SMJERNICE ZA PROJEKTOVANJE, GRAENJE, ODRAVANJE I NADZOR NA PUTEVIMA

Knjiga I: PROJEKTOVANJE Dio 2: PROJEKTOVANJE MOSTOVA PROJEKTANTSKA SMJERNICA (PS 1.2.12) Poglavlje 12: INSTALACIJE NA MOSTOVIMA

Smjernice za projektovanje, graenje, odravanje i nadzor na putevima

Instalacije na mostovima

UVOD

Komunalne instalacije pojavljuju se na svim objektima, a naroito kod mostova na avtoputevima u gradovima i naseljima. Vano je da se unaprijed sagledaju sve potrebe za komunalnim instalacijama jo u vrijeme izbora koncepta i projektovanja objekta kako bi se blagovremeno mogla izabrati konstruktivna rjeenja koja e omoguiti prelaz tim instalacijama. Preko objekata treba voditi komunalne instalacije na nain koji omoguava jednostavnu montau, odravanje, zamjenu ili dodavanje. Komunalne instalacije treba odravati na osnovu projekta odravanja objekta. Sve greke i oteenja na instalacijama treba blagovremeno odkloniti, da nebi dolo do oteenja i nosivih konstrukcija mostova.

RS-FB&H/3CS DDC 433/94

Knjiga 1 - dio 2 - poglavlje 12

Strana 3 od 17

Instalacije na mostovima

Smjernice za projektovanje, graenje, odravanje i nadzor na putevima

SADRAJ
1. 2. 3. 4. 5. 6. PREDMET PROJEKTANTSKE SMJERNICE .............................................................................. 5 REFERENTNI NORMATIVI .......................................................................................................... 5 TUMAENJE IZRAZA .................................................................................................................. 5 OPENITO ................................................................................................................................... 5 OSNOVNA PRAVILA VOENJA INSTALACIJA PREKO MOSTOVA ......................................... 6 5.1 Voenje instalacija u zatitnim cijevima u hodniku ............................................................. 7 5.2 Voenje instalacija i zatitnih cijevi u rubnim vijencima ...................................................... 7 INSTALACIJE ZA KOMUNALNE I GRADSKE POTREBE........................................................... 8 6.1 Elektro instalacije ................................................................................................................ 8 6.2 Telekomunikacijske instalacije ............................................................................................ 8 6.3 Vodovod i kanalizacija......................................................................................................... 8 6.4 Voda za daljinsko zagrijavanje toplovodi ......................................................................... 8 6.5 Plinovod............................................................................................................................... 9 6.6 Naftovod .............................................................................................................................. 9 INSTALACIJE KOJE OMOGUAVAJU NESMETANU UPOTREBU MOSTOVA I PUTEVA .... 11 7.1 Odvodnjavanje i kanaliziranje vode sa mosta................................................................... 11 7.2 Rasvjeta ............................................................................................................................ 11 7.3 Instalacije za poziv u sluaju opasnosti ............................................................................ 11 7.4 Saobraajne i signalno-sigurnosne instalacije .................................................................. 11 7.5 Uzemljenje......................................................................................................................... 11 7.6 Katodna zatita.................................................................................................................. 11 7.7 Monitoring.......................................................................................................................... 12 7.8 Instalacije za grijanje kolovoza.......................................................................................... 13 RASTOJANJA IZMEU INSTALACIJA...................................................................................... 13 VJEANJE I OSLANJANJE INSTALACIJA................................................................................ 13 PRELAZ INSTALACIJA SA MOSTA NA PUT ............................................................................ 14 10.1 Mostovi na autoputevima .................................................................................................. 14 10.2 Mostovi u gradovima i naseljima ....................................................................................... 14 AHTOVI I KOMORE ZA REVIZIJU........................................................................................... 15 11.1 ahtovi za reviziju na mostovima...................................................................................... 16 11.2 Prelazni ahtovi za reviziju................................................................................................ 16 11.3 Komore za reviziju............................................................................................................. 17 ODRAVANJE, KONTROLA I ZAMJENA INSTALACIJA .......................................................... 17

7.

8. 9. 10. 11.

12.

Strana 4 od 17

Knjiga 1 - dio 2 - poglavlje 12

RS-FB&H/3CS DDC 433/94

Smjernice za projektovanje, graenje, odravanje i nadzor na putevima

Instalacije na mostovima

1. PREDMET PROJEKTANTSKE SMJERNICE

Smjernica 1.2.12 opredjeljuje pojedinane instalacije i odreuje njihov poloaj na mostovima. Data su osnovna pravila voenja instalacija preko mostova kao i nain prelaska sa mosta na put.

Komora prestavlja zatvoreni prostor koji je prikljuen na upornjak i ima isti zadatak kao i prelazni aht. Namijenjena je veem broju instalacija koje se pojavljuju naroito kod gradskih mostova.

