Mrnja obino vodi nepravdi pa je ne dozvolite sebi! ...

.i neka vas mrnja koju prema nekim ljudima nosite, zato to su vam sprijeili pristup asnome hramu, nikako ne navede na to da ih napadnete! Jedni drugima pomaite u dobroinstvu i estitosti, a ne sudjelujte u grijehu i neprijateljstvu; i bojte se Allaha, jer Allah strano kanjava. (el-Ma'ida, 2.) O vjernici, dunosti prema Allahu izvravajte, i pravedno svjedoite! Neka vas mrnja koju prema nekim ljudima nosite nikako ne navede da nepravedni budete! Pravedni budite, to je najblie estitosti, i bojte se Allaha, jer Allah dobro zna ono to inite! (el-Ma'ida, 8.) ***** Ibnu Ebil-'Izz el-Hanefi rhm., kae: Ako nam se nareuje da budemo pravedni u obraanju prema nevjernicima, te da na najljepi mogui nain raspravljamo s njima pa kako onda da mi-muslimani, meusobno, ne budemo pravedni jedni prema drugima prilikom razilaenja u miljenju! Allah d.., kae: O vjernici, dunosti prema Allahu izvravajte, i pravedno svjedoite! Neka vas mrnja koju prema nekim ljudima nosite nikako ne navede da nepravedni budete! Pravedni budite, to je najblie estitosti, i bojte se Allaha, jer Allah dobro zna ono to inite! (el-Ma'ida, 8.) (Pogledaj: erhul-Tahavijja, 1/323.) Dr.Mahmud Abdul-Razik, profesor na eri'atskom fakultetu, Univerziteta Melik Halid, KSA, kae: Obaveza nam je drati se principa pravednosti kada je u pitanju sagledavanje sufizma i njegovih zastupnika. Od svakoga se prihvata govor i odbija (izuzev od Poslanika s.a.w.s., op.prev.), i nije ispravno uopteno se oholo odnositi prema njima, niti ih uopteno slijediti. injenica je da dananja sufijska realnost i njihovo injenino stanje daje lou sliku o sljedbenicima sufizma uopteno ali i pored toga, Allah d.., nam nareuje pravdu, rijeima: O vjernici, dunosti prema Allahu izvravajte, i pravedno svjedoite! Neka vas mrnja koju prema nekim ljudima nosite nikako ne navede da nepravedni budete! Pravedni budite, to je najblie estitosti, i bojte se Allaha, jer Allah dobro zna ono to inite! (el-Ma'ida, 8.) Sufijski ejhovi iz prvoga vakta, imaju divnih stavova i govora koji nam poblie pojanjavaju sutinu vjere, kao to imaju i ejhova koji

svojim govorom izlaze iz vjere, pa nam rijei ejhul-islama Ibnu Tejmijje rhm., najbolje opisuju njihov hal: Ljudi se spore oko sufijasufizma: jedna skupina ljudi kudi sufije i sufizam, tvrdei da su oni novotari, koji nisu na Sunnetu Allahovog Poslanika s.a.w.s., to se prenosi od jedne skupine uleme od govora koje je opte-poznat, u emu ih slijedi odreen broj uleme fikha i kelam, dok imamo i drugu skupinu ljudi koja ih kuje u zvijezde, govorei za njih da su najbolja stvorenja, i najsavreniji ljudi, nakon Boijih poslanika u emu obije skupine grijee! Istina je da su u pitanju ljudi koji se trude Allahu d.., robovati-pokoravati, kako se i drugi ljudi mue i trude Allahu d.., robovati-pokoravati, tako da meu njima ima prvaka bliskih Allahu d.., shodno svome idtihadu, ima i onih umjerenih, koji spadaju u desne (ashabul-jemin), i u svakoj toj skupini imamo ljudi koji pogaaju i grijee, a imamo i treu skupinu onih koji grijee pa se nakon grijeha svojih kaju ili ne kaju! Imamo i onih koji se pripisuju sufijama a pravi su nasilnici prema sebi, neposlunici prema svome Gospodaru. Sufizmu se pripisuju i neke novotarske i otpadnike skupine ljudi, koje sami pripadnici sufizma, njegovi ueniji predstavnici, ne prihvataju meu svoje, poput Hallada npr., kojeg veina tarikatskih ejhova ne priznaje i ne smatraju ga zastupnikom sufizma, i poput Dunejda b. Muhammeda, voe svoje skupine i ostalih, kako nam to spominje ejh Ebu Abdurrahman el-Sulemi u djelu Tabekatul-Sufijje, te Hafiz Ebu Bekr el-Hatib u djelu Tarihu Bagdad. Ovo je osnova sufizma. (Pogledaj: Medmu'ul-Fetava, 11/18.; el-Furkan bejne Evlija'ir-Rahman ve Evlija'i-ejtan, 1/146.) (Pogledaj: el-Mu'udem el-Sufi, 15/13.) ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., kae: Imami Sunneta i Dema'ata, ulema i vjernici, se odlikuju po znanju (ilm), pravdi (adl), i milosru (rahmet). Dobro im je poznata istina, utemeljena na Sunnetu, bivi poteenim i spaenim od izmiljotina i novotarija, pravedni su spram onih koji preu granice Sunneta, pa makar im oni zulum i nasilje inili, shodno Allahovim d.., rijeima: O vjernici, dunosti prema Allahu izvravajte, i pravedno svjedoite! Neka vas mrnja koju prema nekim ljudima nosite nikako ne navede da nepravedni budete! Pravedni budite, to je najblie estitosti! (el-Ma'ida, 8.) i samilosni su prema stvorenjima, i ele im hajr-dobro, uputu i znanje, i ne ele im zlo, ni onda kada ih kanjavaju pojanjavajui istinu, njihove greke, neznanje i nasilje cilj svega toga jeste pojanjavanje istine i milost prema stvorenjima, uz nareivanje dobra i odvraanje od zla, da sva vjera Allahu d.., se ispovijeda, te da Allahova rije bude gornja!

Vjernici, Ehlu Sunnet, oni su ti koji se bore na Allahovom d.., putu, a oni koji se bore protivu njih bore se na putu Taguta, poput Ebu Bekra el-Siddika r.a., koji se borio protivu otpadnika (ehlul-riddeh), Alije b. Ebi Taliba r.a., koji se borio protivu Havarida-Marika, fanatika i sebe'ijaca. Njihova djela su bila prema Allahu d.., iskrena, i u skladu sa Sunnetom, dok djela njihovih neistomiljenika niti su bila iskrena niti ispravna, ve sama izmiljotina (bid'at), slijeenje strasti (heva), pa su zbog toga i nazvani imenom: Ehlul-Bide'a sljedbenici izmiljotina, i Ehlul-Ehva'i sljedbenici strasti. (Pogledaj: el-Reddu 'alel-Bekri, Ibnu Tejmijje, 2/490.; Telhisu Kitabil-Istigaseh li Ibni Tejmijje, Ibnu Kesir, 2/490.) ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., kae: Ako govorimo o ljudima mimo Ashaba Allahovog Poslanika s.a.w.s., poput vladara-kraljeva, koji se meusobno spore oko vlasti, ili uleme i ejhova koji se meusobno spore oko ilma i dina obaveza nam je o svemu tome govoriti znanstveno i pravedno, ne nikako nestruno i nepravedno! Pravda je obaveza svakome spram svakoga u svakoj situaciji, i nepravda i nasilje su apsolutno zabranjeni i nikako se takvo to ne dozvoljava! Allah d.., kae: O vjernici, dunosti prema Allahu izvravajte, i pravedno svjedoite! Neka vas mrnja koju prema nekim ljudima nosite nikako ne navede da nepravedni budete! Pravedni budite, to je najblie estitosti! (el-Ma'ida, 8.) Ovaj ajet je objavljen u povodu mrnje spram nevjernika mrnje koja nam je kao takva nareena, pa ako nam je za mrnju spram nevjernika, koja nam je od Allaha d.., propisana, nareeno da nas ne smije u nepravdu odvesti spram njih, ta tek rei za mrnju spram muslimana zbog njegova te'evila (pogrenog tumaenja), ubhe (nejasnoe), ili strasti due (heva) on je prei toga da mu se zulum i nepravda ne nanosi, i da se prema njemu bude pravedno, a Ashabi Muhammeda s.a.w.s., su jo prei pravednog odnosa prema njima od ovih! Pravda je neto na emu su svi ljudi sloni da je pohvaljena, draga kao i njeni zastupnici, dok je nasilje i zulum neto na emu su svi ljudi sloni da je omrazno i mrsko i loe kao i oni koji ga ine! (Pogledaj: Minhadul-Sunneh el-Nebevijjeh, 5/80.) ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., kae: Nepravedno ubiti dinna nije dozvoljeno, kao to nije dozvoljeno ni ubiti ovjeka nepravedno. Zulum i nasilje su u svakom sluaju zabranjeni. Stoga nije dozvoljeno nikome da zulum i nasilje ini i prema kome, pa makar se radilo i o nevjerniku, shodno rijeima Allaha d.., koji kae: O vjernici, dunosti prema Allahu izvravajte, i pravedno svjedoite! Neka vas mrnja koju prema nekim ljudima nosite nikako ne navede

da nepravedni budete! Pravedni budite, to je najblie estitosti! (el-Ma'ida, 8.) (Pogledaj: Medmu'ul-Fetava, 19/44.) ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., kae: Allah d.., kae: O vjernici, dunosti prema Allahu izvravajte, i pravedno svjedoite! Neka vas mrnja koju prema nekim ljudima nosite nikako ne navede da nepravedni budete! Pravedni budite, to je najblie estitosti! (el-Ma'ida, 8.) Ovaj ajet zabranjuje vjernicima to da ih mrnja prema nevjernicima ne navede na nepravdu, pa ta tek rei za mrnju prema grijeniku ili novotaru mute'evvilu vjerniku, takav je prei da se prema njemu ne ponesemo nepravedno pa makar on bio nepravedan prema nama. Ovo je pitanje veoma bitno za din i dunjaluk, i ejtan je zaduen za djecu ademovu, i on pokuava zavesti sve, i niko nije poteen ovakvih stvari. (Pogledaj: elIstikamet, 1/38.) ejh Salih el-Fevzan kae: Ako eli svjedoiti protivu nekoga nemoj govoriti nita osim istine, i nemoj prijateljevati s nekim i svjedoiti u njegovu korist zato to ti je blizu ili ti je prijatelj, pa e svjedoiti u njegovu korist i onda kada nije u pravu, ili e skrivati svjedoenje o nekome zato to ti je on neprijatelj. Govori istinu makar i protivu sebe! Allah d.., kae: O vjernici, budite uvijek pravedni, svjedoite Allaha radi, pa i na svoju tetu ili na tetu roditelja i roaka, bio on bogat ili siromaan, ta Allahovo je da se brine o njima! Zato ne slijedite strasti kako ne biste bili nepravedni. A ako budete krivo svjedoili ili svjedoenje izbjegavali pa, Allah zaista zna ono to radite. (el-Nisa', 135.); ili: O vjernici, dunosti prema Allahu izvravajte, i pravedno svjedoite! Neka vas mrnja koju prema nekim ljudima nosite nikako ne navede da nepravedni budete! Pravedni budite, to je najblie estitosti, i bojte se Allaha, jer Allah dobro zna ono to inite! (el-Ma'ida, 8.) Neka vas mrnja koju prema nekim ljudima nosite ne dozvolite da vas mrnja koju prema nekome osjeate navede na to da ste prema njemu nepravedni, i da protivu njih zborite ono na to nemate pravo, pa makar se radilo i o nevjernicima, ili neprijateljima uvjek po pitanju njih govorite istinu!!! Pravda je ono to je traeno, i na osnovu ega postoje nebesa i Zemlja. Pravda je traena i po pitanju neprijatelja i po pitanju prijatelja, roaka i onoga ko nam nije svoj. Pravda je traena u svakom sluaju i sa svakom osobom, i ovjeku nije dozvoljeno da slijedi strasti svoje, i pohote due svoje, pa da govori kako mu se prohtije, ili da krije svjedoenje kako mu se prohtije! (Pogledaj: I'anetul-Mustefid bi erhi Kitabil-Tevhid, 1/38.)

