2 0,4 1,2 0,4 2,0 0,2 0,4 1,2 0,4 2,0
1,8
1,4 0,2 0,3 1,0 0,3 1,6
7.2.19. Mareograf
0,5
0,5
7.2.19. Mareograf
mg.
5,0
mg.
5,0
Uz znak za mareograf se za mjerila od 1: 500-1: 10 000 stavlja kratica mg.. Font za kraticu je Arial Narrow, veliine 2,0 mm.
mg. 2,0
7.2.20. Vodomjer, vodomjerna letva
0,5 3,0
mg. 2,0
7.2.20.Vodomjer, vodomjerna letva
0,5 3,0
7.2.21. Vodoskok
0,5 0,15 1,5 1,0 1,0 2,0 1,0 2,0 3,0 0,15 0,5 1,5 1,0 3,0
7.2.21. Vodoskok
7.2.22. Estavela, vrelo-ponor

1,0 2,0 0,15 1,0 4,0 1,0 2,0 0,15 1,0 4,0 1,0 1,0
7.2.22. Estavela, vrelo-ponor
86
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
7.2.23. Drvena obaloutvrda

0,15
7.2.23. Drvena obaloutvrda
5,0
0,5
7.2.24. Kosa obaloutvrda

- od kamena
10-20
2,0 0,8 2,0 1,0
7.2.24. Kosa obaloutvrda
- od betona
10-20
2,0 0,8 2,0 1,0
7.2.25. Okomita obaloutvrda od kamena ili betona - pristanite
7.2.25. Okomita obaloutvrda od kamena ili betona - pristanite
10-20
0,8 2,0
0 ,6 0,2 5 ,0-20,0 2 ,0
7.2.26. Kosi mol, gat, valobran

- od kamena
7.2.26. Kosi mol, gat, valobran
- od betona
87
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
7.2.27. Okomiti mol, gat, valobran od kamena ili betona
7.2.27. Okomiti mol, gat, valobran od kamena ili betona
88
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
8. RELJEF
8.1. Visinska predstava reljefa:
Reljef nije sadraj katastarskog plana tako da se za mjerila od 1: 500-1:2000 kartografski znakovi upotrabljavaju samo za skice izmjere i situacije. Nain uporabe dijela katastarske estice (primjeri: vododerina, brazda, jaruga, klizite, odron, sprud i stjenovita, ljunana i pjeana obala) se od ostalih dijelova naina uporabe na katastarskom planu i skici izmjere razdvaja granicom koja se prikazuje kao pod 9.2.3. Granice vrste uporabe katastarskih estica. Granice vrste uporabe katastarskih estica se prikazuju samo u sluaju kada je na nekoj katastarskoj estici potrebno prikazati vie vrsta uporabe katastarske estice.
8.1.1. Visinske toke - kote
8.1.1. Visinske toke - kote
321.4
321.4
1,4
321.4
321.4
0,4
1,4
321
321
0,6
1,5
Uz toku se obavezno ispisuje visina.
0,4
8.1.2. Slojnice
min 0,25 0,30 0,15
12 5
8.1.2. Slojnice
min 0,25
125
glavne osnovne
5 12
0,30 0,15 0,15 0,15
125
glavne osnovne pomone

12 5
0,15 0,15 0,30
0,5 1,0
5 - metarske 10 - metarske
0,15 0,15 4,0 1,0 5,0 1,0
pomone pribline
1,5 1,0 3,0 1,0
125
pribline
50 - metarske
Za mjerila od 1:500 do 10 000 glavna slojnica je svaka peta slojnica i posebno se oznaava brojem (visinom). Za mjerila od 1:20 000-1:25 000, se samo 50 metarske slojnice posebno oznaavaju brojem (visinom). Visina slojnica se upisuje u smjeru uspona terena.
min 0,25
125
1,4
125
125
1,2
1,4
8.1.3. Izobate
0,15 0,7 1,1 0,8 0,7 0,15 0,15 0,15 0,7 1,1 0,8 0,7 0,15 0,15
8.1.3. Izobate
- 2 metarske - 5 metarske - 10 metarske - 20 metarske - 50 metarske - 100 metarske - 2 metarske - 5 metarske - 10 metarske - 20 metarske - 50 metarske - 100 metarske
Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 izobate se crtaju samo na moru. Osim izobatama morsko dno definira se oznakom dubina.
0,15 1,1 0,15 1,4 0,15 0,15 0,25
0,15 1,1 0,15 1,4 0,15 0,15 0,25
0,5 1,5 0,7 0,15 0,8 1,9 0,6 3,5 1,0 0,25
0,5 1,5 0,7 0,15 0,8 1,9 0,6 3,5 1,0 0,25
8.1.4. Granica prestanka crtanja slojnica

2-5
0,35 1,5
8.1.4. Granica prestanka crtanja slojnica
0,3
89
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
8.2. Posebni reljefni oblici:

8.2.1. Vododerina, brazda, jaruga (prijelomnica)
2,0
2,0 2,0
8.2.1. Vododerina, brazda, jaruga (prelomnica)
0,15
2,0
Za mjerila od 1:500-1:2000 prikazuje se znakom samo na situacijama i skicama izmjere. Vododerina, brazda, jaruga se na katastarskom planu prikazuje kao nain uporabe zemljita.
0,2
8.2.2. Vrtaa, ponikva, udoljica, humak, breuljak

- s otrim prijelazima terena
214.4
217.5 216.1 216.4
213.7
8.2.2. Vrtaa, ponikva, udoljica, humak, breuljak

- s otrim prijelazima terena - s otrim prijelazima terena
1,5 0,75
217.5
0,15
0,5
2,0 0,35
Za mjerila od 1:5000-1:10 000 unutar objekta obvezatno se postavlja visinska toka (kota), a ukoliko je objekt premalen za upis visine, postavlja se znak minus (-). Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 znak se upotrebljava za prikazivanje dubokih, a uskih ponikva sa strmim stranama (kraki teren).
0,8 0,15
0,3
1,5 1,5
1,5
0,15
0,15
- s blaim prijelazima terena

0,15
89.4
4

1,0
Za mjerila od 1:5000-1:10 000 unutar objekta obvezatno se postavlja visinska toka (kota), a ukoliko je objekt premalen za upis visine, postavlja se znak minus (-), za depresije ili bez znaka za uzvienja. Za mjerila od 1:20 000-1:25 000 manje ponikve prikazuju se znakom, a vee izohipsama. U sredini ponikve nalazi se kota ili znak -. Vee ponikve koje se ne mogu prikazati izohipsama usvojene ekvidistancije prikazuju se tlocrtno s obrubom koji ine smee crtice debljine 0,1 mm i duljine 0,6 0,8 mm na razmaku 0,5 mm. Na isti nain prikazuju se blagi lomovi terena.
0,5
1,5 0,75 1,0 0,30 0,15

72.1
1,5
0,7 0,15
1,5
216.4 217.9
2,5 1,5
0,6-0,8 0,5 1,5
1,5
8.2.3. Prirodni pokos

- do 2 metra visine
0,15 0,6-2,0 2,0
8.2.3. Prirodni pokos

- do 2 metra visine
0,15 0,15 0,5 1,0
Kartografski znak isti je kao za 3.5.1. Nasip do 2 metra visine
- vii od 2 metra
0,15
112.34
- vii od 2 metra
0,15
d/2
d/2
d
0,3
Kartografski znak isti je kao za 3.5.1. Nasip vii od 2 metra
Za mjerila od 1:5000-1:10 000 dua crta moe biti razliite duine 1mm, 2 mm, 3 mm itd., to ovisi o irini pokosa.
2,0
d=0,6 do 3,0h
d = 1 mm, 2 mm ...ili po potrebi
1,0
90
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
- vii od 2 metra bez donje linije

0,15
103.62
- uski prirodni usjek, jarak ili kanal manji od 5 metara irine

0,15 0,15 1,0
Za mjerila od 1:5000-1:10 000 kartografski znak se koristi za jako uske prirodne usjeke ili kanale (manje od 5m irine bez obzira na dubinu).
d
94.56
d/2
2,0
d=0,6 do 4,0
1,0
8.2.4. Strma stijena, litica

4,0 0,15 1,0 1,0
8.2.4. Strma stijena, litica

4,0 0,15 0,8 0,8
Za mjerila od 1:5000-1:10 000 odnosi se na prirodne reljefne oblike. Gornja crta stijene prikazuje se znakom, a donja smeom crtom irine 0,15 mm. Izmeu ovih crta crtaju se crte koje prikazuju pribline oblike i lomove stijene te priblina glavna izohipsa. Znak se koristi i za okomiti i strmi prirodni pokos ili obalu viu od 2 m.
8.2.5. Okomiti i strmi prirodni pokos, obala, klisura, vii od 2 m