4. OPENITO
Pored svoje osnovne namjene za premoavanje prirodnih i vjetakih prepreka, savremeni mostovi moraju omoguavati i prelaz instalacija. Ovo vai kako za objekte na autoputevima tako i za objekte na kategorisanim putevima izvan i u naseljima. Razlikujemo: - instalacije za komunalne i gradske potrebe - instalacije koje omoguavaju nesmetanu i kontrolisanu upotrebu mosta i puta Instalacije potrebe: za komunalne i gradske

2. REFERENTNI NORMATIVI
Predmetna smjernica ukljuuje domae i inostrane standarde, norme i tehnike propise. - JUS B.82.741 - JUS B.82.754 - JUS N.B4.901 - Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu niskonaponskih mrea i pripadajuih transformatorskih stanica - Richtlinien fr das Verlegen und Anbringen von Leitungen an Brcken (Ausgabe 1994) - ZTV-KOR 92 - ZTV-K 88 - DIN 1076 - DIN 1998.

elektrine instalacije telekomunikacijske instalacije vodovod odpadne vode (gradska kanalizacija) toplovodi (instalacije centralnoga grijanja) plinovodi naftovodi

Instalacije koje omoguavaju nesmetanu upotrebu mosta i puta: kanaliziranje i odvoenje vode sa mosta rasvjeta instalacije za poziv u sluaju opasnosti saobraajne i signalno sigurnosne instalacije uzemljenje mosta katodna zatita monitoring praenje instalacije za grijanje kolovoza

3. TUMAENJE IZRAZA
Instalacije su cijevi ili kablovi za prenos materije ili energije. Uzemljenje je provodna veza izmeu elektrinih aparata ili metalnih dijelova i zemlje, a prestavlja zatitu od udara groma. Katodna zatita je zatita elinih dijelova konstrukcije protiv korozije. Monitoring znai praenje djelovanja konstrukcije ili terena (tla) u zoni objekta. Kontrolni aht omoguava kontrolu instalacija, koje su ugraene u hodnik objekta. Prelazni aht slui za savlaivanje visinske razlike, tlocrtnu raspodjelu instalacija po objektu i kompenzaciju razliitih deformacija rasponske konstrukcije i instalacija.

Za sve navedene instalacije postoje tehniki propisi, upustva i preporuke koje treba dosledno potovati. Samo u tom sluaju moemo obezbijediti njihovo bezprijekorno djelovanje. Jako je vano da se kapacitet instalacija odredi jo u vrijeme izrade projekta mosta uzimajui u obzir trenutne potrebe i potrebe u budunosti.

RS-FB&H/3CS DDC 433/94

Knjiga 1 - dio 2- poglavlje 12

Strana 5 od 17

Instalacije na mostovima

Smjernice za projektovanje, graenje, odravanje i nadzor na putevima

Projektant treba da izabere takvu konstrukciju mosta koja moe ponuditi vie prostora za voenje instalacija, poto se sa vremenom poveavaju potrebe za energijom, vodom, plinom itd. Treba izbjegavati konstrukcije koje ne mogu osigurati odgovarajui prelaz razliitim instalacijama. Prelaz instalacija preko mosta rjeava se kroz izradu posebnog projekta. Optereenja koja prouzrokuju instalacije moraju se, na odgovarajui nain, uzeti u obzir u statikom proraunu. Kod projektovanja treba izabrati takvu konstrukciju, koja omoguava proirenje kapaciteta instalacija. To proirenje u budunosti mora se uzeti u obziri kod statikog prorauna.

Instalacije, kroz koje protie tekuina, mogu izazvati dodatne sile koje djeluju na konstrukciju mosta. Tu pojavu treba uzeti u obzir kod projektovanja mostova. Polaganje i namjetanje instalacija, na ve izgraene mostove, dozvoljava se samo ako to omoguavaju statike i konstruktivne osobine mosta te ako se izgled mosta ne umanjuje. Sva naknadna proirenja instalacija ne smiju prolaziti kroz nosivu rasponsku konstrukciju mosta. Za ta proirenja treba obezbijediti potrebne saglasnosti. Za realizaciju navedenih zahtjeva treba uzeti u obzir slijedee: odobrenje naruioca odobrenje projektanta izradu nacrta odravanje mosta i komunalnih instalacija ne smije biti oteano - mora se obezbijediti mogunost zamjene i - odravanja komunalnih instalacija Komunalne instalacije, koje se ugrauju u mostove treba rasporediti tako da: - ne smanjuju saobraajnu sigurnost na i pod mostovima - ne smanjuju svijetli odnosno protoni profil - ne ugroavaju trajnost mosta i njegove opreme - ne smiju nastupiti oteenja na pojedinim elementima mosta ili samim instalacijama kod izvoenja radova na naknadnom ugraivanju instalacija (npr. armaturi, kablovima za prednaprezanje, antikorozijskoj zatiti itd.) - ne umanjuju vanjski izgled mosta - ne ometaju nadziranje i ispitivanje mosta - ne utiu na trajnost mosta i opreme Za sve vrste komunalnih vodova treba uraditi projekat sa obraenim tehnikim rjeenjima, upustvima za montau i sigurnostnim intervencijama. Pored toga treba napraviti zajedniki projekat za sve instalacije u kome e biti tano odreen njihov meusobni poloaj. Pojedine instalacije ne smiju se voditi jedna do druge, odnosno moramo obezbijediti meusobni odgovarajui razmak i zatitu. Svi metalni dijelovi mosta moraju se uzemljiti radi spreavanja eventualnog spoja sa elektrinim napravama ili udarima groma.

