FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE

KOMUNIKOLOGIJA / VJEBE II
PRIPREME ZA KOLOKVIJ II

Ass Sanja Dojinovi

Banja Luka, maj 2011.

MODELI KOMUNIKACIJE Semiotiki model komunikacije Socioloki model komunikacije Psiholoki model komunikacije Kulturoloki model komunikacije Konfesionalni Mitoloki

1. 2. 3. 4. 5. 6.

SEMIOTIKI MODEL KOMUNIKACIJE

Verbalna ili neverbalna, komunikacija se odvija pomou znakova. Znak je sve ono, to uz odreene uslove, za primaoca poruke ima neko znaenje, odnosno to se dekodira u "znaenje". Karakteristike primaoca, kao i socijalni kontekst, e determinisati znaenje koje e on pridati nekom primljenom znaku. Ferdinand de Sosir - udario je temelje moderne semiotike, tj. nauke o znakovima uopte, pa i o jezikim znakovima, kao najsloenijem sistemu.

Znak je jedinstvo oznake i oznaenog, odnosno grafike slike i pojma.

Kada jedna oznaka ima jedno oznaeno, moemo govoriti o dualizmu znaka.
Kada jedna oznaka ima vie oznaenih i obrnuto tada govorimo o asimetrinom dualizmu. Sosir - zasluan i za utemeljenje u nauci o jeziku hermeneutikog (vjetina razumijevanja i tumaenja prije svega pisanih tekstova).

Sosir pravi razliku izmeu pojma langue (jezik) i pojma parole (govor). Svaki jezik je spoj langue i parole jezik ne postoji bez govora, a govor bez jezika. Prema tome, jezik je drutveni pojam, s obzirom na to da se u jeziku uz pomo znakova odraava objektivna stvarnost.

Kada jedan od sagovornika koristi jedan sistem znakova, a drugi poruku dekodira u svom sistemu znakova - dolazi do semiotikog uma.

SOCIOLOKI MODEL KOMUNIKACIJE

Socioloki model komunikacije predstavlja struktura socijalne komunikacije koja zavisi od ciljeva uesnika u komunikaciji. Ponaanje koje se dogaa pri socijalnim interakcijama naziva socijalnim vetinama.
to se sociolokog modela verbalne komunikacije tie, svaki socijalni sloj i svaki narod, ima svoj preutno usvojen kodeks ponaanja, to nalazi svoj odraz u jeziku. Osnovna uloga neverbalne komunikacije je da omogui ostvarenje socijalnih kontakata meu jedinkama, da bude sredstvo pomou kojeg iva bia zadovoljavaju svoje socijalne potrebe. Osnovna uloga neverbalne komunikacije i kod ovjeka je odravanje kontakta meu osobama uz pomo znakova (pla djeteta).

Dvije posebne funkcije neverbalnih komunikacijskih znakova: - samostalna - dopunska Tri su osnovne funkcije neverbalne komunikacije: prva je usmjerena na regulisanje samog mehanizma socijalne interakcije; druga se odnosi na izraavanje stavova; a trea je vezana za izraavanje emocionalnih stanja.

PSIHOLOKI MODEL KOMUNIKACIJE

Psiholoki model komunikacije se zasniva na ponaanju ljudi i pravi korekciju kognitivnih mehanizama koji upravljaju ponaanjem, ui oveka odreenim modelima ponaanja. Psiholoki modeli komunikacije: dvoetapni model komunikacije prvo, informacije stiu do lidera koji formiraju javno mnjenje, drugo, lideri proslijeuju informacije svojim sljedbenicima i utiu na njih; spirala utanja manipulisanje javnim mnjenjem; difuzna teorija o uvoenju novog i adaptiranju drutva na njega.
model portira (gatekeeper) model ponaanja linosti u kome se pojavljuje posrednik izmeu poiljaoca poruke i irokog auditorijuma, tj. mase.

