Kako Radi EU - Vodić.

Kako radi Europska unija
Va vodi kroz institucije Europske unije
Europska unija
Ovu brouru i druga objanjenja o EU moete nai na ec.europa.eu/publications Europska komisija Opa uprava za tisak i informiranje B-1049 Bruxelles Rukopis dovren u lipnju 2005. Ilustracija naslovnice: Europski parlament Luksemburg: Ured za slubene publikacije Europskih zajednica, 2005. ISBN 92-894-9524-3 Europske zajednice, 2005. Umnoavanje odobreno. Prijevod i tisak: Delegacija Europske komisije u Republici Hrvatskoj, 2006. Tiskano u Hrvatskoj

Va vodi kroz institucije Europske unije
Sadraj
Uvod u Europsku uniju Ugovori Kako EU donosi odluke Europski parlament: glas naroda Vijee Europske unije: glas drava lanica Europska komisija: promicanje zajednikog interesa Sud Europskih zajednica: osiguranje provedbe prava Zajednice Europski revizorski sud: kontrola pravilnog troenja financijskih sredstava Europski gospodarski i socijalni odbor: glas civilnoga drutva Odbor regija: glas lokalnih vlasti Europska investicijska banka: financiranje projekata Europske unije Europska sredinja banka: upravljanje eurom Europski ombudsman: istraivanje vaih pritubi Europski nadzornik zatite podataka: zatita vae privatnosti Agencije Pogled prema budunosti
3 5 7 10 14 20 25 28
30 32 34 36 38 40 41 50
Uvod u Europsku uniju
uropska unija (EU) obitelj je demokratskih europskih drava koje zajedni

ki rade kako bi poboljale ivot svojih graoana i izgradile bolji svijet.
Iako u novinske naslove naj

eke dospijevaju vijesti o razmiricama i povremenim obiteljskim prepirkama do kojih dolazi u radu Europske unije, iza o
iju javnosti Unija je zapravo izvanredno uspjean projekt. U samo neto vie od pola stoljeka, ona je ostvarila mir i napredak u Europi, jedinstvenu europsku valutu (euro), te jedinstveno trite bez granica i prepreka za kretanje roba, ljudi, usluga i kapitala. Unija je postala glavna trgovinska sila, te svjetski lider u podru
jima kao to su zatita okolia i razvojna pomok. Ne
udi stoga to je narasla od est na 25
lanica, dok vie zemalja
eka u redu za
lanstvo. Europska unija svoj uspjeh uvelike duguje neobi
nome na
inu na koji djeluje. Neobi
nom zato to EU nije federacija kao to su to Sjedinjene Ameri
ke Drave. Unija nije niti jednostavno organizacija za suradnju izmeou vlada, kao to su to Ujedinjeni narodi. Ona je, u stvari, jedinstvena. Drave koje
ine Uniju (njezine drave
lanice) ostaju neovisne suverene nacije, no ujedinjuju svoj suverenitet kako bi stekle snagu i svjetski utjecaj koji niti jedna od njih sama za sebe ne bi mogla imati. Ujedinjavanje suvereniteta zna
i, u praksi, da drave
lanice prenose neke od svojih ovlasti donoenja odluka na zajedni
ke institucije koje su stvorile kako bi se odluke o specifi
nim pitanjima od zajedni
kog interesa mogle donositi demokratski na europskoj razini.
Izazovi kao to su sprjeavanje promjene klime i zatita okolia mogu se rjeavati jedino meunarodnom suradnjom. EU je na elu takvih nastojanja.
domeldunksen
Tri glavne institucije koje donose odluke su: Europski parlament (EP) koji zastupa graoane EU-a koji ga izravno biraju; Vijeke Europske unije koje zastupa pojedina
ne drave
lanice; Europska komisija kojoj je cilj zastupati interese Unije kao cjeline. Ovaj institucionalni trokut kreira politike i zakone koji se primjenjuju irom EU-a. U na
elu, Komisija predlae novo zakonodavstvo, a Parlament i Vijeke ga donose. Sud Europskih zajednica podrava vladavinu europskoga prava, a Revizorski sud kontrolira financiranje aktivnosti Unije. Brojna druga tijela takooer imaju klju
ne uloge u funkcioniranju EU-a: Europski gospodarski i socijalni odbor zastupa civilno drutvo, poslodavce i zaposlenike; Odbor regija zastupa regionalne i lokalne vlasti; Europska investicijska banka financira investicijske projekte EU-a, te pomae malim poduzekima putem Europskog investicijskoga fonda; Europska sredinja banka odgovorna je za europsku monetarnu politiku; Europski ombudsman istrauje pritube vezane uz loe upravljanje u institucijama i tijelima EU-a; Europski nadzornik zatite podataka
uva privatnost osobnih podataka graoana. Nadalje, specijalizirane agencije osnovane su kako bi se bavile odreoenim tehni
kim, znanstvenim ili upravlja
kim zadacima. Ovlasti i odgovornosti institucija EU-a, te pravila i postupci koje moraju potivati, propisani su osniva
kim ugovorima na kojima se EU temelji. S osniva
kim ugovorima suglasili su se predsjednici drava i vlada svih drava
lanica EU-a, te su ih ratificirali njihovi parlamenti. U sljedekim poglavljima opisani su osniva
ki ugovori i europske institucije, objanjavajuki to svaka institucija radi i kako one meousobno djeluju. Takooer se navodi i kratki pregled agencija i drugih tijela. Cilj je pruiti vam jasnu sliku o tome kako djeluje Europska unija.
Ugovori
EU se temelji na etiri osnivaka ugovora: Ugovor o osnivanju Europske zajednice za ugljen i elik (ECSC), koji je potpisan 18. travnja 1951. u Parizu, stupio je na snagu 23. srpnja 1952., te je istekao 23. srpnja 2002. Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice (EEZ), koji je potpisan 25. oujka 1957. u Rimu, stupio je na snagu 1. sijenja 1958. Ovaj se ugovor esto navodi kao Rimski ugovor. Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju (EURATOM), potpisan je u Rimu, zajedno s Ugovorom o osnivanju Europske ekonomske zajednice. Ugovor o Europskoj uniji (EU) potpisan je u Maastrichtu 7. veljae 1992. i stupio je na snagu 1. studenoga 1993. Prva tri od ovih ugovora stvorili su tri Europske zajednice tj. sustav zajednikoga donoenja odluka o ugljenu, eliku, atomskoj energiji i drugim vanim sektorima gospodarstava drava lanica. Institucije Zajednice - osnovane kako bi upravljale ovim sustavom - spojene su 1967. te je tako nastala zajednika Komisija i zajedniko Vijee. EEZ je osim svoje gospodarske uloge, postupno preuzela iroki raspon odgovornosti koje ukljuuju socijalne, ekoloke i regionalne politike. Obzirom da to vie nije bila iskljuivo gospodarska zajednica, etvrtim ugovorom (onim iz Maastrichta) jednostavno je preimenovana u Europsku zajednicu (EZ). U Maastrichtu, vlade drava lanica takoer su se sloile da zajedniki rade na vanjskoj i sigurnosnoj politici, te u podruju pravosua i unutarnjih poslova. Dodajui ovu meuvladinu suradnju postojeem sustavu Zajednice, Ugovor iz Maastrichta stvorio je novu strukturu s tri stupa koja su politika, kao i gospodarska. To je Europska unija (EU).
EUROPSKA UNIJA
Nadlenost Zajednice (veina podruja zajednikih politika) Zajednika vanjska i sigurnosna politika
Policijska i pravosudna suradnja u kaznenim stvarima
OSNIVAKI UGOVORI
Europska unija temelji se na svojim osnivakim ugovorima. Tri stupa EU-a predstavljaju razliita podruja politike s razliitim sustavima donoenja odluka. 5
Dana 9. svibnja 1950. godine francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman po prvi je put izloio ideje koje su dovele do stvaranja Europske unije. Stoga se 9. svibnja slavi kao roendan EU-a.
Osnivaki ugovori temelj su za sve to EU radi. Oni su izmijenjeni i dopunjeni svaki puta kada je Uniji pristupila nova drava lanica. S vremena na vrijeme, osnivaki su ugovori bili izmijenjeni kako bi omoguili reformu institucija Europske unije i kako bi se Uniji dale nadlenosti u novim podrujima. Takve su promjene uvijek rezultat rada posebne konferencije nacionalnih vlada EU-a (meuvladina konferencija ili IGC), koje su se u posljednjih 20 godina odrale tri puta: Jedinstveni europski akt (SEA) potpisan je u veljai 1986. i stupio je na snagu 1. srpnja 1987. Njime je izmijenjen Ugovor o Europskoj ekonomskoj zajednici i otvoren put za dovretak jedinstvenoga trita. Ugovor iz Amsterdama potpisan je 2. listopada 1997. godine, a stupio na snagu 1. svibnja 1999. Njime su izmijenjeni osnivaki ugovori o EU i EZ-u, pri emu su lanci ugovora oznaeni brojevima (umjesto slova).
EC
Ugovor iz Nice, potpisan 26. veljae 2001., stupio je na snagu 1. veljae 2003. Njime se otilo jo dalje u izmjenama drugih ugovora, ime je unaprijeen nain donoenja odluka u EU kako bi mogao nastaviti uinkovito funkcionirati nakon prikljuenja novih drava lanica 2004. godine. Toliki broj ugovora Europsku je uniju uinio sloenom i teko razumljivom. Upravo su zbog toga predsjednici drava i vlada EU-a u lipnju 2004. odluili zamijeniti sve postojee ugovore jedinstvenim Ustavom koji e jasno iznijeti to je Unija, kako ona donosi odluke i tko je odgovoran za to. Meutim, Ustav ne moe stupiti na snagu dok ga ne ratificira svih 25 nacionalnih parlamenata. U nekim se zemljama mora odobriti referendumom. Ako elite nauiti vie o Ustavu, posjetite: http://europa.eu/constitution/
Kako EU donosi odluke

Proces donoenja odluka na razini Europske unije ukljuuje razne europske institucije, posebice: Europsku komisiju, Europski parlament (EP), Vijee Europske unije. U naelu, Europska komisija predlae novo zakonodavstvo, dok Vijee i Parlament usvajaju zakonodavstvo. Druge institucije takoer imaju svoje uloge. Pravila i postupci za donoenje odluka u EUu propisani su u ugovorima. Svaki prijedlog za novi europski pravni akt mora se temeljiti na odreenome lanku ugovora, koji se navodi kao pravni temelj za odreeni zakonodavni prijedlog. Time se utvruje koji se zakonodavni postupak mora slijediti. Tri su glavna postupka: savjetovanje, pristanak i suodluivanje.
1. Postupak savjetovanja
U okviru postupka savjetovanja, Vijee se savjetuje s Parlamentom, kao i s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom (ECOSOC) i Odborom regija.
Tri vijea: koje je koje?

Lako je zbuniti se u pogledu toga koje europsko tijelo je koje - osobito kada vrlo razliita tijela imaju vrlo slina imena, kao to su ova tri vijea. Europsko vijee Ono podrazumijeva elnike drava ili vlada (npr. predsjednike drava i/ili predsjednike vlada) svih drava EU-a, plus predsjednika Europske komisije. Europsko vijee sastaje se, u naelu, etiri puta godinje kako bi se usuglasilo oko cjelokupne politike EU-a i kako bi revidiralo njezin napredak. To je tijelo koje na najvioj razini kreira politike u Europskoj uniji, pa se zato njegovi sastanci esto nazivaju sastanci na vrhu. Vijee Europske unije Prethodno poznato kao Vijee ministara, ova institucija sastoji se od vladinih ministara svih drava lanica EU-a. Vijee se redovito sastaje kako bi donosilo detaljne odluke i usvajalo europsko zakonodavstvo. Potpuniji opis njegova rada nalazi se dalje u ovoj brouri. Vijee Europe Ovo uope nije institucija EU-a. To je meuvladina organizacija iji je cilj (izmeu ostaloga) zatita ljudskih prava, promicanje europske kulturne razliitosti i borba protiv socijalnih problema kao to su rasne predrasude i nesnoljivost. Osnovano je 1949., a jedno od njegovih ranijih postignua bilo je sastavljanje Europske konvencije o ljudskim pravima. Kako bi omoguilo graanima da provode svoja prava u okviru Konvencije, Vijee je osnovalo Europski sud za ljudska prava. Vijee Europe sada ima 46 drava lanica, ukljuujui 25 drava Europske unije, a njegovo sjedite nalazi se u Palai Europe u Strasbourgu (Francuska).
Parlament moe: odobriti prijedlog Komisije, odbiti ga, ili zatraiti njegove izmjene i nadopune. Ako Parlament zatrai izmjene i nadopune, Komisija e razmotriti sve izmjene koje je predloio Parlament. Ako prihvati bilo koje od tih izmjena i nadopuna, poslat e Vijeu izmijenjeni i nadopunjeni prijedlog. Vijee razmatra izmijenjeni prijedlog, te ga usvaja ili dalje mijenja. U ovome postupku, kao i u svim drugima, ako Vijee mijenja prijedlog Komisije, ono to mora uiniti jednoglasno.
Pristanak (odobrenje) zahtjeva apsolutnu veinu glasova.
3. Postupak suodluivanja
Ovo je postupak kojim se sada donosi veina europskoga zakonodavstva. U postupku suodluivanja, Parlament ne daje samo svoje miljenje: on dijeli zakonodavnu ovlast s Vijeem. Ako se Vijee i Parlament ne mogu sloiti oko dijela predloenoga zakonodavstva, on se stavlja pred Odbor za usuglaavanje, sastavljen od jednakoga broja predstavnika Vijea i Parlamenta. Kada se odbor usuglasi, usuglaeni tekst jo se jednom alje Parlamentu i Vijeu kako bi ga konano usvojili kao zakon. Dijagram na stranici 9 donosi detaljan prikaz postupka. Vie informacija moete pronai na: http://ec.europa.eu/codecision/index_ en.htm
2. Postupak davanja pristanka

Postupak davanja pristanka znai da Vijee mora dobiti pristanak Europskoga parlamenta prije nego li donese neke vrlo vane odluke. Postupak je isti kao u sluaju savjetovanja, osim to Parlament ne moe izmijeniti prijedlog: on ga mora prihvatiti ili odbiti.
Tko radi za institucije EU-a?

