Tikva ili bundeva (Cucurbita pepo) je biljka velike bioloke, ali male energetske vrijednosti, zbog ega je pogodna

i za dijetalnu ishranu, u ljudskoj ishrani nedovoljno je zastupljena, neke vrste koriste se za ishranu domaih ivotinja, a njeni sastojci koriste se i u farmaciji. Uzgoj To je jednogodinja zeljasta biljka iz familije skrivenosemenica. Stablo (vree) je upljikavo i dugako do nekoliko metara, cvjetovi su lijepi, zlatnouti a plodovi okruglasti, jajoliki ili duguljasti. Mogu biti razne veliine i teine od pola do desetak kilogama. Postoji mnogo vrsta bundeva (oko 800) i prekrasnih su boja: zelene, blijedoute, ute, arene, bijele, sive, prugaste. Uspijeva u toplijim krajevima. Dok raste, iz zemlje pokupi skoro sve hranjive sastojke, pa je na tom zemljitu otean uzgoj mnogih drugih biljaka. Interesantno je da je tikva otporna na parazite pa se kod uzgoja ne tretira nikakvim herbicidima. Tikve su dostupne za jelo od sredine ljeta pa do proljea. Koritenje u ishrani Za ishranu se preporuuje zbog svojih biolokih i ljekovitih sastojaka. Osim mesa, veoma su hranjive sjemenke tikve, kako za ishranu tako i za spremanje ulja za jelo, pa ak i cvjetovi. S obzirom na svoje hranjive sastojke i ljekovita svojstva, velika je teta to je tikva u naoj ishrani relativno malo zastupljena, jer njoj je primjena iroka: moe se koristiti i kao jelo i kao dodatak jelima i kao poslastica. Tikva se u ishrani koristi kuhana ili peena. Sjemenke tikve mogu se jesti suene ili peene i veoma su hranljive, ljekovite, ali i kalorine, a od njih se dobiva i izvrsno buino ulje. Sok i pulpa od bundeve koriste se za spremanje raznih koktela i sokova. Cvjetovi se mogu puniti raznim dodacima i onda ispriti ili pohati. Neke vrste tikve uzgajaju se za ljudsku ishranu, a neke za ishranu domaih ivotinj a. Ljekovita svojstva Tikva (bundeva) u sebi sadri razne ljekovite sastojke kao to su:beta karoten, bjelanevine, biljna vlakna, biljne masti, vitamin A, vitamine B1, B2, B3 i B6, vitamin C, vitamin E, eljezo, kalij, kalcij, mangan itd. Obilje vitamina i minerala dovoljna je preporuka za vee koritenje ovog hranjivog povra u svakodnevnoj prehrani.

Bundeva (Cucurbita pepo L. Cucurbitaceae) je jednogodinja, zeljasta biljka. Vodi poreklo, kao i ostale vrste tikvi, iz Centralne Amerike i doneena je u Evropu u XVI stoleu (u Peruu i Meksiku, arheolozi su pronali dokaze stare 4000 godina o kulturi njenog gajenja). Gaji se radi ploda koji moe biti teak i preko 10 kg (nisu retki primerci mase od 50 i vie kilograma) i semena iz kojeg se, hladnim postupkom, cedi ulje. Kod nas (Srbija) vie je zastupljena kao pridrueni usev (meuusev) kukuruzu ili na okunicama i seje se u isto vreme. Ovo je biljka sa upljim, 4 -5 metara dugim vreama a savremena selekcija tei njihovom skraivanju radi postizanja vieg prinosa i lake primene agrotehnikih mera. List je irok, nasaen na duge peteljke. Cvetovi su uti, krupni, lonasti. Zbog izraenog medenja, dobra je paa za pele, kada se vri i opraivanje dvodomih cvetova. Cveta u julu i avgustu a sazreva septembra i oktobra. Cvet je otvoren od zore do 10 ili 11 sati pre podne, kada se zatvara. Svaki dan cvetaju drugi cvetovi. Najee se sreu, u narodnom povrtarstvu, botaniki tipovi krupnih plodova, glatke ili slabo segmentirane povrine, beliaste ili olovnosive boje kore, utonarandastog mesa i belog semena. uta boja mesa (endokarp) potie od karotenoidnih jedinjenja. Iz semena se cedi ulje (38-39%) tamnozelene boje sa crvenim prelivima; uljane sorte daju oko 48% zlatnoutog ulja. Cucurbita pepo convarietas citrullinina varietas styriaca* (bundeva golica) ima uto-zelenu koru, uto-narandasto meso i tamno zelene semenke bez spoljanje opne, to omoguava lake ceenje. Dobijeno ulje je tamno zeleno sa crvenkastim prelivom i ima specifian, prepoznatljiv ukus b undevinog semena. Ova sorta bundeve danas se gaji irom sveta, naroito u Ontariju (Kanada). * Styria (Steiermark) tajerska, jugoistoni deo Austrije, granii se sa istoimenom pokrajinom severnog dela Slovenije. Selekcioni rad, industrijsko gajenje i prerada razvijeni su u SAD, Rusiji, Nemakoj i Maarskoj. Tradicionalno se gaji i manufakturno prerauje seme u Sloveniji i Hrvatskoj. U ishrani ljudi se koristi peena i kuvana, a seme u vidu ulja ili peeno. (Ulje se u leenju i kulinarstvu koristi bez preterane termike obrade, jer je maksimalna temperatura 100C.) Domaim ivotinjama se daje sirova, isitnjena, kao i uljane pogae, u kompoziciji dnevnog obroka hrane i posebno, izmrvljeno, celo seme kao antihelmintik (protiv crevnih parazita).

Lekovita svojstva bundeve, semena, cveta i ulja U tradicionalnom isceljivanju, plod se preporuuje kao diuretik, osobama obolelim od reume, gihta, zapaljenja bubrega i mokrane beike. Dijetalna je hrana za gojazne osobe i dijabetiare, kao i onima sa oboljenjem eluca i tankih creva i kod pojave krvavih proliva. Protiv upale jajnika i problema menopauze treba je redovnije, u veoj koliini, jesti i piti njen sok. Zapaeno je da bundeva dobro ini i obolelima od psorijaze (di uretsko dejstvo). Kod zapaljenja bubrega ili beike savetuje se svakodnevni obrok od dinstane, neslane, bundeve sa malo paradajza i seckanog crnog luka koji je zainjen kaikom pavlake. Za ublaavanje bolova od proirenih vena treba je svee nastruganu staviti kao oblog, te drati due privijenu. Seme se koristi za leenje hipertrofirane prostate, kada ga treba svakodnevno - presnog jesti. Najee se preporuuje kao antihelmintik pri pojavi deijih glista (oxiuris) i pantljiare (tenia, trakavica). Ljutenjem semena uobiajene bundeve, ne treba uklanjati tanku, srebrno -zelenkastu pokoicu (tegumen) jer se u njoj nalazi najvie lekovitih sastojaka, dok uljane sorte nemaju ljusku ve samo prozranu semenjau. Lek protiv glista i pantljiare: ujutro, natate, treba pojesti istucane semenke sa malo meda (oko 50 grama za odrasle osobe) - mala deca od 30 do 50 grama, starija od 30 do 150 (200) a odrasli od 300 do 400 grama. Posle pola sata popiti kaiku ricinusovog ulja te ne jesti i piti nekoliko sati (moe se jesti narendana mrkva). Druga varijanta recepta (ruska) preporuuje da se posle jednog sata terapija ponovi, bez prethodnog uzimanja ricinusovog ulja. Dalja mogunost je konzumiranje ulja u svakodnevnoj ishrani, to se praktikuje na severozapadu Balkana i srednjoj Evropi (u Sloveniji postoje male, porodine, uljare ije ulje se visoko vrednuje na tritu ak, u dvostrukom odnosu prema maslinovom, te se razreuje drugim, jeftinijim biljnim uljima u razmeri 1:1). Grickanje peenog semena, u cilju leenja, ne moe se preporuiti jer je pojava crevnih parazita povezana sa slabom higijenom ruku i niskom zdravstvenom kulturom stanovnitva; mada, postoje preporuke ove vrste u starijoj literaturi kada su bili drugaiji zdravstveno-socijalni uslovi ivota. Kod pojave bradavica, treba ih dva puta dnevno blago trljati smrvljenim pranicima cvetova dok se ne osue i same otpadnu. (Napomena: ovakve i sline promene na koi su sve ee u populaciji, a mogu se reavati i mazanjem sokom peteljke smokve i stabljike maslaka.) Protiv crevnih parazita, domaim ivotinjama treba u prekrupi ili stonom branu, davati sledee koliine istucanog semena po grlu, dnevno: koko 1 -2 g, maka 20-30 g, pas 30-60 g, svinja 80-130 g, u zavisnosti od telesne mase. Za isceljivanje rana, opekotina i ispucale koe preporuuje se mazanje kvalitetnim uljem. [Ulje je dobar medijum za ekstrahovanje lekovitog bilja na niskim temperaturama i spravljanje melema i kozmetikih preparata (opte, preutno usvojeno, pravilo je da temperatura ekstracije lekovitog bilja u bilo kom ulju ili vodi ne treba da pree 60C u vodenom kupatilu).] Ulje semena bundeve sadri vitamine A, B1, B2, B6, C, D, E, K i minerale (kalcijum, magnezijum, kalijum, cink, kao dominantne mineralne sastojke). Sadri vie od 60% nezasienih masnih kiselina i bogato je biljnim proteinima/belanevinama. Ulje semena bundeve bogato je omega 3 i omega 6 esencijalnim masnim kiselinama koje poveavaju energiju organizma, poboljavaju zdravlje reproduktivnih organa i obezbeuju lep izgled koe i bolju funkciju centralnog nervnog sistema (mozga). Nauna istraivanja pokazala su da ovo ulje regulie nivo holesterola, preventivno deluje kod funkcije mokrane beike i prostate i pomae u leenju sindroma iritiranih creva. Takoe, istraivanja su pokazala da ovo ulje moe da smanji frekvenciju/rizik pojave nekih vrsta kamena u bubre zima. U tajerskoj, ulje bundevinog semena (Krbiskernl, Kernl) proizvodi se na poseban nain u jesen. Seme golice se runo odvaja iz bundeve, pere i sui. Potom se zagreva par minuta na 60C. Zatim se seme presuje hladnim postupkom. Od 2,5 kg semena golice dobija se 1 kg ulja. Ovaj nain dobijanja ulja bundeve vrlo se razlikuje od savremenog, industrijskog, postupka koji se danas koristi (seme se izdvaja mainskim putem, a ostatak bundeve se rasipa po polju, umesto da se iskoristi za ishranu ljudi i doma ih ivotinja).

Bundeva mnogim ljudima predstavlja omiljeno povrce, pogotovo u zimskom periodu s obzirom da ova biljka sazreva na jesen i moze se do proleca uspesno ocuvati u svezem stanju. Inace, bundeva se cesto koristi za pripremu poslastica, corbaste hrane i sokova. Ovde govorimo o bundevi i njenim lekovitim svojstvima. Unutrasnji i jestivi deo bundeve je zuto-narandzaste boje. Bitno je istaci da je ovo jesenje povrce bogato antioksidansima i beta karotenom (provitaminom A), zatim mineralima (pogotovo cinkom i kalijumom), vitaminima (E, C, B) i vlaknima. Redovnom upotrebom bundeve u ishrani organizmu pruzamo zastitiu od stetnog dejstva slobodnih radikala. Bundeva takodje, sprecava prerano starenje organizma, nastanak kardiovaskularnih bolesti, degeneraciju tkiva oka, stvaranje katarakte. Zahvaljujuci cinku pruza podrsku gustoci kostiju pa moze posluziti kao dobar saveznik u borbi protiv osteoporoze. Ova biljka regulise varenje hrane pa se preporucuje osobama koje imaju problema sa zelucem. Deluje i kao laksativ pa je korisna za suzbijanje zatvora. Osim toga, verovatno je manje poznata cinjenica da meso bundeve sadrzi aminokiselinu Ltryptophan koja podstice izlucivanje serotonina u organizmu a on izaziva dobro raspolozenje i osecaj srece. Tako bundeva kao deo svakodnevne ishrane moze spreciti nastanak depresije i ocuvati vedro stanje duha. Semenke bundeve mogu spreciti nastanak bubreznog kamenca. Za to je potrebno svakodnevno pojesti od 5 do 10 grama semenki. Seme bundeve je bogato cinkom tako da se danas cesto dodaje prirodnim sredstvima koji se upotrebljavaju kao lek za uvecanu prostatu. Ovaj mineral je neophodan i za pravilan rast i razvoj dece.

Ulje semena bundeve

Ulje semena bundeve, dobijeno hladnim postupkom cedjenja, preporucuje se kao pomocno sredstvo za suzbijanje mnogih tegoba, pogotovo kada su u pitanju neprijatne tegobe sa prostatom. Bundevino ulje je izvor vitamina A (beta karoten), B1, B2, C, D, E i K, zatim cinka (koji objasnjava njegove pogodnosti za zdravlje prostate), kalijuma, gvozdja, magnezijuma, kao i biljnih antioksidanata. Osim toga sto je korisno za zdravlje muskaraca, ulje semena bundeve doprinosi jacanju imuniteta, smanjuje nivo holesterola, ublazava stetno dejstvo slobodnih radikala, povoljno utice na rad srca, krvni pritisak i druge bitne funkcije organizma. Zbog visoke kolicine esencijalnih masnih kiselina, vitamina E i beta karotena, korisno je i za negu koze, tako da se tradicionalno upotrebljava kao dodatak raznih kozmetickih sredstava. Uobicajeno, ulje semena bundeve upotrebljava se za kuvanje i przenje hrane. Takodje je odlican i zdrav preliv za salate kojoj dodaje prijatan ukus vrlo slican orahu.

Sok od bundeve
Sok od bundeve je dobar za bubrege, podstice varenje, dobro raspolozenje a narodna medicina ga preporucuje i osobama sa kardiovaskularnim tegobama. Za to je svakodnevno potrebno popiti po 1 dl sveze cedjenog soka. Evo i jedan jednostavan recept za sok od bundeve kako se moze pripremiti za zimnicu, medjutim treba znati da ipak ima nesto manje lekovitih svojstava od svezeg soka. Priprema: 3 kg na kockice iseckanog mesa bundeve, 2 kg secera i 7 l vode, kuvati da bundeva lepo omeksa. Dok je smesa jos uvek vrela sve zajedno dobro propasirati (moze i mikserom), dodati 2 kesice limuntusa i naliti u staklene flase. Flase zatim zatvoriti celofanom, umotati u cebe i tako ostaviti preko noci da se sok potpuno ohladi. Nakon toga drzati sa ostalom zimnicom na tamnom mestu.