Hipokrat tipologija linosti preme kriterijumima temperamenta: kolerik (aktivan, egocentrian, sklon egzibicionizmu); sangvinik (drutven, optimista, veseo, bezbrian, zadovoljan, lakomislen); flegmatik (racionalan, smiren, principijelan, uporan, koncentrisan); melanholik (zamiljen, ozbiljan, nezadovoljan, sumnjiav, uznemiren, zabrinut)

Nikolaj Kozlov daje vrlo zanimljivu klasifikaciju linosti: histeroid, izoid, paranoik, ovjek raspoloenja, epileptoid, astenik, uzbueni optimista, depresivan, uznemireno-odgovoran,

Jovana Cvijia je sve June Slovene svrstao u etiri osnovna tipa sa velikim brojem podtipova: Dinarski tip dinarske oblasti, krajevi u kojima ive predstavnici ovog tipa (ivog duha, oseajni, samouvjereni); - umadijski (potuju odluke veine, slobodno iskazuju svoje miljenje); - erski (lukavi, ne izvravaju obaveze, gledaju svoju korist i zadovoljstvo); - bosanski (plemenski, bratski odnos, potuju hrabrost); - muhamedanski (poznavanje Kurana, vera u sudbinu); - jadranski (lijepo izraavanje, pokretljivost, zabava, pjesma, druenje);

 Centralni tip oko June Morave i Vardara () - kosovsko-metohijski, - zapadnomakedonski, - moravsko-vardarski, - opski, - junomakedonski, Istonobalkanski tip istoni dio Balkana, - donjo-dunavska ploa, - srednje gore, - rumelijsko-traki, - pomaki, Panonski tip junoslovensko stanovnitvo izvan Balkana - slavonski, - sremsko-banatski, - slovenaki,

KULTOROLOKI MODEL KOMUNIKACIJE

Termin meukulturne komunikacije to je komunikacija ljudi koji su predstavnici razliitih kultura. Kulturoloki model verbalne komunikacije se sastoji od subjekata komunikacije, komunikativne djelatnosti i komunikativnih saoptavanja sa kulturolokim komponentama. Kulturoloki modela neverbalne komunikacije - to se vie u kulturi prati zavisnost komunikacije od situacije, to se u njoj vie obraa panja na neverbalno ponaanje - mimiku, gestikulaciju, kontakt oima, dodir, prostorno-vremensku organizaciju kontakta itd.

Po teoriji evolucije . Darvina, mimika, tj. pokreti lica koji izraavaju emocije je uroena, nije uslovljena bojom koe i kulturom, i ista je kod svih ljudskih bia.

Tipovi gestova u zavisnosti od kulture: adapteri (ekanje nosa, grienje usne); ilustratori su neposredno povezani sa znaenjem rijei; gestovi-simboli koji mogu samostalno da prenesu poruku, mada su esto i pratei deo govora. Kao sredstva neverbalne komunikacije gestovi se mogu razvrstati u tri grupe: ekvivalentni isto znaenje kod veine naroda, bezekvivalentni karakteristini samo za jedan jezik, i djelimino ekvivalentni dvije podgrupe slini po obliku a razliitog su znaenja i sa slinim znaenjem a izraavaju se na razliite naine.

KONFESIONALNI MODEL KOMUNIKACIJE

Konfesionalni model komunikacije se zasniva na obiajima i ponaanju koji su uslovljeni pripadnou odreenoj religiji.
U svakoj religiji postoje dva smijera komunikacije: od Boga - preko proroka (uitelja, svetenika) prema ljudima; od ljudi - preko proroka (uitelja, svetenika) prema Bogu. Postoje dva suprotna shvatanja uloge religije u razvitku drutva i civilizacije. - religija je pokreta drutvenog razvitka (npr. pokreta razvitka Rusije je pravoslavlje); - samo drutvo u toku razvitka obnavlja religiju i kulturu.

Verbalna konfesionalna komunikacije - su sve stare pismenosti i velika veina savremenih sistema pisanja nastali zbog kultnoreligioznih ciljeva.

