UDK: 811.163.42366.573:811.163.2366.573 Izvorni znanstveni rad Prihva cen za tisak: 18. listopada 2007.

Pasivne konstrukcije u hrvatskome i bugarskome jeziku Dimka Saavedra

Soja, Bugarska

U pojedinim slavenskim jezicima jezi cna se sredstva za izra zavanje gramati cke kategorije pasiva poprili cno razlikuju, kao sto se razlikuje i zastupljenost te kategorije na razini teksta. Zbog toga je rad posve cen bitnim obilje zjima kategorije pasiva u hrvatskome i bugarskome jeziku s gledi sta njezina usporednoga prou cavanja u ta dva bliska ju znoslavenska jezika.

0. Uvod
Pasivu je u lingvistici op cenito posve cena op sirna literatura (spomenimo autore poput Mareti ca, Ku cande, K. Milo sevi c, Matheziusa, Bondarka, Holodovi ca, M. Ivi c, Langackera, Keenana i dr.). No i dalje o ovoj kategoriji postoje mnoga nerije sena pitanja o njezinu dosegu, karakteru (je li morfolo ska ili sintakti cka), podvrstama itd. Ovomu radu nije svrha pru ziti detaljan pregled povijesti i suvremenoga stanja istra zivanja ove problematike, nego prikazati poimanje kategorije pasiva koliko je potrebno da bi se razmotrilo njegovo odra zavanje u dva ju znoslavenska jezika. Usporedivanje pasivnih konstrukcija u hrvatskome i bugarskome jeziku bit ce zanimljivo ne samo zbog toga sto se to jo s nije istra zivalo, ve c i zbog toga sto usporedna analiza s drugim jezikom omogu cuje osvjetljavanje pojava iz svakoga od njih s ne sto druga cijega gledi sta. cine djela U radu se navode hrvatski primjeri odabrani iz grade koju M. Jergovi ca (kratica M. J.), Z. Feri ca (kratica Z. F.), A. Tomi ca (kratica A. T.) i iz jednoga broja novina Metro.

1. Teorijska polazi sta ovog istra zivanja o pasivu

U ovome se radu polazi od istra zivanja pasivnih konstrukcija B. Belaja (2004), K. Ivanove (1998), A. Bondarka (1991) i V. Hrakovskoga (1991), B. 217

D. Saavedra Pasivne konstrukcije u hrvatskome i bugarskome jeziku

Normana (1972) i rada o bezli cnim konstrukcijama u bugarskome jeziku A. Atanasova (2006). Ukratko ce se razmatrati njihova stajali sta o kategoriji pasiva.

1.1. Nepodudaranje subjekta i sintakti ckoga subjekta Bondarko i Hrakovskij imaju sli cne stavove o razmatranoj jezi cnoj kategoriji. Hrakovskij (1991), primjerice, govori o pasivnosti kada participant s makroulogom subjekt u semanti ckoj strukturi ne zauzima polo zaj gramati ckoga subjekta u sintakti ckoj strukturi iste re cenice. (Drugi su nazivi za tu ulogu agens, semanti cka uloga protoagens, vr sitelj, op ci vr sitelj i sli cno, tj. element subjekt iz semanti cke strukture neke re cenice.) U lingvistici je s tim u svezi prihva cen termin dijateza nekoga glagolskoga leksema, kojim se ozna cava uskladenost izmedu skupa elemenata smisaone strukture koja je karakteristi cna za ovaj leksem i skupa elemenata sintakti cke strukture koji sa cinjavaju okru zenje toga leksema (Hrakovskij 1991: 142). Drugim rije cima, kod Hrakovskoga govorimo o pasivnosti onda kada u odgovaraju coj dijatezi makrouloga subjekt (agens ) ne odgovara sintakti ckomu elementu subjekt. Bondarko (1991) dodaje ovomu stajali stu svoje poimanje kategorije pasiva kao jednoga od dva dijela (skupa s aktivom) funkcionalnoga polja glagolsko stanje sa svojim jezgrom od tradicionalnih gramati ckih i sintakti ckih sredstava i periferijom (od netradicionalnih i leksi ckih jezi ckih sredstava). Prema njemu se kod pasiva radnja vr si od nekoga/ne cega sa strane, i to ceno indirektnim objektom. je ne sto ili neodredeno, ili je ozna Kod navedenih denicija pasiva va zna je cinjenica da je obvezni uvjet prema njihovim autorima to da se SUBJEKT radnje, agens iz semanti cke strukture, ne poklapa sa subjektom iz sintakti cke strukture. Taj uvjet dopu sta da se u okvir te jezi cne kategorije uklju ce i neke bezli cne konstrukcije tipa bugarske kao u (1) s participskim pasivom (za koje bi u hrvatskome najto cniji prijevod bio Ovdje je netko pu sio) i s reeksivnim glagolom kao u (2), gdje je radnja prikazana bez vr sitelja (agensa, subjekta ) koji bi se mogao konkretizirati. Ova denicija omogu cuje uklju civanje i rjedega, u hrvatskome jeziku tipi cnoga tipa pasivnih konstrukcija s o cuvanim objektom u akuzativu, npr. kao u (3).
(1) . (2) . / Ovdje se ne pu si. (3) Ku cu se smatra dovr senom.

218

LAHOR 4 (2007)

Clanci i rasprave

1.2. Izre cenost pacijensa kao subjekta Drugi autori smatraju da navedeni uvjet nije dovoljan da bi se govorilo o pasivu. Npr. Norman (1972) odreduje da je kategorija pasiva izra zena kada je glagolska radnja usmjerena na gramati cki subjekt u re cenici, a glagolska radnja i gramati cki subjekt obavezno su prisutni u re cenici. Dakle, on izuzima iz sustava pasivnih konstrukcija sve bezli cne konstrukcije. U ovome se radu smatra da ne bi bilo dosljedno pripisivati razli cite vrijednosti glagolskoga stanja sintakti ckim konstrukcijama koje se medusobno razlikuju samo po izra zenome ili neizra zenome pacijensu kao subjektu na sintakti ckoj razini. Na primjer, nije uvjerljivo za re cenice poput (3.i) smatrati da nemaju nikakav odnos prema glagolskomu stanju uop ce (Norman 1972) ili prema pasivu jer su bezli cne, a za re cenice poput (3.ii) smatrati da su pasivne. Ili, primjerice, nije uvjerljivo re cenice kao u (4.i) denirati izvan okvira pasiva, a re cenice kao u (4.ii) denirati kao pasivne.
(3) i. Ovdje se tako ka ze. ii. Ovdje se ka ze da covjek u ci dok je ziv. i. Tijekom praznika se ne radi. ii. Tijekom praznika se ne radi nikakav posao.

(4)

Sli cno je na celo prema kojemu se ne dovodi u pitanje pasivnost (i to je op ceprihva ceno) ni kod pasivnih subjektno-predikatnih re cenica prema izra zenosti ili neizra zenosti agensa kao indirektnoga objekta na sintakti ckoj razini, primjerice (5.i) prema (5.ii).
(5) i. Narukvica je lijepo izradena. ii. Narukvica je lijepo izradena od samoga majstora.

Dakle, smatra se da semanti cka struktura dviju razmatranih vrsta bezli cnih konstrukcija, isto kao i onih koje se tradicionalno odreduju kao pasivne, podrazumijeva nekoga vr sitelja, nepoznatoga ili pak univerzalnoga (o univerzalnima ce biti rije ci poslije), koji je uklonjen sa sintakti ckoga polo zaja subjekta. 1.3. Nu znost prijelaznosti glagola cenje da predikat u njima mo ze biti Medutim, u ovome se radu uvodi ograni samo prijelazni glagol. Ivanova (1998) i Atanasov (2006) ubrajaju u pasiv i re cenice poput bugarskih u (6) i sli cno s neprijelaznim glagolima, za koje se ovdje smatra da ne mogu biti pasivne konstrukcije.
(6) i. . ii. .