Slubenici koji rade za institucije EU-a dolaze iz svih drava lanica EU-a - i izvan njih. Oni pokrivaju iroki raspon aktivnosti i vjetina, od kreatora politika i menadera, do ekonomista, odvjetnika, lingvista, tajnika i osoblja za tehniku potporu. Oni moraju biti voljni raditi u multikulturalnom i viejezinom okruju, obino daleko od njihove domovine. Kako biste postali slubenik EU-a, morate proi zahtjevnu provjeru strunosti. Od sijenja 2003., Europski ured za odabir osoblja (EPSO) preuzima sredinju ulogu u organizaciji takvih ispita. Vie informacija na: http://europa.eu.int/epso/index_en.htm
Postupak suodluivanja
1. Prijedlog Komisije 2. Prvo itanje u Parlamentu miljenje 4. Prvo itanje u Vijeu 3. Izmijenjeni prijedlog Komisije
1.A Miljenje Gospodarskog i socijalnog odbora i Odbora regija
5. Vijee odobrava sve izmjene i nadopune Parlamenta 6. Vijee moe usvojiti akt s izmjenama i nadopunama
7. Parlament je odobrio prijedlog bez izmjena i nadopuna 8. Vijee moe usvojiti akt
9. Zajedniko stajalite Vijea
10. Priopenje Komisije o zajednikome stajalitu
11. Drugo itanje u Parlamentu
12. Parlament odobrava zajedniko stajalite ili ne daje nikakve komentare 13. Smatra se da je akt usvojen
14. Parlament odbija zajedniko stajalite
16. Parlament predlae izmjene i nadopune zajednikome stajalitu
17. Miljenje Komisije o izmjenama i nadopunama Parlamenta
15. Smatra se da akt nije usvojen 18. Drugo itanje u Vijeu
19. Vijee odobrava izmijenjeno i dopunjeno zajedniko stajalite (i) kvalificiranom veinom ako je Komisija dala pozitivno miljenje (ii) jednoglasno ako je Komisija dala negativno miljenje
21. Vijee ne odobrava izmjene i nadopune zajednikoga stajalita
20. Akt je usvojen s izmjenama i nadopunama 23. Postupak usuglaavanja
22. Sazvan je Odbor za usuglaavanje
24. Odbor za usuglaavanje slae se sa zajednikim tekstom
29. Odbor za usuglaavanje ne slae se glede zajednikoga teksta 30. Akt nije usvojen
25. Parlament i Vijee usvajaju akt u skladu sa zajednikim tekstom
27. Parlament i Vijee ne odobravaju zajedniki tekst
26. Akt je usvojen
28. Akt nije usvojen

9
Europski parlament: glas naroda

Kljune injenice Uloga: izravno izabrana zakonodavna ruka EU-a Sljedeki izbori: lipanj 2009. Sastanci: mjesena plenarna zasjedanja u Strasbourgu, sastanci odbora i dodatna zasjedanja u Bruxellesu Adresa: Plateau du Kirchberg, B.P. 1601, L-2929 Luxembourg Tel.: (352) 4300-1 Internet: http://www.europarl.europa.eu
Europski parlament (EP) biraju graani Europske unije kako bi zastupao njihove interese. Njegovi poeci datiraju iz 1950-ih i osnivakih ugovora, a od 1979. njegove lanove izravno biraju graani koje zastupaju. Izbori se odravaju svakih pet godina, a svaki graanin EU-a koji je prijavljen kao glasa ima pravo glasovati. Parlament na taj nain izraava demokratsku volju graana Unije (vie od 455 milijuna ljudi), te zastupa njihove interese u raspravama s drugim institucijama EU-a. Sadanji Parlament, izabran u lipnju 2004., ima 732 lana iz svih 25 drava EU-a. Gotovo jedna treina njih (222) su ene. Zastupnici Europskoga parlamenta (MEP) ne sjede u nacionalnim blokovima, nego u sedam europskih politikih skupina. Oni predstavljaju sva stajalita o europskim integracijama, od snano proeuropskih do otvoreno euroskeptinih.
European Parliament
Izravno izabrani zastupnici graana EU-a sastaju se u Strasbourgu kako bi raspravljali i glasovali o europskome zakonodavstvu koje utjee na svakoga.
10
Broj mjesta prema dravi

(prema abecednom redoslijedu naziva drava na njihovim slubenim jezicima) Belgija eka Republika Danska Njemaka Estonija Grka panjolska Francuska Irska Italija Cipar Latvija Litva Luksemburg Maarska Malta Nizozemska Austrija Poljska Portugal Slovenija Slovaka Finska vedska Ujedinjeno Kraljevstvo Ukupno 24 24 14 99 6 24 54 78 13 78 6 9 13 6 24 5 27 18 54 24 7 14 14 19 78 732
Gdje je sjedite Parlamenta?

Europski parlament djeluje na tri mjesta: u Bruxellesu (Belgija), Luxembourgu i Strasbourgu (Francuska). Luksemburg je sjedite administrativnih ureda (Glavno tajnitvo). Sastanci cjelokupnoga Parlamenta, poznati kao plenarna zasjedanja, odvijaju se u Strasbourgu, a ponekad u Bruxellesu. Sastanci odbora takoer se odravaju u Bruxellesu.
to Parlament radi?
Parlament ima tri glavne uloge. 1. Usvajanje europskih zakona zajedno s Vijeem u brojnim podrujima politika. injenica da je EP izravno biran od strane graana dodatno je jamstvo demokratskoga legitimiteta europskoga zakonodavstva. 2. Parlament provodi demokratski nadzor nad drugim institucijama EU-a, osobito nad Komisijom. On ima ovlasti odobriti ili odbiti imenovanje povjerenika Komisije, te ima pravo izglasati nepovjerenje Komisiji kao cjelini.
Broj mjesta po politikim skupinama, od 2. lipnja 2005.

Neovisnost/ demokracija (IND/DEM) 36 Zeleni/Europski slobodni savez (Greens/EFA) 42 Savez liberala i demokrata za Europu (ALDE) 88
Socijalistika stranka (PES) 201
Europska narodna stranka (Kranski demokrati) i Europski demokrati (EPP-ED) 268
Europska ujedinjena ljevica/Nordijska zelena ljevica (GUE/NGL) 41
Unija za Europu nacija (UEN) 27 Nezavisni (NA) 29
11
3. Utjecaj na proraunska sredstva Parlament s Vijeem dijeli ovlast nad proraunom EU-a, te prema tome moe utjecati na nain na koji EU troi proraunska sredstva. Na kraju postupka, on usvaja ili odbija proraun u cijelosti. Ove su tri uloge detaljno opisane nie.
Tijekom trajanja mandata, Komisija je politiki odgovorna Parlamentu koji moe predloiti izglasavanje nepovjerenja, pozivajui Komisiju na kolektivnu ostavku. Openito govorei, Parlament provodi kontrolu redovito kontrolirajui izvjea koja mu alje Komisija (godinje ope izvjee, izvjea o provedbi prorauna, itd.). tovie, lanovi Europskoga parlamenta redovito postavljaju Komisiji pitanja na koja povjerenici zakonski moraju odgovoriti. Parlament takoer nadzire rad Vijea: zastupnici Europskoga parlamenta redovito postavljaju pitanja Vijeu, a predsjednik Vijea sudjeluje na plenarnim zasjedanjima Europskoga parlamenta i vanim raspravama. Parlament moe provoditi daljnju demokratsku kontrolu uzimajui u obzir peticije graana i osnivajui odbore za postavljanje upita. Na kraju, Parlament daje podatke za svaki sastanak na vrhu EU-a (sastanke Europskoga vijea). Na otvaranju svakoga sastanka na vrhu, predsjednik Parlamenta pozvan je da izrazi stajalita i pitanja Parlamenta o aktualnim pitanjima i tokama na dnevnome redu Europskoga vijea.
1. Usvajanje europskoga zakonodavstva

Najuobiajeniji postupak za usvajanje (donoenje) zakonodavstva EU-a je suodluivanje (vidi gore: Kako EU donosi odluke). Taj postupak stavlja Europski parlament i Vijee na istu razinu te se primjenjuje na zakonodavstvo u nizu podruja. U nekim podrujima (primjerice poljoprivreda, gospodarska politika, vize i imigracija), Vijee samo donosi zakone, ali se mora konzultirati s Parlamentom. Pristanak Parlamenta potreban je za donoenje nekih vanih odluka, kao to je pristupanje novih drava Uniji. Parlament takoer daje poticaj za novo zakonodavstvo s obzirom na godinji radni program Komisije, razmatrajui koji bi novi zakoni bili prikladni, i potiui Komisiju da daje prijedloge.
2. Demokratski nadzor
Parlament provodi demokratski nadzor nad drugim europskim institucijama. On to ini na nekoliko razliitih naina. Kada se izabere nova Komisija, njezine lanove imenuju vlade drava lanica EU-a, no oni ne mogu biti izabrani bez odobrenja Parlamenta. Parlament intervjuira svakog od njih pojedinano, ukljuujui buduega predsjednika Komisije, a potom glasuje o tome hoe li odobriti Komisiju kao cjelinu.
3. Utjecaj na proraunska sredstva

O godinjem proraunu EU-a zajedniki odluuju Parlament i Vijee. Parlament o njemu raspravlja tijekom dva uzastopna itanja, a proraun ne stupa na snagu dok ga ne potpie predsjednik Parlamenta. Parlamentarni odbor za proraunski nadzor (COCOBU) nazdire kako se proraun troi, a svake godine Parlament odluuje o tome hoe li odobriti upravljanje Komisije proraunom za prethodnu financijsku godinu. Taj proces odobrenja struno se naziva davanje razrjenice.
12
Josep Borrell Fontelles izabran je predsjednikom Europskoga parlamenta u 2004. godini
Kako je organiziran rad Parlamenta?

Rad Parlamenta podijeljen je u dvije glavne faze: Pripremanje plenarnoga zasjedanja. To ine zastupnici EP-a u raznim parlamentarnim odborima koji su specijalizirani za odreena podruja aktivnosti EU-a. O pitanjima za raspravu takoer raspravljaju politike skupine.
Plenarno zasjedanje. Plenarne sjednice obino se odravaju u Strasbourgu (jedan tjedan u mjesecu), a ponekad i u Bruxellesu (samo dva dana). Na tim sjednicama Parlament ispituje predloeno zakonodavstvo i glasuje za izmjene i dopune prije nego li donese odluku o tekstu kao cjelini. Druge toke na dnevnome redu mogu ukljuiti priopenja ili pitanja Vijea ili Komisije o onome to se zbiva u Europskoj uniji ili irom svijeta.
13
European Parliament
Vijee Europske unije: glas drava lanica

Kljune injenice Uloga: zakonodavna (u nekim podru
jima izvrna) ruka EU-a; zastupa drave
lanice lanovi: jedan ministar iz svake drave EU-a Predsjednitvo: rotira se svakih est mjeseci Sastanci: u Bruxellesu (Belgija), osim u travnju, lipnju i listopadu kada se sastanci odravaju u Luxembourgu Adresa: Rue de la Loi/Wetstraat 175, B-1048 Bruxelles Tel.: (32-2) 285 61 11 Internet: http://www.consilium.europa.eu/ Vijee je glavno tijelo Unije za donoenje odluka. Kao i Europski parlament, Vijee je osnovano osnivakim ugovorima 1950ih godina. Ono zastupa drave lanice, a na njegovim sastancima sudjeluje po jedan ministar iz svake nacionalne vlade EU-a. Koji ministar e sudjelovati na kojem sastanku ovisi o tome koje su teme na dnevnome redu. Ako, primjerice, Vijee odlui raspravljati o ekolokim pitanjima, na sastanku e sudjelovati ministar zatite okolia iz svake drave lanice Unije te e se zvati Vijee za zatitu okolia. Odnosima Unije s ostatkom svijeta bavi se Vijee za ope poslove i vanjske odnose. No, Vijee takoer ima iru odgovornost za opa pitanja politike pa tako na njegovim sastancima sudjeluje onaj ministar ili dravni tajnik kojeg odabere svaka vlada. Sveukupno postoji devet razliitih sastava Vijea: opi poslovi i vanjski odnosi, ekonomska i financijska pitanja (Ecofin), pravosue i unutarnji poslovi (JHA), zapoljavanje, socijalna politika, zdravstvo i zatita potroaa, konkurentnost, promet, telekomunikacije i energija, poljoprivreda i ribarstvo, zatita okolia, izobrazba, mladi i kultura. Svaki ministar u Vijeu obvezuje svoju vladu, tj. potpis ministra je potpis cijele vlade. tovie, svaki ministar u Vijeu odgovoran je svojemu nacionalnom parlamentu te graanima koje Parlament zastupa, to osigurava demokratski legitimitet odluka Vijea. Predsjednici drava i/ili predsjednici vlada drava lanica, zajedno s predsjednikom Europske komisije sastaju se do etiri puta godinje u okviru Europskoga vijea. Na tim sastancima na vrhu utvruje se cjelokupna politika Unije i rjeavaju se pitanja koja se nisu mogla rijeiti na nioj razini (primjerice od strane ministara na redovitim sastancima Vijea). S obzirom na vanost rasprava Europskoga vijea, sastanci esto traju do kasno u no i privlae veliku pozornost medija.
14
to radi Vijee?
Vijee ima est kljunih uloga: 1. usvajanje europskih zakona zajedno s Europskim parlamentom na mnogim politikim podrujima; 2. koordiniranje irih gospodarskih i socijalnih politika drava lanica; 3. sklapanje meunarodnih sporazuma izmeu EU-a i drugih drava ili meunarodnih organizacija; 4. odobravanje prorauna EU-a, zajedno s Europskim parlamentom; 5. razvijanje zajednike vanjske i sigurnosne politike EU-a (za vie detalja, vidi nie), na temelju smjernica koje je postavilo Europsko vijee te 6. koordiniranje suradnje izmeu nacionalnih sudova i policijskih snaga u kaznenim pitanjima (vidi: Sloboda, sigurnost i pravda, nie navedni odjeljak). Veina navedenih odgovornosti odnosi se na podruje Zajednice, tj. na podruje dje-
lovanja u kojem su drave lanice odluile ujediniti svoj suverenitet i prenijeti ovlasti donoenja odluka na institucije Unije. Ovo podruje je prvi stup Europske unije. Meutim, posljednje dvije odgovornosti uvelike se odnose na podruja u kojima drave lanice nisu prenijele svoje ovlasti, nego jednostavno zajedniki rade. To se zove meuvladina suradnja i ona ukljuuje drugi i trei stup Europske unije. Rad Vijea detaljno je opisan nie.
1. Zakonodavstvo
Velik dio zakonodavstva EU-a usvajaju Vijee i Parlament zajedno (vidi gore: Kako EU donosi odluke). Pravilo je da Vijee djeluje jedino na temelju prijedloga Komisije, a Komisija obino ima odgovornost osigurati da se zakonodavstvo EU-a nakon usvajanja ispravno primjenjuje.
Ministri iz svake drave EU-a sastaju se u Vijeu kako bi donosili zajednike odluke o politikama i zakonodavstvu EU-a.
15
The Council of the European Union
2. Koordiniranje politika drava lanica

