SKIJANJE

Dejan umar

Prije 4000 god.tragovi prvih skija-Norveka, skijanje prevozno sredstvo i vojne svrhe 1060.prva skijaka utrka kralj Norveke Herald Hard i skija Heming Aslakson 1767.u Oslu prvi skijaki klub, pravila, i natjecanje u spustu i skijakom tranju 19.st.braa Nordheim mijenjaju oblik skije i veza, definiraju tehniku skretanja i zaustavljanja, Sondre Nordheim demonstrira skijake skokove, Alfred Lunn propagira slalom 1896.Mathias Zdarsky (otac alpskog skijanja) izdaje prvi skijaki udbenik, mijenja izgled skije, razvija sistematinu obuku skijaa, osniva kolu skijanja Poetkom 20.st.osnovani prvi skijaki savezi u vicarskoj i Njemakoj 1910.prvi meunarodni skijaki kongres u Oslu 1924.u Chamonixu osnovan FIS, u njegov program uli slalom, spust i nordijske discipline 1878.prvi skijai u BiH-oficiri i austrougarski okupatori 1919.Drutvo planinara BiH organizuje partije-masovne skijake pohode u planine 1922.sekcija za planinarstvo i zimski sport u SK Slavija-skijanje je sredstvo za planinarenje 1927.prvi skijaki klub u Sarajevu 1928.organizuje prvo propagandno skijako tranje 1930.Sarajevski zimsko-sportski podsavez organizira skijake teajeve i kole skijanja, prvo prvenstvo u skijakom tranju na 30km na Igmanu i natjecanja po kategorijama na 4km 1933.na Palama prva natjecanja u spustu i patrolnom tranju 1934.-1939.izgraene skakaonice na Palama, Jahorini i Crijepoljskom 1954.osnovan prvi samostalni skijaki savez, gradi se skijaka iara na Jahorini 1984.ZOI Sarajevo!

PLUENJE RAVNO je kretanje skijaa ravno niz padinu u osnovnoj poziciji pluenja.
Pri smanjenom unutarnjem rubljenju skija plui niz padinu a poveanom unutarnjem rubljenju smanjuje brzinu ili zaustavlja kretanje. Preuzak ili preirok pluni poloaj onemoguuje pravilan rad koljena zauzimanje plunog poloaja na ravnom Nedovoljan potisak koljena naprijed i unutra onemoguuje kontrolu brzine i unutarnje rubljenje na blagoj padini pluenje ravno i zaustavljanje, potiskivanje koljena naprijed i unutra u sporijem i brem ritmu Opruene noge onemoguuju kontrolu brzine i unutarnje rubljenje na blagoj padini pluenje ravno i zaustavljanje, na blagoj padini iz spusta ravno u pluenje ravno Previe razmaknuti ili prekrieni vrhovi skija onemoguuju upravljanje pritiskom koljena zauzimanje plunog poloaja na ravnom, na blagoj padini pluenje ravno i zaustavljanje, na blagoj padini iz spusta ravno u pluenje ravno Neravnomjerno potiskivanje i intenzivnija funkcija jednog koljena izaziva skretanje skija u jednu stranu simetrino potiskivanje koljena naprijed i unutra u brem i sporijem ritmu, simetrino potiskivanje repova van u brem i sporijem ritmu

PLUNI ZAVOJ Iz pluenja ravno skija prenosi teinu tijela na jednu skiju uz boni
otklon trupa i potiskivanje koljena naprijed i unutra a skije skreu dok donja skija nije okomita na padnu liniju. Prenosom teine na drugu skiju i pritiskom drugog koljena izvodimo pluni zavoj u drugu stranu. Opruena noga, skija proklizava bono, nema rubljenja izvoenje plunog zavoja iz pluenja ravno prenosom teine i voenjem vanjske skije Pasivna funkcija koljena, nema rubljenja, nepravilan luk zavoja, nesigurno izvlaenje plunih zavoja, gubitak kontrole naizmjenino potiskivanje koljena naprijed i unutra u pluenju ravno, izvoenje vjenia s plunim zavojima Neodgovarajua pozicija gornjeg dijela trupa naruava ravnoteu i sigurnost izvoenja plunih zavoja ponavljanje svih vjebi kod pluenja ravno, izvoenje plunog zavoja iz pluenja ravno prenosom teine i voenjem vanjske skije, iz pluenja koso po padini izvoenje plunog zavoja