Iako bundeva ba i nije svima omiljena namirnica, s jesenskim danima sve je ee na stolovima kao sastojak hrvatskih autohtonih jela, ali i brojnih matovitih delicija. Tome, svakako, pridonosi i saznanje o njenoj maloj energetskoj, a znaajnoj nutritivnoj vrij ednosti. Bundeva, bua, tikva ili misiraa (Cucurbita pepo L.) jednogodinja je zeljasta biljka s bodljikavom, dlakavom stabljikom i velikim, srcolikim, peterodijelnim, po rubu nazubljenim listovima. Cvjetovi su zvonoliki, uti, sa zailjenim laticama, jednospolni, a muki su vei od enskih. Plod je velika okrugla ili duguljasta boba ija je vanjska kora dosta vrsta, a unutranjost ispunjena sonom mesnatom pulpom i sjemenkama. Domovina bundeve su tropska i suptropska podruja June Amerike gdje se uzga jala kao hrana. U Europu je stigla tek u 16. stoljeu, i to kao ukrasna biljka, a donijeli su je panjolci. Do sada je uzgojeno vie od 800 vrsta ove biljke. Najee se spominje obina ili poljska bundeva koja daje plodove teke i do 100 kg, a uzgaja se najvie za stonu hranu. U prehrani se sve vie koriste druge vrste. Argenta (Cucurbita moschata ''Argenta'') je bundeva krukolikog oblika, slatkog mesa zagasito naranaste boje. Hokkaido bundeva (Cucurbita maxima Duch.) je jedna od najboljih i najcjenjenijih bundeva za jelo. Ima jarko naranastu ili crvenu koru i oblik glavice luka. Najee je teka oko 1 kg, no moe narasti i do 5 kilograma. Odlikuje se aromatinim, ukusnim mesom iji okus podsjea na kesten. Posebno je pogodna za izradu slastica. Turkinja, zimska tikva ili peenica ima sivozelenu, utu ili crvenkastu koru i naranastu pulpu, a najee se jede peena, iako se moe koristiti i za druga jela. Kora joj je izrazito vrsta pa se esto koristi i u dekorativne svrhe. Butternut bundeva (C. moschata) krukolikog je oblika, svijetloute kore i svjetlijeg mesa. Ima dugi vijek trajanja, jestiva je i nakon dvije godine. Moe narasti do 2 kg teine.

Bundeva zdrava hrana Bundeva je namirnica s vrlo malom energetskom vrijednou, koja iznosi oko 28 kcal na 100 grama, pa je osobito pogodna za dijetalnu prehranu osoba s povienom tjelesnom teinom i dijabetiara. Preporuuje se i kod eluanih ili crijevnih tegoba jer je lako probavljiva. Sadri 90% vode, 1,1% bjelanevina, 0,1% masti i 5,5% ugljikohidrata. Zahvaljujui pektinima, celulozi i drugim biljnim vlaknima koja sadri pomae u regulaciji probave. Budui da je odlian diuretik, koristit e i kod upale mokranih puteva, reumatskih tegoba i uloga (gihta). Potie rad jetre i pospjeuje izluivanje ui, te se preporuuje osobama s konim bolestima, osobito psorijazom. Djelotvorna je i kod poveanog kolesterola u krvi, jaa zatitnu ovojnicu ivaca i djeluje smirujue. Povoljno djeluje na jaanje imuniteta. Oblog od svjee naribane bundeve koristi se za ublaavanje tegoba kod proirenih vena. U utonaranastom plodu nagomilano je bogatstvo minerala i vitamina: kalij (383 mg%), f osfor, kalcij, eljezo, mangan, karotenoidi (alfa-karoten, beta-karoten, zeaksantin, beta-kriptoksantin), vitamini B grupe (B1, B2, B6, niacin, folna kiselina), vitamin C i vitamin E. Alfa i beta-karoten poznati su kao spojevi provitamina A, snanog antioksidativnog i protuupalnog agensa, dok je za betakriptoksantin ustanovljeno da povoljno djeluje na zdravlje plua. Zbog velike dobrobiti za organizam bundeva bi se trebala to ee nai na svakom stolu. Moe se jesti kuhana, peena u penici, prena i pirjana. Najzdravija je kuhana na pari jer ne dolazi do gubitka hranjivih tvari topivih u vodi, a ujedno na taj nain ima najbolji okus. Od nje se najee pripremaju slana, a sve ee i slatka jela: juhe, variva, salate, bunice, umaci, riota, njoke, lazanje, kolai, pekmezi, marmelade i druge slastice. Bundeva u kozmetici Bundeva dobro djeluje na kou iznutra, ali i izvana. Maska pripremljena od svjeeg, izmiksanog mesa bundeve osvjeit e kou lica, opskrbiti je potrebnim vitaminima, oistiti i suziti pore. Posebno je pogodna za kou sklonu aknama i miteserima. Ta stara znanja iskoritena su u kozmetikoj industriji koja proizvodi pripravke s ekstraktom bundeve za njegu masne i problematine koe sklone pojavi akni. Buino ulje Iz sjemenki bundeve hladnim postupkom dobiva se tamno i gusto ulje karakteristina okusa i mirisa, koje se zbog tamne boje zove i crno ulje. Po ljekovitosti ne razlikuje se od sjemenki. Sadri pravo bogatstvo nezasienih masnih kiselina, velik postotak beta karotena, vitamina E i kalija. Tu je i lecitin, prirodni emulgator koji pomae kod ateroskleroze jer otapa ovapnjenja u krvnim ilama te pozitivno djeluje na sniavanje kolesterola u krvi. Buino ulje najee se koristi za zainjanje salata (osobito grah salate i salate od zelja), ali i kao terapija, 1 velika lica dnevno.

Sjemenke bundeve Sjemenke ine 10 posto ukupne teine ploda. Sadre oko 30 posto bjelanevi na, 40 posto masnog ulja te neto smole, eterinog ulja i eera. Bogate su eljezom, fosforom, kalijem i kalcijem, magnezijem, selenom, cinkom, beta karotenom, folnom kiselinom itd. Grickajui sjemenke, u organizam unosimo omega-3 i omega-6 masne kiseline, poznate po svom protuupalnom djelovanju i pozitivnom djelovanju na krvne ile, srce, vid, dobro raspoloenje itd. Posljednjih desetljea sjemenke dobivaju na vanosti zbog dokazane djelotvornosti kod upalnih procesa prostate. Uestalo i bolno mokrenje, s poro i nepotpuno pranjenje mjehura, ili isprekidan mlaz mokrae te mokrenje tijekom noi su tegobe kod dobroudnog poveanja prostate koje su iznimno neugodne i uzrokuju probleme u svakodnevnom ivotu. Sjemenke bundeve sadravaju kukurbitacine koji u odreenoj mjeri sprjeavaju pretvaranje mukog spolnog hormona testosterona u srodan spoj dihidrotestosteron koji potie bujanje stanica prostate. Osim toga, pola alice sjemenki moe sadravati i do 8 mg cinka, koji dokazano smanjuje veliinu prostate, a njegov nedovoljan unos putem hrane vezan je i s osteoporozom kuka i kraljenice kod starijih osoba. Sjemenke su bogate i aminokiselinama, alaninom, glicinom i glitaminskom kiselinom. Redovitim uzimanjem sjemenki (tri puta dnevno po 1 juna lica) poveava se protok urina i smanjuje tegobe vezane uz dobroudno poveanje prostate. Sirove buine sjemenke imaju sladak, oraast okus, a za posebniji okus treba ih prepei. Kako visoka temperatura moe unititi njihove esencijalne masne kiseline, preporuljivo je kupovati sirove sjemenke i pei ih 15-20 minuta na 70-75 C.

Nepravedno zanemarena bundeva odlian je izvor vitamina, minerala i drugih vanih tvari. Siromana je kalorijama i lako probavljiva. Sjemenke i ulje bundeve tek nam otkrivaju sva svoja ljekovita svojstva. Minerali i vitamini U svakom sluaju (i ma kako god je zvali) bundevu, buu ili tikvu ne treba izbjegavati i frktati nosom kada se na stolu nae neko jelo od nje. Moe se pripremiti na bezbroj naina, ukusna je, a zbog prehrambenih osobina zasluuje vano mjesto na jelovniku. Ponajprije, kalorijska vrijednost bundeve je malena. U 100 grama ploda ima samo 26 do 30 kalorija. Sasvim suprotno tom kalorijskom siromatvu, u uto-naranastim plodovima nagomilano je silno bogatstvo minerala i vitamina. Tu je kalij vaan za rad srca, fosfor i kalcij koji zajedno sudjeluju u izgradnji kostiju i zubi, eljezo vano za krv, te mangan koji uva zdravlje koe i hrskavice. Bogata je beta karotenom, poznatim snanim antioksidansom, ali i C vitaminom, te znatnom koliinom E vitamina - uvara mladosti. Tu su i vitamini B grupe, B1, B2 i B6, koji su izuzetno vani za energiju i ivce. Fantastian nutricionistiki profil bundeve upotpunjuju i pektini, celuloza i druga biljna vlakna vana za dobru probavu. Uz sve to mogu je jesti i bolesnici, jer je lako probavljiva, pie asopis "Doktor u kudi" .

Ljepota iz kuhinje Bundeva djeluje dobro izvana, ba kao i iznutra, barem tako kae narodna medicina. Napravite li pire od svjeeg "mesa" bundeve i stavite kao masku na lice desetak minuta, ona de oistiti i suziti pore, a koa uzeti potrebne vitamine i minerale. Posebno je dobra za kou sklonu aknama i miteserima. U posljednje je vrijeme i industrija ljepote primjenila ta stara znanja pa se u nekim proizvodima poput krema i maski namijenjenih njezi problematine koe sklone pojavi akni koriste aktvne tvari iz bundeve .

Opis i podrijetlo
Peena bundeva sama za sebe je delicija, samostalno ili u kombinaciji s mesom, ili kao dio salatne marinade. Zrela jestiva bundeva, dinjastog, jabuastog, krukastog oblika ima sono meso izrazite naranaste boje. Okus zrele jestive bundeve je slatkast i bez naroite arome, osim tzv. mousove bundeve. Prema podrijetlu razlikujemo bundeve Starog i Novog svijeta. Stari Egipani i Rimljani poznavali su i pripremali tikvice (Lagenaria vulgaris) i veliku duguljastu buu glatke kore (Luffa cylindrica) koja je prikladna za prehranu ovjeka samo dok je mlada, nedozrela. Mnogo vie vrsta bundeva u Europu je doneseno iz Novoga svijeta - Amerike, preciznije iz Meksika. To su biljke iz porodice Cucurbitaceae. Iz te porodice najee se spominje obina ili poljska bundeva koja daje plodove teke 25-100 kg i kod nas se uzgaja uglavnom za stonu hranu.

Energetska i nutritivna vrijednost

ukasto-naranasto meso bundeve sadri niz dragocjenih i ljekovitih sastojaka. Pored manjih koliina bjelanevina, ugljikohidrata i masti, tu je niz vitamina (karotina ili provitamina A, vitamina C, E i K i vitamina B grupe - B1, B2, B6, zatim niacina, folne kiseline i dr.), kao i mineralnih sastojaka (kalija, fosfora, kalcija, eljeza). A tu su pektini, celuloza i druga biljna vlakna. U posljednje je vrijeme beta-karoten dobio i znaajan publicitet u znanstvenoj literaturi zbog viestrukog zatitnog djelovanja u organizmu. Beta-karoten blokira formiranje slobodnih radikala i tako direktno sprjeava oteenje stanine DNA strukture, djeluje kao jak antioksidans masti, to znai da koi razvitak superoksida i peroksida. Pretpostavlja se da dnevne doze beta-karotena (7-10 mg), koje se mogu unositi u obliku kapsula ili jo jednostavnije u obliku napitka, smanjuju rizik od pojave raka grla, eluca, jednjaka i grlia maternice. Energetska vrijednost bundeve je mala; iznosi oko 111 kJ, odnosno 26 kcal na 100 grama. Zbog niske kalorijske vrijednosti vrlo je pogodna za dijetalnu prehranu; za pretile osobe, dijabetiare, kao i osobe s oboljenjima eluca i tankog crijeva (zbog lake probavljivosti). Djeluje umirujue, a ujedno regulira probavu zbog sadraja celuloze i pektina. Sjemenke Bundeva se uzgaja ne samo zbog jestivog ploda, nego i zbog sjemenki. Kao namirnica, sjemenke bundeve imaju neusporedivo veu hranjivu vrijednost od mesnatog dijela, a ine oko 10 % teine ploda. Bogate su mastima (45 %), bjelanevinama (oko 25 %) i ugljikohidratima (oko

18 %). Znatno su bogatije i vitaminima i mineralima, posebno eljezom, fosforom, kalijem, kalcijem. Energetska vrijednost sjemenki dvadesetak puta je vea od energetske vrijednosti mesnatog dijela bundeve. Sadre i niz drugih korisnih sastojaka, od celuloze i pektina do fitosterina, fitina, salicilne kiseline i drugog. Sjemenke bundeve odlino su sredstvo protiv crijevnih parazita, najee se preporuuju kao uinkovito i nekodljivo sredstvo protiv djejih glista. Da bismo sauvali to vie hranjivih sastojaka, sjemenke treba oljutiti neposredno prije upotrebe, pri emu se ne smije ukloniti tanka, sivo-zelenkasta opna osobito bogata hranjivim sastojcima. Ulje iz sjemenki dobiveno hladnim postupkom, lako je probavljivo, koristi se za pripremu raznih salata. Ulje bundeve je tamno zeleno-smee boje, sadri esencijalne masne kiseline; oko 45 % linoleinske, 25 % oleinske, 30 % palmitinske i stearinske kiseline i lecitin, koji je prirodni emulgator koji otapa ovapnjenja u krvnim ilama.

Ljekovitost
Svojstva bundeve odavno su poznata u narodnoj i slubenoj medicini. Hranjive i ljekovite supstancije nalaze se u takvoj kombinaciji da ih organizam lako usvaja i apsorbira jer potiu reapsorpciju ostalih hranjivih tvari. Idealna je namirnica za osobe s bolesnim elucem i crijevima. Djelotvorna je protiv opstipacije, olakava tegobe od upale debelog crijeva. Bundeva je izvrstan diuretik i preporuuje se osobama s reumatskim tegobama, gihtom, upalom mokranih puteva, bubrega i ui. Efikasno smanjuje kolesterol u krvi. Oblog od svjee naribane bundeve primjenjuje se za ublaavanje bolova od proirenih vena. Budui da veoma dobro djeluje na kou, a posebno na onu masniju i sklonu miteserima, bubuljicama i aknama, moe se koristiti i za pripremanje osveavajue i hranjive maske za lice. Ulje iz sjemenki bundeve ima povoljan uinak u lijeenju upalnih procesa prostate, a preventivno djeluje na nastanak i razvoj kancerogenih promjena na prostati. Svakako je bundeva prerijetko uvrtena na jelovnike, a znatno bi unaprijedila prirodnu prehranu ovjeka.