Neverbalna konfesionalna komunikacija - za svaku religiju postoje karakteristine svete relikvije, hrana, odjea i sl. Sa religijom su povezani i mnogi obiaji, kao to su vjenanje, svadba, krtenje, prva priest, sahrana itd., to spada u domen performansne komunikacije.

MITOLOKI MODEL KOMUNIKACIJE

Mit objedinjuje u sebi racionalno i iracionalno. Jedna od osnovnih karakteristika mita je da on govori o dogaajima u kojima ovijek najaktivnije uestvuje. Mitoloki sistem je najizrazitiji dio duhovne kulture. Mit se direktno ili indirektno usvaja kroz jezik, to se odraava u verbalnoj komunikaciji. to se tie neverbalne komunikacije i veze sa mitom, moe se rei da mnogi gestovi vode porijeklo iz mitova (rukovanje, skidanje eira...).

Mitoloko se ne provjerava. Mitoloko je, po pravilu, ponavljanje onog to se ve prije dogodilo. U savremenom svijetu mit je nesumnjivo u tijesnoj vezi sa public relations, posebno u politici. Public relations vrlo esto stvara mitove, dajui svoju interpretaciju svijeta koji nas okruuje, isto onako kako je to radio praovek trudei se da objasni svoj svet.

POSLOVNA KOMUNIKACIJA
Poslovna komunikacija se bavi aspektima komunikacije meu ljudima u poslovnoj sveri i faktorima omoguavanja efikasnosti poslovnih kontakata. Poslovna komunikacijska kompentencija obuhvata tri vrste ponaanja: spontano, uvebano i planirano.
Tipologija poslovne komunikacije: prema mjestu relalizacije: unutranja i spoljanja prema osobinama subjekata komunikacije - zavisi od parametara subjekata (ko sa kim komunicira) prema broju partnera u komunikaciji postoji: jednostrana, dvostrana i viestrana komunikacija prema nainu regulisanja procesa komunikacije: formalna, neformalna

 prema osobinama komunikacije - zavisi od uslova i prilika u kojima se nalaze organizacije meu kojima se komunikacija odvija. prema svojstvima ciljeva komunikacije - usluna djelatnost, utvrivanje proizvodnih protivrijenosti, pridobijanje partnera za svoje ideje, znanja, preuzimanje znanja od partnera. prema svojstavima ciljeva komunikacije razlikujemo potene ciljeve; nepotene manipulativne, egoistike, prevarantske ciljeve prema predmetu komunikacije izdvajaju se zajednika delatnost, razmena utisaka, dobijanje informacija prema svojstvima vremena odvijanja komunikacije: dugotrajne, kratkotrajne, periodine, epizodne prema odnosu prema partneru poslovna komunikacija : ritualna, drugarska, formalno-poslovna, prijateljska, neprijateljska, intimna

 Prema prostoru u kom se odvija komunikacija: razliite distance, razliit raspored partnera u odnosu jedan prema drugom, razliita mjesta.

Principi efikasne poslovne komunikacije: Jedinstvo racionalnog i emocionalnog Situativnost (mogunost pogrene procjene situacije) Tenja ka poveanju nivoa objektivnosti Humanizam Ontogeneza (ovjek moe promeniti nain ponaanja zbog novonastalih okolnosti zdravlje, raspoloenje, steeno iskustvo i sl.) Sistemnost Nepotpuna adekvatnost modela ponaanja Beskonanost procesa saznavanja

Naunost, zasnovanost na nauci Usklaenost sa zakonom Upravljanje personalom Marketing (odreivanje potreba trita i mogunost njihovog zadovoljavanja) Konfliktologija (istraivanje komunikacija u ijoj je osnovi protivrenost interesa razliitih strana) Public relations (stvaranje pozitivnog miljenja o organizaciji) Reklama (privlaenje panje, stvaranje interesa, elja i aktivnosti kod potroaa) Korporativna kultura (kultura komunikacije, kultura upravljanja) Neverbalistika (izuava specifine oblike neverbalne komunikacije).