PLUNI LUK Iz spusta koso prelazimo u pluenje koso, izvodimo pluni zavoj, postupno
prikljuujemo unutarnju skiju vanjskoj i zatim opet spust koso. Pluni zavoj izveden do kraja usporava kretanje pluenje ravno i izvoenje polovice plunog zavoja (skije niz padnu liniju) i zatim spust koso prebrzo izveden pluni zavoj usporava kretanje u kosom spustu pluni zavoj do padne linije i ponovo kosi spust u istu stranu

SPUST RAVNO je kretanje skijaa niz padinu u osnovnom skijakom stavu. Skije su
prirodno otvorene i paralelne, teina rasporeena duinom obje skije, fleksija svih zglobova, koljena potisnuta naprijed, gornji dio tijela oputen u laganom pretklonu, glava u produetku trupa sa pogledom usmjerenim naprijed, ruke savijene u zglobu lakta, ake u produetku podlaktica pridravaju tapove koji su paralelni i usmjereni koso natrag i dole. Opruena koljena onemoguuju amortizaciju u poziciji spusta ravno u mjestu poveavati i smanjivati fleksiju koljena, u spustu ravno poveavati i smanjivati fleksiju koljena Pretklon trupa naprijed ili naginjanje nazad naruavaju ravnoteu i stabilnost zauzimanje pozicije spusta ravno u mjestu, u spustu ravno naizmjenino podizanje repova skija

SPUST KOSO izvodimo pod odreenim uglom na padnu liniju, skijama u otvorenom ili
zatvorenom paralelnom poloaju. Optereenje je na gornjem rubniku donje skije, gornja skija rastereena i malo naprijed u odnosu na donju. Kukovi i koljena su potisnuti ka brijegu, gornji kuk prati poziciju gornje skije. Trup je uspravan uz blagi otklon od padine zbog ravnotee i kompenzacije pritiska koljena i kukova ka brijegu. Glava u produetku trupa, ruke kao kod spusta ravno ali prate otklon i zasuk trupa. Nedovoljan potisak koljena i kukova ka brijegu izaziva nedostatno rubljenje i bono otklizavanje spust koso na gornjem rubniku donje skije, spust koso na gornjem rubniku donje skije-vrh gornje skije prislonjen na snijeg a rep podignut, spust koso na donjoj skijigornja podignuta i vrhom se kria sa donjom a rep neto vie u stranu Neadekvatan otklon trupa naruava ravnoteu spust koso sa povlaenjem ispuenog tapa niz padinu

ZAVOJ KA BRIJEGU izvodimo iz kosog spusta kad elimo smanjiti brzinu sputanjem
prema dole i kontinuiranim potiskom koljena prema naprijed i unutra, i krunim gibanjem zapoeti voenje skija u zavoj. U poetku kretanja prema dole skija e vie opteretiti vrhove skija potiskom koljena naprijed kako bi oslobodio repove, u srednjem dijelu zavoja ravnomjerno rasporediti teinu po cijeloj skiji a zavoj zavriti u najnioj poziciji sa vrhovima skija okrenutih ka brijegu. Otklon skijaa e tad biti najvei zbog kompenzacije pomicanja kukova i koljena ka brijegu. Nedovoljno kruno kretanje koljena naprijed i unutra onemoguuje upravljanje zavojem a skije bono otklizuju u kosom spustu u mjestu vjebati kruno gibanje koljena, zavoj ka brijegu izvoditi iz blagog pa sve do strmijeg kosog spusta Nedovoljan otklon skijaa naruava ravnoteu i onemoguuje upravljanje skijama u zavoju zavoj ka brijegu izvoditi iz blagog pa sve do strmijeg kosog spusta, u spustu ravno prestupiti na buduu vanjsku skiju i prikljuiti unutarnju skiju te izvesti zavoj ka brijegu, u spustu ravno prestupiti na buduu vanjsku skiju i prikljuiti vrh unutarnje skije dok rep ostaje u zraku te izvesti zavoj ka brijegu, u spustu ravno prestupiti na buduu vanjsku skiju a unutarnju skiju prikljuiti zadravajui je u zraku te zavoj ka brijegu izvesti samo na vanjskoj skiji, nakon pluenja ravno i nekoliko simetrinih raspluenja napraviti zavoj ka brijegu u jednu ili drugu stranu, kombinirati kosi spust i zavoj ka brijegu