0,15 1,0 1,0 1,0
8.2.5. Okomiti i strmi prirodni pokos, obala, klisura, vii od 2 m

0,8 1,0 0,13 0,8
Za mjerila od 1:500-1:2000 prikazuje se znakom samo na situacijama i skicama izmjere. Stjenovita, ljunana i pjeana obala se na katastarskom planu prikazuje kao nain uporabe zemljita.
8.2.6. Klizite, odron
8.2.6. Klizite, odron
35
35.3 33.9 33.4 31.7 30.8
0,35 1,5
Za mjerila od 1:500-1:2000 prikazuje se znakom samo na situacijama i skicama izmjere. Klizite, odron se na katastarskom planu prikazuje kao nain uporabe zemljita. Za mjerila od 1:5000-1:10 000 unutar povrine klizita se prikazuju samo pribline izohipse.
30
8.2.7. pilja, peina

- bez vode
0,6 0,4 1,75 0,75 1,0 1,5 1,0 3,5
8.2.7. pilja, peina
0,15
0,15 0,8 1,2 0,8 2,8
0,5 0,3 0,6
1,4
0,15 0,8 1,2 0,8 2,8
0,5 0,3 0,6
1,4
pilje, peine bez vode i s vodom prikazuju se istim kartografskim znakovima za mjerila od 1: 5000-1:25 000.
91
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
- s vodom
0,15 1,0 1,5 1,0 3,5
0,6 0,4 0,75
8.2.8. iljak, hrid

60 0,2
8.2.8. iljak, hrid

60 0,2
1,2 60 0,15
2,0
1,8
8.2.9. Ponor, jama

1,0 1,0 1,0 0,15
8.2.9. Ponor, jama

1,0 1,0 1,0 0,20
1,0
0,15
0,4 0,4
8.2.10. Sedlo, prijevoj

0,7 0,4 0,7
0,15
8.2.10. Sedlo, prijevoj
531
2,0
685
1,7
0,15
Znak se postavlja u smijeru prijelaza prijevoja. Ako preko prijevoja prelazi cesta, ili se na prijevoju nalazi kota, potrebno je lijevi i desni dio znaka razmaknuti na irinu ceste odnosno kote.
8.2.11. Greben
5,0-8,0 0,15 0,3 1,0 1,0
0,8 0,3 0,8 3,0-5,0 0,13
8.2.11. Greben
92
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
8.2.12. Terasasto zemljite
8.2.12. Terasasto zemljite
206.6
205.3 205 204.8 203.9 203.6 201.3
100
97.9
96.1
8.2.13. Terasasto zemljite s podzidom
8.2.13. Terasasto zemljite s podzidom
114.4 112.9 112.4 111.1
169.3
166.9
110
93
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
9. GRANICE
9.1. Granice administrativne podjele:
9.1.1. Drava, dravna granica
1,0 0,3
5,0
9.1.1. Drava, dravna granica

0,15 1,0 0,5 0,5 0,5 1,5 3,5 0,5
1 1 1 2,0 10,0 3,0
9.1.2. upanija
0,5
0,15
9.1.2. upanija
1,0 0,3 2,0 1,0 7,0
0,15 1,0 1,0 3,5 0,5

0,3 0,6
1,2
9.1.3. Grad ili opina

0,5
0,3 0,3
9.1.3. Grad ili opina

0,5 7,0 3,0
3,0 0,2 1,5

0,3 1,5 0,3
9.1.4. Katastarska opina

7,0 0,3 4,0
9.1.4. Katastarska opina

3,0 0,2 2,5
Za mjerila od 1:5000-1:10 000 prikazuje se samo na lomovima, tromeama i sl.
K.o. Kupljenovo
K.o. Zaprei 2,5
9.2. Mee i druge granice:

9.2.1. Granica katastarske estice (katastarski plan i skica izmjere) 9.2.1. Granica katastarske estice (katastarski plan i skica izmjere)
0,30
0,18
94
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
9.2.2. Sporna granica katastarske estice (katastarski plan i skica izmjere)

3,0 3,0 0,30 1,0
1,0 3,0 3,0 0,18
9.2.2. Sporna granica katastarske estice (katastarski plan i skica izmjere)
9.2.3. Granica vrste uporabe katastarskih estica

- na katastarskom planu
0,6 0,18 2,4 2,4 0,6 0,18
9.2.3. Granica vrste uporabe katastarskih estica
Granica vrste uporabe katastarskih estica prikazuju se na katastarskom planu, situaciji i skici izmjere samo u sluaju kada je na nekoj katastarskoj estici potrebno prikazati vie vrsta uporabe neke katastarske estice.
- na skici izmjere
9.2.4. Granica podruja vrste uporabe zemljita (granica kulture)
9.2.4. Granica podruja vrste uporabe zemljita (granica kulture)

Za mjerila od 1: 500 1 :2000 izmeu raznih vrsta uporabe zemljita ucrtava se granica podruja vrste uporabe zemljita za: - podruja pod oranicama i vrtovima, - podruja pod livadama, - podruja pod vonjacima, - podruja pod maslinicima, - podruja pod vinogradima, - podruja pod panjacima i nerazvrstanim poljoprivrednim zemljitem, - podruja pod ribnjacima i trsticima i movarama - podruja pod umskim zemljitem, - podrujja pod unutranjim vodama, - podruja pod morem, - podruja prirodno neplodnog zemljita, - podruja pod zemljitima privedenim svrsi. Katastarska estica moe imati jednu ili vie evidentiranih vrsta uporabe. Oranice, livade, panjaci, trstici i nerazvrstano poljoprivredno zemljite prikazuju se kao dio katastarske estice zasebne vrste uporabe ako im je povrina vea od 500 kvadratnih metara. Vrtovi, vonjaci, vinogradi, maslinici i ribnjaci, movare i ume prikazuju se zasebno ako im je povrina vea od 200 kvadratnih metara. umska zemljita koja nisu ume prikazuju se zasebno ako im je povrina vea od 500 kvadratnih metara. Granice podruja vrste uporabe, vode se odvojeno od katastarskog plana kao poseban sloj podataka koji se moe povezati s katastarskim planom (vidi nain prikaza 6.2. Podruja vrste uporabe zemljita)
0,18
0,13
0,15
9.2.5. Granica adresa katastarskih estica

0,3 0,7
9.2.5. Granica adresa katastarskih estica

Granice adresa katastarskih estica prikazuju se za mjerila od 1:500-1: 2000 i to samo na skicama izmjere. Podruje u kojem je katastarskim esticama odreeno zajedniko ime (adresa katastarske estice) evidentira se u katastru nekretnina sa svrhom iskazivanja pripadnosti neke katastarske estice rudini, ulici, trgu i slino. Jedna katastarska estica moe imati samo jednu adresu katastarske estice. Imena adresa katastarskih estica za rudine piu se i orijentiraju u smjeru sjevera, a za ulice u smjeru protezanja ulice.
95
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
9.2.6. Granica podruja posebnog pravnog reima
9.2.6. Granica podruja posebnog pravnog reima

Podruje posebnog pravnog reima je podruje unutar kojeg je, odlukom za to nadlenog tijela, pravni reim uspostavljen. Za mjerila od 1: 500 1 :2000 ucrtava se granica za 17 razliitih podruja posebnog pravnog reima: pomorsko dobro (PD), vodno dobro (VD), kulturno dobro (KD), strogi rezervat (SR), nacionalni park (NP), posebni rezervat (PR), park prirode (PP), regionalni park (RP), spomenik prirode (SP), znaajni krajobraz (ZK), park uma (P), spomenik parkovne arhitekture (SA), tieno podruje (P), zemljite posebne namjene koje se koristi za djelatne potrebe obrane (PO), podruje graninog prijelaza (GP), eljeznika infrastruktura (I), luko podruje (LP). Granice podruja posebnih pravnih reima, vode se odvojeno od katastarskog plana kao poseban sloj podataka koji se moe povezati s katastarskim planom (vidi nain prikaza 6.3. Podruja posebnih pravnih reima).
1,0
0,18
1,5 1,5
0,30
1,5 1,5
1,0
0,30
9.2.7. Broj katastarske estice
9.2.7. Broj katastarske estice

Broj katastarske estice prikazuje se tako da ne prekriva ostale podatke katastarskog plana ili skice izmjere i da je nedvosmisleno jasno na koji se poligon katastarske estice odnosi, a sastoji se od osnovnog broja i podbroja. (Font za mjerila od 1: 500 1: 2000 je Arial, do je za mjerila 1: 5000 1: 10 000 Arial Italic.)
1254/8
2,0
1254
2,0
9.2.8. Kuni broj
9.2.8. Kuni broj

