sve

to STE HTJELI
O EUROPSKOJ UNIJI

ZNATI

Na referendumu 22. sijenja Vi odluujete!

SVE TO STE HTJELI ZNATI O EUROPSKOJ UNIJI

?
Europska unija (EU) je oblik nadnacionalne gospodarske i politike suradnje 27 europskih drava koje su se slobodno udruile radi uvrenja mira, promicanja demokratskih vrednota, blagostanja i dobrobiti svojih naroda, te gospodarskog i socijalnog napretka. Iako je svjetska kriza nije zaobila, EU je i dalje prva trgovaka sila na svijetu: premda obuhvaa samo 7% svjetskog stanovnitva, predstavlja 1 3 gotovo treinu svjetskog bogatstva. 2 27 lanica Europske unije danas su Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemaka, Danska, Irska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Grka, Portugal, panjolska, Austrija, Finska, vedska, Cipar, eka, Estonija, Latvija, Litva, Maarska, Malta, Poljska, Slovaka, Slovenija, Bugarska, Rumunjska. to lanstvo donosi? lanstvo je snaan poticaj za daljnji politiki i ekonomski razvoj Hrvatske, uz visoke standarde vladavine prava i kvalitetnije propise. Hrvatska postaje dio najveega svjetskog gospodarstva. Donosi bolju poslovnu klimu, vea strana ulaganja, a time i mogunost otvaranja novih radnih mjesta. Europski fondovi pomoi e ravnomjernom razvoju hrvatskih regija, modernizaciji poljoprivrede i ribarstva, ouvanju okolia, razvoju infrastrukture i kvalitetnijem obrazovanju. Zato se referendum raspisuje tek nakon zavrenih pregovora? Referendum o lanstvu u EU uvijek se provodi nakon zavretka pregovora. Tek tada je mogue znati to lanstvo konkretno donosi pojedinoj dravi. Potpisani Ugovor o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji ne moe stupiti na snagu a da hrvatski graani na referendumu ne podre lanstvo u Europskoj uniji. Sukladno Ustavu, referendum raspisuje Hrvatski sabor i treba se odrati u roku od 30 dana.
02

to je Europska unija?

?
Hoe li rasti plae?
Porast plaa u Hrvatskoj ovisit e ponajprije o naem gospodarskom rastu, produktivnosti, konkurentnosti, te financijskoj snazi. Pristupom europskom tritu otvorit e se nove prilike za hrvatske tvrtke i za otvaranje novih radnih mjesta. U novim srednjoeuropskim lanicama Europske unije plae su u prosjeku bre rasle nego drugdje u Uniji.

Hoe li lanstvo u Europskoj uniji donijeti porast standarda?

To je opravdano oekivanje, premda ovisi o mnogim imbenicima. Iskustva novih lanica EU-a pokazuju gospodarski rast, rast BDP-a i izvoza te stvaranje novih radnih mjesta. Prosjeni BDP po stanovniku u novim lanicama rastao je s 40% prosjeka starih, razvijenijih lanica 1999. na 52% 2008., ime se postupno smanjuju razlike izmeu zapadne i istone Europe. Premda je taj trend usporen sadanjom svjetskom ekonomskom krizom, moe se oekivati daljnje hvatanje koraka s razvijenijim lanicama Unije.

Hoe li ukidanjem nulte stope PDV-a poskupjeti kruh, mlijeko, knjige?

Ne nuno jer je PDV samo jedan element o kojemu ovisi konana cijena proizvoda. Stopu PDV-a odreuje svaka drava lanica za sebe pri emu opa stopa PDV-a ne moe biti manja od 15%, a sniena ne moe biti manja od 5%. Trite EU-a omoguuje veu konkurenciju i time nie cijene, to je u konanici dobro za potroae.