OTKLIZAVANJE je kretanje pod uglom na dugu osovinu skija i nastaje kad se koljena
nedovoljno potisnu brijegu i rubljenje nije dovoljno da se suprostavi djelovanju centrifugalne sile. U izvoenju zavoja predstavlja greku, u nekim uslovima je jedini nain sputanja niz padinu. Iz mjesta ili kretanja u spustu koso skija odmie koljena od brijega, smanjuje rubljenje, prelazi iz vieg stava u nii, koljena pomjera naprijed i fiksira ih. Naruavanje osnovne pozicije kosog spusta naruava ravnoteu i onemoguuje kontrolirano svladavanje terena u mjestu u spustu koso odmiui koljena od brijega prei u bono otklizavanje, naglaenim zasukom omoguiti odgurivanje od brijega sa oba tapa a pomicanjem koljena ka i od brijega otklizavati i zaustavljati kretanje Koljeno nije fiksirano u poziciji koja uslovljava otklizavanje skije i izaziva zavoj ka brijegu u spustu koso u mjestu odmiui koljena od brijega prei u otklizavanje, naizmjenino otklizavati i skijati u spustu koso, otklizavati bono pa koso u smjeru spusta koso i nazad

OSNOVNI ZAVOJ Iz spusta koso skija e raspluiti, podii se u vii stav i izvesti pluni
zavoj uz otklon trupa, potisak koljena i prenos teine na vanjsku skiju. Kada skije dou na padnu liniju prikljuujemo buduu unutarnju skiju vanjskoj i idemo u zavoj ka brijegu. Zavretak zavoja ka brijegu bie poetak novog zavoja raspluenjem. Neusklaenost motorikih radnji kod izvoenja osnovnog zavoja naruava kontrolu i izvoenje elementa iz niskog stava spusta ravno raspluiti podizanjem u vii stav prikljuiti skije i izvesti zavoj ka brijegu, izvesti vjeni raspluenjem i izvoenjem zavoja ka brijegu u jednu stranu

OSNOVNO VIJUGANJE izvodimo otvorenim stavom skija, ubodom tapa i podizanjem

u vii poloaj, prenosom teine, upravljanjem skijama iz zgloba koljena izvodimo zavoj ka brijegu uz dosta bonog otklizavanja, neekonominim i neskladnim gibanjem. Bez gibanja po vertikali onemoguena je kontrola upravljanja skijama u mjestu kretanje po vertikali gore-dole, u mjestu kretanje po vertikali gore-dole sa ubodom tapova, u spustu ravno kretanje po vertikali gore-dole Neusklaenost gibanja po vertikali sa ubodom tapova onemoguuje izvoenje osnovnog vijuganja u mjestu kretanje po vertikali gore-dole sa ubodom tapova, u spustu ravno kretanje po vertikali gore-dole sa naizmjeninim ubadanjem tapova, u osnovnom vijuganju izvoditi preskok repovima skija u jednakom ritmu iz jednog u drugi trag kosog spusta uz amortizaciju doskoka Neaktivnost koljena izaziva preveliko proklizavanje, nepravilno opisivanje zavoja i aritmiju u osnovnom vijuganju u mjestu kretanje po vertikali gore-dole sa ubodom tapova uz preskok iz jednog poloaja kosog spusta u drugi tako da vrhovi skija ostaju na podlozi a prebacuju se samo repovi, u osnovnom vijuganju izvoditi preskok repovima skija u jednakom ritmu iz jednog u drugi trag kosog spusta uz amortizaciju doskoka, osnovno vijuganje u koridoru

