MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNITVA

Prava intelektualnog vlasnitva

Minivodi za poslovnu zajednicu

EU CARDS projekt

Poboljavanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice

Minivodi: Prava intelektualnog vlasnitva

travanj 2009.

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva I www.mingorp.hr

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo I www.hamag.hr

Hrvatska gospodarska komora I www.hgk.hr

Hrvatska obrtnika komora I www.hok.hr

Hrvatska udruga poslodavaca I www.hup.hr

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNITVA

Prava intelektualnog vlasnitva

Minivodi za poslovnu zajednicu

DRAVNI ZAVOD ZA INTELEKTUALNO VLASNITVO

EU CARDS projekt

Poboljavanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice

PREDGOVOR 04
travanj 2009.

U procesu pridruivanja Europskoj uniji Republika Hrvatska provodi promjene zakona i propisa koje e znatno utjecati na poslovnu zajednicu. Te su promjene nune kako bi hrvatske tvrtke zadovoljile standarde Europske unije i bile konkurentne kako na tritu EU-a tako i na globalnom tritu. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva svjesno je da zakonske promjene mogu stvoriti potekoe hrvatskim tvrtkama i da im treba stalno davati pravodobne informacije kako bi uskladile poslovanje s novim propisima i standardima. Uz to, nova pravila donose tvrtkama dodatne trokove u pogledu vremena, opreme i zaposlenika. Svjesni smo i specine situacije u kojoj se nalaze nai mali i srednji poduzetnici, koji ine gotovo 99% ukupnog poslovnog sektora. Za razliku od velikih tvrtki, oni uglavnom nemaju zaposlenike specijalizirane za praenje promjena zakona i propisa. Kako bi pomoglo malim i srednjim poduzetnicima da svoje poslovanje usklade sa zakonskim promjenama, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva pripremilo je, uz potporu projekta BIZimpact, koji se nancira sredstvima Europske unije, niz minivodia za sljedea zakonska podruja: Javna nabava Norme za industrijske proizvode Prava intelektualnog vlasnitva Sigurnost hrane Zatita okolia Zatita potroaa Zatita trinog natjecanja i dravne potpore Minivodii upoznaju male i srednje poduzetnike s nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom Europske unije, daju pregled izvora informacija i potpora koje su im dostupne u zemlji i ire te upozoravaju na ono to moraju uiniti kako bi se prilagodili novim pravilima. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva aurirat e minivodie svake godine i informirati Vas o promjenama u svakome od spomenutih podruja. Nadamo se da e Vam ovaj minivodi pomoi pri provedbi propisa i norma u poslovanju te i na taj nain pomoi pri poslovanju i poveanju Vae konkurentnosti u ovom trenutku vanom za razvoj hrvatskoga gospodarstva.
POTPREDSJEDNIK VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I MINISTAR GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNITVA Damir Dam mi ir rP Pol Po Polanec, o an n ec, c, ,d di dipl. p in pl. ing ing. g. .

Minivodi: Prava intelektualnog vlasnitva

ZAHVALA
Ovaj minivodi naruio je projekt BIZimpact koji se nancira sredstvima Europske unije, a pripremio ga je Sektor za informacije i suradnju s okruenjem Dravnog zavoda za intelektualno vlasnitvo. Posebno zahvaljujemo gospodinu Bojanu Benku, dr.sc., Naelniku Odjela za izobrazbu i razvoj primjene intelektualnog vlasnitva, koji je autor najveeg dijela teksta minivodia.

TO SU PRAVA INTELEKTUALNOG VLASNITVA?