Drave EU-a odluile su kako ele sveobuhvatnu gospodarsku politiku koja se temelji na bliskoj suradnji izmeu njihovih nacionalnih gospodarskih politika. Tu koordinaciju provode ministri gospodarstva i financija koji kolektivno sainjavaju Vijee za ekonomska i financijska pitanja (Ecofin). Takoer ele stvoriti vie poslova u dravama Unije i poboljati njihovu izobrazbu, zdravstvo i sustave socijalne skrbi. Iako je svaka drava EU-a odgovorna za svoju vlastitu politiku na ovim podrujima, one se mogu sloiti glede zajednikih ciljeva i uiti iz iskustva jedna od druge. Ovaj se proces zove otvorena metoda koordinacije, a odvija se u okviru Vijea.
5. Zajednika vanjska i sigurnosna politika

Drave lanice Unije rade na razvijanju zajednike vanjske i sigurnosne politike. No vanjska politika, sigurnost i obrana pitanja su nad kojima pojedinane nacionalne vlade zadravaju neovisnu kontrolu. One nisu ujedinile svoj nacionalni suverenitet u tim podrujima pa tako ovdje Parlament i Europska komisija imaju samo ogranienu ulogu. Meutim, drave Unije mogu puno postii ako rade zajedno na ovim pitanjima, a Vijee je glavni forum na kojem se odvija takva meuvladina suradnja. Kako bi bila u stanju uinkovitije reagirati na meunarodne krize, Europska unija je stvorila snage za brzo djelovanje. To nije europska vojska: ine ju nacionalne oruane snage pod nacionalnim zapovjednitvom, a njihova uloga ograniena je na provoenje humanitarnih i operacija spaavanja, mirovnih i drugih zadataka za upravljanje krizom. U 2003. godini, primjerice, EU je provela vojnu operaciju (Artemis) u Demokratskoj Republici Kongo, a u 2004. zapoela je mirovnu operaciju (Althea) u Bosni i Hercegovini. Vijeu u takvim operacijama pomau: Odbor za politiku i sigurnost (PSC), Vojni odbor Europske unije (EUMC) te Vojni stoer Europske unije (EUMS), sastavljen od vojnih strunjaka pridruenih Tajnitvu Vijea od strane drava lanica.
3. Sklapanje meunarodnih sporazuma

Svake godine Vijee sklapa, tj. slubeno potpisuje odreeni broj sporazuma izmeu Europske unije i drava koje nisu njezine lanice, kao i s meunarodnim organizacijama. Ti sporazumi mogu ukljuiti iroka podruja kao to su trgovina, suradnja i razvoj ili se pak mogu baviti specifinim temama kao to su tekstil, ribarstvo, znanost i tehnologija, promet itd. Nadalje, Vijee moe sklapati konvencije izmeu drava lanica EU-a na podrujima kao to su porezi, trgovako pravo ili konzularna zatita. Konvencije se takoer mogu baviti pitanjima slobode, sigurnosti i pravde (vidi nie).
4. Odobravanje prorauna Europske unije

O godinjem proraunu EU-a zajedniki odluuju Vijee i Europski parlament.
16
Sporovi o skrbnitvu nad djecom ne bi smjeli razdvajati obitelji. EU osigurava da se sudske presude donesene u jednoj dravi lanici potuju u svim drugim dravama lanicama.
6. Sloboda, sigurnost i pravda

Graani EU-a slobodni su ivjeti i raditi u bilo kojoj dravi EU-a koju odaberu te bi trebali imati jednak pristup pravosuu bilo gdje u Europskoj uniji. Nacionalni sudovi bi, prema tome, trebali suraivati kako bi osigurali, primjerice, da se sudska presuda donesena u jednoj dravi EU-a u predmetu rastave ili skrbnitva nad djecom prizna u svim drugim dravama EU-a. Sloboda kretanja unutar Unije uvelike je korisna graanima koji potuju zakon, no to takoer iskoritavaju meunarodni kriminalci i teroristi. Rjeavanje prekograninoga kriminala zahtijeva prekograninu suradnju izmeu nacionalnih sudova, policijskih snaga, carinskih djelatnika i imigrantskih slubi svih drava EU-a. Oni, primjerice, moraju osigurati: da na vanjskim granicama EU-a policija djeluje na uinkovit nain;
17
da carinski djelatnici i policija izmjenjuju informacije o kretanju sumnjivih krijumara drogom ili ljudima te da se traitelje azila procjenjuje i s njima postupa na isti nain irom Unije kako bi se sprijeilo kupovanje azila. Pitanja kao to su ova rjeava Vijee za pravosue i unutarnje poslove, tj. ministri pravosua i unutarnjih poslova. Cilj je stvoriti jedinstveno podruje slobode, sigurnosti i pravde unutar granica Europske unije.
Kako je organiziran rad Vijea

Coreper
U Bruxellesu, svaka drava Europske unije ima stalni sastav (predstavnike) koji je zastupa i brani njezine nacionalne interese na razini EU-a. elnik svakoga predstavnitva je zapravo veleposlanik njezine ili njegove zemlje pri Uniji.
Ed Bock/Corbis/Van Parys Media
Ti veleposlanici (poznati kao stalni predstavnici) sastaju se svaki tjedan u okviru Odbora stalnih predstavnika (Coreper). Uloga ovog odbora jest pripremati rad Vijea, uz iznimku veine poljoprivrednih pitanja koje rjeava Posebni odbor za poljoprivredu. Coreperu pomae odreeni broj radnih skupina, sastavljenih od slubenika iz nacionalnih uprava.
Ukoliko se, primjerice, Vijee za zatitu okolia treba sastati tijekom druge polovice 2006. godine, njime e predsjedati finski ministar okolia, s obzirom na to da Finska predsjeda Vijeem u to vrijeme.
Glavno tajnitvo
Predsjednitvu pomae Glavno tajnitvo koje priprema i osigurava lako funkcioniranje rada Vijea na svim razinama. U 2004. godini, Javier Solana bio je ponovno imenovan glavnim tajnikom Vijea. On je takoer visoki predstavnik za zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku te u tome svojstvu pomae koordinirati djelovanje Unije na svjetskoj sceni. U okviru novoga Ustavnog ugovora, visoki predstavnik bio bi zamijenjen ministrom vanjskih poslova EU-a.
Predsjednitvo Vijea
Predsjednitvo Vijea mijenja se svakih est mjeseci; drugim rijeima, svaka drava lanica Unije naizmjenino preuzima odgovornost nad poslovanjem Vijea i predsjeda svim sastancima tijekom estomjesenoga razdoblja, promiui zakonodavne i politike odluke i posredujui u kompromisima izmeu drava lanica.
Council of the European Union
Javier Solana (lijevo naprijed), kao ef vanjske politike EU-a, zastupa Europu na svjetskoj sceni.
18
Glavnome tajniku pomae njegov zamjenik zaduen za upravljanje Glavnim tajnitvom.
Glasovanje kvalificiranom veinom

U nekim osobito osjetljivim podrujima kao to su zajednika vanjska i sigurnosna politika, porezi, azil i imigracijska politika, odluke Vijea moraju biti jednoglasne. Drugim rijeima, svaka drava lanica ima pravo veta. Za veinu pitanja, meutim, Vijee donosi odluke kvalificiranom veinom glasova. Kvalificirana veina je postignuta: ako veina drava lanica (u nekim sluajevima dvotreinska veina) odobrava; ako su najmanje 232 glasa ZA odnosno ukupno 72,3% glasova. Nadalje, drava lanica moe zatraiti potvrdu da glasovi ZA, predstavljaju najmanje 62% ukupnoga stanovnitva Unije. Ako se utvrdi da to nije sluaj, odluka nee biti usvojena.
Koliko glasova za svaku zemlju?

Odluke u Vijeu donose se glasovanjem. to je vei udio stanovnitva neke zemlje, to ona ima vie glasova, no glasovi se broje u korist manje naseljenih zemalja: Njemaka, Francuska, Italija i Ujedinjeno Kraljevstvo panjolska i Poljska Nizozemska Belgija, eka, Grka, Maarska i Portugal Austrija i vedska Danska, Irska, Litva, Slovaka i Finska Cipar, Estonija, Latvija, Luksemburg i Slovenija Malta Ukupno
29 27 13 12 10 7 4 3 321
19
Europska komisija: promicanje zajednikog interesa

Kljune injenice Uloga: izvrna ruka EU-a i inicijator zakonodavnih prijedloga lanovi: 25: jedan iz svake drave
lanice Trajanje mandata: pet godina (2004. -09.) Adresa: Rue de la Loi/Wetstraat 200, B-1049 Bruxelles Tel.: (32-2) 299 11 11 Internet: http://ec.europa.eu/index_en.htm
Komisija djeluje neovisno od nacionalnih vlada. Njezin zadatak jest zastupati i podupirati interese Unije kao cjeline. Ona sastavlja prijedloge za nove europske zakone koje predstavlja Europskome parlamentu i Vijeu. Ona je takoer i izvrna ruka EU-a drugim rijeima, odgovorna je za provedbu odluka Parlamenta i Vijea. To znai upravljanje svakodnevnim poslovima Europske unije: provedba njezinih politika i programa te troenje njezinih sredstava. Kao i Parlament i Vijee, Europska komisija osnovana je 1950-ih u okviru osnivakih ugovora EU-a.
Neformalno, imenovani lanovi Komisije poznati su kao povjerenici. Oni dolaze sa politikih pozicija u svojim zemljama te su mnogi od njih bili vladini ministri, no kao lanovi Komisije posveeni su tome da djeluju u interesu Unije kao cjeline te da ne primaju upute od nacionalnih vlada. Nova Komisija imenuje se svakih pet godina, u roku od est mjeseci od izbora za Europski parlament. Postupak je sljedei: vlade drava lanica zajedno se usuglase o tome koga e imenovati kao novoga predsjednika Komisije. imenovanoga predsjednika Komisije potom odobrava Parlament. imenovani predsjednik Komisije, u raspravi s vladama drava lanica, odabire druge lanove Komisije. novi Parlament zatim intervjuira svakoga lana i daje svoje miljenje u svezi sa cijelim sastavom. Nakon to je odobrena, nova Komisija moe slubeno zapoeti s radom.
to je Komisija?
Izraz Komisija rabi se na dva naina. Kao prvo, odnosi se na mukarce i ene po jednog iz svake drave lanice Unije imenovane da upravljaju institucijom i donose odluke. Kao drugo, izraz Komisija odnosi se na samu instituciju i na njezino osoblje.
20
Trajanje mandata sadanje Komisije je do 31. listopada 2009. godine, a njezin predsjednik je Jos Manuel Barroso iz Portugala. Komisija je politiki odgovorna Parlamentu koji ima ovlast izglasati nepovjerenje Komisiji usvajanjem odluke o cenzuri. Pojedinani lanovi Komisije moraju dati ostavku ukoliko to od njih zatrai predsjednik, pod uvjetom da drugi povjerenici to odobravaju. Komisija sudjeluje na svim sjednicama Parlamenta na kojima mora pojasniti i opravdati svoje politike. Ona takoer redovito odgovara na pisane i usmene upite zastupnika Europskoga parlamenta. Za svakodnevno funkcioniranje Komisije odgovorni su njezini administrativni dunosnici, strunjaci, prevoditelji, tumai i tajniko osoblje: otprilike 25.000 europskih slubenika. To se moda ini puno, no zapravo je manje od broja osoblja zaposlenoga u tipinome gradskom vijeu srednje veliine u Europi.
Gdje je smjetena Komisija?

