Sile koje djeluju na fluid

Za analizu strujanja uzima se fluidni djeli bilo

kojeg oblika konstantne mase i na njega se
primjenjuju zakoni mehanike krutog tijela
Masene (zapreminske sile) napadaju svaki
fluidni djeli u datoj zapremini bez obzira da li se
zapremina granii sa fluidom ili je osamljena. To
su: sila gravitacije, inercijalna sila, sila
magenetnog ili elektromagnetnog polja, ...

V
F
m
F
f
m
V
m
m
m
A
A
=
A
A
=
A A

0 0
lim lim - masena sila u taki M
} }
= =
V
m
m
m m
dV f dm f F

- ukupna masena sila

Povrinske sile nisu jednake
u svim takama posmatrane
povrine
AA
A
V
AF
N
AF
T
AF
Uoenu fluidnu zapreminu
podijelit emo nekom povrinom
na dva dijela. Kako bi podijeljena
zapremina zadrala svoj oblik na
presjeenom dijelu djeluju sile koje
zamjenjuju odsjeeni dio (AF).

Analogno masenim silama


p
A
F
N
A
=

lim
0
N
A
F
T
A
=
A
A
A 0
lim
A
F
f
A
p
A
A
=
A

0
lim
}
=
A
p p
dA f F

STATIKA FLUIDA
Statika fluida se bavi fluidom u stanju mirovanja. Fluid
je u stanju mirovanja ako postoji koordinatni sustav u
kojem je brzina estica fluida u svakoj toki jednaka
nuli.
Pritisak
Pod pritiskom u nekoj taki M fluida podrazumijeva se
skalarna veliina ija vrijednost odgovara povrinskoj sili
nomalnoj u toj taki na povrinu.
Pritisak pri mirovanju naziva se statiki pritisak.


Sila izazvana statikim pritiskom ima tri
vana svojstva:
- uvijek je normalna na svaku povrinu ili
zamiljenu povrinu u fluidu.
- vrijednost joj je ista u jednom mjestu bez
obzira kako je povrina orijentisana.
- vrijednost joj zavisi od prostornih kordinata
zbog toga to je pritisak u funkciji istih, tj.
p = p(x,y,z).
Dokaz drugog svojstva

Ako se kroz taku A u
fluidu provuku kordinatne
ose x,y,z i na njima uoe
mali odsijeci dx,dy,dz,
spajanjem tih odsijeaka
dobit e se mali tetraedar.
Za mirovanje tetraedra
mogu se napisati
jednaine ravnotee jer
na njega djeluju samo
normalne sile (sile
pritiska), dok se
djelovanja zapreminskih
sila mogu zanemariti.

z
y
x
F
z
F
n
F
y
F
x
dz
dy
dx
F
x
F
n
cos(n,x) = 0
F
y
F
n
cos(n,y) = 0
F
z
F
n
cos(n,z) = 0
Dijeljenjem sa projekcijama povrina dobija se







pri emu su projekcije povrina :
A
x
= A
n
cos(n,x)
A
y
= A
n
cos(n,y)
A
z
= A
n
cos(n,z)
( ) z n
A
F
A
F
z
n
z
z
, cos =
( ) x n
A
F
A
F
x
n
x
x
, cos =
( ) x n
A
F
A
F
y
n
y
y
, cos =
Slijedi da je






Iz definicije pritiska

n
n
x
x
A
F
A
F
=
n
n
y
A
F
A
F
y
=
n
n
A
F
A
F
z
z
=
n
n
z
z
y
y
x
x
A
F
A
F
A
F
A
F
= = =
x
x
A
x
A
F
p
x
0
lim

=
y
y
A
y
A
F
p
y
0
lim

=
z
z
A
z
A
F
p
z
0
lim

=
p
x
=p
y
=p
z
=p
n

Osnovna jednaina statike fluida










Na lijevu stranu pravougle prizme djeluje sila
pritiska pdydx, a na desnu
dx
dy
dz
z
y
x
p
pp+ dx
cp
cx
A
A
1
z y x
x
p
p d d d
|
.
|