Prava intelektualnog vlasnitva u gospodarskom su kontekstu zakonsko sredstvo pomou kojeg njihovi nositelji pretvaraju svoja intelektualna postignua u trajne poslovne vrijednosti. Pravima intelektualnog vlasnitva moe se ostvariti povoljniji poloaj na tritu u odnosu na konkurenciju, te tititi svoje proizvode i usluge od neovlatenog kopiranja, koritenja i krivotvorenja. Iskoritavanjem prava intelektualnog vlasnitva gospodarstvenici mogu proiriti trite na kojemu nastupaju i uvrstiti svoj marketinki poloaj. Organiziranim upravljanjem intelektualnim vlasnitvom moe se postii bolja prepoznatljivost na ciljnim tritima, poboljati promet roba i usluga, te poveati dobit, a dugorono i ukupna vrijednost poduzea. Organizirano upravljanje intelektualnim vlasnitvom donosi i druge prednosti poduzetniku, kao to su izbjegavanje krenja tuih prava, olakani tehnoloki razvoj, inovativnost u poslovanju, dodatni prihodi od ustupanja licencija. Stjecanje, odravanje i provedba prava intelektualnog vlasnitva zahtjeva (nerijetko znaajna) materijalna sredstva. U sustavu kvalitetnog upravljanja intelektualnim vlasnitvom ti se izdaci pretvaraju u poslovno ulaganje, dok u suprotnom oni esto mogu predstavljati samo troak. Intelektualno vlasnitvo moe se podijeliti na industrijsko vlasnitvo, autorsko i srodna prava, te na neformalne oblike intelektualnog vlasnitva. Prava industrijskog vlasnitva odnose se na: zatitu izuma patentom, zatitu iga (robnog, trgovakog ili uslunog znaka koji se koristi u prometu roba i usluga), zatitu industrijskog dizajna kojim se titi vanjski izgled proizvoda ili dijela proizvoda, zatitu topograje poluvodikih proizvoda kojom se titi trodimenzionalni raspored vodljivog, izolacijskog i poluvodikog materijala u poluvodikim proizvodima, zatitu oznake zemljopisnog podrijetla ili oznake izvornosti kojima se obiljeavaju specini proizvodi i usluge, posebne kvalitete i svojstava uvjetovanih podrujem njihovog nastanka i kulturno-socijalnim okruenjem. Stjecanje prava industrijskog vlasnitva temelji se na formaliziranim postupcima za njihovo priznavanje ili registraciju pred nadlenim tijelom, najee pojedine drave ili rjee regije. Vano je uoiti da su bez obzira na nain stjecanja, prava industrijskog vlasnitva ograniena na teritorij nadlenosti tijela koje ih je priznalo, a za njihovo stjecanje i ostvarivanje plaa se propisana naknada. U Hrvatskoj je nadleno tijelo za priznavanje i registraciju industrijskog vlasnitva Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo, osim za zatitu oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, te za zatitu biljnih sorti, za koje se odgovarajui formalizirani proizvodi provode pred Ministarstvom poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, odnosno pred Zavodom za sjemenarstvo i rasadniarstvo.

05
travanj 2009. Minivodi: Prava intelektualnog vlasnitva

06
travanj 2009.

Minivodi: Prava intelektualnog vlasnitva

Autorsko pravo obuhvaa moralna, imovinska i druga prava autora u pogledu autorskog djela. To su osobito, ali ne iskljuivo, pisana i govorna djela, raunalni programi, glazbena i likovna djela, dramska i dramsko-glazbena djela, koreografska i pantomimska djela, arhitektonska djela, djela primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna, fotografska ili njima slina djela, kartografska djela, prijevodi, te razliiti prikazi znanstvene i tehnike prirode. Srodna prava odnose se osobito, ali ne iskljuivo, na prava umjetnika izvoaa, proizvoaa fonograma, lmskih producenata, nakladnika, organizacija za radiodifuziju, te proizvoaa neoriginalnih baza podataka. Autorsko pravo i srodna prava stjeu se samim inom stvaranja autorskog ili srodnog djela, njegovom umjetnikom izvedbom ili ksiranjem fonograma, videograma ili emisije, odnosno drugim nainom javnog priopavanja. Za stjecanje zatite autorskog ili srodnog djela ne postoji posebni postupak, niti je potrebna prethodna objava djela. To znai da se autorsko ili srodno pravo stjee bez ikakvih trokova. Neformalni oblici intelektualnog vlasnitva obuhvaaju zatitu od nepotenog trinog natjecanja, poslovne tajne, zatitu tvrtke, znanje i iskustvo (know-how), zatitu povjerljivih podataka (data exclusivity), zatitu biljnih sorti itd. U Europskoj uniji u ovu kategoriju pripadaju i poslovne metode1. Za neformalne oblike intelektualnog vlasnitva ne postoje posebni postupci stjecanja. Za razliku od prava intelektualnog vlasnitva koja se stjeu temeljem posebnih zakona, a iji je predmet zatite veinom javno dostupan, opseg i djelotvornost zatite neformalnih oblika intelektualnog vlasnitva ovisi o nainu uvanja njihovih sadraja i ugovorima izmeu strana kojima su ti sadraji dostupni. Razvojem interneta u proteklih dvadesetak godina nastao je jo jedan posebni oblik intelektualnog vlasnitva koji nije ranije spomenut, a to su internet domene. Zatita internet domena u nekim je elementima nalik zatiti iga, ali se zbog svojih specinosti od nje znatno razlikuje. Zatita internet domena provodi se postupkom registracije.