Kupovanje i uvanje
Zbog svog veeg obujma, bundeve se najee prodaju rezane. Njih je i najlake kupovati jer vidimo je li mesnata unutranjost sona i izrazito ute ili naranaste boje. Kod veih i manjih sorti, koje se kupuju cijele, vano je obratiti pozornost na to je li im vanjski dio neoteen, koa svijetla i bez plijesni, a teina s obzirom na obujam neumanjena. Na trite dolaze od druge polovice ljeta, cijelu jesen i zimu. Jesensku cijelu bundevu moete ouvati paljivim uskladitenjem na hladnom i suhom mjestu par mjeseci. Bundevu narezanu na manje dijelove nekoliko dana na temperaturi 4C, a na temperaturi -18C do est mjeseci.

Priprema jela s bundevom

Energetska vrijednost bundeve je mala; iznosi 26 kcal na 100 grama. Djeluje umirujue, a ujedno regulira probavu zbog sadraja celuloze i pektina. Bilo da je kuhana, peena, kao pire, u juhi i u riotu, kao pita ili nadjev, uvijek oarava svojom finoom okusa i bojom.

Bundevi prije pripreme skinite vanjski dio kore (od 1 do 2,5 cm), iznutra skinite noem vlaknatu sredinu (do 1 cm) iz koje moete izdvojiti sjemenke i posuiti ih. Mesnati dio bundeve najee se ree na ploke, vee ili manje kocke ili se riba. Od sirove bundeve moete pripremiti salatu, sok, pohati je ili koristi kod pripreme slanih i slatkih jela. Bundevu narezanu na kocke moete kuhati na pari u poklopljenoj posudi iznad kipue vode ili kuhati u kipuoj zasoljenoj vodi oko 5 minuta na laganoj vatri. Jednako tako moete je pirjati na maslacu u poklopljenoj posudi uz dolijevanje temeljca ili vode oko 5 minuta. Jedini sluaj kad je pripremamo s korom jest kada je peemo u penici. Sloite na lim za peenje odrezane polovice kod manjih ili izdubljene i oiene ploke kod veih bundeva prema gore, pokropite ih rastopljenim maslacem i pecite na 190C oko 45 minuta. Odabir kuharskih tehnika samo je poetak u pripremi jela od bundeve. Kuhane bundeve upotrijebite s maslacem kao samostalno jelo ili prilog, za pripremu umaka i hladnih salata. Pirjana bundeva moe biti sastavni dio variva samostalno ili s drugim povrem, kao dio nadjeva za palainke, savijae, pite najee u kombinaciji sa svjeim sirom. Peena bundeva sama za sebe je delicija, samostalno ili u kombinaciji s mesom, ili kao dio salatne marinade. Jela od bundeve mogu se oplemeniti zainskim travama i mirodijama poput perina, majine duice, kadulje, lovora, mukatnog oraia, umbira i cimeta.

Bundeva - jako kvalitetna namirnica

Nepravedno zanemarena bundeva odlian je izvor vitamina, minerala i drugih vanih tvari. Siromana je kalorijama i lako probavljiva. Sjemenke i ulje bundeve tek nam otkrivaju sva svoja ljekovita svojstva. Minerali i vitamini U svakom sluaju (i ma kako god je zvali) bundevu, buu ili tikvu ne treba izbjegavati i frktati nosom kada se na stolu nae neko jelo od nje. Moe se pripremiti na bezbroj naina, ukus na je, a zbog prehrambenih osobina zasluuje vano mjesto na jelovniku. Ponajprije, kalorijska vrijednost bundeve je malena. U 100 grama ploda ima samo 26 do 30 kalorija.

Sasvim suprotno tom kalorijskom siromatvu, u uto-naranastim plodovima nagomilano je silno bogatstvo minerala i vitamina. Tu je kalij vaan za rad srca, fosfor i kalcij koji zajedno sudjeluju u izgradnji kostiju i zubi, eljezo vano za krv, te mangan koji uva zdravlje koe i hrskavice. Bogata je beta karotenom, poznatim snanim antioksidansom, ali i C vitaminom, te znatnom koliinom E vitamina - uvara mladosti. Tu su i vitamini B grupe, B1, B2 i B6, koji su izuzetno vani za energiju i ivce. Fantastian nutricionistiki profil bundeve upotpunjuju i pektini, celuloza i druga biljna vlakna vana za dobru probavu. Uz sve to mogu je jesti i bolesnici, jer je lako probavljiva, pie asopis "Doktor u kui" .

Zanimacija za zube Za one koje ni svi spomenuti superlativi ne potiu da uivaju u cucurbitama, ipak ima nade. Jer, bundeva se ne uzgaja samo radi utog mesa, vei radi sjemenke ili kotice - omiljene zanimacije za zube. I sjemenke su odlian izvor bjelanevina, minerala i vitamina. Sadre mnogo beta karotena, dosta folne kiseline, mnogo kalija, fosfora i magnezija. Izuzetan su izvor bjelanevina, koje ovisno o vrsti ine do 31% ukupnog sadraja sjemenke. U aki sjemenki ima ih vie no u mesnom odresku prosjene veliine ili dovoljno da prosjean "gricko" zadovolji pola dnevnih potreba za aminokiselinama! Grickajui te sjemenke dobivamo i slavnu omega-3 masnu kiselinu koja je poznati uvar srca, ali i vida i raspoloenja. Ono to svakako trebate znati kada krenete grickati sup erzdrave sjemenke je da su poprilino kalorine - u 100 grama ima gotovo 600 kalorija. Istraivanja u posljednjim desetljeima sjemenkama bundeve dala su posebno mjesto - sadre tvari nazvane kukurbitacini koje mogu sprijeiti pretvaranje testosterona u mnogo jai oblik tog hormona, dihidro-testosteron koji je povezan s dobroudnim poveanjem prostate. Jo jedan proizvod bundeve ili bue privlai panju gurmana i medicinara. To je buino ulje koje sadri malo bogatstvo nezasienih masnih kiselina, velik postotak beta karotena, vitamina E i kalija. Lecitin iz tog ulja pomae u sprjeavanju ateroskleroze (nakupljanja tetnih plakova na stijenkama krvnih ila, to vodi sranim bolestima), te pozitivno djeluje na sniavanje razine kolesterola u krvi. U 100 grama buina ulja ima 900 kalorija. Bojite li se kalorija, sjetite se da je za fantastian okus salate dovoljna samo jedna mala lica toga ulja. Ba kao i kod maslinovog, najbolje je buino ulje dobiveno hladnim preanjem. Ljepota iz kuhinje Bua djeluje dobro izvana, ba kao i iznutra, barem tako kae narodna medicina. Napravite li pire od svjeeg "mesa" bundeve i stavite kao masku na lice desetak minuta, ona e oistiti i suziti pore, a koa uzeti potrebne vitamine i minerale. Posebno je dobra za kou sklonu aknama i miteserima. U posljednje je vrijeme i industrija ljepote primjenila ta stara znanja pa se u nekim proizvodima poput krema i maski namijenjenih njezi problematine koe sklone pojavi akni koriste aktvne tvari iz bundeve .

Bundeva kao lek i hrana

Seme bundeve preporuuje se trudnicama, dojiljama, starim i osobama sa bolesnom jetrom, a svakodnevno treba da ga jedu i mukarci sa bolesnom prostatom. Gotovo da nema masnoa.

Sa obiljem dragocenih lekovitih sastojaka, bundeva (Cucurbita pepo) nezaobilazna je namirnica na trpezi. Specifinog ukusa i mirisa, ova jednogodinja zeljasta biljka stigla je iz June Amerike, gde je vekovima bila glavna namirnica u ishrani indijanskih starosedelaca. Danas se jede u itavom svetu, od nje mogu da se pripremaju i slana i slatka jela, moe da se jede iva, dinstana, peena, prena, a na organizam izuzetno blagotvorno utie i svee ceen sok, piu Novosti.

10

Ali, bundeva se ne uzgaja samo zbog jestivog ploda, koji moe biti teak i vie od deset kilograma, ve i zbog uljevitih semenki, od kojih se pravi karakteristino ulje, koje uva sve korisne sastojke semenki, a zbog specifinog ukusa daje posebnu aromu jelima. Odlino je kao dodatak salatama i orbama. Ulje je bogato omega 3 i omega 6 esencijalnim masnim kiselinama koje poveavaju energiju organizma, poboljavaju zdravlje reproduktivnih organa i obezbeuju lep izgled koe, kao i bolju funkciju centralnog nervnog sistema, odnosno mozga. Takoe, strunjaci tvrde da bundevino ulje regulie nivo holesterola, preventivno deluje kod funkcije mokrane beike i pomae u leenju sindroma iritiranih creva. Istraivanja su potvrdila da ovo ulje smanjuje rizik od pojave nekih vrsta kamena u bubrezima. U bolje snabdevenim prodavnicama zdrave hrane moe da se nae i puter od semenki bundeve, koji je takoe vrlo zdrav. Plod bundeve sadri 90% vode, ali mnogo minerala i vitamina, zbog ega je idealna namirnica za sve koji ele da smraju. Bundeva sadri karotin ili provitamin A, vitamine C i B grupe- B1, B2, B3, B6, ali i niacin, folnu kiselinu. Od minerala najvie ima kalijuma, fosfora, kalcijuma i gvoa, kao i mnogih oligo i mikroelemenata. Sadri i vie od 60% nezasienih masnih kiselina i bogato je biljnim proteinima, belanevinama. Sadri i pektine, celulozu, kao i druga biljna vlakna, to je ini lako varljivom. Masnoa gotovo da nema, jer se u 100 grama bundeve nalazi samo tridesetak kalorija. Ali zato seme ima ak dvadeset puta veu kalorijsku vrednost od ploda, jer sadri vie belanevina, ugljenih hidrata i masti. Naravno, sadri i sve vitamine, minerale i druge korisne i lekovite sastojke koje sadri i plod. Seme bundeve preporuuje se i kao efikasan i nekodljiv lek protiv dejih glista i pantljiare. Osim dece, seme bundeve mogu da uzimaju i trudnice, dojilje, stariji i osobe sa bolesnom jetrom. Svakodnevno treba da ga jedu i mukarci sa obolelom prostatom jer smanjuje tegobe. Seme bundeve golice posebno je vredno i bogato korisnim sastojcima. Kada ljutite seme treba da vodite rauna da ne uklonite tanku, sivo-zelenkastu pokoicu, jer je u njoj najvie lekovitih sastojaka. Plod bundeve se u narodnoj medicini preporuuje kao diuretik za izbacivanje suvine vode iz organizma, naroito kod ljudi obolelih od reume, gihta, zapaljenja bubrega i beike. Bundevu mogu da jedu i dijabetiari pod uslovom da je ne zaslauju, kao i osobe sa oboljenjima eluca i tankog creva. Ko ima psorijazu bundevu treba da jede svaki dan dok je ima na pijaci, kuvanu, peenu u rerni ili kao sok. Takoe, sok se preporuuje i za dobar rad bubrega i kardiovaskularnog sistema, za dobro varenje i raspoloenje. Pravi se tako to se pripremi tri kilograma oiene bundeve, sedam litara

11

vode, dva kilograma eera i dve kesice limuntusa. Bundeva se zatim isee na krike, stavi u erpu sa vodom i eerom i kuva. Kada omeka dobro se propasira, u propasiranu masu doda se limuntus, a onda pakuje u staklene flae. Flae se zatim zatvaraju celofanom, umotavaju u ebe i ostavljaju da prenoe dok se sok potpuno ne ohladi. Pije se po potrebi, a sve vreme uva na hladnom i tamnom mestu. Sok od bundeve dobar je i protiv upale jajnika, kao i kod problema izazvanih menopauzom. Kod bolnih proirenih vena bundeva takoe moe da pomogne, preporuka je narodne medicine. Dovoljno je da se svee istrugana bundeva stavi kao oblog na bolna mesta i dri to due. Osobama sa zapaljenjem beike ili bubrega savetuje se da svakodnevno jedu obrok koji se sastoji od dinstane bundeve sa malo paradajza i iseckanog crnog luka. Sve to, pre iznoenja na sto, treba zainiti sa kaikom do dve pavlake, ali bez soli. Za oi i nervni sistem Bundeva je izuzetno bogata vitaminom A, koji je vaan za dobar rad oiju, a pogotovo mrenjae. Zahvaljujui betakarotinu, predstavlja snaan antioksidans i titi oko od katarakte. Tamnouta bundeva sadri i specifinu kiselinu koja deluje protiv kancerogenih elija. Semenke takoe imaju hranljiva svojstva, sadre 20 odsto proteina najboljeg kvaliteta, dosta vlakana koja reguliu rad organa za varenje, a i dobar su izvor kalijuma, minerala koji uspostavlja ravnoteu tenosti u organizmu i pomae boljem radu nervnog sistema.

Bundeva
Bundeva Cucurbita pepo (porodica Cucurbitaceae), biljka porijeklom iz Meks ika, dobro nam je poznata kao povre koje se u naim krajevima uzgaja pod nazivom bundeva ili bua. Spomenemo li bilo koji od tih naziva, prva pomisao je da je to namirnica prvenstveno za stonu, a ne ljudsku prehranu. No danas je s pravom ova namirnica sve vie na naim stolovima jer se od nje pripremaju vrlo ukusna, zanimljiva i nutritivno bogata jela.

Bundeva je sa svojim buastim okruglim mesnatim plodovima, intenzivne naranaste boje i okruena velikim zelenim listovima pravi simbol obilja koje nam donosi jesen. Danas je poznato vie od 800 raznovrsnih bundeva, koje se po poljima pobiru od rujna nadalje. Iz porodice bua najraireniji uzgoj i upotreba ima tikvica (Langenaria vulgaris). Nutritivna svojstva bundeve Nae tijelo opskrbljuje beta-karotenom - naranastim pigmentom koji se u naem organizmu pretvara u vitamin A i slui kao antioksidant potreban za ouvanje naeg imunolokog sustava. Lako je probavljiva, a na 100g sadri 90% vode, 1,1% bjelanevina, 0,1% masti i 5,5% ugljikohidrata, te samo 45 kcal. Zbog niskokalorinosti i visokog udjela vlakana, ije male koliine daju dugotrajan osjeaj sitosti, poeljna je u redukcijskim dijetama. Bundeva sadri selen koji je vaan za normalan rad prostate, a sono meso bundeve sadri kalcij, klor, fosfor, kalij, magnezij, mangan, kalcij, folate i vitamin C, dok najvie eljeza ima u koticama.