BRZO VIJUGANJE Za razliku od osnovnog vijuganja skije su blie jedna drugoj, gibanje
skijaa je fino, tekue i kontinuirano a bono otklizavanje minimalno. Prebrz ili prespor tempo vijuganja oteava kontrolu upravljanja skijama sve vjebe za obuku osnovnog vijuganja Neritmino povezivanje zavoja pri emu lik gubi svoju osnovnu formu a skija padinu savladava razliitim elementima skijake tehnike iz osnovnog vijuganja u brzo tekue vijuganje, brzo vijuganje u koridoru Nekontrolisano gibanje trupa i ruku naruava koordinaciju tijela i sigurnost iz osnovnog vijuganja u brzo tekue vijuganje, brzo vijuganje koso po padini

BRZO VIJUGANJE SA ZADRKOM podrazumjeva na kraju svakog zavoja dodatno i

otro rubljenje, izvoenje jo jednog kratkog, otro izvedenog zavoja ka brijegu im e se smanjiti brzina, pojaati sila reakcije podloge a rasterecenjem prema gore prenijeti repovi kroz zrak u novi zavoj vjebe za obuku brzog vijuganja, u kosom spustu izvoditi niz kontinuiranih kratkih zavoja ka brijegu sa potiskom repova prema van, povezivanje kratkih zavoja sa zadrkom u istu stranu

PARALELNI ZAVOJ OD BRIJEGA Skija u najnioj taki oslonjen na unutarnji rubnik

donje skije na kraju zavoja ubada donji tap, rastereuje i podie se prema gore, naprijed i unutra, odmie koljena od brijega, promjenom rubljenja , prenosom teine na buduu vanjsku skiju i rotacijom u koljenu, kretanjem prema naprijed i unutra skija vodi skije preko padne linije u novi zavoj. Sputanje po vertikali usklaeno je sa duinom zavoja, zavrava na kraju zavoja. Kontinuirani rad koljena i optereenje unutarnjeg rubnika vanjske skije osigurava stalni kontakt skije sa snijegom, idealno rubljenje, paralelni poloaj skija, voenje skije po eljenom luku zavoja i spreavanje otklizavanja. U prvom dijelu zavoja optereuje se prednji dio skije, u sredini ravnomjerno cijela skija a na kraju zavoja zadnji dio skije. Neadekvatna priprema za ubod tapa naruava koordinaciju i timing izvoenja zavoja u spustu koso ubadati donji tap sa gibanjem po vertikali, u spustu koso naizmjenino ubadati tapove sa gibanjem po vertikali Vremenska i prostorna neusklaenost motorikih akcija naruavaju sigurnost i strukturu izvoenja zavoja iz niskog spusta ravno izvesti ubod tapa sa rastereenjem prema gore i zavoj ka brijegu, paralelni zavoj od brijega u koridoru oko zastavice Nedostatna gibanja po vertikali oteavaju izvoenje zavoja paralelni zavoj od brijega u obliku lepeze, paralelni zavoj od brijega skokom i prenosom skija kroz zrak u novi trag kosog spusta