ejh Sefer el-Havali rhm., u komentaru na Tahavijsku akidu: Devijacije i zablude se dijele na nekoliko vrsta one koje su nevjerstvo (kufr), one koje su grijeh (fisk), one koje su neposlunost prema Allahu d.. (ma'asijet), i one koje su obina greka (hata') kae: Ovo je veoma bitno pravilom i u ovome se ogleda veliina insafa i pravednosti autora ovoga djela, Allah mu se smilovao. Allah d.., kae: O vjernici, dunosti prema Allahu izvravajte, i pravedno svjedoite! Neka vas mrnja koju prema nekim ljudima nosite nikako ne navede da nepravedni budete! Pravedni budite, to je najblie estitosti, i bojte se Allaha, jer Allah dobro zna ono to inite! (el-Ma'ida, 8.) (Pogledaj: erhul-'Akida el-Tahavijja, el-Havali, 1/58.) ejh Abdullah b. Dibrin rhm., kae: ovjeku se moe desiti da nosi u svome srcu zavist spram brae u vjeri, i mrnju prema njima, pa nam se to izriito zabranjuje! ovjeku je nareeno da ima zdrava i ista prsa, da eli dobro svojoj brai, ne bitno ta inili; u naem srcu ne smije imati mjesta za prezir i zavist, pakost i mrnju, shodno rijeima Allaha d.., koji kae: ...i neka vas mrnja koju prema nekim ljudima nosite, zato to su vam sprijeili pristup asnome hramu, nikako ne navede na to da ih napadnete! (elMa'ida, 2.) (Pogledaj: erhu I'itikadu Ehlis-Sunneh, Ibnu Dibrin, 15/9.) ejh Muhammed b. Abdullah b. Salih el-Suhajm kae: Islam predstavlja din i dunjaluk, obredoslovlje-ibadet kao i nain ivota. Islam je sveobuhvatni Boiji sistem, koji u svome zakonodavstvu sadri sve ono za ime su jednako u potrebi kako ljudska jedinka tako i cijela ljudska zajednica, i to u svakoj sferi ivota: vjerskoj, politikoj, ekonomskoj, socijalnoj, bezbjedonosnoj itd.. ovjek u islamu nailazi na pravila, osnove i propise koji ureuju pitanja mira i rata, osnovnih ljudskih prava, propisa koji uvaju ast i dostojanstvo ptica, ivotinja, okoline, propisa koji dublje pojanjavaju sutinu ljudskoga ivota i smrti, kao i proivljenja nakon smrti. U Islamu, ovjek nailazi na najsavreniji obrazac i pravilnik za postupanje sa svim ljudima. Allah d.., kae: Ljudima se lijepim rijeima obraajte! (el-Bekara, 83.); ...koji, i kad su u obilju i kad su u oskudici, udjeljuju, koji srdbu savlauju i ljudima prataju... (Alu Imran, 134.); Neka vas mrnja koju prema nekim ljudima nosite nikako ne navede da nepravedni budete! Pravedni budite, to je najblie estitosti! (el-Ma'ida, 8.) (Pogledaj: el-Islamu Usuluhu ve Mebadi'uhu, el-Suhajm, 1/203.)

ejh Ali b. Najif el-ehud kae: I ako je Allah d.., naredio vjernicima da neprijateljuju sa nevjernicima, obavezao je muslimane na pravedan odnos spram svojih neprijatelja, rijeima: O vjernici, dunosti prema Allahu izvravajte, i pravedno svjedoite! Neka vas mrnja koju prema nekim ljudima nosite nikako ne navede da nepravedni budete! Pravedni budite, to je najblie estitosti, i bojte se Allaha, jer Allah dobro zna ono to inite! (el-Ma'ida, 8.) Ovim ajetom, Allah d.., nareuje vjernicima da budu pravedni spram svih svojih neprijatelja i neistomiljenika, i zabranjuje im to da ih mrnja spram njih navede na nepravdu prema njima. Allah d.., nas obavijetava da je pravda spram prijatelja i neprijatelja najblia takvaluku i bogobojaznosti tj. pravedan odnos spram prijatelja i neprijatelja je najbolje neto ime emo se uvati od Allahove d.., srdbe i kazne! (Pogledaj: el-Mufessal fi erhi Ajetil-Vela'i vel-Bera'i, 1/297.) Priredio: Sead ef. Jasavi, prof.fikha Imam Sultanija damije, Plav, Sandak, CG