VANOST PRAVA INTELEKTUALNOG VLASNITVA ZA HRVATSKU POSLOVNU ZAJEDNICU

Pribliavanjem i integracijom u Europsku uniju poduzea e postati izravno izloena utjecajima novog gospodarskog poloaja. Otvoriti e se veliko trite nesluenog potencijala, ali nastup na njemu zahtijevati e ozbiljnu tehniku, tehnoloku, marketinku i nancijsku pripremu. Unato dosadanjoj vrlo liberalnoj gospodarskoj politici na hrvatskom tritu, domae e gospodarstvo morati uloiti dodatne napore u nastojanju da odri ve ostvareni poloaj. Zatita intelektualnog vlasnitva u razvijenim gospodarstvima ve je dulje uobiajeno poslovno sredstvo organiziranog nastupa na tritu. U nas je u proteklih petnaestak godina razvijen moderni sustav zatite intelektualnog vlasnitva koji iskusna strana poduzea bolje koristiti od veine domaih tvrtki. To e postati jo izrazitije nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Stoga je osobito vano da se upravo u ovom predpristupnom razdoblju potaknu svi oblici zatite intelektualnog vlasnitva domaih, posebno malih i srednjih poduzea. Posebnu pozornost valja posvetiti i zatiti industrijskog vlasnitva na regionalnom tritu, na kojemu hrvatska poduzea imaju odreene komparativne prednosti.
1

Za razliku od Europske unije u SAD-u se na pr. poslovne metode mogu tititi i patentom ako zadovoljavaju sve potrebne uvjete za takav nain zatite.

ZAKONODAVSTVO EUROPSKE UNIJE

Pravo intelektualnog vlasnitva Europske unije nije sustavno ureeno. Umjesto toga brojnim direktivama, uredbama i preporukama osigurana je uspostava i ouvanje unutarnjeg trita. Ugovorom o Europskoj zajednici odreena je sloboda kretanja roba, ljudi i kapitala, te sloboda pruanja usluga. Na unutarnjem tritu ne smije bez valjanog razloga biti ograniena, odnosno naruena trgovina proizvodima i uslugama. Takoer je zabranjeno naruavanje i ograniavanje trinog natjecanja, odnosno zlouporaba vladajueg poloaja na tritu. Te su odrednice djelomino u raskoraku s koncepcijom prava intelektualnog vlasnitva, koja u rijetkim sluajevima mogu biti donekle ograniena osnovnim principima Europske zajednice. Najvanije direktive kojima je ureeno podruje intelektualnog vlasnitva u Europskoj uniji (kronolokim redom) su: Direktiva 87/54/EZ o zatiti topograje poluvodikih proizvoda Direktiva 89/104/EEZ o usklaivanju zatite iga Direktiva 91/250/EEZ o usklaivanju zatite raunalnih programa Direktiva 92/100/EEZ o usklaivanju iznajmljivanja i posudbe Direktiva 93/83/EEZ o prijenosu audiovizualnih programa (satelitska radiodifuzija, kabelska retransmisija) Direktiva 93/98/EEZ o usklaivanju zatite autorskog i srodnih prava Direktiva 96/9/EZ o zatiti baza podataka Direktiva 98/44/EZ o zatiti biljnih sorti Direktiva 2001/84/EZ o pravu slijeenja u korist autora izvornika umjetnikog djela Direktiva 2001/29/EZ o usklaivanju autorskog i srodnih prava Direktiva 2004/48/EZ o provedbi prava intelektualnog i industrijskog vlasnitva

07
travanj 2009. Minivodi: Prava intelektualnog vlasnitva

HRVATSKO ZAKONODAVSTVO
Izmjenama legislative intelektualnog vlasnitva 2003., 2007. i 2009. godine hrvatsko je zakonodavstvo u potpunosti usklaeno s europskom pravnom steevinom. To je potvreno i zatvaranjem Poglavlja o pravu intelektualnog vlasnitva u sklopu pristupnih pregovora Republike Hrvatske Europskoj uniji. Ovaj znaajni rezultat osobito je vaan za hrvatsko gospodarstvo, jer ve sada moe koristiti jednake mogunosti zatite i iskoritavanja intelektualnog vlasnitva kao i bilo tko drugi u Europskoj uniji. Pored toga Republika Hrvatska je potpisnica svih vanijih meunarodnih sporazuma i ugovora iz ovog podruja. Temeljni zakoni i pravilnici o zatiti intelektualnog vlasnitva u Republici Hrvatskoj: Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, 79/07) Zakon o patentu (NN 173/03, 87/05, 76/07, 30/09) Pravilnik o patentu (NN 117/07) Zakon o igu (NN 173/03, 76/07, 30/09)

Pravilnik o igu (NN 117/07) Zakon o industrijskom dizajnu (NN 173/03, 76/07, 30/09)

08
travanj 2009.