12

Sok od bundeve najbolji je napitak od povra jer su u njemu zastupljeni vitamini i minerali u omjeru koji najbolje odgovara naem metabolizmu, sok je dobar i za detoksikaciju cijelog organizma, potie probavu i odstranjuje otrove iz crijeva. Bundeva smanjuje razinu masnoe u krvi djelovanjem enzima koji otapaju masnoe, vee na sebe kolesterol, te pomae pri razgradnji masnog tkiva. Djelovanje bundeve - jaa zatitnu ovojnicu ivaca i djeluje umirujue, - jaa krvoilni sustav, - potie rad titnjae, - jaa imunitet, - ispire tijelo, regulira koliinu vode i pomae pri mravljenju, - jedna juna lica ekoloki uzgojene bundeve u svakodnevnom jelovniku, tijekom duljeg vremena (pogotovo zimi) i mati e preventivno djelovanje na mokrani trakt i prostatu; kotice i ulje upotrebljavaju se kod problema s mokranim mjehurom, bubrezima, ali i prostate, - sastojci bundeve imaju utjecaja i na regulaciju lijezda lojnica, a uinkovito smiruju kou lica, te pomau u otklanjanju akni i mitesera; ekstrakti bundeve sve se ee upotrebljavaju u kozmetikoj industriji (pri izradi maski za ienje i suavanje pora lica). Sjemenke bundeve Sjemenke bundeve imaju deset puta veu hranjivu vrijednost od ostatka ploda, a ine 10% ukupne teine ploda. Sjemenke (kotice) bogate su mnogim vitaminima i mineralima (sadre vei postotak eljeza od samog ploda). Postotak bjelanevina u nekim vrstama dosee ak 31%, a sve esencijalne aminokiseline zastupljene su u optimalnom omjeru. aka buinih sjemenki zadovoljava pola dnevnih potreba prosjene osobe za aminokiselinama, a usporeujui bjelanevine u tom sjemenju s bjelanevinama u mesnom odresku, zna se da je koliina esencijalnih aminokiselina u golicama vea nego u mesu. Osim toga, one su odlian izvor mnogih vitamina i minerala, posebno cinka i eljeza kojeg golice imaju triput vie nego meso bue. Buine sjemenke su u biljnom svijetu, uz laneno sjeme, najbolji izvor omega -3 masne kiseline, za koju se zna da u naem tijelu pretea prostaglandina tipa 3 koji su nuni za mnoge tjelesne funkcije vid, sposobnost uenja, koordinaciju, raspoloenje. Spremanje sjemenke bundeve Kao oistimo bundevu, sjemenke treba oprati i osuiti, te spremiti na suho i hladno mjesto. Ljuska se guli neposredno prije upotrebe, ali treba paziti da se ne skine sivozelena potkoica u kojoj se nalaze najhranjiviji sastojci. Sjemenke moemo zapei u penici i time zamijeniti (kalorine) grickalice kao to su orasi, ljenjaci, bademi, pistacije i slino. Buino ulje Buino ulje stoljeima se upotrebljavalo u istonoj Europi, Indiji i Americi. Ukusno buino ulje (dobiveno hladnim postupkom) je tamne zelenosmee boje, a moe se pohvaliti bogatstvom esencijalnih masnih kiselina, vitaminima i mineralima. Izvrsno je za salate (osobito za grah salatu). U nas se, na alost, malo proizvodi i nije popularno zbog karakteristinog mirisa i okusa koji mnogi ne podn ose. Upotreba u kulinarstvu Unato poznatoj blagotvornosti i hranjivoj vrijednosti koje bundeve priskrbljuju naem organizmu i dalje je u svakodnevnoj prehrani premalo zastupljena. Bundeva se moe jesti kuhana (u raznim juhama i varivima), peena (sama ili u kombinacijama), te kao dodatak (nadjev) raznim kolaima gibanicama, savijaama ili kao neopasna grickalica i to nasjeckana na kockice ili izrezana na tanke tapie. Bundeva bi se mogla vie upotrebljavati za pripremanje raznih pekmeza, demova, marm elada i svih ostalih pripravaka koji su ne samo hranjive ve i vrlo ukusne i mirisne poslastice. Jela napravljena od bundeve izvrsno se slau sa zainskim travama kao npr. perinom, lovorom, majinom duicom, kaduljom, mukatnim oraiem i cimetom. Bundev a ne zna za granice okusa: od juhe do deserta, od slanih delicija do slatkih kolaa, bundeva e jednostavno prihvatiti svaku kombinaciju i uvijek e ponovno odueviti svojim okusom.

13

Slatko ili slano, pitanje je sad...

Iako je oduvijek bila dijelom tradicionalne kuhinje kontinentalnog dijel a Hrvatske, bundeva je tek u posljednje vrijeme dobila slavu koja joj s pravom pripada, a sve to zahvaljujui anglo-saksonskom obiaju rezbarenja bundeva za Halloween. S obzirom na njen povratak na velika vrata, vrijeme je da je promotrimo ne samo s estetske ve i dakako, s gastronomske strane. Jela u kojima moete upotrijeb iti bundevu mnogobrojna su, a variraju od predjela pa sve do deserta. Odluka u to staviti ovu kraljicu jeseni zato moe uistinu postati hamletovska. Upravo zato emo Vam sljedeim informacijama i savjetima pokuati olakati ivot.

Bundeva naranasti koncentrat zdravlja

ak ete i u preporukama za najzagrienije sportae i bodybuildere proitati da je bundeva namirica koja jednostavno prti od zdravlja. Odlian je izvor minerala, vitamina i ostalih nutrijenata, a u isto vrijeme ima nisku energetsku vrijednost (orprilike 30 kalorija u 100 grama) to je ini dobrim izborom za sve one koji paze na unos kalorija. Osim toga, lako je probavljiva pa je prikladan izbor i u prehrani oboljelih.

Bundeva ima nisku energetsku vrijednost - samo 30 kalorija na 100 grama!

Rad srca potpomoi e kalij, izgradnji kostiju i zuba doprinijet e fosfor i kalcij, eljezo e poboljati krvnu sliku, a mangan e ouvati zdravlje vae koe i pojedinih dijelova vezivnog tkiva. Bundeva e Vas opskrbiti i betakarotenom koji se u zadnje vrijeme sve vie spominje kao antioksidans te zbog njegovih blagotvornih uinaka na cjelokupni organizam, a zahvaljujui bundevi ete dobiti i potrebnu koliinu vitamina C te vitamina E koji se spominje pod nadimkom uvar mladosti Vitamini skupine B (B1, B2 i B6), pektin, celuloza, biljna vlakna... sve su to dobre stavke u nutricionistikom profilu bundeve. Za kraj spomenimo samo da bundeva dobro djeluje na eludac i crijeva te da je izvrstan diuretik. Osim toga, efikasno smanjuje kolesterol u krvi, a dobra je i kod reumatskih tegoba.

Vrste bundeva
Bundeve nam dolaze iz porodice Curcubitaceae, a evo nekoliko najpoznatijih vrsta:

Obina uljna bundeva je, kako joj i samo ime nalae, vrlo esta u naem podneblju. Prepoznat ete je po naranasto-zelenoj kori, a aroito se uzgaja radni sjemenki koje kasnije slue za dobivanje ulja. Upravo se ova vrsta ajee upotrebljava u svima dobro znanoj bunici.

Turkinja (naziva se jo i stambolka) moe imati zelenu, crvenu ili utu koru koja je jako vrsta pa je se esto koristi i u dekorativne svrhe. Zahvaljujui svojem vrstom mesu pogodna je za peenje. Bundeva Hokkaido stie nam iz dalekog Japana i ima intenzivno naranastu ili ak crvenu koru. Ima aromtino meso iji okus moe podjsati na kesten i jako je cijenjena u kulinarskim krugovima. Mukatna bundeva engleskog naziva butternut ima neto svjetliju ukastu koru, a njena nutranjost krije tamnonaranasto meso. Prikladna je za krem juhe, kolae pa ak i marmelade.

Gastro-blagodati bundeve
Ako nemate vlastite u vrtu, bundevu naprije, naravno, treba kupiti! Zbog neto veih dimenzija, bundeve se na trnicama najee prodaju narezane to uvelike olakava odabir unutranjost im treba biti intenzivne boje i nikako ne smije djelovati isueno.

14

Unutranjost bundeve treba biti intenzivne boje i nikako ne smije djelovati isueno.

Prije pripreme, budevi ete svakako odstraniti vanjski dio kore te unutarnjo vlaknasti dio u kojem se nalaze sjemenke. Nemojte ih baciti ve ih posuite i dalje jedite same ili pak kao dodatak salatama i pecivima. Naime, sjemenke bundeve su visokokvalitetna namirnica koja donosi brojne prednosti za Vae zdravlje. Ipak, budite oprezni jer 100 g buinih sjemenki ima ak 600 kalorija to je, uspredbe radi, 50 kalorija vie nego to ima 100 g okolade.

Imajte na umu da su zaini koje bundeva najvie voli mukatni orai, umbir, cimet, majina duica i perin.

U sluaju da bundevu pak elite pei, bit e najbolje da joj ostavite koru. Za pripremanje pirea od bundeve koji se koristi u mnogobrojnim slasticama i slanim jelima, postupak je ovakav: bundevu se preree na pola (ili ako je vea, na vie dijelova), odstrani joj se unutarnji vlaknasti dio zajedno sa sjemenkama pa se polovice stave na aluminijsku foliju. Tako pripremljenu bundevu pee se otpriike 1h 15min na 200C. Gotova je kad joj meso omeka i kad se moe vaditi licom. Uinite to dok je jo vrua i odmah usitnite meso u blenderu ili stroju za mljevenje mesa. Tako dobiven pire treba pustiti da se ohladi, a zatim ga se moe koristiti u slavnoj pumpkin piekoju Amerikanci svake jeseni rado vide na svojim stolovima, ali i u brojnim drugim slasticama. Najjednostavnije varijante pripreme bundeve ukljuuju sljedee:

moete je pei uz dodatak malo maslaca i posluiti kao prilog. kuhana na pari sauvat e najvei dio hranjivih sastojaka i kao takva Vam pruiti visokovrijedan obrok. bundeva pirjana na maslacu moe se posluiti sama kao prilog, ali moe biti i dijelom sloenijeg povtrnog priloga. narezana na sitne kockice odlian je dodatak juhi koja za one koji se vole igrati okusima moe biti zainjena curryjem.

elite li se pak okuati u pripremi slastica od bundeve, mogunosti ima na svakom kulinarskom koraku! I najjjednostavnije palainke nadjevene kombinacijom sira i bundeve mogu postati prava delicija, a da ne govorimo o bunicama kojima se nea bake ve generacijama ponose. ak i ako se ne usudite sami pokuati izraditi tijesto za bunicu, isplati se posluiti onim koje moete nabaviti ve gotovo. Osim bunice, svidjet e Vam se i amerika varijanta kolaa sa sirom i bundevom (tzv. pumpkin cheesecake), a bundevu moete upotrijebiti ak i kao satojak za izradu keksa. S toliko mogunosti dovoljo je samo pustiti mati na volju... Za kraj samo imajte na umu da su zaini koje bundeva najvie voli mukatni orai, umbir, cimet, majina duica i perin.

Sa obiljem dragocjenih,ljekovitih sastojaka,bundeva nezaobilazna je namirnica na trpezi.Specificnog ukusa i mirisa,ova jednogodisnja zeljasta biljka stigla je iz Juzne Amerike,gdje je vjekovima bila glavna namirnica u ishrani indijanskih starosjedilaca.danas se jede u citavom svijetu,od nje se mogu pripremati slana i slatka jela,moze da se jede ziva,dinstana,pecena,przena a na organizam izuzetno blagotvorno utice i svjeze cijedjeni sok. Ali,bundeva se ne uzgaja samo zbog jestivog ploda,koji moze biti tezak i vise od deset kilograma,vec i zbog uljevitih sjemenki,od kojih se pravi karakteristicno ulje,koje cuva sve korisne sastojke sjemenki,a

15

zbog specificnog ukusa daje posebnu aromu jelima.Odlicno je kao dodatak salatama i corbama.Ulje je bogato omega 3 i omega 6 esencijalnim masnim kiselinama koje povecavaju energiju organizma,poboljsavaju zdravlje reproduktivnih organa i obezbjedjuju lijep izgled koze,kao i bolju funkciju centralnog nervnog sistema,odnosno mozga. Takodje,strucnjaci tvrde da bundevino ulje regulise nivo holesterola,preventivno djeluje kod funkcije mokracne besike i pomaze u lijecenju sindroma iritiranih crijeva.Istrazivanja su pokazala da ovo ulje smanjuje rizik od pojave nekih vrsta kamena u bubrezima.U bolje snabdjevenim prodavnicama moze da se nadje i i puter od sjemenki bundeve,koje je takodje zdrav. Plod bundeve sadrzi 90% vode,ali mnogo minerala i vitamina,zbog cega je idealna namirnica za sve koji zele da smrsaju.Bundeva sadrzi karotin ili provitamin A,vitamine C i B grupe B1,B2,B3,B6,ali i niacin,folnu kiselinu.Od minerala najvise ima kalija,fosfora,kalcija i gvozdja,kao i mnogo oligo i mikroelemenata.Sadrzi i vise od 60% nezasicenih masnih kiselina i bogato je biljnim proteinima.,bjelancevinama.Sadrzi i pektine,celulozu,kao i druga biljna vlakna,sto je cini lako varljivom.Masnoca gotova da nema,jer se u 100 grama bundeve nalazi samo tridesetak kalorija. Sjeme bundeve golice posebno je vrijedno i bogato korisnim sastojcima.kda ljustite sjeme treba da vodite racuna da ne uklonite tanku,sivozelenkastu pokozicu,jer je u njoj najvise ljekovitih sastojaka. Plod bundeve se u narodnoj medicini preporucuje kao diuretik za izbacivanje suvisne vode iz organizma,narocito kod ljudi oboljelih od reume,gihta,zapaljenja bubrega i besike.Bundevu mogu da jedu i dijabeticari pod uslivom da je ne zasladjuju,kao i osobe sa oboljenjem zeluca i tankog crijeva.Ko ima psorijazu bundevu treba da jede svaki dan dok je ima na pijaci,kuhanu,pecenu u rerni ili kao sok. Takodje,sok se preporucuje i za dobar rad bubrega i kardiovaskularnog sistema,za dobro varenje i raspolozenje.Pravi se tako sto sto se pripremi tri kilograma ociscene bundeve,sedam litara vode,dva kilograma secera i dvije kesice limuntosa.Bundeva se zatim isjece na kriske,stavi u serpu sa vodom i secerom i kuha.Kad omeksa dobro se propasira,u propasiranu masu se doda limuntos,a onda pakuje u staklene flase.Flase se onda zatvaraju celofanom,umotavaju u cebe i ostavljaju da prenoce dok se sok potpuno ne ohladi.Pije se po potrebi,a sve vrijeme cuva na hladnom i tamnom mjestu.Sok od bundeve dobar je i protiv upale jajnika,kao i kod problema izazvanih menopauzom. Kod bolnih prosirenih vena bundeva takodje moze da pomogne,preporuka je narodne medicine.Dovoljno je da se svjeze istrugana bundeva stavi kao oblog na bolna mjesta i drzi sto duze.Bundeva je izuzetno bogata vitaminom A,koji je vazan za dobar rad ociju,a pogotovo mreznjace.Zahvaljujuci betakarotinu,predstavlja snazan antioksidans i stiti oko od katarakte.Tamnozuta bundeva sadrzi i specificnu kiselinu koja djeluje protiv kancerogenih celija.Sjemenke takodje imaju hranjiva svojstva,sadrze 20 odsto proteina najboljeg kvaliteta,dosta vlakana koja regulisu rad organa za varenje,a i dobar su izvor kalija,minerala koji uspostavlja ravnotezu tecnosti u organizmu i pomaze boljem radu nervnog sistema.