CARVING ZAVOJ iskoritava karakteristike carving skije, siguran je, brz i dinamian,
bez bonog otklizavanja a trag je duboko i jasno ucrtan u snijegu. Poloaj skija je prirodno otvoren, neto nii osnovni stav, idealna uravnoteenost skijaa, skoro jednako optereenje obje skije, stalni kontakt obje skije sa podlogom, ravnomjeran potisak oba koljena i poveanje nagiba trupa u smjeru zavoja, praenje zavoja gornjim dijelom trupa, naglaeno postranino gibanje, izostanak uboda tapa. Kod veih brzina jae optereenje unutarnjeg rubnika vanjske skije, otklizavanje izbjegavamo rastereenjem prema gore i naprijed te pritiskom koljena i brzom promjenom rubnika. U mjestu stopalima u irini kukova pomicanje koljena sa jednog na drugi rubnik, u spustu ravno na blagoj padini pomicanje koljena sa jednog na drugi rubnik, u spustu ravno na blagoj padini pomicanje koljena sa jednog na drugi rubnik potiskujui koljena rukama, izvoditi avalement zavoje, iz spusta ravno pomicati koljena naprijed i unutra te dovoditi skije na unutranje rubnike, carving zavoj potiskujui vanjsku nogu naprijed i izjednaujui vrhove skija, carving zavoj tako da na poetku zavoja potisnemo kukove unutra, carving zavoj uz manje izraeno potiskivanje koljena i naginjanje tijela u zavoj pri emu se zaustavljamo zavojem ka brijegu, dui carving zavoj blizu padne linije a skija rukama potiskuje koljena i kukove u smijeru novog zavoja, dui carving zavoj blizu padne linije u poziciji spusta ravno, dui zatvoreniji carving zavoj na strmijem terenu sa rukama u predruenju i tapovima u rukama, vijuganje povezivanjem carving zavoja u koridoru, carving zavoj poskokom, u veoj brzini spusta ravno izvesti carving zavoj za 360 Zatvoren stav skija, neravnomjerno rasporeena teina i nedostatno opiranje na cijelu skiju tokom zavoja smanjuje funkciju koljena, onemoguuje izvoenje preciznog zavoja, naruava gibanje i onemoguuje zarezivanje carving zavoj na blagoj padini, u otvorenom stavu skija ulaziti u zavoj na obje skije

KLIZAKI KORAK Vrhovi skija razmaknuti, koljena su potisnuta unutra a skije su u

poloaju unutarnjeg rubljenja. Fleksijom i ekstenzijom u koljenu vrimo odraz koso naprijed, druga skija se prenosi kroz zrak i postavlja pod odreenim uglom na pravac kretanja i klizi po rubniku i kliznoj plohi. U odgurivanju uestvuju i tapovi. Osim naprijed, skija se kree i lijevo-desno zbog odraza i karastog poloaja skija. Trajanje odraza i klizanja treba da je istovjetno a kretanje ritmino i pravolinijsko. Optereenje vanjskog rubnika skije naruava ravnoteu i izaziva pad u kretanju na ravnom nekoliko puta se odraziti sa jedne skije dok je druga stalno na snijegu i skija klizi po njoj, na isteku spusta ravno prestupati u jednu i drugu stranu Izostanak amplitude pokreta u koljenu onemoguuje odraz i oteava kretanje u kretanju po ravnom naglaenim prestupanjem i odraavanjem opisati desni i lijevi krug, u kretanju po ravnom prestupati u obliku osmice, kretanjem na ravnom kliznim korakom igrati se lovice Nesinhroniziranost odraza tapovima s odrazom od skije i prenoenjem teine naruava koordinaciju i onemoguuje kretanje koordinirani klizni korak po ravnom terenu

OSNOVNI PRIJESTUPNI ZAVOJ Iz srednjeg stava spusta koso uz ubod donjeg

tapa skija podie rep gornje skije, odmie ga u stranu i postavlja na unutarnji rubnik u poziciju pluenja. Nakon uboda tapa podie se gore, prenosi teinu tijela na buduu vanjsku skiju, vri odraz vanjske dotad optereene skije i unutranju skiju kroz zrak prikljuuje vanjskoj te sputajui se dole rotacijom koljena vodi skije u zavoj. Prilikom prestupanja podizanje odmah u visoki stav onemoguuje odraz i ubrzanje u mjestu u niskom polozaju pluno prestupiti i pripremiti tap za ubod, u spustu koso prenijeti rep gornje skije u plunu poziciju i vratiti u spust koso Preiroko otvaranje repa gornje skije naruava koordinaciju i oteava prikljuenje skije zbog raskoraka u spustu koso prenijeti rep gornje skije u plunu poziciju i vratiti u spust koso uz koordinirani ubod tapa Loe unutarnje rubljenje budue vanjske skije oteava izvoenje zavoja i skija proklizava u niskom poloaju spusta ravno pluno otvoriti skije ubosti tap podii se gore odraziti se od vanjske skije te prikljuiti skiju i izvesti zavoj ka brijegu Prikljuenje skije nakon prijestupa bez odraza izaziva gubitak brzine u zavoju u niskom poloaju spusta ravno pluno otvoriti skije ubosti tap podii se gore odraziti se od vanjske skije te prikljuiti skiju i izvesti zavoj ka brijegu, ritmino povezivati osnovne prijestupne zavoje