Zato pristupiti Uniji dok je potresa financijska kriza? Svjetska financijska kriza ne pogaa samo Europsku uniju, nego i Hrvatsku, koja bi bila zatienija da je lanica Unije. Drave lanice Europske unije tee bi se nosile s krizom da su izvan Unije. Hoe li nam stranci oduzeti radna mjesta? Nove drave lanice, koje su ule u Europsku uniju 2004., nisu preplavili stranci ni jeftina radna snaga. Isto tako, nema razloga da doe do veeg priljeva strane radne snage u Hrvatsku. Osim toga, iskustvo novih lanica EU-a pokazuje da je izmeu 2003. i 2007. u njima stvoreno gotovo 3 milijuna novih radnih mjesta, s naglaenim rastom zapoljavanja mladih i radnika srednje dobi. Koji e biti prag godinjeg prihoda za ulazak u sustav PDV-a za samostalne djelatnosti? Prag za registraciju poreznih obveznika PDV-a u Hrvatskoj, koji sada iznosi 85000 kn (oko 11675 ), moe biti do 35 000 (oko 255000 kn). To znai da fizike i pravne osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost te koje ostvare godinji prihod manji od odreenog praga nee biti podlone plaanju PDV-a.

?
Kakav e biti status hrvatskih branitelja? Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju ne mijenjaju se steena prava branitelja Domovinskog rata poput osobne i obiteljske mirovine, invalidnina, opskrbnina, zdravstvene zatite, stipendija i kolarina. Prava hrvatskih branitelja nisu bila predmetom pristupnih pregovora s Europskom unijom jer ta prava ne regulira EU nego Hrvatska sama.

Pod istim uvjetima kao i dravljani drave lanice u kojoj se sveuilite nalazi. Kao dravljani Europske unije, hrvatski e studenti kao i dravljani one drave u kojoj odlue studirati ili biti osloboeni plaanja kolarine ili e plaati jednake kolarine.

Pod kojim e uvjetima hrvatski studenti moi studirati na stranim sveuilitima?

Da, hrvatski graani moi e raditi u dravama lanicama bez radnih dozvola. Pojedine drave lanice mogu privremeno ograniiti pristup svom tritu rada (Hrvatska isto ogranienje moe uvesti tim zemljama). Eventualna ogranienja mogu trajati dvije, pet ili najvie sedam godina. U sluaju takvih privremenih ogranienja hrvatski e radnici i dalje moi raditi u tim zemljama uz prethodno dobivanje radne dozvole.
03

Hoe li se hrvatski graani moi zapoljavati u dravama Europske unije?

SVE TO STE HTJELI ZNATI O EUROPSKOJ UNIJI

? to ulazak u Europsku uniju znai ?

Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska e provoditi Zajedniku poljoprivrednu politiku koja ve 50 godina regulira proizvodnju i prodaju poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, i iji je cilj osigurati prihvatljive cijene i kvalitetu proizvoda, ouvati ruralno nasljee te poljoprivrednicima osigurati stabilan dohodak. Hrvatski e poljoprivrednici imati slobodan pristup jedinstvenom tritu Unije, a iz europskih fondova imat e na raspolaganju oko 5milijardi kuna godinje za izravna plaanja i ruralni razvoj. Primjerice, za vinogradarstvo e im na raspolaganju biti 10,8 milijuna eura godinje, a za sljedeih deset godina osigurano je 9,6 milijuna eura za izravna plaanja namijenjena razminiranom poljoprivrednom zemljitu.

za hrvatsko selo i za hrvatskog poljoprivrednika?

Mirovinski sustav je u iskljuivoj nadlenosti svake drave lanice Europske unije. Tijekom pregovora s Europskom unijom Hrvatska se ni u jednom dokumentu nije obvezala na ukidanje povlatenih mirovina. Sve drave lanice Europske unije imaju povlatene mirovine za pojedine kategorije stanovnitva, kao i razliite sustave izrauna mirovina.