219

D. Saavedra Pasivne konstrukcije u hrvatskome i bugarskome jeziku iii. .

Da bi se govorilo o pasivu, u semanti ckoj strukturi predikata morala bi postojati uloga pacijensa, koja se mo ze, ali to nije obvezno, o citovati na sintakti ckoj razini. Bitno je, primjerice, da glagol pu siti podrazumijeva u obje re cenice: tradicionalno pasivnoj kao u (7.i) i bezli cnoj pasivnoj kao u (7.ii) semanti cku ulogu pacijensa ne sto sto covjek pu si.
(7) i. . ii. .

To zna ci da je obvezan uvjet postojanje prijelaznoga glagola kao predikata u pasivnoj konstrukciji (kraticom PK) jer cak i kad je u neprijelaznoj uporabi, takav glagol sadr zi u svojoj semanti ckoj strukturi impliciran pacijens radnje. Tim prije sto je i kod subjektno-predikatnih pasivnih konstrukcija prijelaznost glagola obvezan uvjet. Dakle, drugi je obvezni uvjet za pasivnu dijatezu prisutnost uloge pacijensa u semanti ckoj strukturi glagolskoga predikata. 1.4. Kriteriji pasivnosti U svojemu radu o pasivnim konstrukcijama Belaj (2004) nabraja nekoliko osnovnih kriterija za deniranje dane konstrukcije kao pasivne:
1. 2. 3. 4. 5. subjekt = trpitelj, dinami cnost, subjekt = vr sitelj, semanti cka prijelaznost, sintakti cka neprijelaznost.

Kao sto je ve c re ceno, Belajev se prvi i posljedni kriterij ne smatraju to cnim (subjekt = trpitelj i sintakti cka neprijelaznost). Uostalom, autor sam pasivnima smatra i re cenice kao u (8).
(8) Ku cu se smatra dovr senom.

Na kriterij dinami cnosti u ovome se radu gleda ne sto druga cije, a ostala se dva kriterija prihva caju (subjekt = vr sitelj, semanti cka prijelaznost). Za bezli cne konstrukcije kao u (1) samo u bugarskom i kao u (2) u oba jezika slo ziti ce se s navedenim autorima da su one rubna jezi cna sredstva izra zavanja u funkcionalnome polju pasiva. 1.5. Odnos modalnih konstrukcija s dativnom zamjeni ckom nenaglasnicom prema pasivu Neki autori smatraju da se konstrukcije kao u (9) takoder mogu razmatrati kao pasivne. 220

LAHOR 4 (2007) (9) Spava mi se. / .

Clanci i rasprave

Primjerice, Norman (1972) govori o modalnome pasivu u bugarskome jeziku u re cenici u (10) i drugima, gdje je izra zena zelja koja ne zavisi od volje lica (agensa) da izvr si neku radnju, pri cemu je objekt ove radnje gramati cki subjekt.
(10) .

Atanasov (2006: 58) takve konstrukcije isto svrstava u pasiv jer transformacija je pra cena premje stanjem semanti ckoga aktanta (protoagensa) sa subjektnoga polo zaja na objektni. U ovome se radu smatra da se kod takvih izraza ne mo ze govoriti o pasivu zato sto se kod njih mijenja struktura semanti ckih uloga glagolskoga leksema predikata, tj. ovdje je radnja iz aktivne konstrukcije spavam u biti promijenjena u zelju za radnjom, kao u (11).
(11) Zelim spavati.

Stoga pasivna konstrukcija poput (12.i) ne odgovara aktivnoj konstrukciji u (12.ii), nego u (12.iii).
(12) i. Jede mi se (ne sto). iii. Zelim jesti (ne sto). ii. Jedem (ne sto).

ceUskladenost izmedu aktivne i pasivne dijateze postoji jedino kod re nica s glagolom u bugarskome jeziku kao u (13).
(13) . .

1.6. Jezgra i rubovi kategorije pasiva Prikazanim je na cinom oblikovano gledi ste o domeni rubova (periferije) kategorije pasiva na kojemu po civa ovaj rad. U jezgru kategorije pasiva ubrajaju se, razumije se, reeksivne kao u (14) i participske kao u (15) pasivne konstrukcije.
(14) Knjiga se kupuje. (15) Knjiga je kupljena.

2. Izra zenost pasivnoga zna cenja s pasivnim participom

Svi istra ziva ci isti cu ve ci stupanj izra zenosti pasivnoga zna cenja u PK s pasivnim participom. 221

D. Saavedra Pasivne konstrukcije u hrvatskome i bugarskome jeziku

2.1. Razli citost pasivnoga participa i pridjeva od povratnoga glagola Pasivni particip kod pasiva gradi se od prijelaznih glagola. To ga razlikuje od brojnih primjera s pridjevima, koji se formalno podudaraju s njime, ali su gradeni od prijelaznih glagola u povratnoj (dakle ne pasivnoj) uporabi, kao u (16), gdje je predikat od povratnoga, neprijelaznoga glagola vjen cati se, a u (17) od neprijelaznoga glagola uigrati se.
(16) ... jer ona i njezin partner Brad Pitt nisu vjen cani. (17) Uostalom, trajao je rat, bili su uigrani (Z.F.)

Katkad glagol mo ze imati homonimnu upotrebu (s objektom u instrumentalu) i kao prijelazan (primjerice: X okru zuje Y ) i kao povratan (Y se okru zuje cime ). Tada se u PK na bugarskome jeziku ove dvije uporabe razlikuju po prijedlogu: prijelazna je upotreba s prijedlogom kao u (18.i), a povratna, koja u obliku za pasivni particip prestaje biti povratna s prijedlogom kao u (18.ii).
(18) i. ( ). ii. .

Na taj je na cin hrvatska re cenica u (19) pasivna. O tomu govori i kontekst temporalne konkretizacije u jednom prili cno ugodnom trenutku (tj. aktivna bi konstrukcija bila kao (19.ii).
(19) i. Uglavnom, okru zen sam mrtvacima u jednom prili cno ugodnom trenutku (Z.F.) ii. U jednom prili cno ugodnom trenutku okru zili su me mrtvaci.

A s participskim oblikom od povratnoga glagola okru ziti se mogla bi biti re cenica kao (20.i) aktivna bi konstrukcija bila kao u (20.ii).
(20) i. Uvijek je okru zen ulizicama. ii. Okru zivao se ulizicama.

Prijevod na bugarski eksplicirat ce ovu razliku opozicijom izmedu prijedloga i kao u (21).
(21) / .

2.2. Uo cavanje razlike pasivnoga od adjektiviziranoga pasivnoga participa U nekoliko je navrata razmatrano i pitanje kako uo cavati tu razliku izmedu PK s pasivnim participom (ili kao sto ih naziva Belaj prototipno pasivnim) i AK (aktivnim konstrukcijama) s adjektiviziranim pasivnim particenice kao cipom (Belaj ih naziva kopulativno-pridjevnim), npr. izmedu re 222

LAHOR 4 (2007)

Clanci i rasprave

(22) s povratnim glagolom iscrplo se i (23), koja zna ci da su ga njegovi predci iscrpli (M.J.).
(22) Povjerenje u njega je iscrpljeno. (23) ... ali se nikada ne bi potukao, kao da je sve ratni cko u njegovoj lozi bilo potro seno i iscrpljeno prije nego sto se rodio.