Sjedite Komisije je u Bruxellesu (Belgija), ali ona takoer ima urede u Luksemburgu, zastupnitva u svim dravama lanicama Unije te delegacije u mnogim glavnim gradovima irom svijeta.
to Komisija radi?
Europska komisija ima etiri glavne uloge: 1. predlagati zakonodavstvo Parlamentu i Vijeu; 2. upravljati i provoditi politike i proraun Unije; 3. provoditi europsko zakonodavstvo (zajedno sa Sudom Europskih zajednica); 4. zastupati Europsku uniju na meunarodnoj razini, primjerice pregovaranjem o sporazumima izmeu EU-a i drugih zemalja.
EC
Europska komisija ima po jednoga lana iz svake drave EU-a, no oni rade neovisno od nacionalnih vlada. Sastaju se svake srijede kako bi raspravili politike EU-a i predlagali novo europsko zakonodavstvo.
21
1. Predlaganje novoga zakonodavstva

Komisija ima pravo inicijative. Drugim rijeima, sama Komisija je odgovorna za sastavljanje prijedloga za novo europsko zakonodavstvo koje predstavlja Parlamentu i Vijeu. Ti prijedlozi moraju imati za cilj obranu interesa Unije i njezinih graana, a ne posebnih zemalja ili gospodarskih grana. Prije nego iznese bilo kakve prijedloge, Komisija mora biti svjesna novih situacija i problema koji se razvijaju u Europi te mora razmotriti je li zakonodavstvo Unije najbolji nain za njihovo rjeavanje. To je razlogom zato je Komisija u stalnome dodiru sa irokim rasponom interesnih skupina i s dva savjetodavna tijela Europskim gospodarskim i socijalnim odborom te Odborom regija. Ona takoer trai miljenja nacionalnih parlamenata i vlada. Komisija e predloiti djelovanje na razini Unije jedino ako smatra da se problem ne moe rijeiti uinkovitije nacionalnim, regionalnim ili lokalnim djelovanjem. To naelo rjeavanja stvari na najnioj moguoj razini zove se naelo subsidijarnosti. Ukoliko, meutim, Komisija zakljui da je potrebno zakonodavstvo EU-a, ono tada sastavlja prijedlog za koji vjeruje da e uinkovito rijeiti problem i zadovoljiti najiri mogui raspon interesa. Kako bi postigla ispravne tehnike detalje, Komisija se savjetuje sa strunjacima putem svojih raznih odbora i skupina.
njim izvjeem Revizorskoga suda, Europski parlament daje Komisiji dozvolu za provedbu prorauna. Komisija takoer mora upravljati politikama koje usvoje Parlament i Vijee, kao to je zajednika poljoprivredna politika. Jo jedan primjer je politika trinoga natjecanja, pri emu Komisija ima ovlast dopustiti ili zabraniti spajanja tvrtki. Komisija takoer mora osigurati da drave lanice Unije ne daju subvencije svojim gospodarskim granama na nain koji bi naruio konkurenciju. Primjeri programa EU-a kojima upravlja Komisija jesu programi Interreg i URBAN (stvaranje prekograninih partnerstava izmeu regija i pomaganje obnove gradskih podruja koja propadaju) te program Erasmus za razmjenu studenata irom Europe.
3. Provedba europskoga zakonodavstva

Komisija djeluje kao uvar ugovora. To znai da je Komisija, zajedno sa Sudom Europskih zajednica, odgovorna da se zakonodavstvo Unije ispravno primjenjuje u svim dravama lanicama. Ukoliko utvrdi da neka drava EU-a ne primjenjuje zakone Unije i prema tome ne ispunjava svoje pravne obveze, Komisija poduzima korake kako bi to ispravila. Prvo pokree proces koji se zove postupak protiv krenja. To ukljuuje slanje slubenoga pisma vladi u kojem se navodi zato Komisija smatra da je ta zemlja prekrila zakone Unije, utvrujui rok za slanje detaljnog odgovora Komisiji. Ako ovaj postupak ne uspije ispraviti stvari, Komisija mora zatim uputiti predmet Sudu Europskih zajednica koji ima ovlast nametnuti kazne. Presude Suda obvezujue su za drave lanice i institucije EU-a.
2. Provedba politika i prorauna EU-a

Kao izvrno tijelo Europske unije, Komisija je odgovorna za upravljanje i provedbu prorauna EU-a. Veinu tekuih trokova rade nacionalna i lokalna tijela, no Komisija je odgovorna za njihovo nadziranje pod budnim okom Revizorskoga suda. Obje institucije imaju za cilj osigurati dobro financijsko upravljanje. Tek kada je zadovoljan godi-
22
Jos Manuel Barroso imenovan je predsjednikom Europske komisije u 2004.
4. Zastupanje EU-a na meunarodnoj razini

Europska komisija je vaan glasnogovornik Europske unije na meunarodnoj sceni. Ona omoguuje dravama lanicama da izraze vlastiti stav na meunarodnim forumima, kao to je Svjetska trgovinska organizacija. Komisija je takoer odgovorna za pregovaranje meunarodnih sporazuma u ime Unije. Jedan je primjer Sporazum iz Cotonoua koji utvruje uvjete vane pomoi i trgovinskoga partnerstva izmeu EU-a i zemalja u razvoju u Africi, na Karibima i na Pacifiku.
Komisija se sastaje jednom tjedno, obino srijedom u Bruxellesu. Svaku toku na dnevnome redu predstavlja povjerenik zaduen za to politiko podruje, a cijeli sastav potom donosi kolektivnu odluku. Osoblje Komisije organizirano je u odjele pod nazivom Ope uprave (DG) i slube (kao to je Pravna sluba). Svaka Opa uprava odgovorna je za odreeno politiko podruje i na njezinu se elu nalazi glavni direktor koji odgovara jednom od povjerenika. Cjelokupnu koordinaciju omoguuje Glavno tajnitvo koje takoer upravlja tjednim sastancima Komisije. Na njezinu elu nalazi se glavni tajnik koji odgovara izravno predsjedniku. Ope uprave osmiljavaju i sastavljaju zakonodavne prijedloge, no ti prijedlozi postaju slubeni tek kad ih usvoji Komisija na svojim tjednim sastancima. Postupak je kako slijedi: Pretpostavimo, primjerice, da Komisija vidi potrebu za zakonodavstvom Unije radi spre23
Kako je organiziran rad Komisije?

Na predsjedniku je Komisije odluiti koji povjerenik e biti odgovoran za koje politiko podruje i raspodijeliti odgovornosti (ako je potrebno) tijekom trajanja mandata Komisije.
EC
avanja oneienja europskih rijeka. Opa uprava za zatitu okolia sastavit e prijedlog temeljen na detaljnim konzultacijama s europskim gospodarskim granama i poljoprivrednicima, ministrima okolia u dravama lanicama i ekolokim organizacijama. O prijedlogu e se raspraviti s drugim odjelima Komisije. Takoer, prijedlog e se provjeriti u Pravnoj slubi i Glavnome tajnitvu. Nakon to je prijedlog u potpunosti spreman, stavit e se na dnevni red sljedeega sastanka Komisije. Ako barem 13 od 25 povjerenika odobri prijedlog, Komisija e ga usvojiti te e dobiti bezuvjetnu potporu cijeloga sastava. Dokument se zatim alje Vijeu i Europskome parlamentu na razmatranje.
Ograniavanje veliine Komisije

Komisija koja ima previe lanova nee ispravno raditi. Komisiju trenutno ini po jedan povjerenik iz svake drave lanice Unije. Kada Bugarska i Rumunjska pristupe Europskoj uniji, ona e imati 27 drava lanica. U tome trenutku, Vijee e jednoglasnom odlukom utvrditi maksimalan broj povjerenika. Mora ih biti manje od 27, a njihovo dravljanstvo utvrdit e se sustavom rotacije koji je potpuno pravedan za sve zemlje.
ECHO, ured za humanitarnu pomo EU-a prua hitnu pomo rtvama katastrofa irom svijeta. Njime upravlja Europska komisija.
24
EC/Echo
Sud Europskih zajednica: osiguranje provedbe prava Zajednice

Kljune injenice Uloga: Sud Europskih zajednica: Prvostupanjski sud: donoenje pravnih presuda za slu
ajeve koji su mu podneseni jedan sudac iz svake drave EU-a; osam nezavisnih odvjetnika
barem po jedan sudac iz svake drave EU-a Trajanje mandata:

lanovi oba suda imenuju se na mandat od est godina koji se moe obnoviti Adresa: Boulevard Konrad Adenauer, L-2925 Luxembourg Tel.: (352) 4303-1 Internet: http://www.curia.eu/en/index.htm Sud Europskih zajednica (esto ga se jednostavno naziva samo Sud) osnovan je u okviru Ugovora o ECSC-u iz 1952. godine. Sjedite mu je u Luxembourgu. Njegov zadatak jest osigurati da se zakonodavstvo Europske unije tumai i primjenjuje na isti nain u svim dravama lanicama EU-a, kako bi zakonodavstvo bilo jednako za sve. On primjerice osigurava da nacionalni sudovi ne donose razliite presude o istome pitanju. Sud takoer osigurava da drave lanice i institucije Unije ine ono to zakonodavstvo od njih zahtijeva. Sud ima ovlasti rjeavati pravne sporove izmeu drava lanica EUa, institucija EU-a, poslovnih subjekata i pojedinaca. Sud se sastoji od po jednoga suca iz svake drave lanice, tako da je zastupljeno svih 25 nacionalnih pravnih sustava EU-a. Meutim, radi uinkovitosti, Sud rijetko zasjeda u punome sastavu. Obino zasjeda kao Velika
25
komora koja se sastoji od samo 13 sudaca ili u komorama od pet ili tri suca. Sucima pomae osam nezavisnih odvjetnika. Njihova je uloga izlagati miljenja o predmetima koji su podneseni Sudu, to moraju initi javno i nepristrano. Suci i nezavisni odvjetnici osobe su ija je nepristranost neupitna: imaju kvalifikacije i kompetenciju potrebnu za imenovanje na najvie sudske pozicije u svojim domovinama. Njih imenuje Sud Europskih zajednica zajednikom suglasnou izmeu vlada i drava lanica Unije. Svaki od njih imenovan je na mandat od est godina koji se moe obnoviti. Kako bi pomogli Sudu Europskih zajednica u rjeavanju velikoga broja sluajeva koji su im podneseni te kako bi graanima ponudili bolju pravnu zatitu, 1989. godine osnovan je Prvostupanjski sud. Ovaj Sud (koji je pridruen Sudu Europskih zajednica) odgovoran je za donoenje presuda o nekim vrstama
predmeta, osobito u parnicama koje pokrenu pojedinci, poduzea i neke organizacije te u predmetima koji se odnose na zakone o trinome natjecanju. Sud Europskih zajednica i Prvostupanjski sud, svaki imaju predsjednika kojeg izaberu njegovi kolege suci na mandat od tri godine koji se moe obnoviti. Vassilios Skouris, iz Grke, izabran je za predsjednika Suda Europskih zajednica 2003. godine; Bo Vesterdorf, iz Danske, predsjednik je Prvostupanjskoga suda. Novo pravosudno tijelo, Europski sud za dravnu slubu, osnovan je kako bi presuivao u sporovima izmeu Europske unije i dravne slube. Ovaj Sud sastoji se od sedam sudaca i pridruen je Prvostupanjskome sudu.
Kako bi se to sprijeilo, postoji tzv. postupak za preliminarno rjeenje. To znai da, ako nacionalni sud ima ikakvu sumnju glede tumaenja ili valjanosti nekoga zakonodavstva Unije, on moe, a ponekad i mora, zatraiti savjet od Suda Europskih zajednica. Taj savjet daje se u obliku preliminarnoga rjeenja.
2. Tuba zbog neispunjavanja obveza

Komisija moe pokrenuti ovaj postupak ako ima razloga vjerovati da odreena drava lanica ne ispunjava svoje obveze temeljem zakonodavstva Unije. Ti postupci mogu se takoer pokrenuti u drugoj dravi lanici EU-a. U bilo kojem sluaju, Sud istrauje navode i daje svoju presudu. Optuena drava lanica, utvrdi li se da zaista ne ispunjava svoje obveze, mora to odmah ispraviti. Ukoliko Sud utvrdi da se drava lanica nije pridravala njegove presude, on moe nametnuti globu toj dravi.
to radi Sud?
Sud donosi presude o predmetima koji su mu podneseni. etiri najee vrste predmeta su: 1. postupak za preliminarno rjeenje; 2. tuba zbog neispunjavanja obveza; 3. tuba zbog ponitenja te 4. tuba zbog propusta djelovanja. Svaki od njih je nie detaljnije opisan.
3. Tube zbog ponitenja

Ukoliko bilo koja drava lanica, Vijee, Komisija ili (pod nekim uvjetima) Parlament vjeruju da je odreeno zakonodavstvo Unije nezakonito, oni mogu zatraiti od Suda da ga poniti. Tim postupcima za ponitenje takoer se mogu koristiti pojedinci koji ele da Sud poniti odreeni zakon jer izravno i tetno utjee na njih kao pojedince. Utvrdi li Sud da zakon o kojemu je rije nije bio ispravno usvojen ili da nije ispravno temeljen na ugovorima, moe ga proglasiti nitavnim.
1. Postupak za preliminarno rjeenje

Nacionalni sudovi u svakoj dravi lanici Unije duni su osigurati da se zakonodavstvo EU-a ispravno primjenjuje u toj dravi. No, postoji rizik da sudovi u razliitim zemljama protumae zakonodavstvo Unije na razliite naine.
26
4. Tuba zbog propusta djelovanja

Ugovor zahtijeva od Europskoga parlamenta, Vijea i Komisije da donesu odreene odluke pod odreenim okolnostima. Ako oni to ne uine, drave lanice, druge institucije Zajednice i (pod nekim uvjetima) pojedinci ili poduzea mogu podnijeti tubu Sudu kako bi prijavili propust djelovanja neke institucije.
ra te izjave i pravnu pozadinu sluaja. Zatim dolazi druga faza javno sasluanje. Ovisno o vanosti i sloenosti predmeta, ovo sasluanje moe se odrati pred komorom od tri, pet ili trinaest sudaca ili pred punim sastavom Suda. Na sasluanju, odvjetnici stranaka izlau njihov predmet pred sucima i nezavisnim odvjetnicima koji ih mogu ispitivati. Zatim nezavisni odvjetnik daje svoje miljenje, a nakon toga suci vijeaju i donose svoju presudu. Od 2003. godine, od nezavisnog odvjetnika se zahtijeva miljenje o nekome predmetu jedino ako Sud smatra da taj odreeni predmet postavlja novu toku zakona. No, Sud ne slijedi nuno miljenje nezavisnog odvjetnika. O presudama Suda odluuje se veinom i proglaavaju se na javnome sasluanju. Izdvojena se miljenja ne izraavaju. Odluke se objavljuju na dan kada su donesene.
Kako je organiziran rad Suda?