16

Bua
Sinonim: Bundeva; Engleski naziv: Gourd, Squash, Pumpkin; Latinski naziv: Cucurbita maxima Duchesne; Bue su jednogodinje biljke, a izvorno dolaze iz Amerike. Danas se uzgajaju kultivirane vrste u toplim podrujima svijeta, a dozrijevaju u kasnu jesen. Korijen je vrlo razgranat i glavnina se nalazi u povrinskom sloju tla. Stabljika je vrijea duga oko 10 m, obrasla dlaicama i veinom se ne grana. Listovi su krupni i na dugim peteljkama. Cvjetovi su jednospolni, a biljka jednodomna. Cvjetovi traju samo jedan dan. Najee ih oprauju pele. Sjeme je ovalno i spljoteno, krem bijele boje i apsolutne teine 150 350 g. Najukusnija je vrsta bua, teka u odnosu na veliinu i mat boje kore (ne sjajne). Najukusnija ima i najviu prehrambenu vrijednost. Bue s mekom korom treba izbjegavati jer to moe biti znak da je vodenasta i neukusna, a dijelovi natopljeni vodom ili plijesni znak su kvarenja. Lako se kvari kad je oteena. Iako je bua za konzumaciju dostupna od kolovoza do oujka, najbolja je u jesen, u listopadu i studenom, kada je koncentracija hranjivih tvari najvia, okus najbolji, a cijena najnia. Dananja bundeva razvila se iz divlje bundeve koja je rasla na podruju izmeu Gvatemale i Meksika. Indijanci su se prema njoj odnosili s takvim potovanjem, pa su je pokapali s mrtvima, kao hranu na njihovu posljednjem putovanju. Vano je znati da kod nas raste obina i uljna bundeva (za grickanje i ulje), bundeva za peenje, tzv. turkinja (mesiraa ili raanka), neizostavna hokaido bundeva (najvie prisutna u prehrani zapadnoeuropskih zemalja) i povrtna tikvica (vrlo zastupljena i na naem stolu u obliku tzv. bunice).

Agroekoloki uvjeti za uzgoj bue

Vezani lanci Bua
o Vrijeme je sjetve bua za ulje
Bue su osjetljive na niske temperature i biljka strada ve od slabog mraza. Za klijanje je potrebna temperatura tla od najmanje 14 C, ali tada je klijanje vrlo sporo. Pri optimalnim temperaturama od 22 24 C bue niknu za 3 - 4 dana. Rast se zaustavlja pri 12 C. U sluaju duljih ljetnih sua bue treba navodnjavati kienjem ili kapanjem ako su uzgojene 'na foliji'. Bue vrlo dobro uspijevaju na humusnom, pjeano -ilovastom tlu, a ne uspijevaju na izrazito vlanim tlima. Najpovoljnija reakcija tla je neutralna do malo bazina. Odlikuje se velikim zahtjevima u pogledu topline, vlage, svjetlosti i hranjivih tvari te joj za uzgoj najbolje odgovaraju ravniarski i topli krajevi i tla dobro gnojena stajnjakom. Najbolje uspijevaju na neutralnim (pH 6,5 do 7,5), bogatim i prozranim tlima. Na teim tlima organska gnojidba moe poboljati prozranost i propusnost tla za vodu.

Agrotehnike mjere u uzgoju bue

Razmnoavanje Razmnoava se sjemenom. Sjemenke se mogu sijati u tresetne tablete (po jedna sjemenka u tabl etu) u travnju, a zatim se presauju u dobro pripremljene kuice sredinom svibnja kada proe opasnost od mrazeva. Kada se

17

siju direktno na otvoreno (u svibnju na kontinentu, a u travnju u Primorju), tada se u kuicu stavljaju na dubinu od 3 do 5 cm 2 - 3 sjemenke, dobro zaliju i prekriju folijom ili staklom (lijehe). Kad sjeme nikne, tada se zaklon skloni i biljka se dalje normalno razvija. Plodored Na istu povrinu bue ne smiju doi najmanje 4 godine, a pretkultura ne smije biti nijedna tikvenjaa. Dobar susjed je kukuruz eerac, zasaen na rubu gredice. Gnojidba Gnojidba s 25 - 40 t/ha stajskog gnoja unosi i dio iskoristivih hraniva, koja treba jo nadopuniti prema planiranom prinosu. Osim startne gnojidbe potrebne su redovito dvije prihrane duikom. Prva se prihrana sa 50 kg duika preporuuje prije nego biljke zatvore redove, a druga se daje folijarno ureom ili nekim kombiniranim folijarnim gnojivom. Njega nasada Za optimalne uvjete rasta i razvoja bue potrebno je osigurati dobru i pravodobnu predsjetvenu obradu tla. Tijekom vegetacije, dok se ne zatvore redovi, meuredno se plitko obrauje, da se zadri dobra struktura i prozranost tla, unite korovi i unosi u tlo mineralno gnojivo za prihranu. Protiv korova je najsigurniji uzgoj na malu od crne polietilenske folije.

Sjetva / sadnja bua

Bue se mogu uzgajati izravnom sjetvom ili iz presadnica. Presadnice se uzgajaju u zatienom prostoru. Sjetvu treba planirati tako da se moe presaivati kada proe opasnost od kasnih proljetnih mrazeva i tlo se dovoljno ugrije. Sadi se na razmak oko 150 cm red od reda i 60 80 cm od biljke do biljke, ovisno o bujnosti kultivara. Strojna sjetva sjemenki bue olakava kasnije nj egu usjeva (okopavanje, prihranu), sve dok listovi biljke ne prekriju meuredni prostor. U jesen je poeljno zaorati 300 - 400 t/ha stajnjaka i kompleksnog gnojiva NPK 7:20:30 u koliini od 500 kg/ha. Vano je istaknuti da je bua iznimno pogodna u ekolok om uzgoju jer fantastino reagira na organska gnojiva, a otporna je na bolesti i tetnike. Vrijeme sjetve Sjetvu je nuno obaviti izmeu 20. travnja do 10. svibnja, kada nema opasnosti od kasnih proljetnih mrazeva. U to doba tlo na dubini od 10 cm postigne temperaturu od 12 C, koja je nuna za klijanje sjemenki. Sjetva se obavlja na dubinu 3 - 4 cm, a sklop sjetve (meurednim razmakom i razmakom sjemenki u redu) treba osigurati oko 18 000 zasijanih biljaka po hektaru. Nakon nicanja moe se obaviti prorjeivanje na konaan sklop od 12 000 5 000 biljaka po hektaru, pri emu su plodovi ujednaeni po veliini i vrijeme zriobe je priblino jednako. Vegetacija traje od 130 do 150 dana. Bue su zrele potkraj rujna, kada listovi poute, a plodovi dobiju naranasto-utu boju.

18

Berba i skladitenje bue

Bue se beru kada dostignu oko 2/3 svoje veliine, a to je obino plod duine 20 30 cm i 10 15 cm promjera, odnosno 0,7 1,5 kg. Da se izbjegne prerastanje treba brati barem jednom tjedno, a mogu se postii prino si i do 50 t/ha. Dobro ishranjena biljka uz redovitu berbu moe dati 20 30 plodova, a to moe znaiti prinos od 20 40 t/ha. Bere se noem ili karama, sa oko 2 cm stapke. Pri uzgoju na otvorenom izravnom sjetvom tikvice se beru od poetka srpnja do kraja kolovoza u kontinentalnom podruju, a u mediteranskom berba poinje oko 2 tjedna ranije. Ako su vrijee i lie zdravi, moe se brati do 2 mjeseca. Ako se pravilno uva, bua e ostati svjea 3 - 4 etiri tjedna. Najbolje se uva na hladnom i tamnom mjestu, dalje od izvora topline i svjetlosti. Idealna temperatura za uvanje je izmeu 10 i 16 C. Bua nastavlja disati ak i nakon to je ubrana. Usporimo li frekvenciju disanja, produljit emo okus i prehrambenu vrijednost. Stoga je nuno pravilno skladitenje jer ono smanjuje disanje, zbog ega zadrava svoju svjeinu, uva rezerve fitonutrijenata i maksimalno smanjuje gubitak hranjivih tvari. Buine sjemenke treba uvati u dobro zatvorenoj posudi u hladnjaku. Moe ih se konzumirati tijekom est mjeseci, no najsvjeije su prva dva mjeseca, nakon ega gube svjeinu. Smrznute ostaju svjee oko godinu dana.

Bua smokvolisna
Sinonim: Azijska bundeva, Sijamska bundeva; Engleski naziv: Asian pumpkin, pumpkins Siamese; Latinski naziv: Cucurbita ficifolia Bouche; Bua smokvolisna ima prugastu zeleno-bijelu koru, sliniju lubenici, a listovi su joj slini listu smokve, ima bijelo meso te miris i okus kao nezrela lubenica. Od nje se pripremaju voni kompoti i dem. Plodovi su joj srednje veliine, dosta veliki, a unato tome uspjeno uspijeva na ogradama.

Bua zimska, zimska tikva

Sinonim: -; Engleski naziv: Winter squash; Latinski naziv: Cucurbita mixta Pangalo; Bua zimska, zimska tikva sije se poetkom svibnja na otvoreno - nakon opasnosti od mrazeva. Cvjetovi su joj naranaste boje, plodovi isprva zeleno-bijeli, no kako zore tako poprimaju karakteristinu naranasto-krem boju izvana, a jarko naranastu boju iznutra. Odlian je izvor magnezija, mangana, kalija, vlakana te vitamina C i A. Razmnoava se sjemenom. Voli sunana mjesta, jednogodinja je biljka i unitavaju ju mrazevi. Plodovi se beru prije prvih mrazeva, obavezno s nekoliko centimetara stabljike jer bez nje brzo ponu truliti. Na sobnoj temperaturi moe ostati sve do proljea, pa ju zato i nazivaju i zimska tikva.

19

Stona tikva
Sinonim: Krmna tikva, obina tikva, poljska tikva, bua, budimka, uta tikva; Engleski naziv: Ordinary gourd, gourd Poland, gourd, Budimka, yellow squash, Field pupkin; Latinski naziv: Cucurbita pepo L.;

Stona tikva daje plodove teke 25 - 100 kg i kod nas se uzgaja uglavnom za stonu hranu. Sono meso plodita vrlo je pogodno za ishranu domaih ivotinja tokom zime kada ono predstavlja najznaajniju svjeu stonu hranu. Od nadzemne biomase (vrijea) moe se dobiti dobra stona hrana ili silaa. Jednogodinja je zeljasta biljka sa vretenastim korijenovim susutavom koji se veinom razvija u povrinskom sloju zemljita i ima veliki porast. Stablo je u sredini prazno, vrijeasto, puzavo, na poprenom presjeku rebrasto i obraslo kratkim bodljama. U povoljnim uvjetima dostie duinu do 10 m. Listovi imaju duge peteljke i velike, srcolike liske, peterostruko urezane, obrasle sitnim dlakama i na rubu nazubljene. Cvjetovi su jednospolni, ute boje i petodijelne grae. enski su sitniji i razvijaju se na bonim granama, a muki krupniji i razvijaju se na glavnom stablu. Pri uzgoju zahtijeva mnogo vode te zbog dobro razvijenog korijena velike usisne moi, dobro podnose sue. Optimalne temperature za razvoj vegetativnih organa su 22 25 C, a za razvoj generativnih iznad 25 C.

Tikva mukatna
Sinonim: -; Engleski naziv: Clary gourd; Latinski naziv: Cucurbita moschata (Duch.) Duch. ex Pior.; Tikva mukatna je krukastog oblika. Plod je teak do 2 kg i jako je aromatinog ukusa.Na jednoj biljci moe biti i preko 10 plodova. U mukatne bundeve plod je ispunjen vrstim mesom naranaste boje, ugodnog okusa i mirisa, pa se moe konzumirati i sirov. U proirenom dijelu nalaze se oko 100 - 200 sjemenki. Boja zrelog ploda je, ovisno o sorti, svjetlo bijelo-uta do naranasto uta. U fazi nicanja ne podnosi niske temperature, pa se sije kad vie nema opasnosti od kasnih proljetnih mrazeva. Sjetva se obavlja u kuice (3 sjemenke), na razmak 1,5 x 3 m. Za sjetvu manjeg broja kui ca u vrtu mogu se uzgojiti presadnice u plasteniku, a presaivanje na otvoreno izvriti oko sredine mjeseca svibnja. Korijen moe doprijeti i do 2 m dubine, dok se glavnina korijenove mree razvija relativno plitko ispod povrine tla. Biljka puta rebrastu stabljiku (vrijea) dugaku i po nekoliko metara, na kojoj se pojavljuju krupni peterokrpasti listovi sa svijetlijim pjegama, vitice i jednospolni muki i enski cvjetovi ute boje. Plod se bere u jesen. Ukoliko je neoteen i sa stapkom, vrlo dobro podnosi skladitenje te se u prozranom skladitu na temperaturi neto iznad 0 C moe uvati do slijedeeg proljea. No ukoliko se plod oteti ili se peteljka ploda kod berbe otkine, plod puta slatki sok na koji se u skladitu nasele plijesni te plod poinje propadati.