5. OSNOVNA PRAVILA VOENJA INSTALACIJA PREKO MOSTOVA

Instalacije se preko mosta vode kada su druge mogunosti iz tehnikih ili ekonomskih razloga neprihvatljive. U posebnim sluajevima se izrauju odvojeni objekti preko kojih se vode instalacije za plinovode, naftovode i cjevovode za kemikalije koje bi mogle, u sluaju havarije, prouzrokovati veliku tetu i na mostovima. Instalcije se ne smiju ugraivati u stubove i nosive betonske elemente gornje konstrukcije. Sve instalacije, koje prolaze kroz mostove moraju biti ugraene u zatitne cijevi. Po potrebi se cijevi zatiuju sa materijalima za izolaciju i privruju za konstrukciju. Na mjestima gdje to konstrukcija zahtijeva, zatitne cijevi se razdvajaju (dilatiraju). Instalacije moraju biti ugraene na mjestima koja omoguavaju lagani pristup radi odravanja, uklanjanja ili dodavanja. Neki mostovi su ispostavljeni intenzivnom saobraajnom optereenju koje prouzrokuje velike vibracije i deformacije. Kod takvih mostova izabiramo takvu gornju konstrukciju koja e imati to manje vibracije i deformacije. Instalacije polaemo to dalje od kolotraga. Instalacije se privruju na nosivu konstrukciju pomou elastinih spojnica.

Strana 6 od 17

Knjiga 1 - dio 2 - poglavlje 12

RS-FB&H/3CS DDC 433/94

Smjernice za projektovanje, graenje, odravanje i nadzor na putevima

Instalacije na mostovima

Kod odreivanja poloaja instalacija na mostu treba odrediti njihov poloaj ve u fazi izrade projekta uz potovanje statikih i konstruktivnih zahtjeva. Poloaj instalacija treba da obezbijeuje lagan pristup, odravanje, ispitivanje konstrukcije kao i eventualno izvoenje radova na podizanju konstrukcije, (zamjeni leita, izjednaavanju slijeganja i dr.). Ugraivanje instalacija na vidnim povrinama mostova, ukljuujui i stubove i krajnje upornjake, u naelu nije dozvoljeno. Kada se instalacije ugrauju na vanjskim konzolama, onda se moe poboljati izgled mosta sa: - izradom nia - izradom maski od metala ili betona - usklaivanjem boje instalacija sa bojom betona - izradom rubnog vijenca sa poveanim vertikalnim dijelom do 1,0 m (slika 5.1) - donji rub instalacija mora biti vii od donjeg ruba gornje konstrukcije.

Navedeni primjer pojavljuje se esto kod mostova koji su zasnovani kao okvirna konstrukcija. U rubne vijence mogu se ugraditi tri cijevi 125 mm ili est cijevi 80 mm. Dimenzije rubnih vijenaca treba prilagoditi broju cijevi koje se ugrauju. (Slika 5.1a i 5.1b)

Slika 5.1a: 3 cijevi 125 mm u rubnom vijencu

Slika 5.1: Rubni vijenac sa poveanim vertikalnim zakljukom do 1,0 m 5.1 Voenje instalacija u zatitnim cijevima u hodniku

Cijevi za instalacije ugrauju se samo u one hodnike koji imaju uz ivinjak minimalnu visinu 18 cm iznad kote asfalta. Ako je visina hodnika uz ivinjak manja (7 cm) onda se instalacije ugrauju ispod konzole. 5.2 Voenje instalacija i zatitnih cijevi u rubnim vijencima

Slika 5.1b: 6 cijevi 80 mm u rubnom vijencu

U rubne vijence ugrauju se instalacije samo u sluajevima kod kojih je duina mosta manja od 50 m, a zasnivanje tako da kolovozna ploa mosta nema konzole ispod kojih bi se mogle ugraditi, odnosno hodnici imaju malu visinu (7 cm uz ivinjak) u koju se ne mogu ugraditi cijevi.