Kuni brojevi prikazuju se na katastarskom planu i na skicama izmjere brojevima i slovima, tako da je njihov poloaj odreen poloajem glavnog ulaza kojemu su pridrueni. (Font za mjerila od 1: 500 1: 10 000 je Arial)
168A 1,5
168A 1,5
9.3. Granine oznake za dravnu granicu:

9.3.1. Kameni ili betonski stup (tromena toka)
1,7 0,30 0,30 0,60 5,0 5,8 0,30 0,30 0,60 5,0 5,8 1,7
9.3.1. Kameni ili betonski stup (tromena toka)

Tromena toka predstavlja presjek tri dravne granice i postavlja se naprimjer na slovensko-maarsko-hrvatskoj granici, a prikazuje se na situacijama i skicama izmjere. Na terenu je to betonska piramida razliitih visina i dimenzija. Postoje dvokatne s visinama 215 cm, gdje je temelj s dimenzija stranice trokuta 170 cm, a svaka stepenica je manja i zavrava s dimenzijama stranice trokuta 70 cm. Trokatne piramide s visinama od 300 cm imaju temelj nepravilni esterokut s dimenzijama 190 cm, a svaka slijedea stepenica je manja, 160 cm, 140 cm i zavrava s 60 cm. Na piramide se na stranice okrenute prema pojedinoj dravi stavlja grb i naziv drave.
9.3.2. Kameni ili betonski stup (glavna lomna toka)

0,30
3,0
9.3.2. Kameni ili betonski stup (glavna lomna toka)

0,30
3,0
B16
0,30 0,60 3,0
5,0
B16
0,30 0,60 3,0
5,0
Kameni ili betonski stup na glavnoj lomnoj toki predstavlja glavnu lomnu toku dravne granice, a prikazuje se na situacijama i skicama izmjere.. Na terenu je to granini betonski stup TIP 1 (priblino 120 kg) ), visine 130 cm s dimenzijama 30 x 30 cm pri dnu i 20 x 20 cm pri vrhu, gdje se nalazi i uklesani krii. Toke takoer imaju i podzemni centar, betonska ploica 15 x 15 cm. Na betonske stupie se na stranice okrenute prema pojedinoj dravi stavlja oznaka drave (RH, MK i dr.).
96
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
9.3.3. Kameni ili betonski stup (dopunska lomna toka)

0,30 0,30 0,60 3,0 0,30 0,30 0,60 3,0
9.3.3. Kameni ili betonski stup (dopunska lomna toka)

Kameni ili betonski stup na dopunskoj lomnoj toki predstavlja toke izmeu glavnih lomnih toaka na dravnoj granici, a prikazuje se na situacijama i skicama izmjere.. Na terenu je to granini betonski stup TIP 3 (priblino 80 kg) ), visine 200 cm s dimenzijama 15 x 15 cm, gdje se pri vrhu takoer nalazi uklesani krii. Toke takoer imaju i podzemni centar, betonska ploica 15 x 15 cm. Na betonske stupie se na stranice okrenute prema pojedinoj dravi stavlja oznaka drave (RH, MK i dr.).
3,0
3,0
B16.1
3,0
B16.1
3,0
9.3.4. Oznaka na mostu ili cesti, granini reper

0,4 0,3 0,30
3,0
9.3.4. Oznaka na mostu ili cesti, granini reper

0,4 0,3 0,30
Granini reper predstavlja lomnu toku dravne granice prikazuje se na situacijama i skicama izmjere. Na terenu je to metalna bolcna duine 10 cm s kapom dimenzija 8 cm koja se postavlja na mostovima i cestama preko kojih prolazi granica, na nain da srednja toka bolcne predstavlja lomnu toku dravne granice.
B16
0,30 0,60 2,5
4,0
3,0
B16
0,30 0,60 2,5
4,0
9.3.5. Granina tabla
9.3.5. Granina tabla

Granina tabla na liniji dravne granice prikazuje se na situacijama i skicama izmjere. Na terenu je to metalna tabla dimenzija 60 x 30 cm koja se postavlja na mostovima i cestama preko kojih prolazi granica, na nain da se srednja crta na tabli nalazi na liniji dravne granice. Kratice na tabli oznaavaju skraenice naziva drave (RH, MK i dr.).
RH MK
3,0
RH MK
7,0
1,5
9.3.6. Primjer crtanja granice s graninim oznakama
9.3.6. Primjer crtanja granice s graninim oznakama
B16.1
B15.8 B16
B16
9.4. Granine oznake lomnih toaka granica katastarskih estica:

Granine oznake lomnih toaka granica katastarskih estica koriste se i prikazuju iskljuivo na situacijama i skicama izmjere i ne prikazuju se na karastarskom planu.
9.4.1. Vidljiva trajna oznaka, betonski stup

0,15 0,20 0,15 0,20
9.4.1. Vidljiva trajna oznaka, betonski stup
1,5 1,5
1,5 1,5
97
1:500 1:2000
1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

NAPOMENA
9.4.2. Vidljiva trajna oznaka, eljezni klin

0,15 0,30 0,15 1,5 0,15 0,30 0,15 1,5
9.4.2. Vidljiva trajna oznaka, eljezni klin
1,5
1,5
9.4.3. Vidljiva trajna oznaka, keramika cijev

0,15 0,20 0,15 0,20
9.4.3. Vidljiva trajna oznaka, keramika cijev
1,5 1,5
1,5 1,5
9.4.4. Vidljiva trajna oznaka, plastina oznaka s eljeznom jezgrom

0,15 0,30 0,15 1,5 0,15 0,30 0,15 1,5
9.4.4. Vidljiva trajna oznaka, plastina oznaka s eljeznom jezgrom
1,5
1,5
9.4.5. Vidljiva trajna oznaka, kri u ivoj stijeni
9.4.5. Vidljiva trajna oznaka, kri u ivoj stijeni
0,30 0,15 1,5
1,5
0,30 0,15 1,5
1,5
9.4.6. Lomna toka istodobno kao toka zgrade ili druge graevine
0,75 0,40 0,50
9.4.6. Lomna toka istodobno kao toka zgrade ili druge graevine
1,5 1,5
0,30
0,15
9.4.7. Lomna toka neobiljeena vidljivom trajnom oznakom

0,18
9.4.7. Lomna toka neobiljeena vidljivom trajnom oznakom
1,0 0,18
0,20
98
10. ZEMLJOPISNA IMENA (TOPONIMI)

10.1. Imena adresa katastarskih estica:
Mjerilo 1:500 1:2000 Ime adrese katastarske estice Naziv zgrade ili druge graevine Ime rijeke jezera i potoka Ime drave Ime upanije, grada ili opine Ime katastarske opine Ime i Prezime Adresa OIB Podatak o idealnom dijelu vlasnitva Broj katastarske estice Kuni broj Kratice vrste uporabe zemljita i kratice posebnih pravnih reima Visina slova 2,5 mm 2,5 mm 3,0 mm 5,0 mm 4,0 mm 2,5 mm 2,0 mm 2,0 mm 2,0 mm 1,8 mm 2,0 mm 1,5 mm 2,0 mm Primjeri (font: Arial, Times New Roman i Arial Narrow) Ulica Bana Josipa Jelaia, Gmajna, Kapucinski trg Pota Napomena
Ime adresa katastarskih estica predstavlja naziv rudine, ime ulice ili naziv trga. Toponimi na rudine i naziv trga pruaju se u smjeru sjevera, a imena ulica u smjeru protezanja ulice.
Kupa
Hrvatska
Zagreb
K.O. ZAPREI
Ivan Ivi Matije Gupca 20, 10310 Ivani Grad 45581972435
1/2
Odnosi se takoer i na nazive katastarskog ureda ili ispostave, katastarske opine ili naziva naselja.
1254/8
168A
autocesta, or, NP
Font za kratice je Arial Narrow.
Napomena: Prikazuju se samo za mjerila od 1:500-1:2000 na katastarskim planovima, situacijama i skicama izmjere.
99
10.2. Imena naselja i pojedinanih objekata:

Mjerilo 1:500 1:10 000 (za topografske karte i situacije) Imena naselja i pojedinanih objekata Grad s vie od 100 000 stanovnika
Visina slova
Primjeri (font: Times New Roman i Arial Narrow)
8,0 mm
ZAGREB
SISAK
DUGA RESA
NUTAR
ULOVAC Dubrava
Raosi
Zeleni Majur
Grad od 20 000 do 100 000 stanovnika Grad do 20 000 stanovnika Naselje s vie od 2 000 stanovnika Naselje do 2 000 stanovnika Dio naseljenog mjesta Zaselak Majur, sala Ruevina starog grada ili naselja Kratice i nazivi uz kratice, pojedinani objekti
7,0 mm 5,5 mm 4,5 mm 3,5 mm 3,5 mm 3,0 mm 2,2 mm 2,6 mm 1,6 mm
VELIKI TABOR
tv. Torpedo, ht. Bellevue, HE Senj, tancija
* kratice se u pravilu upisuju kako je ovdje navedeno, osim ako nije kod pojedinog kartografskog znaka oznaeno drugaije.
Mjerilo 1: 20 000 1:25 000 (za topografske karte) Imena naselja i pojedinanih objekata Grad s vie od 250 000 stanovnika Grad od 50 000 do 249 999 stanovnika Grad od 10 000 do 49 999 stanovnika Grad do 9 999 Gradske etvrti Sjedite opine Naselje Malo selo, Zaselak, Selo Turistiko naselje Kratice i nazivi uz kratice, pojedinani objekti
Visina slova
Primjeri (font: Times New Roman)
5,0 mm 4,5 mm 4,0 mm 3,6 mm 3,0 mm 3,6 mm 2,8 mm 2,2 mm 1,8 mm 1,6 mm
ZAGREB
KARLOVAC, PULA, SPLIT
METKOVI, ROVINJ, SISAK
ILOK, PORE, KLANJEC
Vrbani, Jarun, Tvra, Bavice
Brdovec, Jakovlje, Pokupsko

Debelo Brdo
Grgii, Puii
Tn. Uvala Scott, Tn.Lanterna,
tv. Torpedo, ht. Bellevue, HE Senj, Brodogradilite Uljanik
* kratice se u pravilu upisuju kako je ovdje navedeno, osim ako nije kod pojedinog kartografskog znaka oznaeno drugaije.
100
10.3. Imena zemljopisnih cjelina podruja:

Mjerilo 1:500 1:10 000 (za topografske karte i situacije) Imena zemljopisnih cjelina Kraj, vee podruje Rudina Manja rudina u veoj uma Park iroke ulice i avenije Manje ulice
Visina slova
Primjeri (font: Arial Narrow)
6,0 mm 3,0 mm 2,2 mm 5,0 mm 3,0 mm 2,5 mm 1,8 mm
Podravina
PERINO POLJE
MARINOVA LEDINA
Lonjska uma
Maksimir
Avenija Dubrovnik
Gajeva
Mjerilo 1: 20 000 1:25 000 (za topografske karte) Imena zemljopisnih cjelina Polja Rudine Smjerovi cesta uz rub karte
Visina slova
Primjeri (font: Arial Narrow)
4,0 mm 2,5 mm 1,8 mm
Liko polje
Gmajna
Split
101
10.4. Imena reljefnih oblika zemljita:

Mjerilo 1:500 1:10 000 (za topografske karte i situacije) Imena zemljinih reljefnih oblika Planina, gora Brdo, brijeg, klisura Vrh, glavica, sedlo do 800 m Vrh, glavica, sedlo vie od 800 m Peina, pilja, ponor, rt
Visina slova
Primjeri (font: Arial Narrov Italic)
5,5 mm 4,5 mm 2,6 mm 3,5 mm 3,0 mm
Papuk
Malo Brdo
Mala glava
Sljeme
Veternica
Visina slojnice (font: Arial) Kota (font: Arial)
1,4 mm 1,4 mm
120 125.3
Mjerilo 1: 20 000 1:25 000 (za topografske karte) Imena zemljinih reljefnih oblika Planine od 1 000 do 2 000 m Niske planine od 500 do 999 m Gorje do 499 m Planinski i gorski predjeli Vrhovi Sedla - prijeviji ( odreeni znakom ) Rtovi Speleoloki objekti ( odreeni znakom ) Kote, trigonometrijske toke
Visina slova
Primjeri (font: Arial Italic)
5,5 mm 5,0 mm 4,5 mm 3,0 mm 2,0 mm 2,0 mm 2,0 mm 1,5 mm 1,5 mm
Velebit
Papuk
Vukomerike Gorice
Samarske stijene
Sljeme, Kapovac Vratnik Rt Sv. Grgur
Veternica, Ceroveke peine
. 155.2
Visine slojnice (font: Arial)
1,2 mm
200
102
10.5. Imena kopnenih i morskih voda:

Mjerilo 1:500 1:10 000 (za topografske karte i situacije) Imena kopnenih i morskih voda More Morska vrata ili kanal iri od 200 m Morska vrata ili kanal irine od 50 m do 200 m, vei zaljev Morska vrata ili kanal ui od 50 m, manji zaljev Vodotok ili kanal iri od 50 m Vodotok ili kanal irine 2,5 m do 50 m Vodotok ili kanal ui od 2,5 m Jezero, bara, ribnjak povrine vee od 10 ha Jezero, bara, ribnjak povrine vee od 1 ha do 10 ha Jezero, bara, ribnjak povrine manje od 1 ha Izvor, bunar
Visina slova
Primjeri (font: Arial Narrov Italic)
7,0 mm 5,0 mm 3,5 mm 2,6 mm 3,5 mm 2,0 mm 2,0 mm 3,5 mm 2,6 mm 2,4 mm 2,0 mm
MORE
VIKI KANAL
MALA VRATA
USKI PROLAZ
SAVA
SUTLA Bliznec
VRANSKO JEZERO
JEZERCE
Modro jezero
ulino vrelo
103
Mjerilo 1: 20 000 1:25 000 (za topografske karte) Imena kopnenih i morskih voda More
Visina slova
Primjeri (font: Arial Italic)
5,0 mm
JADRANSKO MORE
SAVA RIJEKI ZALJEV DRAVA KVARNER VELEBITSKI KANAL
OSORSKI ZALJEV UNIJSKI KANAL VARANSKO JEZERO CETINA Kopaevsko jezero BOSUT Lokvarsko jezero BEDNJA U. Stara Baka
SUTLA Poreka laguna ILOVA U. Sv. Mihovila SAVA-ODRA-SAVA
Rijeka dulja od 500 km, vei morski zaljev, vei morski kanal i vea morska luka
4,0 mm
Jezera povrine vee od 5 km2, manji morski zaljev, manji morski kanal i manja luka Rijeka duljine od 100 do 499 km, jezera povrine do 4,9 km2, vea morska uvala, luka, luica Rijeka duljine od 50 do 99 km, jezera do 99 km i morske uvale, vale, lagune i vei izgraeni kanal Rijeka duljine do 50 km, vei potok i manji izgraeni kanali i movare Potok sa stalnom ili povremenom vodom Izvor, zdenac, vrelo, suica, lokve, moila i kratice kada se koriste samostalno
3,0 mm
2,4 mm
2,0 mm 1,8 mm 1,6 mm 1,6 mm
Lonja
Kanal
Londa Movara
Vrapanski potok
Izvor ikole Vrelo Zrmanje
104
10.6. Imena otoka, hridi i grebena:

Mjerilo 1:500 1:10 000 (za topografske karte i situacije) Imena otoka, hridi i grebena Otok dui od 500m Otok duine od 100m do 500m Otok krai od 100m Hrid
Visina slova
Primjeri (font: Arial)
5,5 mm 3,5 mm 2,6 mm 2,2 mm
DUGI OTOK
AVLIN
KRDA
Gola hrid
Mjerilo 1: 20 000 1:25 000 (za topografske karte) Imena otoka, hridi i grebena Otok vei od 100 km2 od 20 do 99 km od 1 do 19 km do 0,9 km
2 2 2
Visina slova
Primjeri (font: Arial)
5,0 mm 4,0 mm 3,0 mm 2,2 mm 1,5 mm
O. KRK
O. RAB
O. MURTER
O. MALI BRIJUN
Hr. GALIJA, Pli. KOTE, Gr. GROTA
Pliina, hrid
Dubine mora
1,3 mm
53
105
11. POPIS KRATICA