PARALELNI PRIJESTUPNI ZAVOJ Iz nie pozicije kosog spusta, oslonjeni na gornji

rubnik donje skije podizanjem gore podiemo donju skiju i paralelno prestupimo gore i naprijed. Odrazom prikljuujemo paralelno buduoj vanjskoj skiji a sputanjem dole i gibanjem koljena naprijed i unutra izvodimo zavoj. Kod prijestupa skije nisu paralelno i skreu sa idealne putanje u mjestu na strmini paralelno prestupati na gornju skiju s koordiniranim ubodom tapa, u blagom spustu ravno paralelno prestupiti odraziti se od druge skije zatim je prikljuiti i izvesti zavoj ka brijegu, ritmino povezivati paralelne prijestupne zavoje Preiroko paralelno odstupanje oteava prikljuenje skije i odraz te naruava koordinaciju u kosom spustu paralelno prestupati gornjom skijom i ponovo vratiti skiju u poetnu poziciju, u kosom spustu paralelno prestupati gornjom skijom i ponovo vratiti skiju u poetnu poziciju uz koordinirani ubod tapa Izostanak odraza od donje skije izaziva gubitak brzine u zavoju u spustu koso paralelno prestupati na gornju skiju te produeno skijati na gornjoj skiji, u dugom spustu koso izvoditi dva do tri paralelna prijestupa a zatim zavoj u cjelini

KARASTI PRIJESTUPNI ZAVOJ Iz spusta koso prenosimo vrh gornje skije ili
ukliemo s njim koso gore a donjom skijom vrimo odraz. Tijelo se podie, teina se prenosi na buduu vanjsku skiju a odrazna noga prikljuuje paralelno te rotacijom i sputanjem u koljenima skije uvodimo u novi zavoj. Nedovoljno otvoreni vrhovi skija kod prijestupa onemoguuju zamiljenu putanju zavoja klizaki korak na blagoj padini, karasti prijestupni zavoj iz spusta ravno Preiroko otvoreni vrhovi skija kod prijestupa naruavaju koordinaciju i oteavaju prikljuenje skije klizaki korak na blagoj padini, klizaki korak na blagoj padini pa prei u povezivanje karastih zavoja, ritmino povezivati karaste prijestupne zavoje u koridoru Nedovoljan odraz od vanjske skije oteava izvoenje zavoja i smanjuje brzinu u zavoju klizaki korak u spustu koso te prei u zavoj karastim prestupanjem, u spustu koso prestupiti karasto na gornju skiju prikljuiti donju skiju gornjoj i nastaviti skijati u istom smijeru

VIJUGANJE PRESTUPANJEM je brzo vijuganje podizanjem gornje skije. U spustu

koso podiemo vanjsku skiju, teinu prenosimo na rubnik budue vanjske skije i vrimo odraz sa iste prikljuujui unutarnju skiju paralelno i izvodimo zavoj. Tipine greke za vijuganje oteavaju kontrolu brzine, ritminosti i upravljanja skijama vjebe kod vijuganja Skijanje na obje noge nedovoljno optereuje vanjsku skiju, onemoguuje odraz i smanjuje dinamiku kretanja u spustu ravno na blagoj padini naizmjenino podizati jednu pa drugu skiju, vijugati sa podignutom unutarnjom skijom u duim lukovima zavoja, vijugati na jednoj skiji dok je druga u zraku Nedovoljan odraz od vanjske skije smanjuje dinamiku kretanja izvoditi preskoke sa skije na skiju niz padnu liniju tako da je jedna skija uvijek u zraku Premala otvorenost skija izaziva bono otklizavanje a koljeno skije kojom vodimo zavoj nema prostora za funkciju iz spusta ravno izvoditi kratki zavoj ka brijegu samo na vanjskoj skiji, vijugati na jednoj skiji dok je druga u zraku