20

Prema porijeklu razlikujemo tikve Starog i Novog svijeta. Stari Egipani i Rimljani poznavali su i pripremali tikvice i veliku duguljastu buu glatke kore koja je prikladna za prehranu ovjeka samo dok je mlad a, nedozrela. Mnogo vie vrsta tikvi u Europu je doneseno iz Novog svijeta - Amerike, preciznije iz Meksika. To su biljke iz porodice Cucurbitaceae. Iz te porodice najee se spominje obina ili poljska tikva koja daje plodove teke 25 100 kg i kod nas se uzgaja uglavnom za stonu hranu. U ishrani Bilo da je kuhana, peena, kao pire, u supi i u riotu, kao pita ili nadjev, uvijek oarava svojom finoom okusa i bojom. ukasto ili narandasto meso tikve sadri niz dragocjenih i ljekovitih sastojaka. Pored manjih koliina bjelanevina, ugljenih hidrata i masti, tu je niz vitamina (karotina ili provitamina A, C i vitamina B grupe - B1, B2, B3, B6, zatim niacina, folne kiseline i drugih), kao i mineralnih sastojaka (kalijuma, fosfora, kalcijuma, eljeza). Sjeme tikve, koje se takoer esto koristi i u ishrani i u narodnoj medicini, ima oko dvadeset puta veu kalorijsku vrijednost od ploda, poto sadri vie bjelanevina, ugljenih hidrata i masti. Tikva se moe jesti peena ili kuhana i spada u zdravu i ljekovitu hranu. Ljekovito djelovanje U narodnoj medicini se plod tikve preporuuje kao diuretik, za izbacivanje suvine vode iz organizma, naroito kod ljudi oboljelih od reume, gihta, zapaljenja bubrega ili beike. Smatra se i da je odlina dijetalna hrana za gojazne osobe, dijabetiare (ako se tokom pripreme ne zaslauje), kao i osobe sa oboljenjima eluca i tankog crijeva ili one koji pate od krvavih proljeva. Svima se preporuuje kuhana i peena tikve ili svjee ocijeeni sok. U novije vrijeme otkriveno je da tikva dobro ini i oboljelima od psorijaze. Protiv glista i pantljiare: treba ujutru, na prazan eludac pojesti istucane sjemenke sa malo meda (moe i bez njega); mala djeca od 30 do 50 grama, ona vea od 30 do 150, a odrasli od 300 do 400 grama sjemenki. Dobro je da se poslije pola sata popije kaika ricinusovog ulja i zatim nita ne treba jesti niti piti b ar nekoliko sati. Oboljelima od psorijaze preporuuje se da u sezoni kada ima tikve jedu peenu ili kuhanu svakog dana, a mogu i da cijede sok. Za lijeenje rana, opekotina ili ispucale koe narodna medicina preporuuje mazanje uljem od sjemena tikve (moe se kupiti u prodavnicama zdrave hrane). ljelima od zapaljenja bubrega ili beike savjetuje se da svakodnevno jedu po jedan obrok koji se sastoji od dinstane tikve sa malo paradajza i sjeckanog crnog luka i koji je zainjen kaikom -dve pavlake, ali bez soli. Za ublaavanje bolova od proirenih vena dobro je da se svjee strugana tikva stavi kao oblog na oboljela mjesta i dri to due. Tikva skida bradavice - Paljivo uzeti pranike iz sredine cvijeta tikve, malo zgnjeiti i time trljati dvaput dnevno bradavicu. Ponavljati dok bradavica ne otpadne. Sok od tikve Stoga je mnogo korisnije u svakodnevnoj ishrani putem raznovrsnog voa i povra obezbijediti zatitu i preduprediti poremeaje. U napitke, kroz koje se obezbjeuju vitamini i minerali, uvrstite i sok od tikve: - limuntus - 2 kesice - prirodni ekstrakt kajsije - 2 kesice - voda - 7 lit - eer - 2 kg - tikva - 3 kg Oienu tikvu staviti u erpu i naliti vodu, kuhati dok tikva ne omeka. Ispasirati tikvu sa tom vodom, dodati sve ostalo, izmijeati da se istopi eer i sipati u flae.

21

Tikva
Sinonim: Tikvica; Engleski naziv: Gourd; Latinski naziv: Cucurbita pepo L. var. oblonga Willd; Tikve imaju vrlo razgranat korijen ija se glavnina nalazi u povrinskom sloju tla. Stabljika je vrijea duga oko 10 m, obrasla dlaicama i veinom se ne grana. Listovi su krupni i na dugim peteljkama. Cvjetovi su jednospolni, a biljka jednodomna. Sjeme je ovalno i spljoteno, krem bijele boje i apsolutne teine 150 350 g. Tikve su vrlo cijenjena podvrsta tikve duguljastih plodova nalik krastavcima, zelene ili ute boje. Najee se ubiru i pripremaju kad narastu do duljine od 10 do 15 cm.

Agroekoloki uvjeti za uzgoj tikve

Tikve su osjetljive na niske temperature i biljka strada ve od slabog mraza. Za klijanje je potrebna temperatura tla od najmanje 14 C, ali tada je klijanje vrlo sporo. Pri optimalnim temperaturama od 22 24 C tikve niknu za 3 do 4 dana. Rast se zaustavlja pri 12 C. Sade se na sunana i od vjetra zatiena mjesta. Potrebno im je mnogo vlage, posebno u vrijeme donoenja plodova. Trai dobro razrahljeno humusno tlo s mnogo hranjivih tvari. Najbolje uspijevaju na neutralnim tlima s pH vrijednosti 6,5 do 7,5. Na teim tlima organska gnojidba moe poboljati prozranost i propusnost tla za vodu. U sluaju duljih ljetnih sua tikve treba navodnjavati kienjem ili kapanjem ako su uzgojene 'na foliji'.

Agrotehnike mjere u uzgoju tikve

Plodored Na istu povrinu tikve ne smiju doi najmanje 4 godine, a pretkultura ne smije biti nijedna tikvenjaa. Gnojidba Gnojidba s 25 40 t/ha stajskog gnoja unosi i dio iskoristivih hraniva, koja treba jo nadopuniti prema planiranom prinosu. Osim startne gnojidbe potrebne su redovito dvije prihrane duikom. Prva se prihrana sa 50 kg duika preporuuje prije nego biljke zatvore redove, a druga se daje folijarno ureom ili nekim kombiniranim folijarnim gnojivom. Njega nasada Tijekom vegetacije, dok se ne zatvore redo vi, meuredno se plitko obrauje, da se zadri dobra struktura i prozranost tla, unite korovi i unosi u tlo mineralno gnojivo za prihranu. Protiv korova je najsigurniji uzgoj na malu od crne polietilenske folije.

Sjetva / sadnja tikve

Presadnice se uzgajaju od travnja u tresetnim posudama na prozorskoj dasci ili sredinom svibnja ako se obavlja sjetva na otvorenom. Sadi se na razmak oko 150 cm red od reda i 60 - 80 cm od biljke do biljke, ovisno o bujnosti kultivara. Izniknule biljke potrebno je prorijediti.

Berba i skladitenje tikve

Redovitim ubiranjem poveava se prinos mladih biljaka te potie stvaranje novih plodova. Od tikve se koriste samo mladi plodovi i to ili sasvim mladi od 5 - 6 dana nakon oplodnje, kada je na njima jo ostatak krunice cvijeta, ili malo stariji do 2 tjedna.

22

Dobro ishranjena biljka uz redovitu berbu moe dati 20 30 plodova, a to moe znaiti prinos od 20 40 t/ha. Bere se noem ili karama, sa oko 2 cm stapke. Pri uzgoju na otvorenom izravnom sjetvom tikvice se beru od poetka srpanja do kraja kolovoza u kontinentalnom podruju, a u mediteranskom berba poinje oko 2 tjedna ranije. Ako su vrijee i lie zdravi, moe se brati do 2 mjeseca. Prije skladitenja prporuuje se drati plodove nekoliko dana na 30 C. Pakiraju se u plit ke letvarice do 5 kg ili u kartonske kutije. Ako je potrebno mogu se uskladititi pri 10 C i 95 % relativne vlage zraka najvie tjedan dana.

Kao i veina povrtnica, tikva se moe uzgajati za trnu proizvodnju za koju se koriste razvijeni tehnoloki procesi, sloena agrotehnika, a sve pod kontrolom kvalitetno educiranih proizvoaa, no moja namjera je educirati sve koji bi eljeli uzgajati tikve na manjem prostoru te na jesen u njenim plodovima uivati za svojim stolom, pa ako vam dobro krene i za stolovima vaih prijatelja. Sjeme - Temelj svakog uzgoja poljoprivrednih kultura je odabir i sjetva kvalitetnog i zdravog sjemena. Moete koristiti sjeme iz vlastite proizvodnje, kupovno ili sjeme koje ste dobili od prijatelja. Samo kod kupovnog sjemena moete biti sigurni da zadovoljava uvjete kvalitete, jer je ono certificirano to znai da je kontrolirano u za to ovlatenim ustanovama. Ja ipak najvie koristim sjeme iz vlastitog uzgoja. Od zdravih, lijepih i ukusnih plodova uzimam sjeme, suim ga na papirnatoj podlozi u toploj prostoriji 2-3 tjedna te ga pohranjujem u oznaene vreice i uvam do sjetve. Dobro uvano sjeme moe ostati klijavo nekoliko godina. Vrijeme sjetve potrebno je prilagoditi uvjetima podneblja, uvaavajui optimalne uvjete koje uzgoj tikve zahtijeva. Tikva ima velike zahtjeve za toplinom. Na temperaturi od 20-30 C sjeme za 8 dana izraste u normalan klijanac. Stoga se ne preporuuje rana sjetva u hladno tlo, jer e u takvim uvjetima sjeme oteano nicati, a ako ima patogena na njemu ili u tlu, najvjerojatnije do nicanja nee niti doi, ve e sjeme u tlu istrunuti. U toku vegetacije tikve trebaju veliku koliinu vlage u tlu. Za njihovu prvu fazu razvoja, klijanje i nicanje, vlaga je potrebna, ali nisu to velike koliine te se zalijevanjem vrlo lako mogu dodati. Na temelju napisanog mogli bismo rei da su, ako tikve sadimo na otvorenom, temperatura tla i temperatura zraka faktori prema kojima odreujemo rok sjetve. Idealno vrijeme za sjetvu bilo bi kod temperature tla od 15C na 10 cm dubine u periodu kada su prole opasnosti od kasnoproljetnog mraza to je kalendarski (kod nas) nakon 15.05. Nain uzgoja - Ovaj uzgoj na koji vas upuujem nije ni konvencionalni, ni ekoloki, jer i jedan i drugi zahtijevaju ispunjenje propisanih uvjeta kojih se pri uzgoju treba strogo pridravati. Moj vlastiti uzgoj smatram ekoloki prihvatljivim, jer koristim organska hranjiva bez upotrebe pesticida, uvaavajui zahtjeve struke kako bi na kraju dobila zdrave i ukusne plodove. Tlo i plodored - Kod "moga" uzgoja najtee je zadovoljiti zahtjeve plodoreda i izbora tla, jer mi je prostor za uzgoj ogranien. Budui da sam prisiljena s tikvama ii svake godine na istu povrinu, nastojim kvalitetnom obradom i uklanjanjem svih biljnih ostataka nakon branja tikvi osigurati dobru strukturu tla za sjetvu i razvoj biljaka. Tlo ne bi smjelo biti teko, ali ni pjeskovito. Poeljno bi bilo da ima visok sadraj organske tvari.

23

Sjetva - Tikve se uzgajaju izravnom sjetvom ili iz presadnica. Uzgoj presadnica zahtijeva neto vie rada, ali je sigurniji, jer se prije same sjetve moe izvriti odabir najkvalitetnijih biljica. Uzgoj presadnica poinje 3-4 tjedna prije sjetve na otvorenom. Odabrano zdravo i kvalitetno sjeme polae se u male kontejnere, ae napunjene kvalitetnom zemljom. U svaku posudu treba staviti 3-4 sjemenke, jer unato pomnom odabiru uvijek postoji mogunost da neka sjemenka ne iznikne. Nakon nicanja kad su klijanci u fazi kotiledona potrebno je izvriti korekciju u aama i ostaviti dva najrazvijenija klijanca. Nakon polaganja sjemena i daljnjeg razvoja klijanaca potrebno je zemlju u aama drati s optimalnom vlagom. Kad se razviju prvi pravi listovi, a uvjeti na otvorenom budu zadovoljavajui, pristupa se sadnji presadnica.

Sadnja presadnica - Na pripremljenom tlu kopa se jama dvostruko ira i dublja od kontejnera. Idealno bi bilo da je u tlo ve unesen stajski gnoj, a ako nije, poeljno bi bilo dodati ga u jamu prije sadnje te prekriti s jo jednim slojem zemlje. Umjesto stajskog gnoja moe se koristiti kompost.

Tako pripremljeno mjesto se obilato zalije vodom i na to polau presadnice. Bale presadnica s korijenjem se zatrpavaju zemljom i blago pritisnu te jo jednom zaliju. Opet radi sigurnosti uvijek idem na jedno mjesto s vie presadnica, koje nakon to se uvjerim da su se poele uredno razvijati prorjeujem, ostavljam dvije biljke. Radi visokih temperatura i ouvanja vlage u tlu oko svake presadnice stavila sam mal od suhih granica i lia.

Sjetva sjemena na otvorenom - Na pripremljenom dobro nagnojenom tlu kopaju se jame dubine oko 8 cm. Razmak unutar reda trebao bi biti oko 1 m, to ovisi od sorte koju emo uzgajati, a razmak izmeu redova ne bi smio biti manji od 1, 5 m. Jame se natope vodom i u svaku poloi 5-6 sjemenki. Sjemenke se prekrivaju slojem zemlje od 2-3 cm i opet dobro zalije. Na tako vlano tlo dobro je staviti oko 1-2 cm suhog tla kako se ne bi napravila pokorica i onemoguila normalno izbijanje klijanaca. Nakon to utvrdimo u fazi izbijanja prvog pravog lista da je nicanje bilo uspjeno, ostavljamo dvije biljice u kuici, a ostale odstranjujemo. Kod ovakvog naina uzgoja dobro je oznaiti mjesta sjetve, jer ona do izbijanja klijanaca nisu vidljiva te bi bez oznake svaka mjera njege usjeva mogla otetiti klijance. Ukoliko nema dovoljno prirodne vlage u tlu, mjesta sjetve treba redovito zalijevati sve dok klijanci ne izniknu, a i poslije tijekom vegetacije ako ocijenimo da vlanost tla nije optimalna. Ovdje je vano rei da se zalijevanje obavlja u ranim jutarnjim satima ili naveer, a nikako za vrijeme visokih dnevnih temperatura. Vodu treba dodavati u zoni korijena, a ne po listovima i jo je dobro znati da je bolje pri zalijevanju dodati svaka 2-3 dana po biljci 5 l vode, nego svaki dan 0, 5 l. Njega - S ovakvim uzgojem nema previe posla u vegetaciji. U prvoj fazi razvoja vano je usjev drati istim, bez prisutnosti korova, to postiemo njihovim mehanikim unitenjem, okapanjem ili frezanjem. Poslije kada tikve razviju svoju bujnu vegetativnu masu problema s

24

korovima vie nema. Iako postoji nekoliko bolesti i tetnika koji bi mogli ugroziti uzgoj, pridravajui se preventivnih mjera, ta se opasnost moe izbjei. Sve prologodinje biljne ostatke treba ukloniti, sklop ne smije biti jako gust, u blizini nije poeljno saditi krastavce, lubenice, dinje... Uzgoj provjereno otpornih sorti je efikasna mjera za uzgoj zdravih plodova. Sadnja tikve je prvi i najzahtjevniji korak u uzgoju ove povrtnice, ali ako smo taj korak napravili ispravno, sve to slijedi je uivanje; promatranje otvaranja prvih cvjetova, eventualna pomo pelicama kod opraivanja, zametanje plodova, njihovo okrupnjavanje, promjena boje i na kraju nagrada za trud je obilata berba, kada s ponosom zakljuujemo...vrijedilo je!!!