Hoe li se povlatene mirovine ukinuti, a obine mirovine smanjiti?

to nai poduzetnici dobivaju ulaskom u Europsku uniju? Dobivaju pristup tritu Europske unije od 500 milijuna potroaa na kojem e moi lake plasirati svoje proizvode. Dobivaju pristup tritu bez carina i drugih uvoznih ogranienja, to omoguuje trgovcima iz svih drava lanica da se natjeu pod istim uvjetima. Poduzea vie nee morati prolaziti dvostruka testiranja i certifikaciju svojih proizvoda. Svi certifikati izdani u Hrvatskoj vrijedit e u dravama lanicama Europske unije. Poduzetnicima e biti olakan put na europsko trite budui da ukidanje dvostrukog testiranja smanjuje trokove. Hoe li naa proizvodnja biti konkurentna? Neki hrvatski proizvodi ve su prepoznati i traeni na europskome tritu. Konkurentnost hrvatskog gospodarstva na tritu Europske unije ovisit e o poduzetnikom duhu, ulaganju u nove tehnologije i obrazovanje te promidbi hrvatskih proizvoda u dravama Europske unije za to e biti dostupna sredstva iz europskih fondova. Iskustva novih drava lanica EU-a pokazuju da su poduzea koja su bila orijentirana na domaa trita imala viestruke koristi od preusmjeravanja svoje djelatnosti na konkurentnija podruja i ulaganja u nove ideje i tehnologije. Poveat e se atraktivnost hrvatskih proizvoda i usluga na svjetskoj razini: nove lanice EU-a ukupno su udvostruile svoj udio u svjetskoj trgovini, s 2 % 1999. na 4 % 2007. godine.

Kakva su iskustva novih drava lanica Europske unije u poljoprivredi?

Iskustva su veinom pozitivna. U koritenju poljoprivrednih fondova Europske unije najuspjenija je bila Poljska. U veini novih drava lanica Europske unije dohodak poljoprivrednika porastao je u prvim godinama lanstva: izmeu 2000. i 2007, u Latviji je utrostruen, u Estoniji, Litvi i Poljskoj udvostruen, a u ekoj i Slovakoj povean za 50%.

04

 Visina izdataka za zdravstvene usluge utvruje se na nacionalnoj razini i nije povezana s lanstvom u Europskoj uniji.

Hoe li nae zdravstvo poskupjeti?

Neemo se morati odrei naih tradicionalnih obiaja i proizvoda. Ako se pripremaju za osobne potrebe i dalje e se moi raditi po obiteljskom receptu. Svi proizvodi koji idu u prodaju moraju pak zadovoljavati higijenske standarde radi zatite potroaa.

Hoemo li se odrei tradicionalnih obiaja poput kolinja, peenja rakije, pripreme kulena ili sira i vrhnja?

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje izdavat e osiguranicima Europsku karticu zdravstvenog osiguranja za potrebe koritenja zdravstvene zatite u svim dravama lanicama Europske unije.

Pod kojim uvjetima emo se moi lijeiti u drugim dravama lanicama Europske unije?

Kakav e biti status hrvatskih invalida iz Domovinskog rata? Njihov se status nee mijenjati. Hrvatska ulaskom u EU tei usvajanju viih standarda koji mogu samo poboljati uvjete svih invalida u Hrvatskoj. Pod kojim emo uvjetima moi pruati usluge na podruju Europske unije? Hrvatski poslovni subjekti (bilo da je rije o fizikoj ili pravnoj osobi) moi e slobodno pruati usluge u svakoj dravi lanici Europske unije, a da se u njima poslovno ne nastanjuju. Pritom e se pruatelj usluga moi koristiti svojom profesionalnom titulom, u pravilu bez dodatnog priznavanja kvalifikacija u toj dravi lanici. No ako se djelatnost odnosi na javno zdravlje ili sigurnost, drava lanica ima pravo ispitati stupanj kvalifikacija pruatelja usluga.

Dravljani Europske unije ve vie godina mogu kupovati nekretnine u Hrvatskoj, a kao to vidimo nije dolo do njihove rasprodaje. lanstvo u Uniji tu nee nita promijeniti. Odluka o tome kome e netko prodati svoje vlasnitvo uvijek ovisi samo i iskljuivo o vlasniku nekretnine.

Hoe li stranci pokupovati nae nekretnine?