11.1. Kratice kao slovni znakovi:
Kratica ak. ap. bc. B bl. br. bz. car. cg. cm. dk. drk. djv. dz. fm. g. gs. HE hp. ht. i. k. kz. lo. mg. ml. mz. N NE P p. Izvorni oblik autobusni kolodvor apartman benzinska crpka benzin bolnica brodogradilite bazen carinarnica ciglana cementara dom kulture drvni kombinat djeji vrti dom zdravlja, ambulanta farma glina, iskop gline gospodarstvo hidroelektrana pota hotel, motel ilovaa, iskop ilovae kamen kazalite lokva mareograf mlin muzej nafta nuklearna elektrana plin pijesak , iskop pijeska Napomena uz objekt uz objekt uz objekt uz znak uz objekt uz objekt uz ili unutar znaka uz objekt uz objekt uz objekt uz objekt uz objekt uz objek uz objekt uz objekt uz znak za iskop uz objekt uz objekt uz objekt uz objekt uz znak za iskop uz znak za kamenolom uz objekt uz ili unutar znaka uz znak uz objekt uz objekt uz znak uz objekt uz znak uz znak za iskop Kratica pd. PE pi. pl. pp. ps. R rb. sl. so. sp. sv. . d. k. rc. TE tn. TP TS tv. u. vd. VE vik. . d. lj. k. p. Izvorni oblik planinski dom, kua plinska elektrana pilana plinara policijska postaja plinska stanica reper ribnjak silos solana spremnik Sveuilite ljunak, iskop ljunka portska dvorana kola portsko rekreacijski centar termoelektrana turistiko naselje toplana transformatorska stanica tvornica ugljen vatrogasni dom vjetroelektrana vikendica eljezo upni dvor eljezara eljezniki kolodvor eljeznika postaja Napomena uz ili unutar znaka uz objekt uz objekt uz objekt uz objekt uz objekt uz znak uz ili unutar znaka uz objekt uz objekt uz objekt uz objekt uz znak za iskop uz objekt uz objekt uz objekt uz objekt uz objekt uz objekt uz objekt uz objekt uz znak za rudnik uz objekt uz objekt uz objekt uz znak za rudnik uz objekt uz objekt uz objekt uz objekt
106
11.2. Kratice u nazivima:

Kratica aku. alb. al. aus. av. bos. br. bug. cr. crg. crv. eh. d. dl. fak. g. gl. gor. gr. hr. hrv. ind. ist. izv. j. jez. ju. k. kar. kl. knl. l. Izvorni oblik akumulacija albanski, albanska, albansko aleja austrijski, austrijska, austrijsko avenija bosanski, bosanska, bosansko brdo, brijeg bugarski, bugarska, bugarsko crni, crna, crno crnogorski, crnogorska, crnogorsko crveni, crvena, crveno eki, eka, eko donji, donja, donje dolina fakultet gornji, gornja, gornje glava, glave, glavni, glavna, glavno gorski, gorska, gorsko greben hrid hrvatski, hrvatska, hrvatsko industrija, industrijski, industrijska istoni, istona, istono izvor, izvorski, izvorska, izvorsko jama, jame jezero, jezerski, jezerska juni, juna, juno kosa, kose karaula klisura, klisure kanal luka Kratica lag. m. ma. mah. mak. man. mj. n. njem. o. p. p. piv. polj. pl. pli. pol. pr. pst. pt. r. ret. rom. rum. rusin. rus. sal. sam. sd. sj. slov. Izvorni oblik laguna mali, mala, malo, male maarski, maarska, maarsko mahala makedonski, makedonska, makedonsko manastir, manastiri majur novi, nova, novo, nove njemaki, njemaka, njemako otok potok peina pivovara poljski, poljska, poljsko planina, planine, planinski, planinska, planinsko pliina poluotok prijevoj pustara, pustinja punta rijeka retencija romski, romska, romsko rumunjski, rumunjska, rumunjsko rusinski, rusinska, rusinsko ruski, ruska, rusko sala samostan sedlo sjeverni, sjeverna, sjeverno slovaki, slovaka, slovako
107
Kratica slo. sr. srij. srp. st. std. stn. str. sv. um. p. pt. tal. tur. ukr. u. ul. v. vdn. vgd. vis. vlah. z. zap. id.
Izvorni oblik slovenski, slovenska, slovensko srednji, srednja, srednje srijemski, srijemska, srijemska srpski, srpska, srpsko stari, stara, staro, stare stadion stijena strana sveti, sveta, sveto umski, umska, umsko pilja portski, portska, portsko talijanski, talijanska, talijansko turski, turska, tursko ukrajinski, ukrajinska, ukrajinsko uvala ulica veliki, velika, veliko, velike vodenica vinograd, vinogradski, vinogradska, vinogradsko visoki, visoka, visoko, visoke vlaki, vlaka, vlako zaljev zapadni, zapadna, zapadno idovski, idovska, idovsko
108
11.3. Kratice vrste uporabe zemljita:

Kratica akumulacija autocesta bara cesta deponij di dv gol gro groblje iz jezero kamenolom kanal klz kmnj l luka marikultura movara more msl mslr nasip npl npz or orp ors otvoreni kop park pjeenjak pjo pjs pk potok p put Izvorni oblik akumulacija autocesta bara cesta deponij djeje igralite dvorite golet gromaa groblje izgraeno zemljite jezero kamenolom kanal klizite kamenjar livada luka marikultura movara more maslinjak maslinjak-rasadnik nasip neplodno zemljite nerazvrstano poljoprivredno zemljite oranica oranica-plastenik oranica-staklenik otvoreni kop park pjeenjak pjeana obala pijesak parkiralite potok panjak put Napomena: Primjenjuju se samo za mjerila od 1:500-1:2000 na situacijama i skicama izmjere. Kratica retencija rib ribogojilite rijeka rukavac sjm spd stj sto ljo ljunara z tr trg tr ulica ureena plaa usjek ustava v vr vdd vg vgr vr vrp vrs zpg zpz zsr pr Izvorni oblik retencija ribnjak ribogojilite rijeka rukavac sajmite sprud stjenjak stjenovita obala uma ljunana obala ljunara umsko zemljite trstinjak trg trnica ulica ureena plaa usjek ustava vonjak vonjak-rasadnik vododerina vinograd vinograd-rasadnik vrt vrt-plastenik vrt-staklenik zemljite pod graevinama zemljite pod zgradama zemljite za sport i rekreaciju eljeznika pruga
109
11.4. Kratice posebnih pravnih reima:

Kratica GP KD LP NP PD PO PP PR P Izvorni oblik podruje graninog prijelaza kulturno dobro luko podruje nacionalni park pomorsko dobro zemljite posebne namjene koje se koristi za djelatne potrebe obrane park prirode posebni rezervat park uma Kratica RP SA SP SR P VD ZK I Izvorni oblik regionalni park spomenik parkovne arhitekture spomenik prirode strogi rezervat tieno podruje vodno dobro znaajni krajobraz eljeznika infrastruktura
Napomena: Primjenjuju se samo za mjerila od 1:500-1:2000 na situacijama i skicama izmjere.
110
12. TABLICA BOJA KARTOGRAFSKIH ZNAKOVA

12.1. Tablica boja za mjerila od 1: 500-1:2000:
Redni broj 1 Prikaz boje R 0 G 0 B 0 Znaenje Sve tematske cijeline i toponimi osima naziva voda Kanalizacijska mrea i prirodni i umjerni nasipi i usjeci i granica vrste uporabe katasatarskih estica na skici izmjere Slojnice, kote, pijesak, kamenjar, kr, stijena, ponikve
150
120
90
205
145
115
175
240
Vodovodna mrea i linijski elementi i simboli hidrografije i naziva voda
200
235
250
Povrina voda
219
33
76
Vodovi elektroenergetske mree i granica podruja posebnih pravnih reima Vodovi plinovodne mree, granica podruja vrste uporabe zemljita i linijski elementi i simboli vegetacije Granica adresa katastarskih estica
170
90
245
206
250
170
120
Vodovi mree toplovoda i parovoda
10
144
30
120
Vodovi telekomunikacijske mree
11
242
250
200
Podruja pod oranicama i vrtovima
12
218
252
116
Podruja pod livadama
111
13
240
192
195
Podruja pod vonjacima
14
151
148
107
Podruja pod maslinicima
15
132
194
37
Podruja pod vinogradima
16
123
196
160
Podruja pod panjacima i nerazvrstanim poljoprivrednim zemljitem
17
197
204
207
Podruja pod ribnjacima, trsticima i movarama
18
153
174
106
Podruja pod umskim zemljitem
19
117
197
240
Podruja pod unutranjim vodama, pomorsko dobro (PD)
20
147
221
Podruja pod morem
21
222
222
221
Podruja prirodno neplodnog zemljita
22
255
245
Podruja pod zemljitem privedenim svrsi, znaajni krajobraz (ZK)
23
124
195
Vodno dobro (VD)
24
113
32
119
Kulturno dobro (KD)
25
51
51
51
Strogi rezervat (SR)
112
26
146
63
Nacionalni park (NP)
27
114
112
111
Posebni rezervat (PR)
28
184
219
124
Park prirode (PP)
29
182
221
199
Regionalni park (RP)
30
192
160
98
Spomenik prirode (SP)
31
68
145
108
Park uma (P)
32
231
120
68
Spomenik parkovne arhitekture (SA)
33
208
42
88
tieno podruje (P)
34
149
127
102
Zemljite posebne namjene koje se koristi za djelatne potrebe obrane (PO)
35
236
178
175
Podruje graninog prijelaza (GP)
36
194
193
193
eljeznika infrastruktura (I)
37
105
154
Luko podruje (LP)
38
255
255
255
113
12.2. Tablica boja za mjerila od 1: 5000-1:10 000:

Redni broj 1 Prikaz boje R 0 G 0 B 0 Znaenje Sve tematske cijeline i toponimi osima naziva voda Kanalizacijska mrea i prirodni i umjerni nasipi i usjeci i granica vrste uporabe katasatarskih estica na skici izmjere Slojnice, kote, pijesak, kamenjar, kr, stijena, ponikve
150
120
90
205
145
115
175
240
Vodovodna mrea i linijski elementi i simboli hidrografije i naziva voda
200
235
250
Povrina voda
219
33
76
Vodovi elektroenergetske mree Vodovi plinovodne mree, granica podruja vrste uporabe zemljita, granica podruja posebnih pravnih reima i linijski elementi i simboli vegetacije Vodovi mree toplovoda i parovoda
170
90
250
170
120
144
30
120
Vodovi telekomunikacijske mree
10
255
255
255
114
12.3. Tablica boja za mjerila od 1: 20 000-1:25 000:

Redni broj 1 Prikaz boje R 0 G 0 B 0 Znaenje Sve tematske cijeline i toponimi osima naziva voda
190
190
190
Industrijski objekti
150
150
150
Stijene i kamenjari
175
240
Linijski elementi i simboli hidrografije, nazivi voda, riite i movara.
200
235
250
Povrina voda
150
120
90
Prirodni i umjerni nasipi i usjeci
205
145
115
Slojnice, kote, pijesak, kamenjar, kr, stijena, ponikve
170
90
Granice kultura, posebnih pravnih reima, ivice, linijski elementi i simboli vegetacije
210
230
175
Bjelogorina uma
10
180
220
185
Mjeovita uma, park
11
130
202
150
Crnogorina uma
12
255
250
225
Oranice
115
13
255
245
140
upanijske i lokalne ceste
14
250
170
120
Autoceste, dravne ceste i neboderi vii od 10 katova
15
240
100
110
Granice
16
255
255
255
116
13. ABECEDNI POPIS KARTOGRAFSKIH ZNAKOVA