RS-FB&H/3CS DDC 433/94

Knjiga 1 - dio 2- poglavlje 12

Strana 7 od 17

Instalacije na mostovima

Smjernice za projektovanje, graenje, odravanje i nadzor na putevima

6. INSTALACIJE ZA KOMUNALNE I GRADSKE POTREBE

6.1 Elektro instalacije

Na mostovima se mogu pojaviti slijedee elektro instalacije: - niskonaponske elektro instalacije - visokonaponske elektro instalacije Elektro instalacije mogu se ugraditi ispod konzole rasponske konstrukcije (slika 6.1), izmeu rebara kod rasponskih konstrukcija koje se sastoje od ploe sa rebrima, a kod sanduastih presjeka u unutranost sanduka (slika 6.4). Ugraivanje instalacija iznad konzole, u hodniku (slika 6.1) ili rubnim vijencima (slike 5.1a i 5.1b) vri se samo u sluajevima kod kojih bi drugi nain voenja prouzrokovao neugodnosti po konstrukciju i njeno oblikovanje te u sluajevima kod kojih nisu potrebni kontrolni ahtovi (kratki objekti). Zatitne cijevi za instalaciju ne smiju ometati ugraivanje armature. Elektro instalacije ugrauju se u plastine ili eline cijevi koje su zatiene na uticaj korozije. 6.2 Telekomunikacijske instalacije

gornju plou (slika br. 6.4) ili da se poloe na donju plou presjeka. Kod ovakvog ugraivanja obavezno treba predvidjeti otvor za direktno isticanje vode u sluaju kvara ili havarije cjevovoda. Vodovodi i cjevovodi za otpadnu vodu mogu se ugraivati u unutranjost sanduastog presjeka samo kada je taj presjek prohodan. Ako popreni presjek ima oblik ploe onda se cjevovodi ugrauju ispod konzola (slika br. 6.5). Ako presjek ima oblik ploe sa rebrima onda se ugrauju izmeu rebara (slika br. 6.1). Vodovode i cjevovode treba obloiti sa zatitnim cijevima i na odgovarajui nain toplotno zatititi. U cijevima vodovoda i kanalizacije temperatura vode je konstantna, dok se temperatura konstrukcije stalno mijenja pod uticajem temperature zraka. Radi toga su rastezanja cijevi i rasponske konstrukcije razliite. Ove razlike deformacije treba na odgovarajui nain premostiti. Cijevi se ne smiju vrsto vezati za konstrukciju, dok se na odreenim mjestima privruju u cilju spreavanja pomjeranja koja mogu nastati zbog uticaja saobraajnog optereenja. Teinu napunjenih vodovodnih i kanalizacionih cijevi treba uzeti u obzir kroz stalno optereenje i ukljuiti u statiki proraun. Voenje vodovoda treba obraditi u posebnom projektu koji treba da bude na raspolaganju projektantu ve u samom poetku projektovanja i izbora koncepta rasponske konstrukcije. Na taj nain moe projektant blagovremeno predvidjeti potrebne prostore za ugraivanje naprava za isputanje zraka iz cjevovoda. 6.4 Voda za daljinsko zagrijavanje toplovodi

Telekomunikacijske instalacije mogu se ugraditi ispod konzole rasponske konstrukcije, izmeu rebara kod konstrukcija koje se sastoje od ploe sa rebrima ili u unutranosti sanduka kod ovakvog tipa konstrukcija. Ugraivanje instalacija iznad konzola, u hodniku ili rubnim vijencima, vri se samo u sluajevima kod kojih bi drugi nain voenja prouzrokovao neugodnosti za konstrukciju i njeno oblikovanje te u sluajevima kod kojih nisu potrebni kontrolni ahtovi (kratki objekti). Zatitne cijevi za instalaciju ne smiju ometati ugraivanje armature. Telekomunikacijske instalacije ugrauju se u plastine ili eline cijevi koje su zatiene na uticaj korozije. 6.3 Vodovod i kanalizacija

U pravilu se cijevi toplovoda vjeaju ispod konzole objekta (slika br. 6.2), odnosno izpod ploe (slika br. 6.1) ako je popreni presjek u obliku ploe sa rebrima. Cijevi toplovoda moraju se dobro izolovati, da ne bi dolo do gubitaka energije. Cijevi su takoe ispostavljene promjenama duine radi temperaturnih razlika koje treba na odgovarajui nain premostiti.