05

SVE TO STE HTJELI ZNATI O EUROPSKOJ UNIJI

E IJ N U E K S P O R U E I V FONDO
EFRR
Europski fond za regionalni razvoj

esf
Europski socijalni fond

kF
Kohezijski fond

potie gospodarski i drutveni razvoj u manje razvijenim regijama Europske unije radi ublaavanja regionalnih razlika; podupire ulaganja u lokacije i postrojenja za industriju i poduzetnitvo, malo i srednje poduzetnitvo te istraivanje i razvoj, s naglaskom na razvoju trajnih radnih mjesta u regijama s visokom stopom nezaposlenosti; namijenjen je infrastrukturnim projektima koji potiu gospodarski razvoj regije kao to su: modernizacija lokalne javne infrastrukture, energetska uinkovitost, ulaganja u centre za strukovnu obuku i socijalnu infrastrukturu; namijenjen je takoer lokalnim inicijativama za promicanje regionalnog gospodarskog razvoja (primjerice razvoju informatikih i komunikacijskih tehnologija), zatiti okolia te projektima u turizmu i kulturi.

promie smanjenje nejednakosti u napretku i ivotnom standardu stanovnika drava lanica EUa, potie zaposlenost i promie socijalnu ukljuenost putem aktivnosti usmjerenih na: obrazovanje, profesionalnu orijentaciju i pronalaenje zaposlenja, projekte koji promiu zapoljavanje, poslovnu kvalitetu i produktivnost, socijalnu ukljuenost suzbijanjem diskriminacije i olakavanjem pristupa tritu rada onima koji su u nepovoljnijem poloaju, jaanje institucija i njihove uinkovitosti na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, analizu i istraivanje trita rada, zajedniko promicanje reformi na podruju zaposlenja i ukljuenosti.

podupire gospodarski i socijalni razvoj u dravama lanicama EU-a iji je BDP manji od 90% prosjeka Europske unije. podupire vee investicije u odreenoj zemlji, namijenjene prometnoj infrastrukturi i zatiti okolia.

Drave lanice Europske unije, pa tako i Hrvatska kada bude lanica, koriste razliite fondove EU-a za primjerice ravnomjerniji regionalni razvitak, poticanje zapoljavanja, zatitu okolia, razvoj poduzetnitva, poljoprivrede i ribarstva, obrazovanje mladih, to pridonosi ukupnom razvitku tih zemalja. Hrvatskoj je za drugu polovicu 2013. godine iz prorauna EU-a namijenjeno 687,5 milijuna eura, od toga najvie iz strukturnih i Kohezijskog fonda (449,4 milijuna eura). Uplate Hrvatske u proraun EU-a u istome razdoblju procijenjene su na 267,7 milijuna eura, to Hrvatsku ini neto primateljicom proraunskih sredstava Unije, tj. dravom koja iz prorauna Europske unije vie dobiva nego to u njega uplauje.
06

EFr
Europski fond za ribarstvo

EFgp
Europski fond za garancije u poljoprivredi

Hoe li se plaati carina na uvoz iz drava lanica Europske unije? Nee se plaati carina na uvoz iz drava lanica Europske unije. Danom ulaska u Europsku uniju ukinut e se sva carinska davanja pri prometu dobara izmeu Hrvatske i ostalih drava lanica EU-a. Hoe li se Schengenski reim poeti primjenjivati na dan pristupanja Hrvatske Europskoj uniji? Nee, jer Hrvatska danom ulaska u Europsku uniju nee ui i u schengenski prostor. Granine kontrole zadrat e se nekoliko godina nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, sve dok se ne steknu potrebni uvjeti za ulazak u schengenski prostor. Schengenski prostor obuhvaa drave lanice Europske unije (osim Velike Britanije, Irske, Cipra, Bugarske i Rumunjske) te vicarsku, Norveku i Island meu kojima nema graninih kontrola. Kako Europska unija titi prava potroaa? Hrvatski potroai bit e jo bolje zatieni jer e se hrvatska tijela ukljuiti u europske mehanizme za borbu protiv krivotvorenja i piratstva. Europski sustav brze razmjene obavijesti o proizvodima koji predstavljaju rizik za zdravlje i sigurnost potroaa (RAPEX) podii e razinu sigurnosti potroaa spreavanjem prodaje i povlaenjem s trita potencijalno opasnih proizvoda.