Pravilnik o industrijskom dizajnu (NN 72/04 i 117/07) Zakon o oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama izvornosti proizvoda i usluga (NN 173/03 i 76/07) Pravilnik o oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama izvornosti proizvoda i usluga (NN 72/04, 117/07) Zakon o zatiti topograja poluvodikih proizvoda (NN 173/03, 76/07, 30/09) Pravilnik o zatiti topograja poluvodikih proizvoda (NN 72/04, 117/07) Na zatitu intelektualnog vlasnitva u irem smislu odnose se u Republici Hrvatskoj jo i sljedei zakoni: Zakon o trgovini (NN 87/08, 96/08, 116/08) Zakon o trgovakim drutvima (NN 111/93, 34/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08) Zakon o radu (137/04) Zakon o lijekovima (NN 71/07) Zakon o veterinarskim lijekovima i veterinarsko-medicinskim proizvodima (NN 79/98) Zakon o zatiti sorti poljoprivrednog bilja (NN 131/97, 62/00, 67/08) Zakon o hrani (NN 71/07, 155/08) Zakon o vinu (NN 96/03)

Minivodi: Prava intelektualnog vlasnitva

USKLAENO ZAKONODAVSTVO I IMPLIKACIJE ZA POSLOVNU ZAJEDNICU

Sustav zatite intelektualnog vlasnitva u Hrvatskoj od poetka samostalnosti razvijao se sukladno odgovarajuim meunarodnim standardima, a 2007. i 2009. godine usklaen je s pravnom steevinom Europske unije. S obzirom na to, kao i na princip teritorijalnosti prava intelektualnog vlasnitva, pristupanje EU-u nee izrazitije neposredno djelovati na poslovnu zajednicu. Pozitivne posljedice usklaivanja zakonodavstva sa steevinom Europske unije mogu biti djelotvornija provedba prava intelektualnog vlasnitva i vea pravna sigurnosti zbog kvalitetnijeg donoenja odluka u postupcima priznanja i provedbe prava. Ukljuivanje Republike Hrvatske u sustav Europskog patenta (od 2004. na praktinoj razini, a od 1. sijenja 2008. i formalnim lanstvom u Europskoj patentnoj organizaciji) nije izravno vezano uz usklaivanje s europskom pravnom steevinom, no ve je donijelo zamjetno poveanje broja zahtjeva za zatitu patenata stranih tvrtki u Hrvatskoj. Stoga je realno oekivati i osjetno poveanje broja patenata u vaenju, ali e on i dalje biti samo mali dio ukupnog broja vaeih patenata u svijetu. Poveanje je izvjesno u podruju igova i industrijskog dizajna, jer e pristupanjem Europskoj uniji Hrvatska postati dijelom sustava iga Zajednice (Community trademark) i dizajna Zajednice (Community design). Meutim, za razliku od patenata, broj igova u

Pristupanjem Europskoj uniji, teritorij na kojem vrijedi naelo tzv. iscrpljenja prava intelektualnog vlasnitva proirit e se na ukupni teritorij EU-a. To naelo podrazumijeva da nositelj prava ne moe zabraniti dalju distribuciju proizvoda koji sadri predmet prava intelektualnog vlasnitva na teritoriju na ijem ga je tritu prvi put stavio u promet.

UTJECAJ ZAKONODAVNIH PROMJENA NA POJEDINE SEKTORE

Veina promjena u hrvatskom zakonodavstvu na podruju intelektualnog vlasnitva podjednako e utjecati na sve gospodarske sektore. Samo manji dio tih promjena utjecat e na neke odreene sektore. U formalnom usklaivanju hrvatskog zakonodavstva u podruju patenata, na primjer, uvoenje instituta svjedodbe o dodatnoj zatiti utjecat e na proizvodnju lijekova namijenjenih ljudima ili ivotinjama, odnosno na proizvodnju sredstava za zatitu bilja. Njome e se omoguiti produenje trajanja zatite temeljnog patenta priznatog za tu vrstu proizvoda za ije je stavljanje u promet potrebno odobrenje nadlenog dravnog tijela. Time se nositelju temeljnog patenta nadoknauje vrijeme tijekom kojeg nije mogao staviti svoj proizvod na trite zbog obveze dugotrajnih ispitivanja nunih za njegovu registraciju. Uvoenje instituta svjedodbe o dodatnoj zatiti ide u prilog farmaceutskim i dijelu kemijskih tvrtki koje svoje poslovanje temelje na vlastitom istraivanju i razvoju, te time doprinose tehnolokom napretku, napretku medicine i zdravstva, te proizvodnji hrane. S druge strane, produenje trajanja zatite patentom produava praktiki monopolistiki poloaj proizvoda na tritu, to omoguava odravanje njegove visoke cijene. Tim se odgaa mogunost stavljanja u promet konkurentskih tzv. generikih proizvoda, koji su u pravilu znatno jeftiniji. Dakle, uvoenje instituta svjedodbe o dodatnoj zatiti utjecat e i na poslovanje generikih tvrtki, a u odreenoj mjeri i na rast trokova sustava javne zdravstvene zatite. Pristupanjem Europskoj uniji u Hrvatskoj e se pojaviti jedno novo pravo intelektualnog vlasnitva neregistrirani dizajn Zajednice. On se stjee bez formaliziranog postupka registracije, odgovarajuim otkrivanjem dizajna javnosti na podruju Europske unije. Prava temeljem neregistriranog dizajna ua su od prava koja proizlaze iz registriranog dizajna i odnose se na zabranu uporabe koja proizlazi iz umnoavanja zatienog dizajna. Posljedice uvoenja neregistriranog dizajna utjecat e na podruje onih proizvodnih grana koje se temelje na proizvodima za koje je karakteristina stalna dinamina promjena dizajna (npr., modna industrija odnosno proizvodnja odjee i obue).