Vodovodi i cjevovodi za odpadne vode ugrauju se u sanduaste presjeke rasponske konstrukcije tako, da se objese na

Strana 8 od 17

Knjiga 1 - dio 2 - poglavlje 12

RS-FB&H/3CS DDC 433/94

Smjernice za projektovanje, graenje, odravanje i nadzor na putevima

Instalacije na mostovima

Cijevi se ne smiju vrsto vezati za konstrukciju, dok se na odreenim mjestima privruju radi spreavanja pomjeranja koja mogu nastati zbog uticaja prometnog optereenja. Teinu napunjenih toplovodnih cijevi treba uzeti u obzir kroz stalno optereenje i ukljuiti u statiki proraun. Ako se ispod objekta, preko koga ide toplovod, odvija saobraaj potrebno je ispod cijevi namjestiti oluke koji e pokupiti i odvesti vruu vodu koja iz bilo kojih razloga istee iz cijevi. 6.5 Plinovod

U izuzetnim sluajevima dozvoljeno je ugraivanje plinovoda na donjoj strani, ako se gornja konstrukcija sastoji iz ploe sa rebrima. Voenje plinovoda obrauje se u posebnom projektu koji treba da bude na raspolaganju projektantu ve u samom poetku projektovanja i izbora koncepta rasponske konstrukcije. Samo na taj nain moe projektant blagovremeno predvidjeti potrebne otvore za namjetanje i voenje plinovoda. 6.6 Naftovod

Visokotlani plinovodi se u naelu ne smiju ugraivati na ili u objekte, ako je pritisak u cijevi vei od 16 bara. Plinovod se obino ugrauje ispod vanjske konzole objekta (slike br. 6.1 i 6.4). Ugraivanje plinovoda unutar sanduastog presjeka nije dozvoljeno iz sigurnosnih razloga.

Prevoenje naftovoda preko mostova nije dozvoljeno. Bolje je predvidjeti poseban objekat preko koga e prei naftovod i savladati prepreku. I kod prelaska sa posebnim objektom treba zadovoljiti sve zakonom predviene odredbe posebno kada je u pitanju zagaenje okoline u sluaju havarije.

Slika 6.1:

Slika 6.2:

Slika 6.3:

RS-FB&H/3CS DDC 433/94

Knjiga 1 - dio 2- poglavlje 12

Strana 9 od 17

Instalacije na mostovima

Smjernice za projektovanje, graenje, odravanje i nadzor na putevima

Slika 6.4:

Slika 6.5:

Slika 6.6:

Strana 10 od 17

Knjiga 1 - dio 2 - poglavlje 12

RS-FB&H/3CS DDC 433/94

Smjernice za projektovanje, graenje, odravanje i nadzor na putevima

Instalacije na mostovima

7. INSTALACIJE KOJE OMOGUAVAJU NESMETANU UPOTREBU MOSTOVA I PUTEVA

7.1 Odvodnjavanje i kanaliziranje vode sa mosta

Ova tema je celovito obraena u PS 1.2.5. 7.2 Rasvjeta

Elektro instalacija koja napaja ostalu saobraajnu-sigurnosnu opremu ugrauje se ispod konzole rasponske konstrukcije ili izmeu rebara kod ovakvog tipa konstrukcije. Ako se radi o sanduastim presjecima, onda se ugrauju u unutranjosti sanduka. Zatitne cijevi ne smiju ometati ugraivanje armature. Elektro instalacija ugrauje se u plastine ili metalne cijevi koje su zatiene na uticaj korozije. Kontrolni ahtovi se izrauju ispred i iza mosta, ako je krai od 50,0 m, a kod duih mostova na razdalji 30-40 m. 7.5 Uzemljenje

Rasvjeta spada u onu vrstu instalacija koje se pojavljuju kod gradskih mostova ili mostova u osvjetljenim raskrsnicama. Elektro instalacija koja napaja sistem osvetljenja, ugrauje se u hodnike mosta Zatitne cijevi elektro instalacije ne smiju ometati ugraivanje armature. Elektro instalacija polae se u plastine ili eline cijevi zatiene na uticaj korozije. Kontrolni ahtovi ugrauju se uz svaki kandelaber koji se nalazi na mostu, te na poetku i kraju mosta. Mostovi na kojima se ugrauje osvjetljenje moraju se uzemljiti. 7.3 Instalacije za poziv u sluaju opasnosti

Ako se na mostu nalaze elektro instalacije, javna rasvjeta ili saobraajne i signalnosigurnosne instalacije, koje zahtijevaju elektrinu energiju, onda se na mostu moraju uzemljiti svi metalni dijeli mosta (slika 7.1). Metalna ograda na mostu na kome nema elektro instalacija, mora se uzemljiti radi mogunosti udara groma. Ako je metalna ograda povezana sa armaturom hodnika, onda projektant treba donijeti odluku o potrebi uzemljenja ograde na mostu. Detalj uzemljenja mora izraditi ovlatena organizacija koja se bavi projektovanjem elektroinstalacija. 7.6 Katodna zatita

Instalacije za poziv u sluaju opasnosti ugrauju se ispod konzole rasponske konstrukcije, izmeu rebara kod konstrukcija sa rebrima i ploom ili u unutranjosti sanduka. Ove instalacije mogu se ugraditi iznad konzole, u hodniku ili rubnom vijencu kod kratkih mostova kod kojih nisu potrebni kontrolni ahtovi i ahtovi za ugraivanje te u sluajevima kod kojih bi ugraivanje na drugim mjestima negativno utjecalo na konstrukciju i njen izgled. Zatitne cijevi ne smiju ometati ugraivanje armature. Ove instalacije polau se u plastine cijevi ili metalne koje su zatiene na uticaj korozije. 7.4 Saobraajne i signalno-sigurnosne instalacije