osigurava odrivo ribarstvo i industriju akvakulture. financira aktivnosti kao to su: modernizacija ribarske flote, istraivanje trita, smanjenje ribarskih kapaciteta. osigurava dugoronu budunost ribarstva i odrivo iskoritavanje ribljih resursa, smanjuje pritisak na riblji fond prilagoavanjem kapaciteta flote raspoloivim ribljim resursima, promie odrivi razvoj ribarenja u slatkim vodama, podupire rad gospodarski odrivih poduzea u ribarskom sektoru i poveava njihovu konkurentnost, titi okoli i morske resurse, potie razvoj i poboljava kvalitetu ivota u podrujima okrenutima ribarstvu.

odnosi se na izravna plaanja poljoprivrednicima. financira mjere kojima se reguliraju poljoprivredna trita. njegov je cilj osiguranje stabilnog dohotka poljoprivrednim proizvoaima.

EpfRr
Europski fond za ruralni razvoj

Financira programe za ruralni razvoj koji ukljuuju: jaanje konkurentnosti sektora poljoprivrede i umarstva, poboljanje okolia i krajolika, unaprjeenje kvalitete ivota na ruralnim podrujima, poticaj raznolikosti ruralnoga gospodarstva.

07

SVE TO STE HTJELI ZNATI O EUROPSKOJ UNIJI

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju u sve e se zemlje Europske unije moi putovati s vaeom osobnom iskaznicom ili kao i do sada s vaeom putovnicom.

Hoe li nam trebati putovnica za putovanje unutar Europske unije?

?
U roku od 12 mjeseci od dana pristupanja Europskoj uniji Hrvatska e moi na razini Unije registrirati i zatititi poljoprivredne i prehrambene proizvode koji su ve registrirani i zatieni na nacionalnoj razni oznakama izvornosti, zemljopisnog podrijetla ili tradicionalnog ugleda (npr. istarski prut). Tako registrirani proizvodi moi e se bolje plasirati na trite Europske unije.

to e biti s hrvatskim tradicionalnim proizvodima u Europskoj uniji?

Kakav e biti poloaj hrvatskog jezika u Europskoj uniji? Hrvatski jezik pod svojim ustavnim imenom postat e jedan od slubenih jezika Europske unije. Svi pravni akti Europske unije koji se objavljuju u slubenom listu Europske unije bit e objavljeni i na hrvatskom jeziku. Hrvatski graani moi e se obraati institucijama Europske unije na hrvatskom jeziku, a one e im biti dune odgovoriti takoer na hrvatskom. Zastupnici u Europskom parlamentu koji dolaze iz Hrvatske kao i hrvatski ministri u Vijeu koristit e se u tim institucijama hrvatskim jezikom.

Hrvatska e ulaskom u Europsku uniju moi koristiti sredstva Europskog fonda za ribarstvo. Samo u prvih est mjeseci lanstva (u drugoj polovici 2013.) ta e sredstva iznositi 8,7 milijuna eura dok e na godinjoj razini, prema sadanjem izraunu, ona iznositi oko 30 milijuna eura. Ribari, uzgajivai ribe, ribopreraivai te obalne i otone zajednice moi e uz pomo ovih sredstava modernizirati proizvodnju i infrastrukturu te smanjivati negativan utjecaj na okoli. Te e potpore dugorono pridonijeti i modernizaciji nae ribarske flote. Europski fond za ribarstvo sufinancirat e razvojne projekte na otocima u iznosu 75%, osim za otoke Mljet, Vis, Dugi otok i Lastovo kojima je zbog poveanih trokova proizvodnje i udaljenosti odobrena stopa sufinanciranja do 85%.