Ekoloki uzgoj tikve golice

Uzgoj na 14 hektara za potrebe proizvodnje buinog ulja
Polja u okolici Bjelovara pomalo dobivaju novu sliku. Najzatupljenije kulture, penicu i kukuruz zamjenjuju za ovo podruje pomalo neuobiajeno povre. Prilagoditi se potrebama trita u pravom trenutku, prepoznao je i Hrvoje Hrvojec iz dralova. Ove je godine zasadio tikve golice na 14 hektara i to je najvanije, drugu godinu ih proizvodi bez uporabe umjetnih gnojiva i kemijskih zatitnih sredstava, te e uskoro stei certifikat eko proizvoaa.

Hrvoje je kae pomno razradio plan, prije nego li krenuo u proizvodnju tikvica. Kao student na Poljoprivrednom fakultetu, na kojemu je uspjeno diplomirao, doao je do vanih saznanja. Prof. Stjepan Sito je provodio pokuse o tome kako sustav obrade i uporaba mehanizacije djeluje na prihod i ekonomske efekte u proizvodnji tikve golice. Cilj je sa to manje ulaganja postii to bolji financijski efekt. Tako je krenula dralovska goliarska pria. Najprije manje povrine, pa vee, da bi prole godine pod tikvama Hrvoje imao devet hektara. Lanjska se godina pokazala dobrom, a ove godine je jo vie tikava na Hrvojecovim poljima.

800 kilograma mokrih kotica po hektaru

Da bi se uz redovan posao, mogao baviti i poljoprivredom, mladi se agronom iz grada preselio u dralove, na imanje svojega djeda. Ima 14 hektara vlastite zemlje, ali planira jo kupiti. Trebalo bi mu jo petnaestak hektara da moe mijenjati kulture. -Imali smo djedovu i tatinu zemlju, te sam dokupio vlastitu. Do sada je sve ilo dobro. Proizvodim 800 kilograma mokrih kotica po hektaru, a mogue je oko 1200 kilograma. Ja sam zadovoljan jer ne koristim umjetna gnojiva niti bilo kakav pric, nego samo organske pripravke od kopriva kae Hrvoje te naglaava da korov uklanja jedino mehaniki ili motikanom, runim okopavanjem. Ima sklopljen ugovor uljarom Hladni iz Koprivnice, pa je prole godine uljara osigurala i kombajn, otkupila mokru koticu, prala je, suila iproizvela ulje. Za kilogram mokre kotice dobio je sedam kuna i raunica je jasna. Trokovi su sjeme koje stoji 200 kuna

25

po kilogramu, a za hektar treba tri i pol do etiri kilograma. -Zarada je pristojna jer se moe iskoristiti i pulpa tikve kao stona hrana, a pogaice vole i ribii za ribolov. Zaekoloku proizvodnju dobiva se i poticaj pet tisua kuna po hektaru, pa sam prezadovoljan. U poslu mu pomae otac i kum, koji takoer ima potrebne strojeve pa je sva polja i tikve lake savladati. Ulja dralovskih tikava ima u cijeloj Hrvatskoj. Prodaje se u dobrim trgovinama, to znai da je kvalitetno, a to je jo vei poticaj za proirenje proizvodnje.

Tehnologija gajenja uljane tikve

Prosean prinos suvog semena uljane tikve je 400-700 kg/ha, a prinos mesa 50-70 t/ha. Meso se zaorava kao organsko ubrivo, ali je u sveem stanju pogodno i za ishranu stoke. Nepovreeni zdravi plodovi se mogu uvati dosta dugo, a seme da se vadi onim intenzitetom kako se stoci daje meso ploda. Ako se seme odjednom povadi meso se brzo mora potroiti jer posle svega 24 asa poinje da truli. Meso ploda koje u momentu sadri i do 90% vlage moe se silirati sa suvom kukuruzovinom u teinskom odnosu jedan deo tikve na 5 delova kukuruzovine. Postoje razmiljanja u pravcu korienja mesa ploda kao tene hrane za stoku ili za industrijsku preradu. Uljana tikva je plemenita varijanta stone tikve. Na osnovu izgleda semena razlikuju se uljana tikva-golica koja je bez semenjae i uljana tikva sa ljuskom ije su semenke pokrivene vrstom, belom ljuskom. Najvaniji sastojci semena uljane tikve su ulje, belanevine i vitamini, pre svega vitamin E. Najvie se gaji radi semena koje sadri i do 50% veoma kvalitetnog ulja. Ulje iz semena se dobija bez hemikalija, presovanjem. Zbog niske take kljuanja tikvino ulje nije pogodno za prenje ve nalazi primenu kao salatno ulje a zbog lekovitosti primenjuje se i u farmaciji. Lekovitost ulja ispoljava se u ublaavanju tegoba kod oboljenja prostate. Vrlo je korisno i meso ploda koje je kvalitetna, kabasta stona hrana. Najvie sadri minerale, vitamine i uti pigment karotin. U Institutu za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu selekcionisane su dve nove sorte uljane tikve. To su uljana tikva-golica "Olinka" i uljana tikva sa ljuskom "Olivia". Sorta "Olivia" spada u grupu puzeih formi jer glavno stablo dostie duinu i do 3 m. Specifinost sorte "Olinka" su skraene internodije tj. polubokorast tip rasta to omoguava gajenje veeg broja biljaka po jedinici povrine a time i vei prinos. Drugo vano svojstvo ove sorte je obrazovanje 2, 3 pa ak i 4 ploda po biljci kao daljeg faktora poveavanja prinosa. Uljana tikva je stranooplodna biljka. Opraivanje vre uglavnom pele. Razmetanje nekoliko konica na parceli u znaajnoj meri poboljava oplodnju a time se poveava i prinos semena. Zahtevi prema uslovima sredine Tikva je toploljubiva biljka. Veoma je osetljiva prema niskim temperaturama, to treba uzeti u obzir pri odredivanju vremena setve. Mlade biljice tikve na -1 C izmrzava, a potpuno zreli plodovi podnose jesenje mrazeve od -3 do -4 C. Zatevi, prema svetlosti su takode izraeni mada tikva nije previe osetljiva ni na zasenenje. Stoga se ranije, pre pojave hibridnog kukuruza i pre masovne upotrebe hemikalija za suzbijanje korova, tikva iroko gajila kao meuusev u kukuruzu. Ova praksa je i dalje u upotrebi u kra jevima sa manje razvijenom poljoprivredom. Moderna proizvodnja uljane tikve se zasniva na plantanom gajenju na velikim povrinama u istom usevu. Uljana tikva na suu reaguje venjenjern listova ili odbacivanjem tek oploenih enskih cvetova. Istovremeno tikva ispoljava veu tolerantnost prema sui od mnogih gajenih bajaka. Tikva najbolje uspeva na plodnom, humusom bogatom ernozemu i slinim zemljitima ali je povoljna okolnost da se uspeno moe gajiti i na peskovitim zemljitima. Depresije, podvodni, hla dni tereni i kisela zemljita nisu pogodna za uljanu tikvu. Plodored Uljana tikva ne postavlja posebne zahteve prema predusevu, a i sam je dobar predusev za veinu gajenih biljaka. Tikva, krastavac, dinja i lubenica imaju zajednika oboljenja iji se prouzrokovai godinama odravaju na zaraenim ostacima u zemljitu. To je razlog zbog ega se na istoj njivi tek svakih 3 -5 godina moe gajiti tikva ili neka druga vreasta vrsta. Tikva je veoma osetljiva na ostatke hemikalija u zemljitu, to treba imati -

26

vidu prilikom setve tikve na parceli koja je prethodnih godina prskana herbicidima ili kad se tikva gaji kao zdrueni usev na primer sa kukuruzom. Zemljite oslobaa rano, pre berbe kukuruza i u dobrom stanju. ubrenje Uljana tikva u kratkom vremenskom periodu razvija relativno veliku nadzemnu masu i krupne plodove, te zahteva velike koliine pristupanih hraniva u zemljitu. Spada meu kulture koje vrlo povoljno reaguju na ubrenje stajnjakom. Dobro zgoreli stajnjak se unosi u brazde ili se ravnomerno rastura po celoj parceli u koliini od 30 -40 t/ha. ubrenjem u kuice tedi se stajnjak ali je ovaj nain skup. Drugi nedostatak formiranja kuica je da u prolee za vreme dobre obezbeenosti zemljita vlagom iz zimskog perioda, korenov sistem proirna samo plitak prostor samih kuica, pa takav usev sa korenom blizu povrine zemijta lako strada usled kasnijih letnjih sua. Vreme upotrebe stajnjaka je jesen, a na peskovitim zemljitima prolee. Posle upotrebe stajnjaka koliina mineralnih dubriva se moe smanjiti. Potrebna koliina mineralnih ubriva se moe izraunati na osnovu preporuenih koliina istih NPK hraniva po hektaru koje iznose 80-120: 90-130 :120-150 kg. Manje doze su dovoljne na ernozemu a vee su potrebne na peskovitom zemljitu. Po pravilu, sav fosfor i kalijum kao i polovinu azota treba rasturiti u jesen, dok preostali deo azota treba koristiti u prolee. Iskustvo pokazuje da u vlanim podrujima i u godinama sa veom koliinom padavina upotreba celokupne koliine azota u prolee, za vreme predsetvene pripreme ih u dva dela, pre setve i za vreme meuredne obrade u vidu prihranjivanja daju veoma dobre rezultate. Prevelika kotiina azota u zemljitu ubrzava razvoj lisne mase i mesnatog dela ploda, nepovoljno utie na oplodnju i usporava sazrevanje semena. U cilju bolje oplodnje i poveanja prinosa semena, za vreme masovnog cvetanja i obrazovanja semena, preporuuje se upotreba folijarnih ubriva koja sadre mikroelemente. Ova mera se moe sprovesti samo lenom prskalicom i paljivim koraanjcm izmeu loza na manjim povrinama ili aviotretiranjem na velikirn povrinama. Priprema zemljita Korenov sistem uljane tikve je jako razvijen. Za nesmetan rast tako monog korena sloj zemljita do dubine 30-35 cm treba da je rastresit. Tome najvie deprinosi jesenje duboko oranje. U prolee se vri predsetvena priprema zemljita. Jedan od uslova ouvanja zimske vlage i unitavanja korova je kvalitetno izvrena priprema povrinskog sloja za setvu. S obzirom da uljana tikva pripada jarim usevima kasnog roka setve, povrinsku obradu u prolee treba ponoviti nekoliko puta od ranog prolea do momenta setve. Setva Vreme setve uljane tikve je od kraja aprila do poetka maja, kada je temperatura na dubini setve trajno iznad 12 C. Topla zemljita omoguavaju raniju setvu, a time se bolje iskoriava rezerva vlage u zemljitu za poetni rast tikve. Setva se vri plitko, na normalnim zemljit ima do 3-5 cm a na pesku 4-6 cm. Preporuuje se upotreba iskljuivo sortnog dezinfikovanog semena dobre klijavosti i energije klijanja. Gust usev je preduslov visokog prinosa semena uljane tikve. Za sorte "Olinka" i "Olivia" preporuuje se meuredni razmak od 140 cm i rastojanje u redu 60-70 cm, to treba da obezbedi oko 10.000 biljaka po hektaru. Na dobrim, plodnim zemljitima i u uslovima navodnjavanja sklop moe da bude i gui. U preretkom sklopu tikva nadoknauje eventualni gubitak prinosa semena obrazovanjem veeg broja plodova po biljci ali to moe da bude i nepovoljno ako takvi plodovi neravnomerno sazrevaju. Obino se, radi sigurnosti, tikva seje gue a konano rastojanje u redu se uspostavlja proreivanjem u fazi 3 -4 lista. Potrebno je 5-6 kg semena po hektaru. Setva se kvalitetno moe obaviti pneumatskom sejaicom. Runa setva se izvodi ubacivanjem semena u setvene sekcije ili pod motiku. Ako se planira runa setva prethodno naklijalog semena treba obratiti panju da samo vrh klice moe biti vidljiv. Sadnja rasada se praktikuje uglavnom za popunjavanje praznih mesta koja su jasno vidljiva oko 10 dana posle nicanja. Tikva je vrlo osetljiva za rasaivanje i mora se preneti zajedno sa zemljom bez najmanje povrede korena rasada. Nega i zatita useva Meurednu obradu useva treba poeti im se ugledaju redovi i nastaviti sve do Poetka intenzivnog izduivanja stabla u cilju odravanja zemljita u rastresitom stanju, razbijanja pokorice, uvanja zemljine vlage i suzbijanja korova. Unitavanje korova u redovima i proreivanje pregustog sklopa se vri runim okopavanjem u fazi kada se korovi masovno pojavljuju. Okopavanje je prilika da se pokupe obolele biljke koje se obavezno unitavaju na kraju njive. Uljanu tikvu ne ugroavaju bolesti a ni tetoine. Hemijsko suzbijanje korova, bolesti i tetoina u normalnim uslovima nije neophodno, a u sluaju proizvodnje semena za farmaciju ak je zabranjeno. Hemijsko suzbijanje korova moe se vriti herbicidima i kombinacijama kao to su Devrinol, Devrinol + Cotofor, Treflan, Cotoran, Cotofor, Cotofor + Dual, Dual + Afalon i sl, u koliinama koje preporuuju proizvodai tih sredstava.