Predmeti se podnose registru, a svakim predmetom bave se posebni sudac i nezavisni odvjetnik kojima je predmet dodijeljen. Postupak koji slijedi odvija se u dvije faze: prvo slijedi pisana, a zatim usmena faza. U prvoj fazi, sve ukljuene stranke podnose pismena izvjea, a sudac kojem je sluaj dodijeljen sastavlja izvjee u kojemu rezimi-
Digital vision/ Getty Images
Sud Europskih zajednica osigurava da se sa svakime postupa na jednak nain temeljem zakonodavstva Unije primjerice, da ene i mukarci budu jednako plaeni za isti posao. Postoji po jedan sudac iz svake drave EU-a.
27
Europski revizorski sud: kontrola pravilnog troenja financijskih sredstava

Kljune injenice Uloga: nadzor ispravnog koritenja sredstava EU-a lanovi: po jedan iz svake drave EU-a Trajanje mandata:
lanovi se imenuju na mandat od est godina koji se moe obnoviti Adresa: 12 rue Alcide de Gasperi, L-1615 Luxembourg Tel.: (352) 4398-1 Internet: http://www.eca.eu.int/
Revizorski sud osnovan je 1975. godine, a sjedite mu je u Luxembourgu. Zadatak Suda jest provjeravati da se sredstva EU-a, koja osiguravaju porezni obveznici ispravno prikupljaju i da se troe namjenski na zakoniti i ekonomian nain. Sud ima pravo napraviti reviziju bilo koje osobe ili organizacije koja upravlja sredstvima Unije. Sud ima po jednoga lana iz svake drave lanice Unije kojega imenuje Vijee na mandat od est godina, koji se moe obnoviti. lanovi izabiru jednoga od svojih lanova kao predsjednika na mandat od tri godine, koji se moe obnoviti. Hubert Weber, iz Austrije, bio je izabran za predsjednika u sijenju 2005. godine.
ili organizacije koja upravlja prihodima ili rashodima Unije, provodei esto provjere na licu mjesta. Njegovi nalazi navedeni su u izvjeima koja skreu pozornost Komisije i vlada drava lanica EU-a na najrazliitije probleme. Kako bi taj zadatak uinkovito ispunio, Revizorski sud mora ostati potpuno neovisan od drugih institucija, no istovremeno mora biti u stalnome kontaktu s njima. Jedna je od kljunih funkcija pomaganje Europskome parlamentu i Vijeu tako da im svake godine podnosi revizorsko izvjee za prethodnu financijsku godinu. Parlament detaljno pregledava izvjee Suda prije nego li odlui hoe li Komisiji odobriti upravljanje proraunom. Ukoliko je zadovoljan, Revizorski sud takoer alje Vijeu i Parlamentu uvjerenje da se novac europskih poreznih obveznika koristio na ispravan nain. Na kraju, Revizorski sud daje miljenje o prijedlozima za financijsko zakonodavstvo Europske unije te za akcije na razini EU-a za borbu protiv prijevara.
to radi Sud?
Glavna je uloga Suda provjeravati da se proraun Unije ispravno koristi drugim rijeima, da su prihodi i rashodi EU-a zakoniti i poteni te osigurati zdravo financijsko upravljanje. Tako njegov rad jami da sustav Unije djeluje uinkovito i otvoreno. Kako bi provodio svoje zadatke, Sud ispituje administrativni posao bilo koje osobe
28
Vana stavka u proraunu EU-a jest i podupiranje ekoloki prihvatljive poljoprivrede koja proizvodi zdravu hranu i dobro postupa sa ivotinjama. Revizori provjeravaju da se ta sredstva koriste na ispravan nain.
Kako je organiziran rad Suda?

Revizorski sud ima otprilike 800 zaposlenih, ukljuujui prevoditelje i administratore te revizore. Revizori su podijeljeni u revizorske skupine i pripremaju nacrte izvjea o kojima Sud donosi odluke. Revizori esto idu u inspekciju u druge institucije Europske unije, drave lanice ili u bilo koju zemlju koja dobiva pomo od EU-a. Iako
se rad Suda uvelike odnosi na sredstava za koja je odgovorna Komisija, u praksi s 90% ovih prihoda i rashoda upravljaju nacionalne vlasti. Revizorski sud sam po sebi nema pravne ovlasti: utvrde li revizori prijevaru ili nepravilnosti, moraju o tome izvijestiti OLAF Europski ured za borbu protiv prijevare.
29
EC
Europski gospodarski i socijalni odbor: glas civilnoga drutva

Kljune injenice Uloga: lanovi: Trajanje mandata: Sastanci: Adresa: Tel.: Internet: zastupa organizirano civilno drutvo 317
etiri godine Bruxelles, mjese
no Rue Belliard 99, B-1040 Brussels (32-2) 546 90 11 http://eesc.europa.eu/
Osnovan 1957. godine u okviru Rimskog ugovora, Europski gospodarski i socijalni odbor (ECOSOC) savjetodavno je tijelo koje zastupa zaposlenike, sindikate, poljoprivrednike, potroae i druge interesne skupine koje sainjavaju organizirano civilno drutvo. ECOSOC zastupa njihova stajalita te brani njihove interese u raspravama o
politikama s Komisijom, Vijeem i Europskim parlamentom. ECOSOC je tako most izmeu Unije i njezinih graana te promie drutvo ukljueno u zbivanja, sveobuhvatno i prema tome demokratskije.
Na zapoljavanje u Europi uvelike utjeu politike EU-a. Kroz ECOSOC, poslodavci i sindikati mogu izraziti svoje miljenje u oblikovanju tih politika.
30
EC
Odbor ini sastavni dio procesa donoenja odluka Unije: mora se konzultirati s njime prije nego li se donose odluke o gospodarskoj i socijalnoj politici. Na vlastitu inicijativu ili na zahtjev druge institucije EU-a, on takoer moe dati svoje miljenje i o drugim pitanjima. ECOSOC ima 317 lanova, a broj predstavnika iz svake drave EU-a okvirno odraava udjel stanovnitva te zemlje. Omjer prema zemljama je sljedei: Njemaka, Francuska, Italija i Ujedinjeno Kraljevstvo Poljska i panjolska Belgija, eka, Grka, Maarska i Nizozemska, Austrija, Portugal i vedska Danska, Irska, Litva, Slovaka i Finska Estonija, Latvija i Slovenija Cipar i Luksemburg Malta Ukupno
to radi ECOSOC?
Europski gospodarski i socijalni odbor ima tri glavne uloge: savjetovati Vijee, Komisiju i Europski parlament, bilo na njihov zahtjev ili na vlastitu inicijativu Odbora; poticati civilno drutvo da se vie ukljui u stvaranje politike Unije te podupirati ulogu civilnoga drutva u dravama koje nisu lanice EU-a kako bi pomogao osnovati savjetodavne strukture.
24 21
Tko su lanovi ECOSOC-a?

Radei uglavnom u zemljama svojega podrijetla, lanovi Odbora sainjavaju tri skupine koje zastupaju poslodavce, zaposlenike te razne gospodarske i socijalne interese. Skupina poslodavaca sastoji se od lanova iz privatnoga i javnog sektora gospodarskih grana, malih i srednjih poduzea, gospodarskih komora, sektora veleprodaje i maloprodaje, bankarstva i osiguranja, prometa te poljoprivede. Skupina zaposlenika zastupa sve kategorije zaposlenika, od radnika do izvrnih djelatnika. Njezini lanovi dolaze iz nacionalnih sindikalnih organizacija. Trea skupina zastupa irok raspon interesa: nevladine organizacije, organizacije poljoprivrednika, mala poduzea, obrte i profesije, zadruge i neprofitne organizacije, potroake i ekoloke organizacije, znanstvene i akademske zajednice te drutva koja zastupaju obitelj, ene, hendikepirane osobe itd...
12 9 7 6 5 317
Kada Bugarska i Rumunjska pristupe Europskoj uniji, Odbor e imati 344 lana. lanove biraju vlade Unije, ali oni rade u potpunoj politikoj neovisnosti: imenuju se na etiri godine i mogu biti ponovno birani. Odbor se sastaje na plenarnoj skuptini, a njegove rasprave priprema est pododbora poznatih kao sekcije, od kojih se svaka bavi odreenim politikim podrujem. Odbor bira svojeg predsjednika i dva potpredsjednika na razdoblje od dvije godine. Anne-Marie Sigmund, iz Austrije, postala je predsjednicom ECOSOC-a u listopadu 2004. godine.
31
Odbor regija: glas lokalnih vlasti
Kljune injenice Uloga: lanovi: Trajanje mandata: Sastanci: Adresa: Tel.: Internet: zastupa regionalne i lokalne vlasti 317
etiri godine Bruxelles, pet plenarnih sastanaka godinje Rue Belliard 101, B-1040 Bruxelles (32-2) 282 22 11 www.cor.eu.int lanovi su Odbora izabrani opinski i regionalni politiari, esto lideri regionalnih vlasti ili gradonaelnici. Njih imenuju vlade EU-a, no oni rade u potpunoj politikoj neovisnosti. Vijee Europske unije imenuje ih na etiri godine i mogu biti ponovno birani. Oni takoer moraju imati mandat od vlasti koje zastupaju ili moraju njima biti politiki odgovorni. Odbor regija bira predsjednika meu svojim lanovima na razdoblje od dvije godine. Peter Straub, iz Njemake, bio je izabran za predsjednika u veljai 2004. godine.
Osnovan 1994. godine u okviru Ugovora o Europskoj uniji, Odbor regija je savjetodavno tijelo koje se sastoji od predstavnika europskih regionalnih i lokalnih vlasti. Odbor regija mora se konzultirati prije nego li se donesu odluke Unije o pitanjima kao to su regionalna politika, zatita okolia, izobrazba i promet pitanja koja se sva tiu lokalne i regionalne vlasti. Odbor ima 317 lanova. Broj iz svake drave lanice odraava otprilike udio stanovnitva te zemlje, kako slijedi: Njemaka, Francuska, Italija i Ujedinjeno Kraljevstvo Poljska i panjolska Belgija, eka, Grka, Maarska i Nizozemska, Austrija, Portugal i vedska Danska, Irska, Litva, Slovaka i Finska Estonija, Latvija i Slovenija Cipar i Luksemburg Malta Ukupno
24 21
to Odbor radi?
Uloga je Odbora regija iznositi lokalna i regionalna stajalita o zakonodavstvu EU-a: to ini tako da daje miljenja na prijedloge Komisije. Komisija i Vijee obvezni su savjetovati se s Odborom regija o temama koje su izravno vane za lokalne i regionalne vlasti, a to mogu uiniti uvijek, kada god ele. Odbor moe usvajati miljenja na vlastitu inicijativu i iznositi ih Komisiji, Vijeu i Parlamentu.
12 9 7 6 5 317
Kada Bugarska i Rumunjska pristupe Europskoj uniji, Odbor regija imat e 344 lana.
32
Kako je organiziran rad Odbora?

Svake godine, Odbor regija odri pet plenarnih zasjedanja tijekom kojih se utvruje opa politika te se usvajaju miljenja. lanovi Odbora dodjeljuju se specijaliziranim komisijama iji je zadatak pripremati plenarne sjednice. Postoji est komisija:
Komisija za teritorijalnu kohezijsku politiku (COTER), Komisija za gospodarsku i socijalnu politiku (ECOS), Komisija za odrivi razvoj (DEVE), Komisija za kulturu i izobrazbu (EDUC), Komisija za ustavne poslove i europsku upravu (CONST) te Komisija za vanjske odnose (RELEX).
Putem Odbora regija, gradonaelnici i gradski vijenici iz cijele Europe mogu izraziti svoje miljenje o djelovanju Unije koje utjee na regije kao to je, primjerice, poboljanje telekomunikacijskih mrea.
33
Van Parys Media / Corbis
Europska investicijska banka: financiranje projekata Europske unije

Kljune injenice Uloga: lanovi: Adresa: Tel.: Internet: financiranje projekata Europske unije drave
lanice Odbor direktora 26, Upravni odbor 9 100, Boulevard Konrad Adenauer, L-2950 Luxembourg (352) 4379-1 http://www.eib.europa.eu/
Europska investicijska banka (EIB) osnovana je 1958. godine Rimskim ugovorom. Njezina je zadaa davati zajmove za projekte od europskog interesa (kao to su eljeznike i cestovne veze, zrane luke ili ekoloki programi), osobito za siromanije regije, drave kandidatkinje i zemlje u razvoju. EIB takoer daje kredite za ulaganje u mala poduzea. Philippe Maystadt, iz Belgije, postao je predsjednikom EIB-a 1. sijenja 2000. godine.
Projekti u koje Banka ulae paljivo se odabiru prema ovim kriterijima: moraju pomoi u postizanju ciljeva EUa tako da uine europske gospodarske grane i mala poduzea konkurentnijima stvaranjem transeuropskih mrea (promet, telekomunkacije i energija), jaanjem sektora informacijske tehnologije, titei prirodni i gradski okoli te poboljavajui zdravlje i obrazovne usluge; moraju uglavnom pomagati regijama koje su u najnepovoljnijem poloaju te moraju pomoi privui druge izvore financiranja. EIB takoer podupire odrivi razvoj u mediteranskim zemljama, Africi, na Karibima i Pacifiku, kao i projekte u Latinskoj Americi i Aziji. Na kraju, EIB je veinski dioniar Europskog investicijskoga fonda s kojim sainjava Grupu EIB. Europski investicijski fond osnovan je 1994. godine kako bi pruio poduzetniki kapital za mala i srednja poduzea. On ne posuuje izravno poslovnim subjektima i ne ulae izravno u poduzea. Umjesto toga, on radi zajedno s bankama i drugim financijskim posrednicima pruajui im jamstva da pokriju zajmove za mala poduzea.
to Banka radi?
EIB je neprofitna i ne dobiva novac od uteda ili tekuih rauna. Jednako tako, ona ne koristi sredstva iz prorauna Unije. Umjesto toga, EIB se financira kroz posuivanje na financijskim tritima te od dioniara Banke drava lanica Europske unije. Oni zajedniki upisuju svoj kapital, a doprinos svake zemlje odraava njezinu gospodarsku vanost unutar Unije. Podrka od strane drava lanica daje EIB-u najveu moguu kreditnu poziciju (AAA) na novanim tritima na kojima, prema tome, moe podizati velike iznose kapitala po vrlo konkurentnim uvjetima. To zauzvrat omoguuje Banci ulaganje u projekte od javnog interesa koji inae ne bi dobili novac ili bi ga morali posuditi puno nepovoljnije.
34
Fond je aktivan u dravama lanicama Europske unije, Bugarskoj, Rumunjskoj, Turskoj i zemljama EFTA-e (Island, Lihtentajn i Norveka).
Odluke Banke donose ova tijela: Vijee guvernera sastoji se od ministara (obino ministara financija) iz svih drava lanica. Ono definira glavnu politiku davanja zajmova Banke, odobrava bilance i godinja izvjea, ovlauje Banku da financira projekte izvan Unije i odluuje o poveanju kapitala. Odbor direktora odobrava operacije zajmova i osigurava da se s EIB-om ispravno upravlja. Sastoji se od 26 direktora po jednoga imenuje svaka drava lanica EUa, a jednog imenuje Europska komisija. Upravni odbor je izvrno tijelo banke: bavi se svakodnevnim poslovanjem EIB-a i ima devet lanova.
Kako je organiziran rad Banke?