Autori isti cu razli cite kriterije koji bi pomagali pri uo cavanju ove razlike. Npr. Norman (1972) nagla sava: ako uz predikat postoji agentivni objekt, prilo zna oznaka za vrijeme ili za na cin glagolske radnje, onda odgovaraju ci particip ima glagolsko zna cenje (dakle, konstrukcija je pasivna). Hrakovskij (1991) pak isti ce da se razmatrani leksem mo ze smatrati pridjevom ako izra zava stanje koje nije izazvano nekom prethodnom radnjom. Belaj (2004: 22) takoder spominje da kod PK moraju biti uvedeni odredeni konkretizatori, koji ce radnju izvu ci iz trajnosti i atributivnosti. 2.3. Podjela pasivnih kontrukcija s pasivnim participom cki kriterij kako je Za klasikaciju PK odreduje se svima njima zajedni izra zen ili kako se mo ze konkretizirati agens radnje iz semanti cke strukture predikata u dijatezi. 2.3.1. Podjela agensa radnje po mogu cnosti njegova rekonstruiranja Postoje tri mogu cnosti za udovoljavanje istaknutomu kriteriju. U velikome se djelu konstrukcija semanti cki agens radnje mo ze rekonstruirati iz u zega ili sirega konteksta odgovaraju ce pasivne re cenice. U primjeru (24) vr sitelj radnje shva cati nalazi se u prethodnoj jednostavnoj re cenici (medu njima oni ).
cvrsta solidarnost, a katkad i (24) U deset mjeseci ... razvila se medu njima istinsko mu sko bratstvo, gdje je gotovo pitanjem casti shva cano da kada neki majmun sa siritima... (A. T.)

Katkad rekonstruiranju nedostaju cega agensa poma ze prilo zna oznaka za mjesto koja ga indirektno sadr zi, npr. kao u re cenici u (25), u kojoj je agens Ured Svjetske banke.
(25) Hrvatska Vlada i Svjetska banka uspje sno su zaklju cile ..., priop ceno je iz Ureda Svjetske banke.

U drugoj grupi PK agens mo ze se rekonstruirati ne iz konteksta, ve c iz izvanjezi cnoga znanja slu satelja ( citatelja). Primjerice, u re cenici (26) citatelj (slu satelj) zna da je rije c o opernoj glazbi koju su napisali agensi skladatelji. U re cenici u (27) agensi su vjerojatno clanovi neke komisije ili 223

D. Saavedra Pasivne konstrukcije u hrvatskome i bugarskome jeziku

zirija, a u re cenici u (28) agensi su vatrogasci i stanovni stvo koje im poma ze itd.
(26) Moj zivotni projekt je snimanje svega sto je uop ce napisano za tenorski glas, uz pratnju klavira. (27) Dodjeljene /su/ zlatne penkale. (28) No po zar jo s uvijek nije bio lokaliziran

Napokon, postoji jo s jedna vrsta agensa koji se pojavljuje u univerzalnim tvrdnjama (poslovicama, izrekama, aforizmima). Njega Hrakovskij (1991) naziva univerzalnim subjektom, a Belaj takve re cenice naziva kvalitativno-generi cnim re cenicama. Iako je ova uporaba veoma tipi cna za sljede cu vrstu PK onih s reeksivnim glagolima, u grupi PK s pasivnim participom na bugarskome jeziku pronaden je jedan takav primjer (u prilogu o modnoj reviji), naveden je u (29). U njemu se agens mo ze izraziti kao moderna zena, svatko tko zeli izgledati moderan i sl.
(29) , .

Ve c je spomenuto da se sve PK mogu zamjenjivati od AK. U pojedinim se slu cajevima transformacija PK u AK mo ze ometati na vi soj razini glede re cenice (na razini teksta). Kod tradicionalnoga stvaranja nekoga teksta o dogadaju najprije se pojavljuju tzv. egzistencijalne re cenice, npr. kao u (30).
(30) Bio jednom jedan kralj. Jednog dana pozvao on svoje doglavnike...

ci najprije uvesti pacijensa, pasivna se re cenica Medutim, ako autor odlu ne mo ze preoblikovati u aktiv zato sto vr sitelj jo s uvijek nije uveden. U prikupljenoj gradi postoji jedan takav po cetak novinarskoga teksta na bugarskome jeziku, naveden je u (31). Prvom se re cenicom uvodi tvrdnja da je dogadaj mogu c pa se tek u drugoj re cenici uvodi eventualni vr sitelj.
(31) ... . . . , , ...

Pasivne konstrukcije s pasivnim participom dijele se na dvije osnovne skupine: konstrukcije s akcijskim zna cenjem (tj. prototipno pasivne) i konstrukcije s rezultativnim zna cenjem (tj. adjektivizirano ili popridjevljeno pasivne). U ovome se radu koristi nazivima koje rabi Hrakovskij (1991), u zagradi su Belajevi nazivi (2004). 224

LAHOR 4 (2007)

Clanci i rasprave

2.3.2. Podjela pasivnih konstrukcija 2.3.2.1. Pasivne konstrukcije s akcijskim zna cenjem U PK s akcijskim zna cenjem pomo cu pasivne dijateze prikazuje se neki dogadaj ili radnja koja se vr si u nekome trenutku (pro slomu, sada snjemu ili budu cemu), npr. kao u (32).
(32) i. U priop cenju se navodi da je optu zba odba cena zbog nedostatka dokaza. ii. Utakmica ce najvjerojatnije biti registrirana rezultatom 30 za Svedsku. iii. Seljaci tra ze ... da predani urod bude ispla cen najkasnije 30 dana od dana... iv. To je toliko iznerviralo 29godi snjeg D.R-a da je nasrnuo na suca koji je bio primoran svirati kraj.

Kod svih se navedenih primjera PK mo ze, kao u (33), transformirati u AK.

(33) i. U priop cenju se navodi da su optu zbu odbacili zbog nedostatka dokaza. ii. U popisu ce utakmicu najvjerojatnije registrirati rezultatom 30 za Svedsku. iii. Seljaci tra ze ... da im predani urod isplate najkasnije 30 dana od dana... iv. ...da je nasrnuo na suca cime ga je primorao da svira kraj.

2.3.2.2. Pasivne konstrukcije s rezultativnim zna cenjem Druga vrsta PK s pasivnim participom ima tzv. rezultativno (po Belaju adjektivizirano pasivno) zna cenje. Ovo zna cenje, prema mi sljenju Hrakovskoga, karakteristi cno je za pasiv od glagola sa zna cenjem neke nalne granice radnje, uz to samo od glagola svr senoga vida, koji ozna cavaju radnje u tjeku kojih pacijens prestaje biti istovjetan samom sebi (Hrakovskij 1991), tj. koji uzrokuju neko novo stanje pacijensa. Ova se pasivna uporaba jo s vi se od prethodne pribli zava uporabi pridjeva u obliku pasivnoga participa jer se kod nje izra zava vi se stanje pacijensa, nego radnja. Npr. u re cenici u (34) pasivni je oblik prije pridjev, izra zava osobinu koja je za njega karakteristi cna mo zda od rodenja (a nije rezultat nekoga dogadaja ili radnje), dok je u re cenici (35) izra zeno stanje prouzrokovano nekim postupkom i zato je to PK od glagola ukinuti ne sto.
(34) Vukota se pani cno pla sio toga da je li sen dara za ne sto (Z. F.) (35) ... da napi se neku poruku. Recimo: Kraj ove knjige je ukinut (Z. F.)

U re cenici u (36) mogla bi se izvesti i AK s reeksivnim glagolom iznenadio se i tada bi se oblik iznenaden shva cao kao pridjev. Medutim, objekt u instrumentalu svjedo ci o preoblici u AK s prijelaznim glagolom (To pitanje ga je iznenadilo ) pa je zato cijela konstrukcija pasivna.
(36) Mungos me pogledao kao da je iznenaden tim pitanjem (Z.F.)

225

D. Saavedra Pasivne konstrukcije u hrvatskome i bugarskome jeziku

2.3.3. Razlikovanje rezultativnih pasivnih konstrukcija Razmatrana vrsta PK mora se dobro razlikovati i od prethodnih PK s akcijskim zna cenjem, sto katkada mo ze biti te sko ca. Hrakovskij (1991) navodi neka osnovna sredstva za ispravno deniranje pasivnoga oblika: akcijski oblik kombinira se s prilo znim oznakama za vrijeme, koje izra zavaju trenutak vr senja radnje kao u (37) ili koje izra zavaju razdoblje potpuno ispunjeno vr senjem radnje kao u (38), a i oznakom za mjesto kao u (39).
(37) 1706 . (38) . (39) .