Minivodi: Prava intelektualnog vlasnitva

Poveanjem broja prava industrijskog vlasnitva u vaenju na teritoriju Republike Hrvatske suzit e se prostor za poslovno djelovanje bez prethodne provjere mogue povrede prava drugih strana, odnosno porast e meu domaim poduzeima potreba za dobrim upravljanjem pravima intelektualnog vlasnitva.

travanj 2009.

vaenju poveati e se u trenutku ulaska u Europsku uniju za preko 500000, to je oko etiri puta vie od trenutnog broja igova u vaenju u Hrvatskoj. Promjena u podruju industrijskog dizajna biti e jo izrazitija, jer e se broj registriranih dizajna poveati sa sadanjih 3300 na preko 500000. Utjecaj ovako naglih promjena mogao bi biti znaajan, posebno za ona poduzea koja znakove i nazive kojima obiljeavaju svoje proizvode i usluge, te izgled samih proizvoda ne budu pravovremeno zatitili.

09

RELEVANTNE INSTITUCIJE 10
travanj 2009.

Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo (DZIV) sredinja je institucija u Hrvatskoj. U njegovoj su nadlenosti struni poslovi razvoja sustava intelektualnog vlasnitva te veina postupaka za stjecanje prava intelektualnog vlasnitva. U skladu s prihvaenom suvremenom ulogom nacionalnih zavoda za intelektualno vlasnitvo u europskim zemljama, putem Informacijskog centra za intelektualno vlasnitvo (INCENTIV) razvija i javni informacijsko-usluni servis za potporu stjecanju i ekasnoj upotrebi intelektualnog vlasnitva domaem gospodarstvu i drugim relevantnim drutvenim sektorima. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva u sklopu razliitih programa za poticanje inovativnosti razvija aktivnosti i prua nancijsku potporu zatiti i upotrebi intelektualnog vlasnitva. Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja provodi postupke za zatitu oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti u podruju poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda te razvija programe i aktivnosti za poticanje njihove zatite i odgovarajue primjene. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta putem svojih programa i aktivnosti koje provode nadlene agencije kao to su BICRO i Hrvatski institut za tehnologiju (HIT) osigurava strunu i nancijsku potporu komercijalizaciji inovacija. Potporu u ovom podruju daju takoer Hrvatska agencija za malo gospodarstvo (HAMAG) i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR). U pogledu provedbe zatienih prava intelektualnog vlasnitva dodatne informacije mogu pruiti nadlena tijela i slube dravne uprave (policija, carinska uprava, dravno odvjetnitvo, inspektorat, nadleni sudovi). Europski patentni ured (European Patent Ofce, EPO) sa sjeditem u Mnchenu provodi postupak ispitivanja Europskog patenta, koji vrijedi na teritoriju zemalja lanica Europske patentne organizacije prema odabiru nositelja patenta te osigurava odgovarajue informacije o postupku i niz informacijskih servisa na bazi patentnih informacija. Ured za harmonizaciju na unutarnjem tritu (Ofce for Harmonization in the Internal Market, OHIM) sa sjeditem u Alicanteu provodi postupak priznanja iga Zajednice i dizajna Zajednice koji vrijede na teritoriju EU-a, te daje informacije o postupcima zatite te informacijske servise na bazi informacija o igovima i registriranom dizajnu Zajednice. Sline regionalne organizacije postoje i u nekim drugim regijama (npr. Euroazijska patentna organizacija za vei broj zemalja biveg SSSR-a ili afrike regionalne patentne organizacije OAPI i ARIPO). Svjetska organizacija za intelektualno vlasnitvo (World Intellectual Property Organization, WIPO) sa sjeditem u enevi, uz temeljnu ulogu razvoja meunarodnog sustava zatite intelektualnog vlasnitva razvija niz informacijskih servisa, publikacija i aktivnosti usmjerenih na poticanje zatite i ekasne upotrebe intelektualnog vlasnitva u svrhu gospodarskog razvoja zemalja. Sve suverene zemlje u pravilu imaju nacionalne urede za priznanje odnosno registraciju intelektualnog vlasnitva na svojem teritoriju i mogu dati informacije o sustavu zatite intelektualnog vlasnitva u zemlji. CARNet (HR-DNS sluba) je hrvatsko nacionalno tijelo za registraciju i odravanje .hr domene. Pored tehnikog i administrativnog djelovanja, CARNet na zahtjev provodi arbitrane postupke za rjeavanje sporova o poddomenama unutar .hr domene.