27

tetoine podzemnih organa biljaka kao to su injaci i gundelji predstavljaju Predstavljaju veliku opasnost za vreme klijanja i nicanja semena tikve. U cilju utvrivanja njihove brojnosti u prolee treba izvriti pregled zemljita kopanjem zemljinih proba. U sluaju potrebe tretira se cela parcela ili samo redovi prilikom setve odgovarajuim zatitnim sredstvima kao to su Galation, Vola tin itd. Najee bolesti tikve su pepelnica, plamenjaa, fuzariozno uvenue, trule ploda i neki virusi. Kao mera prevencije preporuuje se setva zapraenog sortrtnog semena, sakupljanje i unitavanje zaraenih biijaka i potovanje plodoreda. Najee se javlja pepelnica koja znai opasnost samo ako se pojavi, pre kraja juna ili sredine jula jer unitava lisnu masu koja je u punoj funkciji. Najefikasniji preparati za ovu bolest su Bayleton, Afugan i slina sredstva. Ukoliko se u fazi intenzivneg porasta ploda pojavi plamenjaa, dobru zatitu daju Ridomil, Dithane, Bakarni Antracol, i Orthocid. Oni reguliu i neke vidove trulei. Da gaenjem vrea teta ne bi bila vea od koristi tretiranje tikve tokom vegetacije se moe izvesti jedino iz vazduha, a da bi takva skupa operacija bila to efikasnija, fungicidima treba dodati i folijarna ubriva. tetoine ne predstavljaju vei problem u gajenju uljane tikve. Od znaaja su samo pomenute zemljine, i ponekad lisne vai. Deava se da ptice priinjavaju tete kljuca njem mladih, tek izniklih klijanaca. Sredstvo Mesurol upotrebljeno po preporuci deluje odbojno na ptice. Setvom nekoliko redova kukuruza ili slinih robusnih biljaka du cele parcele u dva -tri puta reem sklopu od uobiajenog, postie se dobra zatita od tetnog dejstva vetra a povoljno se menja i mikroklima parcele. etva Znaci sazrevanja uljane tikve su suenje plodne drke, listova i stabla. Tokom sazrevanja plodovi uijane tikve-golice "Olinka" dobijaju limunutu boju sa tamnim narandasto-zelenim prugama, a plodovi sorte "Olivia" postaju jednobojno tamnonarandasti. Kora zrelog ploda noktom se ne moe probosti. Zrele semenke su vrste i pune. etvu treba poeti kad je 80 -85% plodova sazrelo. Prilikom sakupljanja i transporta treba paziti da se plodovi ne otete inae e vrlo brzo istrunuti. Ubiranje plodova i vaenje semena se vri runo ili mainski. Kombajn za vaenje semena odvaja seme od mesa prethodno zdrobljenog ploda. Seme vaeno mainom mora se odmah oprati radi odstranjivanja delia kore i mesa ploda. Za biopreparate se trai da seme bude to istije i kvalitetnije, to se najlake postie runim vaenjem. Seme se zatim sui u suarama ili na suncu. Temperatura vazdunee struje u suari ne sme da prede 40 C. Pri prirodnom suenju debljina sloja vlanog semena u poetku suenja ne sme da prelazi 2 -3 cm. Suenje se vri do 8-10% vlage u zrnu. Suvie sporo i dugo suenje izaziva ljutenje tankog zelenog pokrivaa semena kod uljane tikve golice ija masa semena postaje iarana belom bojom a semenke sa ljuskom se lako plesne. Suvo seme je mogue skladititi u sve debljem sloju uz povremeno meanje radi ventilacije. Pre konanog dakiranja seme treba proistiti vetrenjaom. Prosean prinos suvog semena uljane tikve je 400 -700 kg/ha, a prinos mesa 50-70 t/ha. Meso se zaorava kao organsko ubrivo, ali je u sveem stanju pogodno i za ishranu stoke. Nepovreeni zdravi plodovi se mogu uvati dosta dugo, a seme da se vadi onim intenzitetom kako se stoci daje meso ploda. Ako se seme odjednom povadi meso se brzo mora potroiti jer posle svega 24 asa poinje da truli. Meso ploda koje u momentu sadri i do 90% vlage moe se silirati sa suvom kukuruzovinom u teinskom odnosu jedan deo t ikve na 5 delova kukuruzovine. Postoje razmiljanja u pravcu korienja mesa ploda kao tene hrane za stoku ili za industrijsku preradu.

Nadnas = PROIZVODNJA ULJANIH BUNDEVA I ULJA NASLOV = Kako do blagotvornog ulja Podnas = U usporedbu sa tikvino uljem, viu cijenu postiu samo ulja masline ekstra kval itete i ponekad ulje od peninih klica. Sjetva se obavlja krajem travnja ili poetkom svibnja pnematskom sijaicom. Preporueni meuredni razmak je 140 a razmak u redu 70 cm. Povoljna je okolnost da uljana tikva u naim uvjetima nema ekonomski znaajnih bolesti, pa ni tetoina.

28

Posljednjih godina sve se vie iri uzgoj posebne forme obine tikve (Cucurbita pepo), koja se naziva uljana tikva i uzgaja se zbog sjemena bogatog uljem. Poznate su dvije forme uljane tikve: uljana tikva s ljuskom i uljana tikva-golica ije sjeme nije obloeno tvrdom ljuskom. Uljane tikve "Olivija" i "Olinka" s novosadskog instituta karakteriziraju visokim prinosom svjeeg ploda (40 -50 t / ha) i suhog zrna (600800kg/ha) te visokim sadrajem ulja u zrnu (45-47%), pie u jednom asopisu dr.Jano Berenji. Ukoliko se teoretski prinos ulja uljane tikve-golice od oko 500 kg / ha usporedi s prinosom ulja drugih uljarica, vidi se da taj prinos znatno zaostaje npr.. u usporedbu s naom tradicionalnom uljanom biljkom - suncokretom. Imajui na umu da se u malim preaonama za dobivanje tikvinog ulja postiu manja iskoritenja (obino se od 100 kg zrna dobije oko 37 do 45 litara ulja), s hektara povrine se moe raunati oko 370 do 450 litara tikvinog ulja. Meutim, manji prinos ulja je adekvat no kompenziran viom cijenom tikvinog ulja u usporedbu sa ostalim nerafiniranim uljima. Litra tog ulja na tristu Njemake iznosi oko 40 EUR. Cijene u Austriji pri kupnji od proizvoaa na licu mjesta su manja i kreu se od 15-20 EUR po litri. U usporedbu s tikvinim, viu cijenu postiu samo ulja masline ekstra kvalitete i ponekad ulje od peninih klica. Iz navedenog proizlazi, da se bez obzira na injenicu, to se uljana tikva karakterizira relativno malim prinosom ulja po jedinici povrine, njeno uzgajanje je perspektivno zbog visoke cijene nerafiniranog tikvinog ulja. Stoga bi bilo opravdano da se u budue proizvodnji uljane tikve, naroito uljane tikve-golice u istom usjevu ili kao meuusjev posveti vea panja kod nas. Mednas = Nije bilo parcele kukuruza bez tikve Praksa uzgoja tikve kao meuuseva ranije je bila toliko rasprostranjena da i nije bilo parcele kukuruza bez tikve. Praksa meuusjeva, istie dr.Jano Berenji, odnosno zdruenog usjeva kukuruza i tikve u posljednje vrijeme se ponovo prouava ne samo kod nas ve i u drugim zemljama. Uljana tikva-golica se uglavnom uzgaja u istom usjevu, za koju je razraena kompletna tehnologija proizvodnje. Sjetva se obavlja krajem travnja ili poetkom svibnja pnematskom sijaicom. Preporueni meuredni razma k je 140 a razmak u redu 70 cm. Njega usjeva sastoji od meuredne obrade i okopavanja, sve dok loze ne pokriju zemlju. Povoljna je okolnost da uljana tikva u naim uvjetima nema ekonomski znaajnih bolesti, pa ni tetoina. Od bolesti treba spomenuti trule ploda (uzronik je antraknoza, Colletotrichum lagenarium) i viroze. Trule ploda je rezultat prevelike koliine oborina u zavrnom dijelu vegetacije. Mogue je samo preventivno tretiranje preparatima. Na alost, jedina mogunost tretiranja gustog usjeva tikve je iz zraka, aerotretiranjem. Viroze predstavljaju novo, opasno oboljenje uljane tikve, kae autor. Virusi koji napadaju uljanu tikvu sa sjemenom se ne ire. Zaraavanje vre lisne ui koje estice virusa prenose sa raznih korovskih i kultiviranih bi ljaka-domaina. Tretiranje protiv lisnih ui daje samo djelomian rezultat. Krajnje rjeenje je u otpornim sortama na kojima se intenzivno radi ne samo kod nas ve iu drugim zemljama. Imajui u vidu da se uljana tikva u principu ne tretira nikakvim pesticidima, time se lako zadovoljavaju naela ekoloke proizvodnje tj.. da se proizvede sjeme uljane tikve bez ostataka kemikalija. U cilju valorizaciju ove komparativne prednosti uljane tikve npr. na zapadnom tritu nije dovoljna sama injenica da se tijekom p roizvodnje ne

29

provode kemijske mjere zatite. U cilju "ozvaniavanja" ekoloke proizvodnje nephodno je da se proizvodnja odvija pod nadzorom slube ovlatene za izdavanje slubenog certifikata o ekolokoj proizvodnji o emu nai proizvoai esto nisu dovo ljno informirani. Naknadna certifikacija proizvodnje nije mogua! etva uljane tikve i suenje zrna se obavlja na specifian nain. mednas = Hladno preano ulje Tikvino ulje (krivo nazvano "buino ulje" ili "ulje bundevskih kotica" opaska autora) dobiva s e procesom "hladnog cijeenja" hidraulinim ili punim preama, dakle bez uporabe kemikalija. Ulje se konzumira kao nerafinirano salatno ulje. Uljana tikva-golica je pogodnija za cijeenje ulja od one sa ljuskom jer daje vei prinos ulja a ovo ulje obino ima i vii sadraj vanih aktivnih tvari. Uljane pogae koje ostaju nakon preanja ulja iz sjemena tikve bogate su bjelanevinama. Meso tikve, zahvaljujui sadraju celuloze, posjeduje purgativno djelovanje tj.. ulogu "ienja" organizma od otpadnih tvari . Pored uloge "ienja" organizma, meso ploda tikve posjeduje i diuretino djelovanje, djeluje umirujue i olakavajue. U zimskom periodu, zahvaljujui vitaminima i mineralima, poveava se otpornost organizma prema infekcijama, stjee se mentalna svjein a i vitalnost. Beta-karoten ispoljava antioksidativna svojstva ime se objanjava pretpostavljeno antikancerogeno djelovanje mesa ploda naroito bundeve i muskatne, pa i uljane tikve. Za izravno konzumiranje obino koristi preno zrno sa ljuskom ali se ponekad, kao kuriozitet pri i zrno bez ljuske. Grickanje prenog zrna tikve (nazvane "sjemenke" ili pice) je vrlo popularno na Balkanu iu bliskoistonim zemljama. Ritmino uzimanje zrna i njihovo grickanje smiruje ivce, a ukusno jezgra je hranjivo zbog bjelanevina, ulja balastnih i mineralnih materija koje se na ovaj nain unose u organizam. Zrno tikve je bosebno bogat izvor magnezija, fosfora, bakra, eljeza i mangana. Vaan sastojak zrna tikve su proteini. Zrno tikve sadri i odreenu koliinu E vitamina koji je poznati bioloki antioksidans. Cucurbitin i L-triptofan su dvije vane aminokiseline pronaene u proteinima zrna tikve. Cucurbitin pokazuje anti parazitsku aktivnost u in vitro testu. Ovaj efekt je potvren u eliminiranju razliitih parazita i ljudskog organizma to se esto javlja u Aziji i Africi. Najee spominjano ljekovito svojstvo tikve je vezano za blagotvorno djelovanje tikvinog ulja pri regulaciji tegoba prouzrokovanih benignom hiperplazijom prostate (BHP). Radi se o vrlo frekventnom benignom tumoru u mukaraca starijih od 50 godina, koji uzrokuje raznovrsnu urinarnu simptomatologiju. Bolest se lijei operativno ili konzervativno. Konzervativno lijeenje se provodi razliitim lijekovima kao i pomonim ljekovitim sredstvima, gdje spada i tikvino ulje, pie dr. Berenji. Tikvino ulje za ovaj vid upotrebe se najee priprema od sjemena uljane tikve -golice. Pretpostavljeni najvaniji aktivni sastojci su fitosteroli. Delta-7-steroli se pripisuje posebno djelovanje na regulaciju tonusa muskulature mjehura i ublaivanje subjektivnih simptoma pri BHP.U cilju prevencije ili ublaavanja simptoma pri benignoj hiperplaziji prostate preporuuje se konzumiranje suhog sjemena uljane tikve-golicekoje se samelje, zasladi medom i tako troi. Postoje i gotov i biopreparata na bazi samljevenog sjemena tikve. Slian uinak postie i redovnim grickanjem presnog ili prenog sjemena uljane tikve sa ljuskom ili uljane tikve-golice. Ipak, najbolji efekti se postiu konzumiranjem tikvinog ulja. Ovo se moe ostvariti npr.. kao salatno ulje, ali iu savremenijem vidu terapeutske primenekapsuliranog tikvinog ulja komercijalni pripravci "Granufink", "Prostafink",

30

"Peponen", itd..). Tikvin ulju se pripisuje svojstvo jaanja potencije, ubrzavanja postoperativne rekovascencije i poboljavanja opeg stanja organizma

Sadnja sjemena direktno u zemlju na otvorenom Ako elite sijati sjeme direktno u zemlju na otvorenom, priekajte da proe opasnost od m raza na vaem podruju. Sve zavisi od klimatskih uvjeta, no odprilike najbolje vrijeme za sadnju na otvorenom je oko sredine svibnja ili kada proe opasnost od mraza.

Sadnja sjemena u posudice kao presadnice Ako elite pospjeiti i ubrzati klijanje, sjeme se moe namakati u mlakoj vodi oko 24 sata prije sadnje u pripremljenu zemlju. Ukoliko elite posaditi biljke u posudice kao presadnice prije nego se posade na otvorenom, tada je dobro imati na umu da biljke u njima ne bi trebale biti predugo, odnosno due no to je to potrebno. Dugo razdoblje provedeno u malim posudicama e imati ozbiljne posljedice kada se biljke naposljetku presade na otvoreni prostor jer e ostati u istom stanju due vremena prije nego to nastave rasti i napredovati. Ne poinjite prerano, u veini sluajeva ne prije kraja travnja. Takoer je potrebno obratiti panju na zatitu mladih biljki od razliitih, za njih tetnih kukaca, pueva i slino.

Divovske bundeve Sadnja divovskih bundeva vri se isto kao i ostale tikvice i bundeve. Potrebna je dobro pognojena i kvalitetna zemlja u koju se sadi. Zahtjeva puno vode, sunca, ali ne prejakog. Za to bolji rezultat ostaviti samo jedan plod, ali koji nije preblizu korijenu jer bi veliki plod koji je preblizu korijenu mogao iupati biljku iz zemlje. Opraivanje se vri prirodnim putem (pele, kukci, itd...). Za to bolji rezultat opraivanje moete obaviti pomou kista tako to ete pelud sa mukog cvijeta (koji procvjetaju prije enskih cvjetova) prenijeti na enski cvijet. Treba pratiti biljku kroz njen rast i uoavati je li moda dolo do kakvih biljnih oboljenja te ih sankcionirati to je prije mogue.

31