EIB je autonomna institucija koja donosi vlastite odluke glede zajmova iskljuivo prema zaslugama svakoga projekta i mogunostima koje se nude na financijskim tritima. Svake godine, ona podnosi izvjee o svim svojim aktivnostima. Banka surauje s institucijama EU-a. Primjerice, njezini predstavnici sudjeluju u odborima Europskoga parlamenta, a predsjednik EIB-a moe sudjelovati na sastancima Vijea.
EIB financira irok raspon projekata, ukljuujui nove cestovne i eljeznike veze, kako bi se poboljala europska prometna mrea.
35
Europska sredinja banka: upravljanje eurom

Kljune injenice Uloga: lanovi: Adresa: Tel.: Internet: upravljanje eurom i monetarnom politikom EU-a Upravlja
ko vijeke 18, Opke vijeke 27, Izvrni odbor 6 Kaiserstrasse 29, D-60311 Frankfurt am Main (49) 691 34 40 www.ecb.int
Europska sredinja banka (ECB) osnovana je 1998. godine u okviru Ugovora o Europskoj uniji. Sjedite joj je u Frankfurtu (Njemaka), a zadaa upravljati eurom jedinstvenom valutom Europske unije. ECB je takoer odgovorna za utvrivanje i provedbu gospodarske i monetarne politike Unije. Kako bi provodila svoju ulogu, ECB radi s Europskim sustavom sredinjih banaka (ESCB) koji pokriva svih 25 zemalja Europske unije. Meutim, samo 12 od njih je dosad usvojilo euro. Tih 12 zemalja kolektivno sainjavaju euro podruje, a njihove sredinje banke, zajedno s Europskom sredinjom bankom, ine tzv. Eurosustav. ECB je potpuno neovisna: ni ECB ni nacionalne sredinje banke Eurosustava, niti bilo koji lan njihovih tijela koja donose odluke ne moe traiti ili prihvaati upute od bilo kojega drugoga tijela. Institucije EU-a i vlade drava lanica moraju potivati ovo naelo i ne smiju pokuavati utjecati na ECB ili na nacionalne sredinje banke. ECB, radei blisko s nacionalnim sredinjim bankama, priprema i provodi odluke koje donose tijela Eurosustava za donoenje
odluka Upravno vijee, Izvrni odbor i Ope vijee. Jean-Claude Trichet, iz Francuske, postao je predsjednikom ECB-a u studenome 2003. godine.
to Banka radi?
Jedan od glavnih zadataka ECB-a jest odravati stabilnost cijena u europodruju, kako kupovna mo eura ne bi bila ugroena inflacijom. Cilj je ECB-a osigurati da poveanje potroakih cijena iz godine u godinu bude manje od 2%. ECB to ini na dva naina: Kontroliranjem ponude novca. Ako je ponuda novca vea u usporedbi s ponudom roba i usluga, doi e do inflacije. Nadzorom trendova cijena i procjenom rizika koji predstavlja za stabilnost cijena na europodruju. Kontroliranje ponude novca ukljuuje, izmeu ostaloga, utvrivanje kamatnih stopa irom euro podruja. To je moda najpoznatija aktivnost Banke.
36
Kako je organiziran rad banke?

Rad Europske sredinje banke organiziran je putem sljedeih tijela koja donose odluke:
Ope vijee
Ope vijee je tree tijelo ECB-a koje donosi odluke: sastoji se od predsjednika EISB-a i potpredsjednika te od guvernera nacionalnih sredinjih banaka svih 25 drava lanica EU-a. Ope vijee pridonosi funkcioniranju ECB-a u pogledu savjetodavnoga rada i koordinacije te pomae u pripremi buduega proirenja podruja eura.
Izvrni odbor
Izvrni odbor sastoji se od predsjednika ECBa, potpredsjednika i etiri druga lana koji su svi imenovani zajednikom suglasnou predsjednika ili predsjednika vlada koje se nalaze u monetarnom sustavu EU-a. lanovi izvrnog odbora imenuju se na razdoblje od osam godina koje se ne moe obnoviti. Izvrni odbor odgovoran je za provedbu monetarne politike, kako je definirano u Upravljakome vijeu (vidi nie) te za davanje uputa nacionalnim sredinjim bankama. On takoer priprema sastanke Upravljakoga vijea i odgovoran je za svakodnevno upravljanje ECB-om.
Upravljako vijee
Upravljako vijee jest najvie tijelo Europske sredinje banke koje donosi odluke: sastoji se od est lanova Izvrnog odbora i guvernera 12 sredinjih banaka. Njime predsjeda predsjednik ECB-a. Njegova je primarna misija utvrditi monetarnu politiku europodruja te, osobito, utvrditi kamatne stope po kojima poslovne banke mogu dobivati novac od Sredinje banke.
S eurom je lako putovati i kupovati irom Europe. ECB radi kako bi osigurao stabilne cijene na europodruju.
37
De Leu
Europski ombudsman: istraivanje vaih pritubi

Kljune injenice otkriva slu
ajeve loeg upravljanja i predlae rjeenja Trajanje mandata: pet godina, moe se obnoviti Adresa: 1, Avenue du Prsident Robert Schuman, BP 403, F-67001 Strasbourg Tel. (33) 3 88 17 23 13 Internet: http://www.ombudsman.europa.eu/ home/en/default.htm Pozicija Europskoga ombudsmana stvorena je Ugovorom o Europskoj uniji (Maastricht, 1992.). Ombudsman djeluje kao posrednik izmeu graana i tijela Europske unije: ima pravo dobivati i istraivati pritube graana, poslovnih subjekata i organizacija Unije te od bilo koga tko prebiva ili ima prijavljen ured u nekoj od drava lanica EU-a. Ombudsmana bira Europski parlament na mandat od pet godina koji se moe obnoviti, to odgovara zakonodavnome mandatu Parlamenta. Nikiforos Diamandouros, bivi nacionalni javni pravobranitelj Grke, zauzeo je mjesto Europskoga ombudsmana u travnju 2003. i bio je ponovno izabran na mandat od pet godina u sijenju 2005. godine. nedostupnost ili odbijanje davanja informacija, nepotrebna odgoda te neispravni postupci. Ombudsman provodi istrage nakon to je podnesena neka tuba ili na svoju vlastitu inicijativu. On djeluje potpuno neovisno i nepristrano ne zahtijeva niti prihvaa upute od bilo koje vlade ili organizacije. Uloga:
Kako podnijeti albu Ombudsmanu?

Ukoliko elite podnijeti tubu zbog loeg djelovanja neke institucije ili tijela Unije, prva stvar koju treba uiniti jest kontaktirati s tom institucijom ili tijelom putem uobiajnih administrativnih kanala i pokuati ih navesti da rijee problem. Ukoliko taj pristup ne uspije, moete podnijeti pritubu Europskom ombudsmanu. Pritubu Ombudsmanu morate podnijeti u roku od dvije godine od datuma kada ste saznali za in loeg upravljanja. Morate jasno navesti tko ste, na koju se instituciju ili tijelo alite i zbog kojega problema podnosite pritubu, no moete zatraiti da prituba ostane povjerljiva.
to radi Ombudsman?
Ombudsman pomae otkriti loe upravljanje u institucijama i tijelima Europske unije. Loe upravljanje znai da neka institucija ne djeluje u skladu sa zakonom ili ne potuje naela dobrog upravljanja ili kri ljudska prava. Neki primjeri su: nepravedni postupci, diskriminacija zloporaba ovlasti,
38
Za praktino uputstvo kako podnijeti pritubu, posjetite Web stranice Ombudsmana: www.ombudsman.europa.eu.
tijelo o kojima je rije. No, ako problem nije rijeen tijekom njegovih istraga, Ombudsman e pokuati pronai prihvatljivo, zadovoljavajue rjeenje. Ako pak to ne uspije, Ombudsman moe dati preporuke za rjeavanje tog pitanja. Ukoliko institucija o kojoj je rije ne prihvati preporuke, on moe sastaviti posebno izvjee za Europski parlament kako bi ovaj mogao poduzeti bilo koju potrebnu politiku akciju. Svake godine Ombudsman podnosi Europskome parlamentu izvjee o svojemu radu.
Koji rezultat mogu oekivati?

Ukoliko Ombudsman ne moe rjeavati vau pritubu primjerice, u sluaju ako je vaa tuba ve bila sudski predmet on e napraviti najvie to moe kako bi vam savjetovao koje bi vam drugo tijelo moglo pomoi. Meutim, ako on moe rijeiti vau pritubu, to e i uiniti. Kako bi rijeio va problem, Ombudsman moe jednostavno izvijestiti instituciju ili
EC
P. Nikiforos Diamandouros zauzeo je mjesto Ombudsmana u travnju 2003. i bio je ponovno imenovan u sijenju 2005. godine.
Europski nadzornik zatite podataka: zatita vae privatnosti

Kljune injenice Uloga: zatita povjerljivosti vaih podataka Trajanje mandata: pet godina, moe se obnoviti Adresa: Rue Wiertz 60, B-1047 Bruxelles Tel.: (32-2) 283 19 00 Internet: http://www.edps.europa.eu
Institucija Europskoga nadzornika zatite podataka (EDPS) stvorena je 2001. godine. Odgovornost te institucije jest osigurati da sve institucije i tijela Europske unije potuju prava ljudi na privatnost pri obradi njihovih osobnih podataka.
stvene svrhe. ak i tada, podatke mora obraivati zdravstveni djelatnik ili druga osoba koja je prisegnula na profesionalnu tajnost. Europski nadzornik zatite podataka radi s djelatnicima zatite podataka u svakoj instituciji ili tijelu Unije kako bi osigurao da se potuju pravila o privatnosti podataka. U 2004. godini, Peter Johan Hustinx imenovan je za Nadzornika, a Joaquin Bayo Delgado za pomonoga nadzornika zatite podataka.
to radi Europski nadzornik zatite podataka?

Kada institucije ili tijela Unije obrauju osobne podatke neke osobe, oni moraju potivati pravo te osobe na privatnost. Europski nadzornik osigurava da to ine te ih savjetuje o svim aspektima obrade osobnih podataka. Obrada ukljuuje aktivnosti kao to su prikupljanje informacija, njihovo snimanje i pohranjivanje te ponovno pronalaenje radi konzultacije; slanje ili stavljanje na raspolaganje drugim ljudima, a takoer i blokiranje, brisanje ili unitavanje podataka. Postoje stroga pravila zatite privatnosti koja propisuju ove aktivnosti. Primjerice, institucije i tijela Europske unije ne smiju obraivati osobne podatke koji otkrivaju vae rasno ili etniko podrijetlo, politika miljenja, vjerska ili filozofska uvjerenja, ili lanstvo u sindikatima. Jednako tako, ne smiju obraivati podatke o vaemu zdravlju ili seksualnom ivotu, ukoliko takvi podaci nisu potrebni za zdrav40
Kako vam Europski nadzornik zatite podataka moe pomoi?

Ako imate razloga vjerovati da je vae pravo na privatnost prekreno od strane neke institucije ili tijela EU-a ili da se vai osobni podaci zloporabe, trebali biste podnijeti pritubu Europskome nadzorniku zatite podataka. On e istraiti vau pritubu i, to je prije mogue, izvijestiti vas o tome slae li se s time ili ne. Ako se slae, navest e kako se problem moe rijeiti. Primjerice, on moe naloiti instituciji ili tijelu o kojem je rije da ispravi, blokira, izbrie ili uniti bilo koje vae osobne podatke koji su nezakonito obraeni. Ako se ne slaete s njegovom odlukom, moete se obratiti Sudu Europskih zajednica.
Agencije
Agencija nije institucija Europske unije, ve tijelo koje je osnovano posebnim zakonodavstvom Unije kako bi provodilo vrlo specifian zadatak. Nemaju sve agencije EU-a rije agencija u svojemu slubenomu nazivu: umjesto toga, one se mogu zvati centar, zaklada, institut, opservatorij, ured itd... Tri agencije EDA, EUISS i EUSC provode zadatke zajednike vanjske i sigurnosne politike (drugi stup Europske unije). etri agencije AMOCEB, CEPOL, Europol i Eurojust pomau koordinirati suradnju policije i pravosudnu suradnju u kaznenim pitanjima (trei stup Europske unije), ukljuujui upravljanje vanjskim granicama Unije. Sve druge agencije provode zadatke u okviru prvoga stupa Unije takozvanoga podruja Zajednice. Dalje slijedi kratak opis svake od njih.
Ured Zajednice za biljnu raznolikost

Ured Zajednice za biljnu raznolikost (CPVO) smjeten je u Angersu, Francuska, a osnovan je 1994. godine. Njegova je zadaa upravljati sustavom prava biljne raznolikosti - oblik industrijskih prava vlasnitva koja se odnose na biljke. CPVO djeluje kao Ured za usklaivanje na unutarnjem tritu, te daje prava zatite industrijskoga vlasnitva za nove biljne vrste. Ta su prava valjana za razdoblje od 25 do 30 godina. Vie informacija na: www.cpvo.eu.int
Eurojust
Eurojust je osnovan 2002. godine sa sjeditem u Haagu, Nizozemska. Njegova je zadaa pomagati tuiteljima irom Unije da zajedniki rade u borbi protiv prekograninoga kriminala, ukljuujui raunalni kriminal, prijevare i sluajeve korupcije, pranje novca te ekoloki kriminal. On pomae, primjerice, olakati razmjenu informacija nacionalnim vlastima, pruiti uzajamnu pravnu pomo i izruivati pojedince koji su traeni radi ispitivanja. Eurojust se sastoji od jednoga tuitelja, suca ili policijskoga djelatnika iz svake drave lanice Unije. Oni sainjavaju tzv. koled (tj. upravni odbor) organizacije te biraju jednoga od svojih lanova za predsjednika na mandat od tri godine. Koledu
41
pomau tajnitvo i osoblje djelatnika EU-a i pridruenih nacionalnih strunjaka. S obzirom na to da njegov rad ukljuuje uvanje evidencije o osumnjienim kriminalcima, Eurojust ima djelatnika za zatitu podataka iji je zadatak osigurati da se osobni podaci u evidenciji ispravno tite i da se s njima postupa sukladno zakonu. Imate pravo znati koje informacije, ako postoje, Eurojust ima o vama i zatraiti od Eurojusta da ih ispravi ili izbrie ako su netoni ili nepotpuni. Vie informacija na: www.eurojust.eu.int
Europska agencija za obnovu