S druge strane, rezultativnoj je uporabi svojstveno kombiniranje s oznakama za dugotrajnost kao u (40), za vremenski razmak i cikli cnost kao u (41) ili za isticanje speci cnih osobina pacijensa koje nastaju uslijed radnje kao u (42).
(40) . (41) . (42) , .

Osim toga, prema Hrakovskomu (1991), ako se negiranje glagola mo ze izostaviti bez naru savanja gramati cke pravilnosti, to svjedo ci o rezultativnoj uporabi, kao u (42).
(42) () ,

cki obvezna (u kontekstu cestice ) Medutim, ako je negacija gramati kao u (43), to svijedo ci o akcijskoj upotrebi.
(43) , .

Kod ovih PK pronalazimo prve dvije vrste konstrukcija koje se dijele prema mogu cnosti da se agens rekonstruira iz konteksta ili da ga je govornik izrazio u vidu indirektnoga objekta, ili pak da se rekonstruira prema znanju o svijetu koja slu satelj ( citatelj) ima. Katkad je u kontekstu agens izravno naveden, kao u (44). AK bi bila kao u (45).
(44) Sini sa... bio je u zasnut njihovom bijedom. (A. T.) (45) Njihova bijeda ga je u zasnula.

U drugim se slu cajevima agens mo ze rekonstruirati iz sirega konteksta, primjerice od posvojne zamjenice moj iz prethodne re cenice u primjeru u (46). AK bi bila kao u (47). 226

LAHOR 4 (2007)

Clanci i rasprave

(46) To ime bilo je moj nam. Ni begovski, ni bogomdani, ni od strahova tudih na cinjen. (M. J.) (47) Ja ga nisam na cinio...

Kod agensa koji se ne rekonstruira iz konteksta, ve c iz na sega znanja o svijetu, postoje brojne varijacije. Npr. u re cenici u (48) citatelj zna da interfon uklju cuje netko tko se nalazi u odgovaraju cem stanu. Ali agens mo ze biti i mnogo apstraktnijim, primjerice u re cenici u (49) agens je Bog.
cen.. (A. T.) (48) Interfon je, culo se po tihom sumu uredaja, bio uklju (49) Sve je bilo bijelo i netaknuto kao da je svijet istom jutros stvoren. (A. T.)

Tre ca vrsta PK s univerzalnim agensom nije ovdje zabilje zena jer se rezultativni pasiv 1 gradi od glagola sa zna cenjem neke nalne granice radnje i svr senoga vida, kod kojih istovremenim sada snjem vremenu mo ze biti samo stanje, a ne sama radnja koja je to stanje izazvala, dok je univerzalni agens vezan za univerzalne radnje za cije je izra zavanje karakteristi can nesvr seni vid i prezent glagola. Uostalom, i u jedinome primjeru s akcijskim pasivom, u koji je uklju cen univerzalni agens, ova je upotreba vezana za kontekst glagola kao u (50), koji mo ze imati i univerzalno zna cenje ( ... ).
(50) ...

U slu cajevima kao u (51) agens se ne mo ze rekonstruirati niti iz konteksta niti iz znanja o svijetu kao konkretan vr sitelj.
cem na licu, kao da mu je u cinjena (51) ... uvijek s nekakvim uvrijedenim gr stra sna, do neba vapiju ca nepravda. (A. T.)

Ipak je takav agens varijanta upravo one druge vrste agensa u PK: netko, nepoznato lice, tj. iako i nije poznat, agens se mo ze rekonstruirati iz znanja o svijetu kao subjekt s konkretnom, jedinstvenom referencijom, a ne kao univerzalan agens. 2.4. Obilje zja analiti ckoga pasiva (pasiva 1) Dakle, mogu se izvesti sljede ci zaklju cci o dvije vrste pasiva 1 (koji se jo s zove i analiti ckim). a) Dok oblik za pasiv 1 s akcijskim zna cenjem mogu imati i glagoli svr senoga i glagoli nesvr senoga vida, analiti cki rezultativni pasiv mogu imati samo glagoli svr senoga vida sa zna cenjem neke nalne granice radnje. b) Obje vrste PK ne mogu izra zavati prezent, osim na bugarskome jeziku u slo zenim predikatima ili zavisnim re cenicama: , . I ovi i sljede ci primjeri na bugarskome su jeziku jer hrvatski u ovakvim slu cajevima rabi ili reeksivni pasiv, 227

D. Saavedra Pasivne konstrukcije u hrvatskome i bugarskome jeziku

ili aktiv. U bugarskome se ovakve konstrukcije veoma rijetko mogu rabiti i u neovisnoj re cenici sa zna cenjem prezenta kao u (52.i), gdje je zna cenje akcijsko jer ono u usporedbi s rezultativnim prirodnije izra zava prezent i univerzalne radnje, ali i u (52.ii), gdje je rezultativno zna cenje. Kod rezultativnih PK ima se u vidu suvremenost, prisustvo u sada snjosti samo za stanje, koje je odredena radnja izazvala.
(52) i. . ii. .

c) Oblici za rezultativni pasiv 1 ne mogu se zamjenjivati oblicima za pasiv 2 (s cesticom se ), o kojima ce biti rije c dalje, dok kod akcijskoga zna cenja katkad mogu, a katkad i ne. d) Name ce se jedna bitna razlika izmedu razmatrana dva ju znoslavenska jezika koja je vezana za tzv. tematizaciju makrouloge pacijensa (o toj pojavi u ruskome jeziku govori Hrakovskij). Rije c je o iskazima kod kojih pacijens direktni objekt u prvoj re cenici, gdje zauzima mjesto reme, u sljede coj re cenici dolazi na polo zaj teme da bi se u novoj remi istaknula neka druga obavijest. Ova se situacija smatra jednom od osnovnih koje u ruskome, a i u bugarskome jeziku tra ze uporabu pasiva. U hrvatskome zaja iz komunikativne strukture re cenice jeziku, medutim, ova promjena polo za direktni objekt naj ce s ce se izra zava s AK, kao u (53).
(53) Brojne okupljene gradane (tema) ... policija je evakuirala s mjesta dogadaja (rema).

Na bugarski ce se ova re cenica prevesti kao u (54.i), premda postoji jo s jedna mogu cnost da se takve re cenice prevedu u aktivu, ali uz udvostru cavanje objekta, kao u (54.ii).
(54) i. (tema)... a (rema). ii. a.

cnost, bar kod sli cnih konstrukcija, nagla seno koMedutim, ta je mogu lokvijalna i o cituje lo s stil pa se zato izbjegava. U (55) naveden je drugi primjer.
(55) i. Izvedbu pjesama i ocjene zirija burno je ispra cala odu sevljena publika. ii. .

Prema tomu, za o cuvanje te preoblike komunikativnoga polo zaja pacijensa iz reme u temu hrvatski jezik ne rabi pasiv, mo zda i zato sto je dovoljna razlika u pade zima imenice koja zauzima polo zaj teme ispred predikata. U primjeru (56.i) izvedbu pjesama je tema, dok je izvedba pjesama u primjeru (56.ii) rema. 228

LAHOR 4 (2007) (56)

Clanci i rasprave

i. ... izvodili su pjesme. Izvedbu pjesama burno je ispra cala odu sevljena publika. ii. Bili su raznorazni praznici. Izvedba pjesama pratila je svaki od njih.

Bugarski jezik nadoknaduje nedostatak pade za redanjem glagolskih oblika za glagolsko stanje kao u (57.i), gdje je tema i (57.ii) gdje je rema.
(57) i. . ii. .