Minivodi: Prava intelektualnog vlasnitva

NAJEA PITANJA
1. NAVEDITE I KRATKO OPIITE BAREM TRI OBLIKA INTELEKTUALNOG VLASNITVA POMOU KOJIH PODUZETNIK MOE OSTVARITI POVOLJNIJI POLOAJ NA TRITU. Poduzetnik moe zatititi svoj proizvod ili uslugu na brojne naine. Neki od najvanijih i najee koritenih oblika zatite su: zatita izuma patentom obiljeavanje proizvoda ili usluga igom zatita vanjskog izgleda proizvoda industrijskim dizajnom zatita pisanog, umjetnikog ili druge vrste djela autorskim odnosno srodnim pravom zatita znanja i iskustva poslovnom tajnom. 2. KOJA JE TEMELJNA RAZLIKA U OSTVARIVANJU PRAVA INDUSTRIJSKOG VLASNITVA I AUTORSKOG ODNOSNO SRODNIH PRAVA? Prava industrijskog vlasnitva stjeu se postupcima priznavanja (za patent) ili registracijom pred nadlenim tijelom drave ili regije. U Republici Hrvatskoj nadleno tijelo je Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo. Za razliku od industrijskog vlasnitva autorsko pravo stjee se automatski samim nastankom autorskog djela, bez posebnih postupaka i dodatnih trokova. 3. KOJE OBLIKE INTELEKTUALNOG VLASNITVA KOJE SE NE MOE TITITI TEMELJEM POSEBNIH ZAKONA I PROPISA O INTELEKTUALNOM VLASNITVU POZNAJETE I KAKVA JE NJIHOVA VANOST? to se tie industrijskog vlasnitva, te autorskog i srodnih prava, njihova se zatita temelji na posebnim zakonima i propisima. Meutim za svakog poduzetnika osobito je vano da uoi da postoje njegove vlastite informacije koje su osobito bitne za ostvarivanje dobiti na tritu. Tu se moe raditi o znanju i iskustvu (know-how), poslovnim i marketinkim planovima, poslovnim metodama, te povjerljivim informacijama drugog sadraja. Sve ovakve i sline kategorije informacija predstavljaju takoer intelektualno vlasnitvo za koje ne postoje formalni, zakonom propisani oblici zatite, ali se na praktinoj razini one mogu tititi poslovnom tajnom. Zatita poslovnom tajnom temelji se na izravnim ugovorima o uvanju tajne izmeu vlasnika informacije i osoba kojima je takva informacija dostupna, te na dobroj organizaciji poslovanja kojom se onemoguuje da se do takve povjerljive informacije doe na sluajan ili nekontrolirani nain. 4. NA KOJI NAIN SAMOSTALNO, BEZ STRUNE POMOI, MOETE PROVJERITI JE LI ODREENO INDUSTRIJSKO VLASNITVO ZATIENO U REPUBLICI HRVATSKOJ? Za poduzetnika je osobito vano poznavanje prilika na tritu na kojemu posluje. To ukljuuje i dobro poznavanje proizvoda i usluga konkurencije. Mnogi proizvodi i usluge koji se na tritu pojavljuju mogu biti zatieni nekim oblikom industrijskog vlasnitva. Da bi poduzetnik izbjegao situaciju u kojoj kri prava drugih poduzetnika koji nastupaju na tritu pojedine zemlje ili regije, on mora provjeriti status zatite srodnog ili slinog proizvoda ili usluge, koji na tom tritu ve postoje. U Republici Hrvatskoj poduzetnik to

11
travanj 2009. Minivodi: Prava intelektualnog vlasnitva

12
travanj 2009.