Katodna zatita je zatita metalnih dijelova konstrukcije na koroziju. Upotrebljava se za one dijelove konstrukcije koji se nalaze u vodi ili zemlji. esto se upotrebljava kod cjevovoda ili rezervoara u zemlji. U zadnje vrijeme ova zatita se upotrebljava i kod armirano betonskih konstrukcija. Kod katodne zatite smanjuje se potencijal izmeu ograde i elinog elementa (katode) koga treba zatititi. Ovo smanjenje postie se pomou kontrolisanog elektrinog toka izmeu anode i katode sa ime se sprijeava topljenje metala. Katodna zatita se moe izvesti i na nain, da se na eline dijelove konstrukcije, koja treba da se zatiti, pritvrde "rtvujue elektrode". Ove elektrode su ploice magnezijuma, cinka ili aluminijuma koje posjeduju vei negativniji elektrokemijski potencijal nego to ga imaju elini dijelovi konstrukcije. Ploice "rtvujue" propadaju odnosno oksidiraju umjesto metalnih dijelova konstrukcije.

Saobraajne i signalno-sigurnosne instalacije pojavljuju se na svim mostovima, a posebno kod mosta u naseljima i gradovima. Elektro instalacije koje napaju sistem semaforizacije ugrauju se u hodnike mostova.

RS-FB&H/3CS DDC 433/94

Knjiga 1 - dio 2- poglavlje 12

Strana 11 od 17

Smjernice za projektovanje, graenje, odravanje i nadzor na putevima

Instalacije na mostovima

Slika 7.1: Uzemljenje - objekat sa srednjim potporama - objekat bez srednjih potpora Sa katodnom zatitom se tite kablovi za prednaprezanje u armiranobetonskim konstrukcijama. Gustoa elektrinog toka, koja se preporuuje za katodnu zatitu, iznosi 5 20 mA/m2. Ispitivanja vodikove krtosti prednapetih kablova su pokazala, da krtost nastupi pri mnogo vioj gustoi elektrinog toka od one koja je potrebna za katodnu zatitu. Izradu katodne zatite treba obraditi u posebnom projektu koji izrauje struno lice za katodnu zatitu uz saradnju sa projektantom. 7.7 Monitoring Monitoring znai praenje stanja konstrukcije u toku izgradnje i eksploataciji sa udaljenog (neovisnog) mjesta za mjerenje. Mogu se osmatrati: - promjene na nosivni konstrukciji - stepen korozije - uinak okoline Monitoring nosive konstrukcije prati stabilnost i deformacije mosta za vrijeme graenja i upotrebe. Evidentiraju se statiki i dinamiki parametri mosta koji prestavljaju vaan faktor kod odreivanja stepena sigurnosti i upotrebljivosti mosta. Trajno praenje stanja mosta posebno je vano u sluajevima vanrednih optereenja (teki vangabaritni tereti,pomjeranja nestabilnog tla, jaki vjetrovi, potres). Senzori za monitoring nosive konstrukcije povezani su sa centralnim mjestom gdje se uz pomo kompjutera biljei ponaanje i odgovori konstrukcije. Na taj nain prate se relativne deformacije, temperatura konstrukcije i veliina ubrzanja. Ovi podatci omoguavaju proraun napona u konstrukciji te veliinu i brzinu pomjeranja konstrukcije.

Monitoring je naroito opravdan i poeljan kod velikih i znaajnih mostova koji se nalaze na nestabilnom tlu i u loim klimatskim uslovima ili u agresivnoj okolini. Potrebu za uvoenjem monitoringa za pojedine mostove, donosi investitor mosta na osnovu projektnog zadatka.

RS-FB&H/3CS DDC 433/94

Knjiga 1 - dio 2 - poglavlje 12

Strana 12 od 17

Smjernice za projektovanje, graenje, odravanje i nadzor na putevima

Instalacije na mostovima

Monitoring korozije prestavlja praenje stepena korozije onih elinih elemenata konstrukcije koji su ugraeni u beton ispod kote terena ili su poloeni u cijevima. Na ovaj nain se prate geomehanika sidra, kablovi za prednaprezanje i ugraena armatura. Senzori za monitoring korozije ugrauju se na kritinim mjestima konstrukcije. Na osnovu podataka, koji se dobivaju uz pomo sistema monitoringa i redovnih pregleda mosta, mogu se izvesti pravovremene intervencije koje sprijeavaju pojavu oteenja i propadanje konstrukcije. 7.8 Instalacije za grijanje kolovoza

Horizontalni razmak izmeu telefonskih i elektroenergetskih instalacija do 1 kV mora iznositi min. 0,3 m. Horizontalni razmak izmeu telefonskih i elektroenergetskih instalacija iznad 1 kV mora iznositi min. 0,5 m. U sluaju da se meusobni razmaci ne mogu postii, potrebno je primijeniti zatitne mjere koje vae za elektroenergetske instalacije.