I budu ci da je u prvoj varijanti imenica tema, dakle odredeni pojam, ona mora izra zavati odredenost toga pojma () dodavanjem clana.

3. Reeksivno-pasivne konstrukcije (pasiv 2)

Tzv. reeksivno-pasivne (ili sinteti cke pasivne) konstrukcije (radi kratko ce: pasiv 2), gradene su od prijelaznoga glagola pomo cu cestice se, ali nemaju povratno zna cenje. Ove konstrukcije nisu ograni cene u svom gradenju niti u svezi s glagolskim vidom niti vremenom koje izra zavaju. I ovi pasivni oblici dijele se prema karakteru agensa koji vr se odgovaraju cu radnju. 3.1. Rekonstrukcija vr sitelja Kod nekih se PK vr sitelj mo ze rekonstruirati iz konteksta, kao u (58) gdje oznaka za mjesto u kom siluku nagovje stava agens susjedi. Za re cenicu u (59) mo ze se rekonstruirati: policija ih ceka.
(58) Vidi se da mu je Svabo bio otac, govorilo se u kom siluku ne bez po stovanja. (M.J.) (59) . . . policija jo s nije utvrdila, jer se cekaju nalazi obdukcije s kriminalisti cke medicine na Salati.

U (60) u prvoj re cenici agens je sadr zan u oznaci za mjesto i ostaje na snazi i u sljede cim re cenicama.
(60) U biolo sko-dinami ckoj poljoprivredi sve se radi prema konstelacijama sunca... Biljke se sade, siju... Proizvodi se prirodni kompost...

3.2. Zamjenjivost oblika Kada nisu u prezentu, oblici za pasiv 2 cesto se mogu zamijeniti oblicima za pasiv 1, npr. kao u (61.i) koji se mo ze zamijeniti kao u (61.ii).
(61) i. Televizijska slika u karauli bila je uglavnom jeziva, sto se obja snjavalo dvjema teorijama zavjere. (A. T.)

229

D. Saavedra Pasivne konstrukcije u hrvatskome i bugarskome jeziku ii. ... sto je obja snjavano dvjema teorijama zavjere.

cajevi, kada oblik za pasiv 1 ne mo ze zamjeniti Postoje, medutim, i slu pasiv 2. Kod izra zavanja prezenta reeksivno-pasivni oblici ce s ci su od oblika za pasiv 1. Ipak, participski oblik mo ze zamjenivati pasiv 2 u ovakvim konstrukcijama, ali samo ako se radnja ne doima kao proces koji se upravo sada odvija, nego kao iterativna ili uzualna radnja. Zato takvu zamjenu obi cno prati prigodan kontekst (uvijek, cesto, obi cno itd.) kao u (62).
(62) i. Dozvole za prodaju ... ili kori stenje stednje izdaju im se samo ako doka zu da im je novac potreban. ii. ... ili kori stenje stednje su im obi cno izdavane samo ako...

Korisno je usporediti i primjere na bugarskome jeziku u (63) i (64).

(63) i. . ii. ... i. ... . ii. ... ...

(64)

Kod prijevoda ovih re cenica na hrvatski jezik uo cava se da ce se re cenica u (63) s pacijensom (dakle, konkretnim predmetom) vjerojatnije cnome obliku. prevesti u aktivu, kao u (65), gdje je glagol u neodredenome li
(65) Svaki put nam na izborima predla zu pokvarene raj cice.

Kod re cenice u (64) o informaciji (pacijens je apstraktni pojam) na hrvatskome je jeziku mogu c prijevod s pasivom kao u (66).
(66) i. Informacija o zastupnicima se uvijek koristi kao mogu cnost da ih obrukaju uo ci izbora. ii. Informacija o zastupnicima je uvijek kori stena kao mogu cnost...

Dok je u prvoj re cenici mogu c neodredeni li cni oblik glagola u 3.l. mno zine, bez subjekta izra zenoga u re cenici, u drugoj se za aktiv uvodi zahtjev da se uvede subjekt. Ovo zapa zanje takoder svjedo ci da u hrvatskome jeziku pasiv ima rjedu upotrebu u usporedbi s bugarskim jezikom. U hrvatskim primjerima nailazimo na druge iznimke iz pravila, koje je ina ce na snazi u oba jezika kad se izra zava aktualna sada snja radnja, rabi se pasiv 2 (i ne mo ze se koristiti pasiv 1). Te se iznimke mogu podijeliti na 2 vrste. Prva se mo ze vidjeti u novinama, kao u (67).
(67) i. Potom su na bini glasno prosvjedovali ..., navodi se u priop cenju Akademskog lmskog centra. ii. Potom su na bini glasno prosvjedovali ..., navedeno je u priop cenju ...

230

LAHOR 4 (2007)

Clanci i rasprave

(68)

i. Hrvatska Vlada i Svjetska banka uspje sno su zaklju cile..., priop ceno je iz Ureda Svjetske banke. ii. ... uspje sno su zaklju cile ..., priop cuje se ...

Vjerojatno je posebno zna cenje glagola za informiranje navoditi, priop citi i sl., osobito u novinarskome tekstu, razlog tomu da se prezent ovakvih radnji ne shva ca kao aktualan u trenutku rije ci proces. Drugi se tip iznimaka takoder odnosi na speci cnu upotrebu nekih glagola performativnu, kao u (69) i (70). Nismo posve sigurni je li mogu ce re ci su otkazani u zna cenju prezenta u primjeru (69.ii), posebno sto to nije primjer hrvatskoga jezika.
(69) i. Dok traje ovakva situacija, do daljnjega se zabranjuje svako napu stanje karaule, a oni od pre odobreni izlasci, slobodni vikendi i redovna odsustva se otkazuju. (A. T.) ii. Dok traje ovakva situacija, do daljnjega je zabranjeno svako napu stanje karaule, a oni od pre odobreni izlasci, slobodni vikendi i redovna odsustva se otkazuju. i. ...ali se svima... strogo zabranjuje udaljavanje iz kruga karaule. (A. T.) ii. ...ali je svima... strogo zabranjeno udaljavanje iz kruga karaule.

(70)

3.3. Nezamjenjivost uz o cuvanje zna cenja prezenta cenje aktualne radnje koja Kada, medutim, pasivni glagolski oblik ima zna se upravo vr si kao u (71), takva je zamjena nemogu ca uz o cuvanje zna cenja prezenta, kao u (72).
(71) ... izjavio je da se razmatra prijedlog zakona u kojem se zabrana pu senja pro siruje i na podru cja na otvorenome. (72) * ...da je razmatran (sada) prijedlog zakona u kojem je zabrana * pro sirena (sada) i na podru cja na otvorenome.

3.4. Ljudska percepcija i dijelovi tijela Zanimljiv je jezi cni proces u pojavama koje su neodvojivi dio covjeka, naime: kod ljudske percepcije i kod dijelova ljudskoga tjela. Na prvi pogled u re cenicama kao u (73) upotrebljen je pasivni oblik: ovdje ce se cuti hrkanje culo = mi cemo ga cuti. U biti je, medutim, to povratni glagol koji ljudsko predstavlja kao potpuno samostalno od subjekta.
(73) Jo s citav sat ovdje ce se cuti jo s samo lagano hrkanje (A. T.)

Drugi primjer naveden je u (74) gdje je: obrisi se naslu cuju, a ne mi naslu cujemo obrise. 231

D. Saavedra Pasivne konstrukcije u hrvatskome i bugarskome jeziku (74) ... a na ekranu je sve jednako treperio televizijski snijeg, iz kojega bi se tek povremeno naslu civali obrisi programa.

Na isti su na cin svoju autonomiju dobili i dijelovi ljudskoga tjela, kao npr. u (75).
(75) Dje cja usta puna cereka zatvaraju se i pjesma potpuno zamire. (Z.F.)