moe napraviti samostalno pomou javnih, besplatnih baza podataka priznatih odnosno registriranih prava industrijskog vlasnitva na slubenim stranicama Dravnog zavoda za intelektualno vlasnitvo ili moe zatraiti profesionalnu pomo informacijskog centra Zavoda, INCENTIV-a. Zatita proizvoda i usluga na irem regionalnom ili meunarodnom tritu moe se provjeriti pomou baza podataka navedenih u tekstu ili izravnim upitom upuenim pojedinim nacionalnim uredima. 5. NA KOJI NAIN SAMOSTALNO, BEZ STRUNE POMOI, MOETE PRIKUPITI INFORMACIJE O ODREENOM IZUMU? Podaci o postojeim izumima pohranjeni su u bazama podataka nacionalnih i regionalnih patentnih ureda, te u bazi Svjetske organizacije za intelektualno vlasnitvo. Najvea takva baza s vie od 65 milijuna patentnih dokumenata je baza Europskog patentnog ureda, koja je dostupna putem interneta (hr.espacenet.com) a njeno koritenje je besplatno. Za mnoge potrebe ova je baza poduzetniku, koji nije profesionalac u podruju intelektualnog vlasnitva, vie nego dovoljna za prikupljanje osnovnih podataka o izumu. Meutim, za potpunije prikupljanje podataka koji su potrebni u mnogim poslovnim situacijama (priprema istraivako-razvojnih projekata, priprema prijave patenta, utvrivanje pravnog statusa pojedinog patenta, pregled stanja tehnike itd.) poeljno je zatraiti profesionalnu pomo kakvu u Republici Hrvatskoj prua Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo putem svog informacijskog centra, INCENTIV-a. 6. KAKAV JE ODNOS IZMEU TVRTKE (NAZIVA PODUZEA), IGA I IMENA INTERNETSKE DOMENE? esto je miljenje da ime poduzea samo po sebi moe posluiti kao oblik zatite proizvoda i usluga na tritu. To meutim nije tono, jer se zatita znaka za odreene proizvode i/ili usluga postie registracijom odgovarajueg iga. Pritom ig moe, ali ne mora, sadravati naziv poduzea tvrtku. Pojedino poduzee moe posjedovati veliki broj razliitih igova, koji dugorono bitno doprinose prepoznatljivosti proizvoda odnosno usluga koje se njima obiljeavaju. ig je stoga jedno od najsnanijih marketinkih sredstava uope, a stjecanjem visokog stupnja prepoznatljivosti i sam moe postii iznimnu trinu vrijednost. Ime internetske domene je ljudima itljiv nain adrese putem koje se pristupa pojedinoj internetskoj stranici. Registrirano ime internetske domene moe biti povezana s nazivom poduzea tvrtkom, ali i s oznakom pojedinog proizvoda ili usluge - igom. Iako postoje odreene dodirne toke izmeu iga i imena internetske domene, oni se zbog sutinski razliitog naina koritenja u mnogo emu razlikuju. Tako na primjer ig vrijedi samo na nacionalnim tritima, a internetska domena vrijedi globalno. ig moe biti verbalni (isti tekst), gurativni (moe sadravati grake elemente) ili trodimenzionalni, dok je naziv internetske domene uvijek samo tekstualni. Sutinske razlike postoje i u postupcima njihove registracije i odravanja. 7. SUSTAVI POMOU KOJIH SE OLAKAVAJU POSTUPCI MEUNARODNE ZATITE INDUSTRIJSKOG VLASNITVA. Madridski sustav za meunarodnu zatitu igova Haki sustav za meunarodnu registraciju industrijskog dizajna Sustav meunarodne prijave patenta temeljem Ugovora o suradnji na podruju patenata (PCT)

Minivodi: Prava intelektualnog vlasnitva

8. TO JE TO EUROPSKI PATENT I NA KOJI GA NAIN MOETE PRIJAVITI? Europski patent je sustav zatite izuma utemeljen na Europskoj patentnoj konvenciji (EPK). Europskoj patentnoj konvenciji do sada je pristupilo 35 zemalja (ukljuujui Republiku Hrvatsku) i taj e se broj i ubudue poveavati. Tim je sustavom pojednostavljeno priznavanje patenta istovremeno u veem broju zemalja. Postupak zapoinje upuivanjem patentne prijave Europskom patentnom uredu (EPO) izravno ili putem nacionalnog ureda kakav je i Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo. EPO dalje provodi cjelokupni postupak do samog priznanja patenta. Priznati patent EPO prosljeuje u nacionalne urede onih zemalja za koje je zatraena zatita, a koje sve prihvaaju EPO-ov rezultat ispitivanja. Trokovi postupka plaaju se EPO-u, a trokovi odravanja patenta nacionalnim uredima zemalja u kojima je patent u vaenju. 9. TO SU TO EUROPSKI IG I EUROPSKI DIZAJN? Kao i svi ostali oblici intelektualnog vlasnitva, zatita iga i industrijskog dizajna su teritorijalna prava koja se u pravilu odnose na teritorij pojedine drave. S druge strane, jedan od temelja Europske unije je jedinstveno zajedniko trite. Da bi se na jednostavan nain steklo pravo iga odnosno industrijskog dizajna na tom zajednikom tritu, uvedena je mogunost registracije europskog iga, odnosno europskog dizajna, jedinstvenim postupkom pri Uredu za harmonizaciju unutarnjeg trita (OHIM), koji tada vrijede u svim zemljama Europske unije.