Akvedukt Antena kao trigonometrijska toka Autocesta Baklja Bara Benzinska crpka Betonski stup kao nosa voda elektrine energije Betonski telekomunikacijski stup Bjelogorina uma Blok naftna stanica Blok plinska stanica Brana Brklja uz prugu Broj katastarske estice Bunar, crpka Cestovni tunel Cestovni vijadukt, nadvonjak Cisterna Crkva kao trigonometrijska toka Crnogorina uma Crpka Crpna stanica Deponij 4.8.4. 1.1.5. 5.1.1. 4.4.3. 7.1.8. 2.2.5. 4.2.3. 4.11.12. 6.1.12. 4.7.12. 4.4.6. 7.2.3. 5.2.15. 9.2.7. 7.2.11. 5.1.10. 5.1.9. 7.2.13. 1.1.3. 6.1.13. 4.9.13. 4.9.14. 6.1.25.
117
Dimnjak kao trigonometrijska toka Dionica voda naputena Dionica voda uklonjena Distributivna telekomunikacijska kanalizacija (DTK) Drenaa Drvena obaloutvrda Drvena ograda Drveni most Drveni stup kao nosa voda elektrine energije Drveni telekomunikacijski stup Drvo, usamljeno i uoljivo, bjelogorino Drvo, usamljeno i uoljivo, crnogorino Drvored, bjelogorini Drvored, crnogorini Drava, dravna granica Dravna ili poluautocesta Elektrificirana eljeznika pruga Energetske zgrade i objekti, transformatorska stanica Energetski objekti (hidroelektrana, termoelektrana, plinska elektrana, vjetroelektrana, transformatorska stanica) Estavela, vrelo-ponor Galerija u prirodnoj stijeni Glavni dovodni cjevovod (cjevovod sirove vode) Golet Gospodarske i industrijske zgrade (radionica, zatvorena hala)
1.1.4. 4.14.7. 4.14.8. 4.10.3. 4.13.9. 7.2.23. 3.5.7. 5.1.17. 4.2.2. 4.11.12 6.1.18. 6.1.19. 6.1.22. 6.1.23. 9.1.1. 5.1.2. 5.2.11. 2.3.2. 4.2.1. 7.2.22. 5.1.23. 4.8.3. 6.1.28. 2.3.1.
118
Grad ili opina Granica adresa katastarskih estica Granica katastarske estice (katastarski plan i skica izmjere) Granica podruja posebnog pravnog reima Granica podruja vrste uporabe zemljita (granica kulture) Granica prestanka crtanja slojnica Granica vrste uporabe katastarskih estica Granina tabla Greben Groblje Gromaa Helidrom Hidrant na povrini Hidrant u oknu Hidrometeroloka stanica Hmeljite Hrid Industrijska nepokretna dizalica Industrijska pokretna dizalica na tranicama Industrijska pruga Industrijski betonski stup veliine do 2 mm i vei od 2 mm kod prikaza Industrijski metalni stup veliine do 2 mm i vei od 2 mm kod prikaza Iskop gline, ilovae, pijeska ili ljunka Ispuna stanica
9.1.3. 9.2.5. 9.2.1. 9.2.6. 9.2.4. 8.1.4. 9.2.3. 9.3.5. 8.2.11. 3.3.2. 6.1.32. 5.3.3. 4.9.4. 4.9.5. 3.4.5. 6.1.3. 7.2.17. 3.2.1. 3.2.2. 5.2.3. 3.2.3. 3.2.4. 6.1.35. 4.14.15.
119
Izgraena galerija Izlaz cijevnog podzemnog voda na povrinu zemlje Izlaz podzemnog voda elektrine energije u nadzemni vod Izobate Izvir i uvir ponornice Izvod voda na krov zgrade Izvod voda na stupu Izvod voda na zidu Izvor mineralne ili termalne vode Izvor, vrelo Jarak irine do 1 m Javne zgrade, sakralne i zgrade spomenike batine Javni sat Javni zahod Jezero ili ribnjak Kabel za rezervu Kabelska kanalizacija ispod ceste ili prijelaza Kabelska spojnica Kabelski razdjelnik u ormariu na stupu Kabelski razdjelnik u ormariu na zidu Kameni i betonski most Kameni i betonski zid Kameni ili betonski stup (dopunska lomna toka) Kameni ili betonski stup (glavna lomna toka)
5.1.24. 4.14.5. 4.2.10. 8.1.3. 7.2.9. 4.11.3. 4.11.5. 4.11.4. 7.2.8. 7.2.7. 3.5.10. 2.5.1. 4.11.15. 3.4.6. 7.1.7. 4.14.14. 4.2.13. 4.2.12. 4.11.2. 4.11.1. 5.1.11. 3.5.4. 9.3.3. 9.3.2.
120
Kameni ili betonski stup (tromena toka) Kamenolom Kamenjar Kanalizacijski cjevovod iri od 0.5 mm kod prikaza Kanalizacijski cjevovod irine do 0.5 mm kod prikaza Kapela Kaskade, brzaci Katastarska opina Katedrala i vea crkva od 2 mm kod prikaza Kilometarska oznaka uz prometnicu Klizite, odron Kolektor Koliba, pastirski stan, katun Kolni put iri od 3 m ili iroka asfaltna cesta Kolni put ui od 3 m ili uska asfaltna cesta Kompresorska (pumpna) stanica Kondenzacijska posuda Kontrolna mjerenja Konzola kao nosa voda javne rasvjete Kosa obaloutvrda Kosi mol, gat, valobran Kotlovnica Kr Kue, stambene zgrade i zgrade mjeovite uporabe
9.3.1. 6.1.38. 6.1.27. 4.12.2. 4.12.1. 2.5.4. 7.2.2. 9.1.4. 2.5.3. 5.1.22. 8.2.6. 4.12.3. 2.2.3. 5.1.6. 5.1.7. 4.7.11. 4.4.2. 1.3.7. 4.2.6. 7.2.24. 7.2.26. 4.6.4. 6.1.34. 2.1.1.
121
Kuni broj Kulturno dobro (KD) Ledobran Linijska (mala) toka Livada Lokalna cesta Lokalna cesta u naselju i krai odvojci Lokva, moilo Lomna toka istodobno kao toka zgrade ili druge graevine Lomna toka neobiljeena vidljivom trajnom oznakom Luko podruje (LP) Magistralni (transportni) plinovod Magistralni naftovod Makija, ikara grmlje Manja crkva (do 20 m) od 1 mm do 2 mm kod prikaza Manja damija (do 20 m) od 1 mm do 2 mm kod prikaza Manja sinagoga (do 20 m) od 1 mm do 2 mm kod prikaza Manji telekomunikacijski ureaj Mareograf Maslinik Metalni stup kao nosa voda elektrine energije Metalni telekomunikacijski stup Mjerna stanica Mjesto promjene profila voda
9.2.8. 6.3.3. 7.2.6. 1.3.3. 6.1.10. 5.1.4. 5.1.5. 7.1.9. 9.4.6. 9.4.7. 6.3.17. 4.3.3. 4.7.3. 6.1.15. 2.5.2. 2.5.6. 2.5.8. 4.11.17. 7.2.19. 6.1.8. 4.2.4. 4.11.14. 4.14.16. 4.14.4.
122
Mjeovita uma Mjeoviti stup Movara Mogila Nacionalni park (NP) Nadzemni naftovod Nadzemni parovod Nadzemni plinovod Nadzemni signalni vod za elektro-energetske ureaje (na drvenim stupovima) Nadzemni telekomunikacijski vod Nadzemni toplovod Nadzemni vod elektrine energije niskog napona (na drvenim stupovima) Nadzemni vod elektrine energije visokog napona jaeg od 30 KV na eljeznim stupovima s oznakom napona i brojem voda Nadzemni vod elektrine energije visokog napona jaine do 30 KV na betonskim stupovima s oznakom napona i brojem voda Nadzemni vod javne rasvjete Nadzemni vodovod Naftna buotina Naftna stanica za proiavanje Nasip Natkriveni usjek Nesigurno definiran vod Nosa cjevovoda na stupu Nosa cjevovoda na zemlji Nosa voda na krovu
6.1.14. 4.14.18. 6.1.31. 3.3.3. 6.3.5. 4.7.1. 4.5.3. 4.3.1. 4.1.10. 4.10.1. 4.5.1. 4.1.1. 4.1.8. 4.1.6. 4.1.3. 4.8.1. 4.7.7. 4.7.13. 3.5.1. 5.1.19. 4.14.6. 4.14.13. 4.14.12. 4.14.10.
123
Nosa voda na zidu Obala, obalna linija - izgraena Objekti poljoprivrednog gospodarstva Odailja, prijamnik, antena Odbija Odvojni plinovod Odzrana cijev Okno s ispustom Okno - elektrina energija Okno - nafta Okno - plin Okno - telekomunikacije Okno - toplovod, parovod Okno - voda Okomica na liniju mjerenja Okomita obaloutvrda od kamena ili betona - pristanite Okomiti i strmi prirodni pokos, obala, klisura, vii od 2 m Okomiti i strmi usjek vii od 3 m Okomiti mol, gat, valobran od kamena ili betona Okretite za lokomotivu Opskrbni plinovod Optiki kabel Oranica Ormari s ureajima za reguliranje signalizacije
4.14.9. 7.1.2. 2.3.6. 4.11.16. 7.2.5. 4.3.7. 4.4.9. 4.9.7. 4.2.17. 4.7.14. 4.4.8. 4.11.22. 4.6.7. 4.9.2. 1.3.4. 7.2.25. 8.2.5. 3.5.3. 7.2.27. 5.2.14. 4.3.8. 4.10.4. 6.1.1. 4.2.7.
124
Osnovna GPS toka Otpremna stanica Otpremni naftovod Otpremni plinovod Otvor za provjetravanje Otvoreni bazen za sport i rekreaciju Otvoreni ili djelomino otvoreni objekti i graevine, skladita, hangari, nadstrenice, staklenici i slino Otvoreni industrijski bazen Oznaka na mostu ili cesti, granini reper Park Park prirode (PP) Park uma (P) Panjak Pijesak Pjeaki most Pjeaki prolaz preko prometnice Planinski dom Plastenik, staklenik Plinska buotina Plinska mjerna redukcijska stanica Plinski vor Plutaa Podmorski vod elektrine energije Podruja pod livadama
1.1.2. 4.7.10. 4.7.6. 4.3.6. 3.2.8. 3.1.1. 2.3.3. 3.2.5. 9.3.4. 3.1.3. 6.3.7. 6.3.11. 6.1.11. 6.1.29. 5.1.15. 5.1.16. 2.2.4. 6.1.6. 4.4.4. 4.4.5. 4.4.7. 7.2.18. 4.1.13. 6.2.2.
125
Podruja pod maslinicima Podruja pod morem Podruja pod oranicama i vrtovima Podruja pod panjacima i nerazvrstanim poljoprivrednim zemljitem Podruja pod ribnjacima, trsticima i movarama Podruja pod umskim zemljitem Podruja pod unutranjim vodama Podruja pod vinogradima Podruja pod vonjacima Podruja pod zemljitima privedenim svrsi Podruja prirodno neplodnog zemljita Podruje graninog prijelaza (GP) Podzemna zgrada Podzemni naftovod Podzemni parovod Podzemni plinovod Podzemni rudnik, iskop ugljena ili rude Podzemni signalni vod za elektro-energetske ureaje Podzemni telekomunikacijski vod Podzemni toplovod Podzemni vod javne rasvjete Podzemni vod elektrine energije niskog napona Podzemni vod elektrine energije visokog napona jaeg do 30 KV s oznakom napona i brojem voda Podzemni vod elektrine energije visokog napona jaine do 30 KV s oznakom napona i brojem voda
6.2.4. 6.2.10. 6.2.1. 6.2.6. 6.2.7. 6.2.8. 6.2.9. 6.2.5. 6.2.3. 6.2.12. 6.2.11. 6.3.15. 2.4.2. 4.7.2. 4.5.4. 4.3.2. 6.1.37. 4.1.11. 4.10.2. 4.5.2. 4.1.4. 4.1.2. 4.1.9. 4.1.7.
126
Podzemni vodovod Pojaivaka stanica Pokretni most Pomone zgrade Pomorsko dobro (PD) Ponor, jama Pontonski most Posebni rezervat (PR) Poslovne zgrade i sportsko-rekreacijske zgrade Potok (rijeka ili kanal ui od 10 m), povremena voda Potok (rijeka ili kanal ui od 10 m), stalna voda Potporni zid od kamena ili betona Povratni poklopac u oknu Povinski rudnik, iskop ugljena ili rude Prepumpna stanica Presjek s linijom mjerenja Prikaz kota vodova Prikljuak elektroenergetske mree Prikljuak plinovodne mree Prikljuak telekomunikacijske mree Prikljuak toplovodne mree Prikljuna ogrlica Prikljuni plinovod Prikljuni vod naftovodne mree
4.8.2. 4.11.7. 5.1.14. 2.3.11. 6.3.1. 8.2.9. 5.1.13. 6.3.6. 2.2.1. 7.1.6. 7.1.5. 3.5.5. 4.9.11. 6.1.36. 4.13.3. 1.3.5. 4.14.19. 4.2.16. 4.4.10. 4.11.6. 4.6.6. 4.9.10. 4.3.4. 4.7.4.
127
Primjer crtanja granice s graninim oznakama Prirodni pokos Produene linije mjerenja Prolaz ispod zgrade i pothodnik Propust, ep Pumpna stanica Radio relejni koridor Radiodifuzni objekt Radiorelejna stanica Rampa za utovar uz prugu Rasadnik Rasklopna i ispravljaka stanica Razvodni ormar Regionalni park (RP) Regulator pritiska u oknu Reper na objektu Reper na zemlji Reviziono okno, talonica Rijeka ili kanal, povremena voda Rijeka ili kanal, stalna voda Riite Rub vodnog lica, obala, obalna linija - prirodna Ruevina, razvalina Ruevina, razvalina starog dvorca ili samostana
9.3.6. 8.2.3. 1.3.6. 3.4.4. 5.1.18. 2.3.10. 4.10.6. 4.11.20. 4.11.21. 5.2.13. 6.1.2. 4.2.11. 4.2.14. 6.3.8. 4.9.8. 1.2.2. 1.2.1. 4.13.2. 7.1.4. 7.1.3. 6.1.5. 7.1.1. 2.4.1. 2.5.12.
128
Sabirna stanica Sauvani ili restaurirani stari grad, dvorac ili samostan Samostan, manastir Sedlo, prijevoj Semafor Sidrite Sifon Skela za pjeake Skela za vozila Skupina drvea, bjelogorica Skupina drvea, crnogorica Slap, vodopad, prag u vodotoku Slavina, pipa, esma Slivnik Slojnice Snop vodova elektrine energije Solana Sondani bunar Splavna vrata Spomenik Spomenik parkovne arhitekture (SA) Spomenik prirode (SP) Sporna granica katastarske estice (katastarski plan i skica izmjere) Spremite, silos od betona i od eljeza
4.7.9. 2.5.13. 2.5.10. 8.2.10. 4.2.8. 7.2.15. 4.13.7. 5.1.21. 5.1.20. 6.1.20. 6.1.21. 7.2.1. 7.2.10. 4.13.1. 8.1.2. 4.1.12. 3.2.7. 7.2.12. 4.13.8. 2.5.11. 6.3.12. 6.3.9. 9.2.2. 2.3.5.
129
Spremnik Spremnik goriva (nafta, benzin, plin) Spremnik vodovoda (rezervoar) Stadion, sportsko igralite i povrine za sport ili rekreaciju Stalna dopunska GPS toka Stalna dopunska toka Stambene zgrade i neboderi vii od 10 katova Stambeni blok zgrada Staza Stepenice uz zgradu Stepenite Stjenjak Straarnica uz prugu Strma stijena, litica Strmi zasjek u stijeni Strogi rezervat (SR) Stup javne rasvjete Suhi zid Svjetionik Svjetionik kao trigonometrijska toka iljak, hrid ljunak pilja, peina tieno podruje (P)
7.2.14. 4.14.17. 4.9.16. 2.2.2. 1.3.2. 1.3.1. 2.1.3. 2.1.2. 5.1.8. 3.4.2. 3.4.3. 6.1.26. 5.2.12. 8.2.4. 3.5.11. 6.3.4. 4.2.5 3.5.6. 7.2.16. 1.1.6. 8.2.8. 6.1.33. 8.2.7. 6.3.13.
130
umska prosjeka Telefonska centrala Telefonska govornica, kabina Telefonska podcentrala Telefonski ormari na stupu Terasa Terasasto zemljite Terasasto zemljite s podzidom Tlani plinovod Toplana Toplinska stanica i podstanica Toranj naftne buotine Tramvajska pruga, uspinjaa Transformatorska stanica na stupu Tresetite Trigonometrijska toka Trstik Tvorniki dimnjak, toranj Udaljeni pretplatniki stupanj (UPS) Ulino okno s prikljukom Ureaj za proiavanje - kanalizacija Ureaj za proiavanje - voda Usjek Ustava
6.1.17. 4.11.8. 4.11.10. 4.11.9. 4.11.11. 3.4.1. 8.2.12. 8.2.13. 4.3.5. 4.6.1. 4.6.3. 4.7.8. 5.2.10. 4.2.9. 6.1.30. 1.1.1. 6.1.16. 2.3.4. 4.11.18. 4.13.5. 4.13.4. 4.9.15. 3.5.2. 7.2.4.
131
Ue zatvorenog kanala, cjevovoda u otvoreni recipijent Vea damija od 2 mm kod prikaza Vea sinagoga od 2 mm kod prikaza Ventil - nafta Vidljiva trajna oznaka, betonski stup Vidljiva trajna oznaka, keramika cijev Vidljiva trajna oznaka, kri u ivoj stijeni Vidljiva trajna oznaka, plastina oznaka s eljeznom jezgrom Vidljiva trajna oznaka, eljezni klin Vinograd Visinske toke kote Vjerski znak, raspelo ili usamljeni grob Vjetrenjaa Vjetroelektrana Vonjak Vod kabelske televizije Vod signalizacije u javnom prometu Vodenica, mlin Vodno dobro (VD) Vododerina, brazda, jaruga (prijelomnica) Vodomjer u oknu Vodomjer, vodomjerna letva Vodoskok Vodotoranj
4.13.6. 2.5.7. 2.5.9. 4.7.16. 9.4.1. 9.4.3. 9.4.5. 9.4.4. 9.4.2. 6.1.9. 8.1.1. 3.3.1. 3.2.6. 2.3.9. 6.1.7. 4.10.5. 4.1.5. 2.3.7. 6.3.2. 8.2.1. 4.9.9. 7.2.20. 7.2.21. 4.9.12.
132
Vrt Vrtaa, ponikva, udoljica, humak, breuljak Zajedniko okno za podzemne vodove Zajedniki kanal za podzemne vodove Zajedniki tunel za podzemne vodove Zajedniki zdenac (galerija, komora) Zatvara na povrini Zatvara u oknu Zatvara - nafta Zatvara - plin Zatvara - toplovod, parovod Zatvoreni bazen za sport i rekreaciju Zbirni naftovod Zdenac (galerija, komora) elektroenergetske mree Zdenac (galerija, komora) kanalizacije Zdenac (galerija, komora) mree toplovoda i parovoda Zdenac (galerija, komora) telekomunikacijske mree Zemljite posebne namjene koje se koristi za djelatne potrebe obrane (PO) Zgrada u izgradnji Zgrada za povremeni boravak Znaajni krajobraz (ZK) Zrana luka, meunarodna Zrana luka, sportska, poljoprivredna ili privatna Zrani ventil u oknu
6.1.4. 8.2.2. 4.14.11. 4.14.2. 4.14.1. 4.14.3. 4.9.1. 4.9.3. 4.7.15. 4.4.1. 4.6.2. 3.1.2. 4.7.5. 4.2.15. 4.13.10. 4.6.5. 4.11.19. 6.3.14. 2.1.4. 2.1.5. 6.3.10. 5.3.1. 5.3.2. 4.9.6.
133
Zvonik eljezna ograda eljezni most eljeznika infrastruktura (I) eljeznika postaja eljeznika pruga - dva kolosjeka eljeznika pruga uski i normalni kolosjek eljezniki kolodvor eljezniki most eljezniki tunel eljezniki vijadukt, nadvonjak iana ograda iara ivica, iva ograda upanija upanijska ili brza cesta
2.5.5. 3.5.9. 5.1.12. 6.3.16. 5.2.4. 5.2.2. 5.2.1. 5.2.5. 5.2.8. 5.2.7. 5.2.6. 3.5.8. 5.2.9. 6.1.24. 9.1.2. 5.1.3.
134