Iako u biti djeca zatvaraju usta, jezik izra zava te pojave kao samostalne pa zato i s njima rabimo povratne aktivne glagole. Ovu pojavu Belaj (2004) druga cije tuma ci: govori o objektivno-iskustvenoj i subjektivnopragmati ckoj interpretaciji takvih slu cajeva. S tim u svezi mogli bi se shematski predstaviti sljede ci stupnjevi smisaone preoblike osamostaljivanja covjekovih funkcija:
pravi agens aktiv pacijens: On cesto izgovara takve rije ci. cnim glagol nema pravoga agensa aktiv pacijens, npr. s neodredeno li skim oblikom: Obi cno takve rije ci izgovaraju u ljutnji. nema agensa pasiv pacijens: Takve se rije ci obi cno izgovaraju u ljutnji. nepravi agens (osamostaljeni pacijens) aktiv: Takve rije ci mi rijetko kad izadu iz usta.

U cjelini uzev si, preko povratnih aktivnih glagola jezik predstavlja i mnoge druge ne zive stvari kao agense sa svojom voljom, npr. kao u (76.i) umjesto da je re cenica oblikovana kao u (76.ii).
(76) i. Iz mira se za cuje neki tresak, kao da se nekakva stolica sru sila na pod. (A. T.) ii. ...kao da je netko sru sio neku stolicu na pod.

3.5.1. Prisutnost agensa u konteksu Kao sto je re ceno, jedan se dio PK izdvaja po tome sto je agens radnje koja se izra zava ili prisutan u najbli zem kontekstu (u vidu direktnoga oblika, a katkad i oznake za mjesto), ili se mo ze rekonstruirati (iz prethodne re cenice ili iz sirega konteksta). 3.5.2. Rekonstrukcija agensa prema izvanjezi cnomu znanju Kod druge grupe PK agens se mo ze rekonstruirati iz znanja citatelja ili slu satelja o svijetu. U re cenici u (77) rampu gradi neka gradevinska tvrtka, u (78) trgovci prodaju boce, a u (79) slu zbenici ureda predsjedni ckoga protokola, novinari i drugi ne znaju vrijeme predsjednikova nastavka puta.
(77) Prva zagreba cka betonska skate rampa ... gradi se nedaleko od Francuskog paviljona...

232

LAHOR 4 (2007) (78) Godi snje se proda 30 milijuna boca.

Clanci i rasprave

(79) ... a jo s se ne zna kada ce predsjednik nastaviti put u Hrvatsku.

3.5.3. Univerzalni agens Za veliku grupu PK karakteristi can je taj univerzalni agens u univerzalnoj tvrdnji, o kojem je ve c bila rije c i za koji je tipi cno izra zavanje pomo cu reeksivnopasivnih oblika, npr. kao u (80) i (81) gdje je agens covjek.
(80) Uistinu su imali prili cnog uspjeha kod zena ako se ima na umu njihov nimalo presti zan regrutski status. (A. T.) (81) ... da je ona, postoji li neki drugi na cin da se to ka ze, bolja od njega.

Ove PK s univerzalnim agensom mo ze se podijeliti prema njihovu zna cenju na dvije skupine. 3.5.3.1. Op ceprihva cene tvrdnje U prvu se skupinu uvr stavaju konstrukcije u kojima se izra zava nekakva op ceprihva cena tvrdnja (ovdje pripadaju i narodne umotvorine u odgovaraju cem obliku), npr. kao u (82).
(82) ...a ime je njegova ca ce iza grobne plo ce, kao sto se i pi su imena onih koji su prodani po svojim potomcima. (M. J.) (83) Ka ze se Ne, hvala, ne izdr za Vrap ce. (A. T.)

3.5.3.2. Kli seji i univerzalni agensi U drugoj se skupini izdvajaju razni izrazi kli seji, koji slu ze za oblikovanje rije ci.
(84) ... hitac iz slu zbenog pi stolja koji je general Lukovi c, neobi cno prisebno, kada se sve okolnosti uzmu u obzir, ispalio u plafon... (85) A ono je, mora se priznati, bilo nepomi cno... (86) Krunoslav Jur ci c je, kao sto se o cekivalo, postao novi trener Slaven Belupa.

U re cenicama u (85) i (86) podvu cene glagolske upotrebe sli ce na bezli cne, ali u ovome se radu smatra da podrazumijevaju u sebi pacijens = sintakti cki subjekt to: mora se to priznati, kao sto se to o cekivalo. Naj ce s ce pasivne konstrukcije ovoga tipa rabe se kao umetnute fraze, sto takoder potvrduje njihovu univerzalnost i manju povezanost s ostalim djelom re cenice. U ovome se radu smatra da kod pasivnih konstrukcija s modalnim glagolom mo ci mo ze isto postojati univerzalni agens, kao u (87) gdje je agens svatko, covjek. 233

D. Saavedra Pasivne konstrukcije u hrvatskome i bugarskome jeziku (87) Od svibnja ove godine one se mogu nabaviti u dva zagreba cka High Club du cana. (88) To da bi se u personalnom dosjeu mogle na ci intimnosti poput spolnih bolesti...

Ako se re cenica u (88) tuma ci kao pasivna, a ne kao povratna (usp. nalaziti se negdje ), usprkos oznaci za mjesto, koja u na celu svjedo ci o konkretnome agensu, vr sitelj radnje opet se shva ca univerzalno zbog karaktera glagola mo ci negdje se mo ze ne sto = svatko to mo ze. Radi usporedbe, primjerice, glagol morati ne podrazumijeva obvezno univerzalnoga agensa: negdje se mora ne sto ne zna ci obvezno svatko mora agens mo ze biti i konkretan. U PK drugoga i tre cega tipa (sa sintagmama kojima oblikujemo svoju rije c i s glagolom mo ci ) mogu ci su i univerzalni agensi i agensi koji se rekonstruiraju iz konteksta ili iz znanja o svijetu. Npr. u re cenici (89) agens, koji se mo ze rekonstruirati, nije univerzalan stru cnjaci fotogra, fotografske sredine itd.
(89) Ovaj be cki fotoaparat jedini je primjerak svoje vrste za koji se zna da je izraden...

S druge strane, u iskazima kao u (90) agens je radnje od glagola znaju se univerzalan: svatko to zna, covjek to zna itd.
(90) Kako pretpostavlja s? Na osnovu cega? Pa te stvari se znaju.

U drugoj grupi PK onih za oblikovanje rije ci, mo ze se uvijek rabiti i op ceniti li cni oblik za 1 l. mn. kod njihove preoblike u AK (ali samo kad su u prezentu), kao u (91) i (92).
(91) i. kada se sve okolnosti uzmu u obzir ii. kada sve okolnosti uzmemo u obzir i. A ono je, mora se priznati;... ii. A ono je, moramo priznati,...

(92)

3.6. Bezli cna uporaba prijelaznih glagola Na po cetku je izri cito istaknuto da se u ovome radu smatra kako kategorija pasiva uklju cuje i bezli cnu uporabu prijelaznih (obvezno!) glagola, u cijoj semanti ckoj strukturi ostaje aktant za pacijensa na kojega je radnja usmjerena. Smatra se i da je ovaj uvjet dovoljan, a zato nije obvezan uvjet da je u sintakti ckoj strukturi pasivne dijateze pacijens preoblikovan u re ceni cni subjekt. 234

LAHOR 4 (2007)

Clanci i rasprave

3.6.1. Direktni objekt vezan za glagol u pasivu 2 Na taj se na cin sasvim ispravno u pasiv uvr stavaju i konstrukcije tipi cne za hrvatski jezik s pacijensom koji zadr zava svoju sintakti cku ulogu direktnoga objekta, a koji se, medutim, ve ze za glagolski oblik u pasivu 2 u bezli cnoj upotrebi, kao u (93). Belaj (2004) naziva takve re cenice obezli cenim re cenicama, za razliku od bezli cnih.
(93) i. Njih se danas poziva da otkupe 60 godina star gaybar. smi ii. Si s je bio gospodin muzi car, kojega se cjenilo valjda vi se nego da je Milko Durovski do sao. (A. T.)