Kakve e biti potpore u ribarstvu kada Hrvatska bude lanica Europske unije?

to e lanstvo Hrvatske u Europskoj uniji donijeti naim regijama?

Jedna od najvanijih politika Europske unije jest regionalna politika, koja tei smanjivanju razlika izmeu manje i vie razvijenih dijelova Unije. Tomu je namijenjen Europski fond za regionalni razvoj ije e korisnice postati i hrvatske regije, a najvie koristi imat e slabije razvijeni krajevi Hrvatske.

Mali ribari imat e vremena do 31. prosinca 2014. odluiti hoe li se preusmjeriti na gospodarski ili rekreacijski ribolov. Gospodarski ribolov imat e bolju perspektivu, a njegova odrivost bit e osigurana boljom zatitom prirodnih resursa.

to e biti s malim ribolovom?

08

Hoemo li ulaskom u Europsku uniju izgubiti svoj suverenitet? Neemo, kao to to nisu ni druge drave lanice Europske unije. Kao lanica Europske unije Hrvatska e aktivno sudjelovati u donoenju odluka na europskoj razini, pri emu e vlastite interese moi zastupati bolje nego to bi to bio sluaj kad bi ostala izvan Unije. Svaka drava lanica osim toga ima mogunost izai iz Europske unije, ali to zasad nijedna nije zatraila.

Koliko e nas stajati uplaivanje u europski proraun? Hrvatska e iz prorauna Europske unije imati na raspolaganju vie sredstava nego to e u njega uplaivati. Na 1 uplaeni euro u proraun EU-a iz njega emo moi dobiti 2,5 do 3 eura. Europska unija vodi se naelom solidarnosti koje se temelji na pravilu da bogatije drave lanice uplauju vie nego to dobivaju iz europskog prorauna, dok drave s niim standardom uplauju manje novca nego to dobivaju nazad iz europskog prorauna. Hoe li nam fakultetske diplome vrijediti u Europskoj uniji ili emo ih i dalje morati nostrificirati? Strune kvalifikacije steene u Hrvatskoj bit e priznate u Europskoj uniji. U veini sluajeva ukinuti su sloeni administrativni postupci za uzajamno priznavanje kvalifikacija. Na razini Unije stalno se pojednostavnjuje sustav uzajamnog priznavanja strunih kvalifikacija.

?
Hoe li nam mladi strunjaci otii iz Hrvatske i zapoljavati se u razvijenijim dravama Europske unije? Odlazak graana iz jedne drave u drugu temeljno je ljudsko pravo u demokratskim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj, i neovisno je o lanstvu u Europskoj uniji. lanstvo u Europskoj uniji olakat e mobilnost i stjecanje dragocjenih inozemnih iskustava koja se onda mogu korisno primijeniti kod kue.

Hoe li dolaskom eura sve poskupjeti? Uvoenje eura ne slijedi odmah po pristupanju Europskoj uniji nego tek za nekoliko godina, kada za to budemo spremni. Iskustva zemalja koje su uvele euro pokazuju da uvoenje eura automatski ne znai i poveanje cijena. Za sada je 17 od 27 drava lanica uvelo euro i one zajedno ine eurozonu. Razumljivo, kriza koja trenutano pogaa Eurozonu utjecat e na kriterije za usvajanje eura.

to e biti s cijenom telefoniranja i Interneta?

Moe se oekivati je da e cijene padati s veim brojem pruatelja usluga na tritu. Cijene telefonskih poziva preko mobitela iz inozemstva (roaming) bit e nie. Na podruju Europske unije cijene poziva u roamingu ne smiju prelaziti 0,35 eura (bez PDV-a) za odlazne pozive i 0,11 eura za dolazne.