Zbirka Kartografskih Znakova

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zbirka Kartografskih Znakova

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

1

ZBIRKA KARTOGRAFSKIH ZNAKOVA:

Tehniki urednik: Ivan Grubi, dipl. ing. geod.

Zagreb, kolovoz 2010. godine

PRAVILNIK o kartografskim znakovima

lanak 6. Ovaj Pravilnik stupa na snagu 01. sijenja 2011. godine.

Klasa: Urbroj: Zagreb, Ravnatelj prof. dr. sc. eljko Bai, v. r.

3. DRUGE GRAEVINE I POVRINE

4. VODOVI I PRIPADAJUI OBJEKTI

6. VEGETACIJE I VRSTE ZEMLJITA

10. ZEMLJOPISNA IMENA (TOPONIMI)

11. POPIS KRATICA

12. TABLICA BOJA KARTOGRAFSKIH ZNAKOVA

13. ABECEDNI POPIS KARTOGRAFSKIH ZNAKOVA

ZBIRKA KARTOGRAFSKIH ZNAKOVA

kolovoz, 2010. godine

1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

1. STALNE GEODETSKE TOKE

0,3 0,15 2,0

0,3 0,15 1,8

0,3 0,15 1,8

1.1.2. Osnovna GPS toka

1.1.2. Osnovna GPS toka

1,5 2,0 2,0

0,3 0,15 1,8

294 SVILAJA 1,8

0,3 0,15 1,8

Font za oznaku GPS toke: Arial Narrow.

1.1.3. Crkva kao trigonometrijska toka

1.1.3. Crkva kao trigonometrijska toka

0,3 0,15 1,8

0,4 0,15 0,55 0,9 1,45 0,55

1.1.4. Dimnjak kao trigonometrijska toka

1.1.4. Dimnjak kao trigonometrijska toka

0,1 5 0,2 5 0,1 0 ,2 5 5

Kartografski znak isti je kao za 1.1.1. Trigonometrijska toka

15o 0,8 1,54 0,53

0,3 0,15 1,8

0,3 0,15 1,8

1.1.5. Antena kao trigonometrijska toka

1.1.5. Antena kao trigonometrijska toka

0,3 0,15 1,8

0,65 0,9 0,25 0,9 0,53

1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000

1.1.6. Svjetionik kao trigonometrijska toka

1.1.6. Svjetionik kao trigonometrijska toka

Kartografski znak isti je kao za 1.1.1. Trigonometrijska toka

1,54 0,3 0,15 1,8 0,53

1.2. Visinske toke:

1.2.1. Reper na zemlji

0,15 0,3 1,2

1.2.2. Reper na objektu

1.2.2. Reper na objektu

Kartografski znak isti je kao za 1.2.1. Reper na zemlji

1.3. Dopunske toke i linije snimanja:

0,3 0,15 1,6

1.3.2. Stalna dopunska GPS toka

1.3.2. Stalna dopunska GPS toka

0,3 0,15 1,6

1:5000 1:10 000

1:20 000 1:25 000