3.6.2. Ostale konstrukcije bezli cnih re cenica Oba nu zna i dovoljna uvjeta: 1. prisustvo u semanti ckoj strukturi pasivne dijateze pacijensa radnje i 2. nepodudaranje u sintakti ckoj strukturi subjekta s agensom, uklju cuju kao pasivne i sljede ce dvije vrste konstrukcija iz kategorije bezli cnih re cenica. Prva su bezli cne konstrukcije s pasivnim oblikom prijelaznoga glagola s cesticom se kao u (94) na hrvatskome i (95) na bugarskome.
(94) i. ii. iii. iv. coj anga ziranosti estonskih igra ca. (M. J.) Puno se govorilo o iznenaduju Za oca mu se nije znalo. (M. J.) Igralo se za sanduk rakije od konjskog izmeta. (Z. F.) Dobro, (...) nije to ba s ne sto za sto se ubija. (A. T.)

(95)

i. , ... , . (. .) ii. . .

Druga je za bugarski jezik karakteristi cna bezli cna upotreba oblika za pasiv 1 od prijelaznih glagola kao u (96).
(96) i. - : , . (. .) ii. , . (. .)

U hrvatskome jeziku nema takve uporabe, on je i ovdje, izgleda, vi se naklonjen aktivu, uz to ne bezli cnome. U ovome se radu smatra da tipovi uporabe prijelaznih glagola navedeni u ovoj to cki (hrvatske obezli cene uporabe, povratne bezli cne uporabe svojstvene obama jezicima i bezli cne uporabe pasiva 1 svojstvene bugarskome jeziku) predstavljaju rubne uporabe razmatrane kategorije pasiva. U njima se posti ze jo s ve ci stupanj apstraktizacije glagolske radnje u njihovoj pasivnoj dijatezi uklanjanjem iz sintakti cke strukture re cenice uloge ne samo agensa, ve c i pacijensa (ovo se zapa zanje ne odnosi na obezli cene hrvatske konstrukcije). 235

D. Saavedra Pasivne konstrukcije u hrvatskome i bugarskome jeziku

3.7. Pasivi s innitivima ili konstrukcijom s da Zadnju grupu PK koju ce se razmotriti cine pasivni oblici u okviru innitiva ili konstrukcije s da (u pasivu 2, a u hrvatskome jeziku, za razliku od bugarskoga, veoma rijetko i u pasivu 1). Prema vrsti glavne rije ci iz sintagme, koja uklju cuje te oblike, mo zemo podjeliti PK kao i AK na nekoliko skupina. 3.7.1. Modalni glagoli Naj ce s ce su konstrukcije s modalnim glagolima (morati, treba, valja i sl.) koji na bugarskome jeziku, zbog nedostatka innitiva, upravljaju pasivnim konstrukcijama s da, npr. kao u (97).
(97) ... . (. .)

U hrvatskome su jeziku varijante izra zavanja pasivne semantike sljede ce (zaklju cak se odnosi i na ostale slu cajeve iz to cke 3.7). Naj ce s ce hrvatski jezik rabi innitiv u AK. Primjerice, prijevod bi re cenice u (97) bio kao u (98).
citi na sasvim druk ciji (98) ... njegovo bi uklanjanje strojovoda mogao protuma na cin.

Dakle, i s modalnim glagolima, kao i bez njih, hrvatski jezik posebno ne isti ce pasivom polo zaj teme za pacijens (o tome je bilo rije ci). Kada se ovomu sintakti cko-pragmati ckomu polo zaju doda i bezli cna upotreba modalnoga glagola, opet je u hrvatskome jeziku mogu c innitiv u aktivu, kao u (99).
(99) Grate, nacrtane na zgradi... vrijedi o cuvati za budu cnost; Treba napraviti analizu tkiva i sve ostalo. (Z. F.)

U hrvatskome je jeziku dovoljno ignoriranje agensa, na koje nailazimo i u innitivu i u bezli cnoj upotrebi modalnih glagola. Glagoli tipa mo ci, morati bezli cno se mogu rabiti samo s cesticom se: mo ze se do ci, ali kad se dodaju prijelaznomu glagolu s pacijensom, oni gube svoju bezli cnost i dobivaju oblik za pasiv 2, kao u (100.i). Primjer u (100.ii) pokazuje bezli cnu uporabu glagola treba.
(100) i. Istina se mora podnositi. ii. Istinu treba podnositi.

ceni hrvatU biti, pronaden je primjer kao u (101) za navedeni obezli ski pasiv, koji zadr zava direktni objekt u akuzativu. On zadr zava i takvu bezli cnu upotrebu modalnoga glagola, ali se dosta rijetko sre ce. 236

LAHOR 4 (2007)

Clanci i rasprave

(101) Medu uglednicima i poznatima moglo se tako susresti i Anju Sovagovi c, Peru Kvrgi ca....

Razumije se, modalni glagoli s innitivom u hrvatskome jeziku mogu se rabiti i u pasivu, tj. u konstrukciji kada govornik ignorira agensa, kao u sljede cim primjerima.
(102) i. U prodavaonicama se mogao kupiti samo caj i ocat. (Z. F.) ii. Barem se takav dojam mo ze ste ci na osnovi oglasa u lmskom casopisu. iii. ... jer je Skopsko bilo upravo jedino pivo koje se moglo dobiti u citavoj SR Makedoniji. (A. T.)

U svim se ovim uporabama gotovo uvijek u hrvatskome jeziku pojavljuje pasivni oblik od reeksivnoga glagola u innitivu (vjerojatno je ta cinjenica vezana za na celno veliku cesto cu innitiva u jeziku). Pronaden je samo jedan primjer s pasivom 1, iza modalnoga glagola, i to opet s innitivom od pomo cnoga glagola, kao u (103).
(103) Isklju cen sam zbog suda cke pogre ske, lopta je bila u silaznoj putanji i trebao je biti priznat ko s.

Po pravilu iza modalnih glagola bugarski jezik opet rabi konstrukcije s da u pasivu, i to ne samo kada govornik ne isti ce agens kao relevantan, ve c i kada zeli ista ci da je pacijens pre sao s polo zaja reme (u prethodnoj re cenici) na polo zaj teme (u sljede coj), kao u (104).
(104) ... (rema), (tema) (rema).

3.7.2. Ignoriranje agensa ili poop cavanje Postoje i druge vrste sintakti ckih uporaba innitiva kada govornik ili ignorira agensa radnje ili ga pak shva ca i predstavlja kao univerzalnoga. Takve ce se uporabe innitiva navesti u nastavku. Innitiv se katkad rabi s izra zenom ocjenom (u vidu prilo skoga predikata): lijepo je, smije sno je i mnogi drugi, kao u (105), gdje je agens: svatko, svi, covjek dakle, univerzalan.
(105) ... lako je sakriti rije ci, svaku rije c, svaka mo ze biti neizgovorena. (M. J.)

Innitiv se katkad rabi s imenskim predikatom koji sadr zi kvaliciraju cu imenicu kao u (106), gdje je agens konkretan i jasan: samo mikrokreditiranje, ali se innitivom radnja predstavlja kao samostalnija glede svoga agensa.
(106) Cilj je mikrokreditiranja, ..., pokrenuti male investicijske zahvate.

237

D. Saavedra Pasivne konstrukcije u hrvatskome i bugarskome jeziku

Innitiv se katkad rabi s upitnom rije ci u univerzalnoj tvrdnji s univerzalnim agensom, kao u (107).
(107) Za sto platiti vi se?