09

SVE TO STE HTJELI ZNATI O EUROPSKOJ UNIJI

ije c u t i t ins vne a l G Europske unije

736 zastupnika, a mandat zastupnika traje 5 godina. Predsjednik Parlamenta je Poljak Jerzy Buzek. o tome o kojoj se temi raspravlja (npr. ministri vanjskih poslova, poljoprivrede i dr.). U Vijeu svaka drava lanica raspolae odreenim brojem glasova, pri emu drave s veim bojem stanovnika imaju vei broj glasova, ali ne strogo proporcionalno ve je raspodjela glasova prilagoena dravama s manjim brojem stanovnika. Hrvatska e u Vijeu imati 7 glasova, poput Danske, Irske, Litve, Slovake i Finske. Prema naelu jednake rotacije, Vijeem svakih 6 mjeseci predsjeda druga drava lanica, osim kada Vijee zasjeda u konfiguraciji vanjskih poslova kojom predsjeda visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.

Europska komisija Europska komisija zastupa zajednike interese Europske unije. Zaduena je za predlaganje novih propisa te za nadzor provedbe postojeih propisa. Sastavljena je od 27 povjerenika, po jedan iz svake drave lanice, a mandat im je 5godina. Predsjednik Komisije je Portugalac Jos Manuel Barroso. Kad Hrvatska postane lanica, Komisija e imati 28 lanova, jer e jedan povjerenik biti iz Hrvatske.

Europsko vijee Hrvatska e na odgovarajuoj razini biti zastupljena u Europskom vijeu, koje ine predsjednici drava ili vlada drava lanica Europske unije, predsjednik Europskog vijea i predsjednik Europske komisije, a u njegovu radu sudjeluje i Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. Europsko vijee odreuje politike ciljeve razvoja Europske unije i njezinih politika. Predsjednik Europskog vijea je Belgijac Herman Van Rompuy.

Europski parlament Europski parlament predstavlja graane drava lanica. Europski parlament je zajedno s Vijeem Europske unije zakonodavac EU-a. to je stanovnitvo pojedine drave lanice vee to je broj zastupnika u Europskom parlamentu vei, s tim da su manje zemlje lanice razmjerno bolje zastupljene. Hrvatska e, kao Irska i Litva, imati 12 zastupnika. Europski parlament trenutano ima

Vijee Europske unije Vijee, esto spominjano kao Vijee Europske unije ili Vijee ministara, zastupa drave lanice Europske unije. Vijee je zajedno s Europskim parlamentom zakonodavac Europske unije. lanovi Vijea su ministri 27 drava lanica koji se sastaju ovisno

Sud Europske unije Sud Europske unije jedini je ovlateni tuma prava Europske unije. Sud odluuje o sluajevima koje podnose drave lanice, institucije Europske unije te pravne i fizike osobe. Sud omoguava istovjetno tumaenje zakona Europske unije na njezinu podruju te je odgovoran za izravnu, stalnu i jednaku primjenu prava Unije u suradnji s nacionalnih sudovima drava lanica. Kao i druge drave lanice EU-a, i Hrvatska e imati po jednog suca u Sudu i Opem sudu.

10

Kako se donose propisi na razini Europske unije?

U odluivanju sudjeluju Europski parlament, Vijee i Europska komisija. Komisija predlae nove propise, a nacionalni parlamenti drava lanica mogu dati svoje miljenje o prijedlogu. Da bi predloeni propis bio prihvaen, potrebno je da ga uz tri itanja, prihvate i Vijee i Europski parlament. Europska komisija jami zajedniki interes Europske unije, u Vijeu su zastupljeni interesi drava lanica, a Europski parlament zastupa interes graana.

Kako e Hrvatska biti zastupljena u institucijama Europske unije?

Hrvatska e imati 7 glasova pri usvajanju odluka Europskog vijea i Vijea u sluajevima kada se odluuje kvalificiranom veinom. Kao i ostale drave lanice, Hrvatska e dobiti jednog lana (povjerenika) u Europskoj komisiji. Hrvatskoj je za vrijeme mandata sadanjeg saziva Europskoga parlamenta dodijeljeno 12 zastupnikih mjesta.