\
|
c
c
+
Suma projekcija svih sila koje djeluju na pravouglu
prizmu u pravcu ose x iznosi:
0 d d d d d d = +
|
.
|

\
|
c
c
+ m f z y x
x
p
p z y p
x
0 d d d d d d = +
|
|
.
|

\
|
c
c
+ m f z x y
y
p
p z x p
y
0 d d d d d d = +
|
.
|

\
|
c
c
+ m f y x z
z
p
p y x p
z
0 d d d d = +
c
c
m f z y x
x
p
x
0 d d d d = +
c
c
m f z x y
y
p
y
0 d d d d = +
c
c
m f y x z
z
p
z
z y x m d d d d =
x
f
x
p
=
c
c

1
y
f
y
p
=
c
c

1
z
f
z
p
=
c
c

1
ili u vektorskom obliku





gdje je
k f j f i f k
z
p
j
y
p
i
x
p
k f j f i f k
z
p
j
y
p
i
x
p
z y x
z y x

+ + =
|
|
.
|

\
|
c
c
+
c
c
+
c
c
+ + =
c
c
+
c
c
+
c
c

1
1 1 1
k
z
j
y
i
x


c
c
+
c
c
+
c
c
= V
Sloeni vektorsko diferencijalni operator koji
se, kada se primijeni na skalarnu funkciju
naziva gradijent (grad)
dobija se
osnovna jednaina statike fluida u vektorskom
obliku (Ojlerova)


projektovanjem po osama dobiju se skalarne
jednaine

f p

= grad
1

x
f
x
p
=
c
c

1
y
f
y
p
=
c
c

1
z
f
z
p
=
c
c

1
Ako posljednje jednaine pomnoimo
odgovarajuim diferencijalima d
x
, d
y
, d
z
i
saberemo dobije se



tj. dp = (f
x
dx + f
y
dy + f
z
dz)

|
|
.
|

\
|
c
c
+
c
c
+
c
c
= + + z
z
p
y
y
p
x
x
p
dz f dy f dx f
z y x
d d d
1

Statika Ojlerova jednaina za polje sile

tee
Kada od zapreminskih sila po jedinici
mase djeluje samo teina fluida, a osa z
se uzima vertikalno navie, bie: fx = 0;
fy = 0; fz = - g pa je
dp = - g dz
Integralenjem dobija se

const z
g
p
= +

Za sluaj rezervoara sa fluidom

gh p p =
2 1
Mirovanje stiljivog fluuida
Za stiljiv fluid u polju zemljine tee,
osnovna diferencijalna jednaina
hidrostatike ima oblik
dp = - g dz
odnosno, poslije integracije

z z
1
=
gdje je :
p
1
- pritisak na visini z
1
.
}

p
p
dp
g
1
1

Da bi se integral izraunao, mora se znati veza izmeu p

i . To se moe uradit za dvije promjene stanja gasa i to:
- Za izotermnu promjenu stanja gasa (T = const.) ija
karakteristina jednaina ima oblik :

= const.

p
- Za adijabatsku promjenu stanja gasa (nema odvoenja niti
dovoenja toplote) ija karakteristina jednaina ima oblik :

_
p
= const
Za izotermnu promjenu stanja gasa,
karakteristina jednaina za dva presjeka
ima oblik :

1
1

p p
=

1
1
p
p
=
poslije integracije, dobijaju se pritisak i gustina na visini z
e p p
p
g
z z
1
1
1
1
) (
=


e
p
g
z z
1
1
1
1
) (


=

Izrazi pokazuju da pritisak i gustina opadaju po
eksponencijalnom zakonu sa porastom visine.
Na isti nain dobija se pritisak i gustina za adijabatsku
promjenu stanja gasa samo to e se koristiti izraz

_
p
1
1

_
p
=
Mjerenje pritiska
Zavisno od toga da li se pritisak mjeri od nule ili
atmosferskog pritiska razlikuju se:
- manometarski pritisak ili nadpritisak
- vakuumetarski ili podpritisak
- apsolutni pritisak.
mB a B
vA a A
p p p
p p p
+ =
=
pijezometar
p
a
h
p

h
p
a
manometar
h
p

h
2
p
a
h
1
p