9. VJEANJE I OSLANJANJE INSTALACIJA

Konstrukcije vjeanja i njihove uticaje na most treba raunski dokazati. Sve naprave za vjeanje moraju biti zatiene na uticaj korozije. Konstrukcije vjeanja mogu se ugraivati naknadno sa zavrtnjevima (slika 9.1). U toku graenja mogu se ugraditi odgovarajui profili. Razmak naprava za pritvrivanje iznosi priblino 2,0 m. Ovaj razmak zavisi od promjera cijevi, krutosti cijevi i materijala iz koga je cijev izgraena. Srestva za pritvrivanje instalacije ne smiju otetiti armaturu. Instalacije se ne smiju vrsto vezati na rasponsku konstrukciju radi razliitih uticaja (temperatura, reologija).

Kod veih mostova koji se nalaze u tekim klimatskim uslovima treba analizirati mogunost ugraivanja instalacije za grijanje kolovoza. Kolovoz se moe grijati sa plinom ili elektrikom. Odravanje ovakvog objekta je lake, poto solenje kolovoza i ienje snijega nije potrebno. Sa ovim se eliminiu uzroci pojave oteenja na konstrukciji. Konstruktorska rjeenja za grijanje moraju se obraditi u posebnom projektu. Ove instalacije zahtijevaju deblji sloj asfalta.

8. RASTOJANJA IZMEU INSTALACIJA

Svijetli razmak izmeu instalacija i konstruktivnih elemenata moraju biti min. 2xD (D = promjer cijevi).

Slika 9.1: Detajl pritvrivanja instalacija ispod konzole

RS-FB&H/3CS DDC 433/94

Knjiga 1 - dio 2- poglavlje 12

Strana 13 od 17

Instalacije na mostovima

Smjernice za projektovanje, graenje, odravanje i nadzor na putevima

Slika 9.2: Radioniki nacrt vjeanja za etiri cijevi U podruju prekida zidova komora, instalacije se elastino polau na podlogu, a istovremeno moraju biti gibljive u uzdunom i poprenom smjeru. Otvori treba da budu dovoljno veliki da omoguavaju prolaz cijevi i zatite oko cijevi. Kod podizanja gornje konstrukcije objekta ne smije se ugroziti funkcija instalacija. Po potrebi se predvide veze sa razdvajanjem. U podruju dilatacione spojnice, odnosno na prostoru za slobodno pomjeranje treba cijevi za instalaciju dilatirati. U podruju dilatacija mostova, naroito na prelazima rasponske konstrukcije i upornjaka, treba izvesti i dilatiranje cijevi za instalacije. Na skoro svim mostovima prisutne su instalacije za odvodnjavanje i kanaliziranje, koje mogu neometano prelaziti sa mosta u trup ceste. Ovi prelazi mogu se izvesti na vie naina - nastavljaju se u trup puta preko ahtova i bez ahta, ako se radi o kraim objektima - spuste se ispred upornjaka - prolaze kroz upornjak Ostale instalacije na autoputevima, (poziv u sluaju opasnosti, saobraajna i signalnosigurnosna instalacija), prelaze u trup puta preko ahtova u bankini ili u pojasu za razdvajanje. 10.2 Mostovi u gradovima i naseljima

10. PRELAZ INSTALACIJA SA MOSTA NA PUT

10.1 Mostovi na autoputevima Mostovi na autoputevima imaju samo one instalacije koje omoguavaju upotrebu mosta i puta, a navedene su u taki 4.

Preko mostova u gradovima i naseljima esto prelaze brojne instalacije za komunalne i gradske potrebe. Prelaz ovih instalacija sa mosta na cestu omoguava se preko kontrolne komore koja se izvede u podruju upornjaka sa kojim je povezana.

Strana 14 od 17

Knjiga 1 - dio 2 - poglavlje 12

RS-FB&H/3CS DDC 433/94

Smjernice za projektovanje, graenje, odravanje i nadzor na putevima

Instalacije na mostovima

11. AHTOVI I KOMORE ZA REVIZIJU

Razlikujemo: - ahtove na konstrukciji mosta koji slue za kontrolu instalacija koje su ugraene u hodniku. Izvode se kod mostova duih od 50,0 m;

- prelazni ahtovi ispred i iza mosta koji slue za savlaivanje visinske razlike, tlocrtnu raspodjelu instalacija po objektu i kompenzaciju razliitih deformacija rasponske konstrukcije i instalacija; - komore iza upornjaka koje se izrauju kod gradskih mostova sa velikim brojem instalacija.