SAZNAJTE VIE
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova nudi graanima informacije o pristupu Hrvatske Europskoj uniji na vie naina. Sva pitanja moete nam uputiti pozivom na besplatni info-telefon

Halo EU! 0800 622 622

Na info-telefon moete nazvati radnim danom od 10 do 18 sati, a snimljene informacije o Europskoj uniji moete presluavati svaki dan od 0 do 24 sata. Nai operateri odgovorit e vam odmah ili e vam uzvratiti poziv ako je posrijedi sloenije pitanje. Odgovor takoer moete primiti elektronikom potom.
Vlada Republike Hrvatske Trg sv. Marka 2, 10000 Zagreb Tel.: 01 4569 222 faks: 01 6303 023 E-adresa: press@vlada.hr www.vlada.hr Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije Radnika cesta 80/V, 10000 Zagreb Tel.: 01 4569 179 faks: 01 4569 187 E-adresa: strategija@strategija.hr www.strategija.hr Sredinja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije Ulica grada Vukovara 284 (objekt C), 10000 Zagreb Tel.: 01 4591 245 faks: 01 4591 075, 4591 133 E-adresa: info@safu.hr www.safu.hr Agencija za mobilnost i programe Europske unije Gajeva 22, 10000 Zagreb Tel.: 01 5005 635 faks: 01 5005 699 E-adresa: info@mobilnost.hr www.mobilnost.hr

Kako e Hrvatska sudjelovati u donoenju odluka na razini Europske unije?

Hrvatska e zajedno s drugim dravama lanicama sudjelovati u donoenju propisa Europske unije. Nakon to Europska komisija predloi novi propis, hrvatska Vlada i Sabor ga razmatraju i donose stajalite Hrvatske o prijedlogu. Hrvatski sabor razmatra je li propise u pojedinim podrujima bolje donositi na nacionalnoj razini, to moe rezultirati time da Europska komisija, kao predlaga propisa, ponovno razmotri svoj prijedlog. Propis donose Europski parlament i Vijee, u kojima e Hrvatska biti zastupljena svojim predstavnicima. tovie, najvanije odluke ne mogu se donijeti bez pristanka svih zemalja lanica, pa tako i Hrvatske.

Moete nam se obratiti potom na adresu: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Trg N. . Zrinskog 78 10000 Zagreb Moete nas takoer kontaktirati elektronikom potom na pristup@mvpei.hr ili potraiti dodatne informacije na naoj internetskoj stranici, www.mvep.hr. Za vas smo usto pripremili niz besplatnih publikacija o Hrvatskoj i Europskoj uniji. One su dostupne na naim internetskim stranicama, ali i u papirnatom obliku. Publikacije moete zatraiti telefonom ili elektronikom potom. U nastavku vam donosimo nekoliko korisnih adresa institucija koje, svaka na svojem podruju, prua informacije o EU.
Agencija za znanost i visoko obrazovanje Nacionalni ENIC/NARIC ured Donje Svetice 38/V Tel.: 01 6274 888 faks: 01 6274 889 E-adresa: enic@azvo.hr www.azvo.hr Agencija za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Ulica grada Vukovara 269d, 10 000 Zagreb Tel.: 01 6002 700, 742 fax: 01 6002 851 E-adresa: info@apprrr.hr www.apprrr.hr Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj Trg rtava faizma 6, 10000 Zagreb Tel.: 01 4896 500 faks: 01 4896 555 E-adresa: delegation-croatia@eeas.europa.eu www.delhrv.ec.europa.eu Informacijski centar Europske unije Trg rtava faizma 6, 10000 Zagreb Tel.: 01 4500 110 E-adresa: info@euic.hr Sredinji internetski portal Europske unije europa.eu

11

vedska Finska

Estonija Danska Irska Latvija Litva Poljska eka Austrija Slovenija

Ujedinjeno Kraljevstvo

Nizozemska Belgija Njemaka

Luksemburg Francuska

Slovaka Maarska Rumunjska Bugarska

Hrvatska

Portugal panjolska

Italija

Grka Malta Cipar

Halo EU! 0800 622 622

www.mvep.hr

Na referendumu 22. sijenja Vi odluujete!