U cjelini uzev si, i u bugarskome jeziku u navedenim slu cajevima mo ze se rabiti aktiv, osobito u kontekstu s univerzalnim agensom poput covjek, svatko ili s op cenito li cnom upotrebom glagola u 1.l. mn. ili 2.l. jed., ali je pasiv ce s ci. S druge strane, i u hrvatskome se kao u (108) mnogo rjede rabi pasiv od oblika za pasiv 1 ili 2 umjesto samoga innitiva.
(108) i. Odluku o odbacivanju ideje da u Sibeniku bude postavljena kopija spomenika Dra zenu... ii. Aktivisti su po celi kampanju prikupljanja sredstava s ciljem da se spasi povjesno blago.

U oba se slu caja vidi da se agensi iz glavne i iz zavisne re cenice ne podudaraju. Dakle, u njima je mo zda pasiv ono sredstvo kojim govornik zeli tu cinjenicu naglasiti i izbe ci mogu cu dvosmislenost.

4. Zaklju cne napomene

U nekoliko je navrata za kategoriju pasiva isticana slo zenost na semanti ckoj razini i nejednozna cnost na formalnoj razini. Nije slu cajno ni to sto su neki od njezinih istra ziva ca prihvatili njezino prikazivanje u vidu funkcionalnoga polja s jezgrom i rubovima. 4.1. Povezanost pasiva s djelom aktiva i bezli cno s cu U ovome se radu prihva ca ova ideja o funkcionalnome polju, uz to se predla ze da se ova kategorija s jedne strane razmatra u cvrstoj vezi s dijelom uporabe aktivnoga glagolskoga stanja, a s druge strane s bezli cno s cu. Pasivne i aktivne konstrukcije u znatnoj su mjeri sinonimne za govornika i on njima izra zava pojedine stilisti cke nijanse: tematizira pacijensa u sljede coj re cenici, isti ce va znost neke pojave na ra cun njezina vr sitelja, prikazuje neku radnju kao samostalnu u odnosu na volju njezina agensa i na taj na cin unosi nijanse nu znosti, obveznosti itd. Veza se pasivnih konstrukcija s aktivnima uo cava i kod uporabe posebne vrste innitiva (aktivnoga i pasivnoga) u hrvatskome, kojemu na bugarskome odgovaraju samo pasivne konstrukcije s da. 4.2. Polje smje stenoga agensa Na kraju ovoga rada poku sat ce se denirati sira semanti cko-sintakti cka pojava koja ce se bez pretjeranih te znji ka preciznosti prikazati kao nepodudaranje makrouloge agensa u re cenici sa sintakti ckim subjektom (dakle, 238

LAHOR 4 (2007)

Clanci i rasprave

A = S) i nazvati je poljem smje stenoga agensa. U ovome ce se polju uo citi odnosi u trostrukoj vezi: agens radnja pacijens. 4.2.1. Prva sastavnica aktivne konstrukcije s innitivom Iz podru cja uporabe aktiva spomenutomu uvjetu (A = S), ili kao sto ga Belaj (2004) formulira: S (subjekt) = V (vr sitelj), mo ze odgovarati innitiv. Da bi taj uvjet bio ispunjen, gramati cki subjekt ili nedostaje u re cenici (i oblik predikata ne podrazumijeva sro cenost s njime), ili izra zava pacijens(a). ce je rije c o Na semanti ckome planu, medutim, agens mora postojati, ina bezli cnosti. O aktivu koji je uklju cen u ovo polje govori se samo onda kada agens nije izra zen na sintakti ckoj razini (i oblik predikata, za razliku od npr. neodredeno li cnih ili op cenito li cnih re cenica, ne podrazumjeva sro cenost s njim) dakle, kod innitiva u hrvatskome jeziku: a) kada se pacijens poklapa s direktnim objektom: Grate treba cuvati, b) kada pacijens postoji samo na semanti ckoj razini: Lo se je malo citati, c) kada nema pacijensa ni na semanti ckoj razini: Za sto vi se spavati? Ove AK naj ce s ce imaju semanti cki i formalno pasivne korelate za slu caj a) i b) ili samo formalno pasivne korelate za slu caj c), na bugarskome (prijevod bi bio: ? ), a katkad i na hrvatskome jeziku. 4.2.2. Druga sastavnica pasiv Druga je sastavnica toga polja osnovna pasiv. Kod njega u semanti ckoj strukturi konstrukcija mora biti prisutan agens i pacijens (objekt). a) Jezgru te kategorije cine konstrukcije s izra zenim objektom i na sintakti ckoj razini (agens ce s ce nedostaje na sintakti ckoj razini) to su konstrukcije s pasivom 1 i pasivom 2 (Jelo je skuhano, Jelo se kuha ). b) Kada je pacijens prisutan samo na semanti ckoj razini, rije c je o bezli cnome pasivu (tipa Ovdje se pu si, ). c) Kada je glagol u obliku koji svjedo ci da je pacijens samo na semanti ckoj razini, ali na sintakti ckoj razini isto postoji pacijens = objekt (a ne kao sto je kod pasiva pacijens = subjekt) obezli ceni pasiv (Njih se na to poziva ). 4.2.3. Tre ca sastavnica bezli cnost Bezli cnost je tre ca sastavnica razmatranoga polja smje stenoga agensa. a) Kada postoji agens samo na semanti ckoj razini, a pacijensa nema ni na jednoj razini, to su bezli cne konstrukcije I: Ovdje se tr ci, . 239

D. Saavedra Pasivne konstrukcije u hrvatskome i bugarskome jeziku

b) Kada nema ni agensa ni pacijensa ni na jednoj razini, to su bezli cne konstrukcije II: Smrkava se. Grmi. Svi ce. c) Kada postoji agens i na semanti ckoj i na sintakti ckoj razini, ali A = S, a k tomu na semanti ckoj razini ima/nema pacijensa, to su bezli cne konstrukcije III: Jede mi se. Jede mi se kruh. / Spava mi se. d) Kada ima ili nema agensa na semanti ckoj razini, a pacijensa nema ni na jednoj, to su bezli cne konstrukcije IV: Pada. / Pada ki sa.

5. Literatura
. (2006) , , LIII, knj.1. Belaj, Branimir (2002) Nominalizacija kao strategija pasivizacije, Suvremena lingvistika 28/5354: 113. Belaj, Branimir (2003) Tematske mikro i makrouloge i hrvatski pasiv, Psiholingvistika i kognitivna znanost u hrvatskoj primijenjenoj lingvistici, ZagrebRijeka: 4150. Belaj B. (2004) Pasivna re cenica, Osijek: Filozofski fakultet. . (1991) , u . . . Ham. S. (1990) Pasiv i norma, Jezik 37: 6576. Ham, S. (1998) Pasivna re cenica u Veberovoj Skladnji, Zbornik radova skupa Rije cki lolo ski dani II, Rijeka: 8996. Ham. S. (2005) Subjekt i izravni objekt u pasivnoj i neosobnoj re cenici, Knji zevna revija 45/34: 4864. . (1998) , t.2, d.2. . (1972) , , . (1991) , u: , , .

:
, , . , . . .

240

LAHOR 4 (2007)

Clanci i rasprave

Passive constructions in Croatian and Bulgarian

Linguistic devices in some Slavic languages used for expressing the grammatical category of passive considerably dier, as well as the frequency of passive constructions observed on the text level. Therefore, the aim of this article is to present the important characteristics of the category of passive in two closely related South Slavic languages Croatian and Bulgarian from a comparative point of view. The article shows that passive is a semantically complex and formally ambiguous category. The author accepts the idea that passive consists of a functional eld with a center and periphery and suggests that passive should be analyzed with the usage of the active verbal state and impersonal usage. As passive and active constructions are synonymic for its speakers, who use it to express stylistic variety, the connections between passive and active constructions are visible when a special type of innitive is used in Croatian (active and passive), which has only that-constructions (daconstructions) in Bulgarian. Key words: passive constructions, Croatian language, Bulgarian language Klju cne rije ci: pasivne konstrukcije, hrvatski jezik, bugarski jezik

241