Slika 11.1: aht za reviziju sa metalnim poklopcem

RS-FB&H/3CS DDC 433/94

Knjiga 1 - dio 2- poglavlje 12

Strana 15 od 17

Instalacije na mostovima

Smjernice za projektovanje, graenje, odravanje i nadzor na putevima

11.1 ahtovi za reviziju na mostovima ahtovi za reviziju nalaze se na mostu u podruju hodnika u koliko kroz njega prolaze instalacije. Predviuju se samo kod duih mostova (vea od 50,0 m). U hodniku se pojavljuju samo u sluajevima kada je na mostu ugraena instalacija za osvjetlenje. U ovom sluaju ugrauju se uz svaki kandelabar. Veliina ahta zavisi od broja cijevi, koje prolaze kroz hodnik. ahtovi za reviziju nisu dozvoljeni u podruju kolovozne ploe. U podruju hodnika su plitki. Morajo se uredno odvodnjavati, a zatvoreni su sa elinim poklopcem (slika 11.1). U hodniku se mogu ugraivati samo cijevi max. promjera 110 mm.

11.2 Prelazni ahtovi za reviziju Prelazni ahtovi za reviziju su prostori koji su zatvoreni sa armirano-betonskim poklopcem. Prelazni ahtovi se postavljaju ispred i iza mosta kada preko mosta prelaze instalacije. Prelazni ahtovi se planiraju na mjestima na kojima se poloaj instalacija mijenja u pogledu visine ili tlocrtnog rasporeda. Grade se i na mjestima gdje su predvieni ventili, ozraenja, zatvarai itd. Poloaj instalacija u podruju puta razlikuje se od poloaja na objektu. U veini sluajeva treba savladati visinsku razliku, instalacije razvesti na odgovarajui nain i kompenzirati razlike u duinama. ahtovi za reviziju u potpunosti zadovoljavaju samo u sluajevima kod kojih broj instalacija nije veliki. Prelazni ahtovi moraju imati uredno rijeeno odvodnjavanje. Zatvoreni su sa armiranobetonskim poklopcem. Slika 11.2 prikazuje tipski prelazni aht, a isti mogu imati i vee dimenzije.

Slika 11.2: Prelazni aht za reviziju sa betonskim poklopcem za cijevi ugraene u hodnicima

Strana 16 od 17

Knjiga 1 - dio 2 - poglavlje 12

RS-FB&H/3CS DDC 433/94

Smjernice za projektovanje, graenje, odravanje i nadzor na putevima

Instalacije na mostovima

Slika 11.3: Poloaj prelaznih ahtova u tlocrtu 11.3 Komore za reviziju Ako preko mosta prelazi vei broj razliitih instsalacija onda se ispred i iza objekta predviaju komore za reviziju. U komorama se rasporeuju instalacije, savlauje visinska razlika i kompeziraju razlike u duinama. Kroz komore se mogu naknadno ugraivati i druge instalacije. Minimalne dimenzije komora su 2,0 x 2,0 m, a mogu biti i vee u koliko to prilike zahtjevaju. Proboji zidova komora izvode se u podruju blokova za leita, a moraju biti vodonepropusni. Otvori za instalacije u komorama moraju omoguiti eventualne zasuke leita i obezbijediti da nemaju dodir sa zatitnim cijevima. Komora je povezana sa upornjakom pomou zglobova. koji mora biti prohodan sa omoguava jednostavan nadzor. ime se

Instalacije koje su pritvrene na konzole ili izmeu rebara dostupne su samo pomou posebnih lotri ili posebnog vozila koje je opremljeno tako, da se moe prii instalacijama ispod kolovoza. Vaei propisi zahtijevaju prethodno ispitivanje nekih instalacija prije dobivanja dozvole za upotrebu objekta (tlani kod vodovoda i kanalizacije). Ova ispitivanja treba obaviti prije putanja saobraaja preko mosta. Upravljai instalacija trebaju, u skladu sa propisima i standardima, izraditi projekte za odravanje pojedinih instalacija, izvravati redovne kontrolne preglede i odklanjati eventualna oteenja. Kod redovnih pregleda treba kontrolisati naprave za pritvrivanje. Srestva za pritvrivanje koja su direktno ugraena u most mora kontrolisati sluba koja odrava most, a srestva ugraena na instalacijama mora kontrolisati upravlja instalacija. Sve kontrolne preglede treba blagovremeno najaviti odgovarajuim slubama. O pregledima treba napraviti zapisnike i uruiti ih upravljau mosta.

12. ODRAVANJE, KONTROLA I ZAMJENA INSTALACIJA

Nain voenja instalacija preko mosta, njihov poloaj i sistem pritvrivanja moraju biti takvi, da omoguavaju nesmetano odravanje, kontrolu i zamjenu. U sanduastim presjecima instalacije se ugrauju u unutranjosti presjeka sanduka

RS-FB&H/3CS DDC 433/94

Knjiga 1 - dio 2- poglavlje 12

Strana 17 od 17