Europska agencija za obnovu (EAR) osnovana je 2000. godine. Njezino sjedite nalazi se u Solunu, Grka, te ima operativne centre u Beogradu, Pritini, Podgorici i Skopju. Njezina je zadaa upravljati glavnim programima Unije za pruanje pomoi za obnovu, u vrijednosti od 2 milijarde eura godinje, za zemlje balkanske regije koje su bile zahvaene ratom 1990-ih godina. Vie informacija na: www.ear.eu.int
Europska agencija za upravljanje operativnom koordinacijom na vanjskim granicama drava lanica EU-a
Odluka o osnivanju ove agencije (poznate kao AMOCEB) donesena je u listopadu 2004. godine. Njezino sjedite bit e u Varavi. Njezina je zadaa pomagati dravama lanicama Europske unije da provode pravila Unije o kontroli vanjskih granica te o povratku graana koji nisu iz EU-a u zemlje njihova podrijetla. Naravno, svaka drava lanica duna je kontrolirati svoje vlastite granice, no agencija e pomoi da to uine jednako uinkovito. Glavni zadaci agencije ukljuuju: pomaganje zemljama EU-a da educiraju svoje djelatnike na granicama; procjenu rizika; iskoritavanje istraivanja za nove tehnologije nadzora te koordiniranje suradnje izmeu zemalja EUa o vraanju ilegalnih imigranata.
Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu

Osnovana 1994. godine, Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) smjetena je u Bilbaou, panjolska. Niti jedna zemlja ne moe rjeavati irok raspon pitanja sigurnosti i zdravlja na radu (OSH) s kojima se Europa danas suoava. Tako je EU-OSHA osnovana kako bi ujedinila veliki fundus znanja i informacija Europe o tim pitanjima, osobito o preventivnim mjerama. Osim to razvija sveobuhvatnu mreu web stranica o sigurnosti i zdravlju, agencija izdaje publikacije u kojima se objavljuje mnotvo informacija od posebnih izvjea do materijala za kampanje. EU-OSHA-om upravlja Upravni odbor u kojem su zastupljeni sindikati, organizacije poslodavaca, nacionalne vlade i Europska komisija. Vie informacija na: http://osha.eu.int/OSHA
42
Europska agencija za zrakoplovnu sigurnost

Europska agencija za zrakoplovnu sigurnost (EASA) osnovana je 2002. godine i smjetena je u Klnu, Njemaka. Njezina je zadaa pomagati Europskoj uniji da donese zakone i pravila o zrakoplovnoj sigurnosti te pomagati Komisiji u provjeravanju slijede li se pravila EU-a na ispravan nain. Agencija e takoer pruiti tehniku pomo meunarodnim organizacijama odgovornima za sigurnost civilnoga zrakoplovstva i zatitu okolia. Osim toga, pomagat e zrakoplovnim vlastima u zemljama izvan Unije. EASA ima pravo donositi neke odluke, kao to je izdavanje potvrda za zrakoplovne proizvode. Vie informacija na: www.easa.eu.int
Europski centar za prevenciju i nadzor bolesti

Odluka o osnivanju Europskoga centra za prevenciju i nadzor bolesti (ECDC) donesena je u oujku 2004. godine. Centar je poeo s radom 2005. godine i smjeten je u Stockholmu, vedska. ECDC e pomoi u borbi protiv zaraznih bolesti i drugih ozbiljnih prijetnji zdravlju. Njegovi zadaci ukljuit e upravljanje mreama laboratorija i sustavom za rano upozoravanje i reagiranje. On bi mogao, primjerice, slati timove strunjaka EU-a da istrae izbijanje nepoznate bolesti u nekoj europskoj zemlji. Vie informacija na: www.ecdc.europa.eu
Europska obrambena agencija

EDA je osnovana 2004. godine, sa sjeditem u Bruxellesu. Njezina je zadaa pomagati dravama lanicama Unije da poboljaju europsku obranu i sposobnost upravljanja krizom te da odre europsku sigurnost i obrambenu politiku. Ona e to initi tako to e osigurati koordiniraniji pristup proizvodnji i nabavi oruja i obrambene opreme te obrambenim istraivanjima i tehnolokome razvoju.
Europski centar za razvoj strukovne izobrazbe

Osnovan 1975. godine, Europski centar za razvoj strukovne izobrazbe (Cedefop) smjeten je u Solunu, Grka. Njegova je zadaa analizirati i pruati informacije o sustavima, politikama, istraivanju te praksi strukovne izobrazbe i osposobljavanja. To pomae strunjacima irom EU-a u razvijanju i poboljavanju strukovne izobrazbe te osposobljavanja u Europi. Cedefop takoer upravlja interaktivnim Web stranicama koje se zovu Europsko selo za izobrazbu (ETV). Vie informacija na: www.trainingvillage.gr Cedefopom upravlja Upravni odbor u kojemu su zastupljeni sindikati, organizacije poslodavaca, nacionalne vlade i Europska komisija. Vie informacija na: www.cedefop.eu.int
43
Europska agencija za okoli

Europska agencija za okoli (EEA) osnovana je 1990. godine. Smjetena je u Kopenhagenu, Danska. Njezina je zadaa prikupljati i iriti informacije o stanju i trendovima zatite okolia u Europi. Otvorena je za zemlje izvan Unije: Island, Lihtentajn i Norveka bile su lanice od samoga poetka. Agencija aktivno surauje s ekolokim tijelima i meunarodnim organizacijama. Vie informacija na: www.eea.eu.int
Bruxellesu, Belgija, a njezino stalno sjedite bit e u Parmi, Italija. Njezina je primarna odgovornost pruati neovisne znanstvene savjete o svim pitanjima glede sigurnosti prehrambenih proizvoda. Tijelo procjenjuje rizike za hranidbene lance i provodi znanstvenu procjenu o bilo kojem pitanju koje moe utjecati na sigurnost prehrambenih proizvoda u Europi. Rad tijela ukljuuje procese cjelovitih prehrambenih proizvoda od polja do tanjura drugim rijeima, od primarne proizvodnje (ukljuujui sigurnost stone hrane) do nabave prehrambenih proizvoda za potroae. EFSA prikuplja informacije irom svijeta, posebno obraajui pozornost na nova zbivanja u znanosti. Svoja saznanja dijeli, ne samo sa strunjacima i donositeljima odluka, nego i s javnou. Vie informacija na: www.efsa.europa.eu
Europska agencija za sigurnost prehrambenih proizvoda

Europska agencija za sigurnost prehrambenih proizvoda (EFSA) poela je s radom u 2002. godini. Privremeno je smjetena u
Europska agencija za sigurnost prehrambenih proizvoda pomae osigurati sigurnost cjelovitoga procesa proizvodnje hrane od polja do tanjura.
44
EKA
Europska zaklada za poboljanje radnih i ivotnih uvjeta

Osnovana 1975. godine, Europska zaklada za poboljanje radnih i ivotnih uvjeta (Eurofound) smjetena je u Dublinu, Irska. Njezina je zadaa: savjetovati kreatore socijalne politike; procjenjivati i analizirati ivotne i radne uvjete; izvjetavati o zbivanjima i trendovima te pridonositi poboljanju kvalitete ivota. Eurofoundom upravlja Upravni odbor u kojemu su zastupljeni sindikati, organizacije poslodavaca, nacionalne vlade i Europska komisija. Vie informacija na: www.eurofound.eu.int
Europska agencija za pomorsku sigurnost

Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA) osnovana je 2002. godine. Privremeno je smjetena u Bruxellesu, Belgija, a njezino stalno sjedite bit e u Lisabonu, Portugal. Svrha EMSA-e jest pomoi u poboljanju sustava pomorske sigurnosti, smanjujui rizik od pomorskih nezgoda, pomorskoga oneienja od brodova i gubitka ljudskih ivota na moru. Agencija prua tehnike i znanstvene savjete kako bi poboljala zakonodavstvo Unije o pomorskoj sigurnosti i oneiavanju brodova: pomae nadzirati to rade EU i drave kandidatkinje te savjetuje njihove vlade. Meu svojim raznim zadacima, EMSA e pomoi razviti zajedniku metodologiju EU-a za istraivanje nezgoda na moru te e osnovati informativni sustav EU-a o pomorskome prometu. Vie informacija na: emsa.eu.int
Europsko nadzorno tijelo za sustav globalne navigacije pomou satelita

Europsko nadzorno tijelo za sustav globalne navigacije pomou satelita (GNSS) osnovano je 2004. godine. Jo uvijek nije odlueno gdje e biti sjedite agencije. Njezina je zadaa osigurati da se osnovni javni interesi ispravno brane i zastupaju u svezi s europskim programima navigacije pomou satelita (GALILEO i EGNOS). Cilj GALILEO-a je pruiti modernu europsku alternativu ve osnovanome amerikom sustavu GPS. Agencija je odgovorna za upravljanje i nadziranje uporabe sredstava programa; pomoi e Europskoj komisiji da rjeava bilo koja pitanja povezana sa satelitskom radionavigacijom.
Europska agencija za lijekove

Osnovana 1993. godine, Europska agencija za lijekove (EMEA) smjetena je u Londonu, Ujedinjeno Kraljevstvo. Agencija pomae zatititi i promovirati zdravlje u Europi procjenom lijekova za ljudsku i veterinarsku uporabu. Ona objedinjuje znanstvenu strunost iz svih zemalja lanica Unije. Neki tipovi medicinskih proizvoda izvedeni iz biotehnologije mogu se prodavati u Europskoj uniji jedino nakon to ih EMEA paljivo ispita. Ukoliko agencija utvrdi da je proizvod siguran i dobre kvalitete, Europska komisija moe dopustiti njegovu prodaju u svim zemljama EU-a. Ljudi koji ele na trite plasirati druge inovativne lijekove takoer mogu zatraiti ovu vrstu odobrenja.
45
Najkonvencionalnije lijekove odobrava svaka pojedinana zemlja lanica Unije. EMEA pomae u upravljanju sustavom uzajamnoga priznavanja za ta nacionalna odobrenja. Vie informacija na: www.emea.eu.int
na organizacija (WHO), Pompidou Grupa Vijea Europe, Svjetska carinska organizacija (WCO), Meunarodna organizacija kriminalistike policije (Interpol) i Europski policijski ured (Europol). Vie informacija na: www.emcdda.europa.eu
Europski centar za nadzor droga i ovisnosti o drogama

Osnovan 1993. godine, Europski centar za nadzor droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) smjeten je u Lisabonu, Portugal. Zadaa je Centra prikupljati i iriti objektivne, pouzdane i usporedive podatke o drogama i ovisnosti o drogama u Europi. On surauje sa zemljama izvan Unije, kao i s meunarodnim tijelima kao to su Program Ujedinjenih naroda za meunarodni nadzor droga (UNDCP), Svjetska zdravstve-
Europski nadzorni centar za rasizam i ksenofobiju

Europski nadzorni centar za rasizam i ksenofobiju (EUMC) smjeten je u Beu, Austrija, a osnovan je 1997. godine. Primarna je zadaa Centra pruati Europskoj uniji i njezinim dravama lanicama objektivne, pouzdane i usporedive podatke o rasizmu, ksenofobiji i antisemitizmu u Europi te razraditi strategije irom Europe za rjeavanje tih problema. EUMC prouava opseg i razvoj rasizma i ksenofobije te analizira njihove uzroke, posljedice i uinke. Takoer, naglaava i iri primjere dobre prakse za integriranje migranata te etnikih i vjerskih manjina. Sutina rada EUMC-a jest Europska informacijska mrea o rasizmu i ksenofobiji (RAXEN): sastoji se od nacionalnih arita (po jedno u svakoj dravi lanici Unije) koja prikupljaju, usporeuju i ire informacije o rasizmu i ksenofobiji u njihovoj vlastitoj zemlji. Vie informacija na: www.eumc.eu.int
Europska agencija za lijekove procjenjuje jesu li lijekovi koje rabimo sigurni.