OBLICI POSLOVNE KOMUNIKACIJE

Formalna (isplanirana) i neformalna (sve ostalo: askanja, glasine, traevi). Jednosmjerna (poruke idu samo u jednom pravcu) i dvosmjerna (omoguava se i ohrabruje reakcija primaoca). Nadole (od rukovodioca kaniim nivoima), nagore (od zaposlenih ka menadmentu) i lateralna (komunikacija osoba na istom hijerarhijskom nivou horizontalnom). Posredna (kada poiljalac i primalac nisu u direktom kontaktu) i neposredna (direktna, lina).

KOMUNIKACIJA U ORGANIZACIJI
Oblici i tehnike komunikacije u organizaciji
Formalna posredna komunikacija (pisma, obavjetenja, izvjetaji, prirunici, bilteni, kompanijske novine i bilteni, interna tv i radio, video, telefon, elektronska pota, ankete). Formalna neposredna komunikacija (veliki skupovi, manji sastanci, posjete, obuka, odavanje priznanja, zajednike aktivnosti i sveanosti). Neformalna posredna komunikacija (glasine, aljivi satirini pismeni materijal). Neformalna neposredna komunikacija (onverzacije, privatna mrea telefonskih i linih kontakata, tajni izrazi, znakovi i gestovi

Komunikacijski tok u organizaciji Verbalna komunikacija u organizaciji pismena i usmena (prema dole, prema gore, lateralna komunikacija). Neverbalna komunikacija u organizaciji - ono to neko govori moe biti potvreno ili opovrgnuto neverbalnom komunikacijom - izrazom lica, gestovima.

Stilovi komunikacije u organizaciji

Direktivan stil Analitiki stil Osuujui stil Stil orjentacije na ponaanje Stil rjeavanja problema

Prepreke, prekidi i konflikti u komunikaciji

Percepcija stvarnosti (slualac prima stvari i zapaa drugaije od govornika). Pojmovni okvir (tekoe koje se javljaju kod razumjevanja stvari koje nisu u skladu sa naim uvjerenjima i opredjeljenjima). Konflikti semantike prirode (problemi zbog nerazumjevanja sadrine poruke).

Specifine komunikacijske prepreke:

Nedostatak planiranja Nerazjanjene pretpostavke Semantika distorzija (iskrivljavanje znaenja poruke) Loe formulisane poruke Komunikacijske prepreke u meunarodnom okruenju Gubitak informacija pri prenosu i loe memorisanje Nepaljivo sluanje i preuranjeno zakljuivanje Bezlina komunikacija Nepovjerenje, prijetnja i strah Nedovoljna duina razdoblja za prilagoavanje promjenama Preoptereenost informacijama Ostale komuniakcijske prepreke

Konflikt se, to se poslovne komunikacije tie, moe definisati kao sukob nespojivih tendencija i djelovanja pojedinca, grupe u organizaciji ili izmeu pojedinaca, grupa u okviru konkurentskih ili korporacijskih interesa. Stilovi rjeavanja sukoba: Integracija Susretljivost Dominacija Izbjegavanje Kompromis

Poslovno pregovaranje

Poslovno pregovaranje predstavlja poseban vid komunikacije, usmjeren i konstruisan tako da se postigne odreeni sporazum izmeu poslovnih partnera (pregovaraa) kada oni imaju i zajednike i suprotne interese (to je u praksi ei sluaj).

Faze voenje poslovnog pregovaranja: Zagrijavanje - koje se sastoji od potfaza: komunikoloka pijunaa i profesionalni notes; Zaplet - sastoji se iz 7 potfaza: upoznavanje, stvaranje odnosa i veza, postavljanje pitanja i sakupljanje informacija, izraavanje i davanje informacija, poentiranje, pravljenje mostova, definisanje i sugerisanje rjeenja; Klimaks Katastrofa - sa 6 potfaza: konfrontacija, interpretacija, objanjenje, iliustracija, konfirmacija (potvrivanje), proces donoenja odluka; Rasplet; Epilog.