46
Europska agencija za sigurnost mrea i podataka

Europska agencija za sigurnost mrea i podataka (ENISA) osnovana je 2004. godine. Privremeno je smjetena u Bruxellesu, a njezino stalno sjedite bit e u Heraklionu, Grka (Kreta). Misija ENISA-e jest osigurati da informacijske mree i podaci koje prenose budu sigurni. Od toga e imati koristi graani, potroai, poslovni subjekti i organizacije javnoga sektora irom Europske unije. Zadaci agencije ukljuit e prikupljanje podataka, analiziranje rizika, podizanje svijesti i promicanje najboljih praksi upravljanja rizikom. Vie informacija na: enisa.eu.int
Europski policijski ured

Europski policijski ured (Europol) osnovan je 1992. godine, kako bi upravljao obavjetavanjem o kriminalu irom Europe. Sjedite mu je u Haagu, Nizozemska, a njegovo osoblje ukljuuje predstavnike nacionalnih agencija za provedbu zakona (policija, carina, imigracijske slube itd.). Cilj je Europola pomoi dravama lanicama Unije da ue i uinkovitije surauju u spreavanju i borbi protiv organiziranoga meunarodnoga kriminala, osobito: krijumarenja drogom, imigracijskih mrea, krijumarenja vozilima, trgovine ljudima, ukljuujui djeju pornografiju, krivotvorenja novca i drugih sredstava plaanja, krijumarenja radioaktivnim i nuklearnim tvarima te terorizma. Jedna od dunosti Europola je uspostaviti i odravati kompjutorizirani sustav koji bi omoguio unos, koritenje i analizu podataka. Zajedniko nadzorno tijelo, koje se sastoji od po dva strunjaka za zatitu podataka iz svake drave lanice, nadzire sadraj i uporabu svih osobnih podataka kojima raspolae Europol. Europol je odgovoran Vijeu za pravosue i unutarnje poslove, tj. ministrima pravosua i unutarnjih poslova svih zemalja lanica Unije. Upravni odbor Europola sastoji se od po jednoga predstavnika iz svake zemlje. Vie informacija na: www.europol.europa.eu
Europska policijska kola

Europska policijska kola (CEPOL) je akademija za izobrazbu viih i srednjih policijskih djelatnika Europske unije. Njezina misija je pomoi nacionalnim policijskim snagama Unije u njihovoj borbi protiv kriminala, osobito prekograninoga. CEPOL provodi teajeve o europskoj policiji od 2001. godine. Glavni cilj CEPOL-a jest pomoi policijskim djelatnicima iz razliitih zemalja lanica Unije da naue vie o nacionalnim policijskim sustavima jedni od drugih te o prekograninoj policijskoj suradnji u Europi. Policijska kola moe suraivati s nacionalnim policijskim institutima za izobrazbu zemalja izvan Europske unije. Daje svoje objekte na raspolaganje viim policijskim djelatnicima iz drava kandidatkinja te Islanda i Norveke. CEPOL je smjeten u Bramshillu, Ujedinjeno Kraljevstvo. Vie informacija na: www.cepol.net
47
Europska agencija za eljeznice

Odluka o osnivanju Europske agencije za eljeznice (ERA) smjetene u Lilleu/ Valenciennesu, Francuska, donesena je u travnju 2004. godine. Njezina je misija pomagati jaanje sigurnosti i suradnje izmeu eljeznica u Europi, kako bi se postupno moglo uvesti integrirano Europsko eljezniko podruje. Vie informacija na: www.era.eu.int
Vijee i visokoga povjerenika te transatlantskoga dijaloga o pitanjima sigurnosti izmeu Europe, Kanade i Sjedinjenih Amerikih Drava. Vie informacija na: www.iss-eu.org
Europski satelitski centar

Europski satelitski centar (EUSC) osnovan je 2002. godine, sa sjeditem u Torrejn de Ardozu, panjolska. EUSC analizira podatke i slike iz zemaljskih opservacijskih satelita i rabi te informacije kako bi pomogao Europskoj uniji u donoenju odluka u okviru svoje zajednike vanjske i sigurnosne politike. Centar takoer provodi projekte istraivanja i razvoja te prua strunu izobrazbu u sustavima digitalnih zemljopisnih informacija i analiza slika. Vie informacija na: www.eusc.org
Europska zaklada za strunu izobrazbu

Osnovana 1990. godine, Europska zaklada za strunu izobrazbu (ETF) smjetena je u Torinu, Italija. ETF pomae poboljati strunu izobrazbu u zemljama izvan Europske unije, veinom u susjednim regijama kao to su Sjeverna Afrika, Bliski Istok, Balkan i bivi Sovjetski Savez. Zaklada nudi ovim zemljama uvid, knowhow i iskustvo u izobrazbi ljudi za nove poslove te u razvijanju programa cjeloivotnoga uenja. Vie informacija na: www.etf.europa.eu
Ured za usklaivanje na unutarnjem tritu (zatitni znakovi i dizajn)

Osnovan 1994. godine, Ured za usklaivanje na unutarnjem tritu (OHIM) smjeten je u Alicanteu, panjolska. Zadaa je OHIM-a provoditi postupke registracije za zatitne znakove i dizajne unutar Zajednice. Sustav zatitnih znakova Zajednice pojednostavljuje ivot i tedi trokove europskim poslovnim subjektima. Proizvoa koji eli zatititi svoj zatitni znak u Europi vie ne mora registrirati identian zatitni znak u svakoj dravi Unije. Putem OHIM-a, on sada moe zatraiti jedinstveni zatitni znak Zajednice koji mu daje pravo na zabranu drugim poduzeima da rabe identine ili sline znakove irom Europe. Vie informacija na: http://oami.europa.eu
48
Europski institut za sigurnosne studije

Europski institut za sigurnosne studije (EUISS) osnovan je 2001. godine, a nalazi se u Parizu, Francuska. Njegov je cilj pomoi stvoriti zajedniku europsku sigurnosnu kulturu i promovirati sigurnosne interese Unije kao cjeline. EUISS pomae razvijati zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku putem: istraivanja i rasprava o glavnim sigurnosnim i obrambenim pitanjima; analize okrenute prema budunosti za
Prevoditeljski centar za tijela Europske unije

Osnovan 1994. godine, Prevoditeljski centar smjeten je u Luxembourgu. Centar koji se sam financira osnovan je kako bi zadovoljio potrebe prevoenja za druge agencije Unije. U okviru sporazuma dobrovoljne suradnje, takoer prua usluge institucijama EU-a i drugim tijelima koja imaju vlastite prevoditeljske slube. Vie informacija na: www.cdt.europa.eu Trenutano se priprema i osnivanje drugih agencija: Agencija za kontrolu ribarstva Zajednice, Izvrna agencija za izobrazbu, audiovizualne medije i kulturu, Europska agencija za kemikalije, Europski institut za jednakost spolova, Izvrna agencija za temeljna prava,
Izvrna agencija za program javnoga zdravstva te Izvrna agencija za inteligentnu energiju.
Policijski djelatnici irom Unije koriste Europol u borbi protiv meunarodnih krivotvoritelja eura.
49
Bilderberg / Hollandse Hoogte
Pogled prema budunosti

Sustav donoenja odluka u Europskoj uniji napredovao je tijekom pola stoljea. On je izvorno bio osmiljen za Zajednicu od samo est nacija, no EU sada ima 25 drava lanica, a njezino lanstvo jo e se vie poveati sljedeih godina. Njezin sustav donoenja odluka se, prema tome, treba pojednostavniti i modernizirati. Kako bi se izbjeglo paraliziranje sustava, veinu odluka trebat e donositi kvalificiranom veinom glasova, a ne na nain da svaku pojedinu odluku odobre sve drave lanice. ira pitanja o budunosti Europske unije takoer se moraju rjeavati. Primjerice: koji su ciljevi za poveanu Uniju; drugim rijeima, to drave lanice ele zajedniki postii u budunosti? koje su zajednike politike potrebne da bi se postigli ti ciljevi? to treba odluiti na razini EU-a, a to treba ostaviti nacionalnim ili regionalnim vlastima? koju ulogu bi nacionalni parlamenti trebali imati u donoenju odluka u EU? Ukratko, tko bi trebao biti odgovoran za to i kako bi se demokratske odluke trebale donositi u Uniji s 25 ili vie zemalja lanica s pola milijarde graana? Predloeni Ustav koji je usuglaen na Europskome vijeu 2004. godine bavi se tim pitanjima. On navodi puno jasnije nego li prethodni ugovori to je Europska unija i kamo ona ide. Takoer postavlja nova pravila za modernije donoenje odluka. Ustav je osmiljen kako bi uinio Uniju otvorenijom i demokratskijom. Primjerice, obvezuje ministre EU-a da odravaju svoje rasprave o izradi zakona u javnosti te daje graanima pravo da sastavljaju peticije, traei od Europske komisije da predlae nove zakone. tovie, on daje nacionalnim parlamentima veu ulogu u nadziranju prijedloga Komisije. Cilj Ustava je i uiniti Europsku uniju uin EC
kovitijom snagom na svjetskoj sceni, otvaranjem poloaja ministra vanjskih poslova EU-a i zaduivanjem te osobe za sve aspekte vanjskih odnosa Unije. Novi Ustav odrava postojeu ravnoteu izmeu nacionalnih interesa i opih europskih interesa te izmeu interesa malih i velikih zemalja. Ustav ne moe stupiti na snagu dok ga ne ratificira svih 25 nacionalnih parlamenata, a u nekim zemljama potrebno je odobriti ga na referendumu. elite li saznati vie o Ustavu, posjetite http://europa.eu/constitution/. EU postoji da bi sluila svojim graanima; od presudne je vanosti da je njezini graani razumiju i da su u potpunosti ukljueni u njezin sustav donoenja odluka. Njoj su takoer potrebne uinkovite, otvorene i pouzdane institucije koje mogu zadovoljiti velike izazove 21. stoljea.
U demokratskoj Europi, budunost Unije je u rukama ljudi osobito mladih.
50
Europska komisija
Kako radi Europska unija Va vodi kroz institucije Europske unije

Luksemburg: Ured za slubene publikacije Europskih zajednica 2005-50 str.- 16,2 x 22,9 cm ISBN 92-894-9524-3
Europska unija (EU) nije savezna drava kao to su to Sjedinjene Amerike Drave, niti je iskljuivo meuvladina organizacija kao to su to Ujedinjeni narodi. Europska unija je, zapravo, jedinstvena. Njezine drave lanice ostaju neovisne suverene nacije, no ujedinjuju svoj suverenitet i tako postiu puno veu kolektivnu snagu i utjecaj. To znai donoenje zajednikih odluka putem zajednikih institucija kao to su Europski parlament, Vijee Europske unije i Europska komisija. No, to radi svaka od tih institucija? Kako one zajedniki rade? Tko je za to odgovoran? Ova broura nudi odgovore izreene jasnim i jednostavnim jezikom. Ona takoer donosi pregled agencija i drugih tijela ukljuenih u rad Europske unije. Cilj je pruiti vam koristan vodi kroz proces donoenja odluka u EU-u.
Ostale informacije o Europskoj uniji

Informacije na svim slubenim jezicima u Europskoj uniji dostupne su na Internetu. Moe im se pristupiti preko posluitelja Europa: europa.eu Diljem Europe postoje stotine lokalnih informacijskih centara Europske unije. Adresu vama najblieg centra moete pronai na internetskoj stranici http://www.ec.europa.eu/comm/ relays/index_en.htm. EUROPE DIRECT je sluba koja odgovara na vaa pitanja o Europskoj uniji. Slubu moete kontaktirati putem besplatnog telefona: 00 800 6 7 8 9 10 11 ili preko telefona koji se plaa ako zovete izvan EU-a: 32-2-299 96 96, te elektronikom potom preko ec.europa.eu/ europedirect Informacije i publikacije o Europskoj uniji na hrvatskom jeziku mogu se dobiti na sljedeoj adresi: Delegacija Europske komisije u Republici Hrvatskoj Informacijski centar Europske unije Trg rtava faizma 6 10 000 Zagreb Tel. 00 385 1 4896 500 Fax. 00 385 1 4896 555 Internet: www.delhrv.ec.europa.eu E-mail: delegation-croatia@ec.europa.eu
Europska unija
HR
Europska unija (EU) nije savezna drava kao to su to Sjedinjene Amerike Drave, niti je iskljuivo meuvladina organizacaija kao to su to Ujedinjeni narodi. Europska unija je, zapravo, jedinstvena. Njezine drave lanice ostaju neovisne suverene nacije, no ujedinjuju svoj suverenitet i tako postiu puno veu kolektivnu snagu i utjecaj. To znai donoenje zajednikih odluka putem zajednikih institucija kao to su Europski parlament, Vijee Europske unije i Europska komisija. No, to radi svaka od tih institucija? Kako one zajedniki rade? Tko je za to odgovoran? Ova broura nudi odgovore izreene jasnim i jednostavnim jezikom. Ona takoer donosi pregled agencija i drugih tijela ukljuenih u rad Europske unije. Cilj je pruiti vam koristan vodi kroz proces donoenja odluka u EU-u.
Ured za publikacije
Publications.europa.eu

Kako Radi EU - Vodić.

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Kako Radi EU - Vodić.

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Kako radi Europska unija

Va vodi kroz institucije Europske unije

Kako radi Europska unija

Uvod u Europsku uniju

uropska unija (EU) obitelj je demokratskih europskih drava koje zajedni

Iako u novinske naslove naj

Kako radi Europska unija

Policijska i pravosudna suradnja u kaznenim stvarima

Kako radi Europska unija

Kako EU donosi odluke

Tri vijea: koje je koje?

Kako radi Europska unija

Pristanak (odobrenje) zahtjeva apsolutnu veinu glasova.

2. Postupak davanja pristanka

Tko radi za institucije EU-a?

1.A Miljenje Gospodarskog i socijalnog odbora i Odbora regija

9. Zajedniko stajalite Vijea

10. Priopenje Komisije o zajednikome stajalitu

11. Drugo itanje u Parlamentu

14. Parlament odbija zajedniko stajalite

16. Parlament predlae izmjene i nadopune zajednikome stajalitu

17. Miljenje Komisije o izmjenama i nadopunama Parlamenta

15. Smatra se da akt nije usvojen 18. Drugo itanje u Vijeu

21. Vijee ne odobrava izmjene i nadopune zajednikoga stajalita

20. Akt je usvojen s izmjenama i nadopunama 23. Postupak usuglaavanja

22. Sazvan je Odbor za usuglaavanje

24. Odbor za usuglaavanje slae se sa zajednikim tekstom

25. Parlament i Vijee usvajaju akt u skladu sa zajednikim tekstom

27. Parlament i Vijee ne odobravaju zajedniki tekst

26. Akt je usvojen

28. Akt nije usvojen

Kako radi Europska unija

Europski parlament: glas naroda

Broj mjesta prema dravi

Gdje je sjedite Parlamenta?

Broj mjesta po politikim skupinama, od 2. lipnja 2005.

Socijalistika stranka (PES) 201

Europska narodna stranka (Kranski demokrati) i Europski demokrati (EPP-ED) 268

Europska ujedinjena ljevica/Nordijska zelena ljevica (GUE/NGL) 41

Unija za Europu nacija (UEN) 27 Nezavisni (NA) 29

Kako radi Europska unija

1. Usvajanje europskoga zakonodavstva

3. Utjecaj na proraunska sredstva

Josep Borrell Fontelles izabran je predsjednikom Europskoga parlamenta u 2004. godini

Kako je organiziran rad Parlamenta?

Kako radi Europska unija

Vijee Europske unije: glas drava lanica

The Council of the European Union

Kako radi Europska unija

2. Koordiniranje politika drava lanica

5. Zajednika vanjska i sigurnosna politika

3. Sklapanje meunarodnih sporazuma

4. Odobravanje prorauna Europske unije

6. Sloboda, sigurnost i pravda

Kako je organiziran rad Vijea

Ed Bock/Corbis/Van Parys Media

Kako radi Europska unija

Council of the European Union

Glavnome tajniku pomae njegov zamjenik zaduen za upravljanje Glavnim tajnitvom.

Glasovanje kvalificiranom veinom

Koliko glasova za svaku zemlju?

Kako radi Europska unija

Europska komisija: promicanje zajednikog interesa