13
travanj 2009. Minivodi: Prava intelektualnog vlasnitva

GDJE DO INFORMACIJA? 14
travanj 2009.

Institucije INCENTIV, Informacijski centar za intelektualno vlasnitvo Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo Ulica grada Vukovara 78, Zagreb tel.: (01) 6109 825 faks: (01) 6112 017 info@dziv.hr www.dziv.hr Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva Ulica grada Vukovara 78, Zagreb tel.: (01) 6106 111 info@mingorp.hr www.mingorp.hr Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Ulica grada Vukovara 78, Zagreb tel.: (01) 6106 111 faks: (01) 6109 201 ofce@mps.hr www.mps.hr Zavod za sjemenarstvo i rasadniarstvo Usorska 19, Osijek-Brijest tel.: (031) 275 200 faks: (031) 275 208 zavod-za-sjemen-rasad@os.tel.hr www.zsr.hr Dravni inspektorat (sredinji ured) Petraieva 4 tel.: (01) 3696 400 faks: (01) 3696 597 www.inspektorat.hr Carina, Carinska uprava Republike Hrvatske tel.: 0800 1222; (01) 6102 333 ured-ravnatelja@carina.hr www.carina.hr BICRO, Poslovno informacijski centar Hrvatske Planinska 1, Zagreb tel.: (01) 2352 601 faks: (01) 2352 615 ured-bicro@bicro.hr www.bicro.hr

Minivodi: Prava intelektualnog vlasnitva

CARNet HR-DNS sluba Josipa Marohnia 5 tel.: (01) 6165 530 faks: (01) 6165 531 admin@dns.hr www.dns.hr

Internetske stranice

Opi izvori informacija o intelektualnom vlasnitvu

www.dziv.hr Stranica Dravnog zavoda za intelektualno vlasnitvo, najpotpuniji izvor informacija o zatiti intelektualnog vlasnitva u Hrvatskoj. www.epo.org Stranica Europske patentne organizacije, koje je i Hrvatska lanica, jedan je od najznaajnijih izvora patentnih informacija. www.wipo.int Portal Svjetske organizacije za intelektualno vlasnitvo pokriva sva podruja intelektualnog vlasnitva. Ima vrlo informativno poglavlje posveeno malom i srednjem poduzetnitvu (www.wipo.int/sme/en/). oami.europa.eu Stranica Ureda za harmonizaciju unutarnjeg trita (Ofce for Harmonization of the Internal Market, OHIM), sredinjeg tijela za zatitu iga i industrijskog dizajna u Europskoj uniji.

Slobodno dostupne baze podataka industrijskog vlasnitva

www.dziv.hr/DigitalLibrary Baze Dravnog zavoda za intelektualno vlasnitvo s objavljenim prijavama za zatitu i priznatim pravima za patente, igove i industrijski dizajn. Pri pretraivanju patentnih dokumenata moe posluiti i Meunarodna klasikacija patenata, prevedena na hrvatski jezik na www.dziv.hr:8080/mkp/index.php.

Minivodi: Prava intelektualnog vlasnitva

HBOR, Hrvatska banka za obnovu i razvitak Strossmayerov trg 9, Zagreb tel.: (01) 4591 666 faks: (01) 4591 721 ured-uprave@hbor.hr www.hbor.hr

travanj 2009.

HAMAG, Hrvatska agencija za malo gospodarstvo Prilaz Gjure Deelia 7, Zagreb tel.: (01) 4881 000 faks: (01) 4881 009 hamag@hamag.hr www.hamag.hr

15

16
travanj 2009.

hr.espacenet.com Baza Europskog patentnog ureda, najvea svjetska baza patentnih dokumenata sa sueljem na hrvatskom jeziku. Osobito vrijedan izvor tehnikih, pravnih i poslovnih podataka vezanih uz zatitu izuma. www.epoline.org Posebno oblikovana baza Europskog patentnog ureda za olakano praenje bibliografskih i pravnih podataka vezanih uz zatitu izuma. www.wipo.int/pctdb/en Stranica Svjetske organizacije za intelektualno vlasnitvo s bazom podataka objavljenih meunarodnih prijava patenata prema Ugovoru o suradnji na podruju patenata (PCT). www.wipo.int/ipdl/en/search/madrid/search-struct.jsp www.wipo.int/romarin Stranice Svjetske organizacije za intelektualno vlasnitvo s bazama podataka o meunarodnoj registraciji igova prema Madridskom sustavu. www.wipo.int/ipdl/en/search/hague/search-struct.jsp Stranica Svjetske organizacije za intelektualno vlasnitvo s bazom podataka meunarodno registriranih industrijskih dizajna prema Haakom sustavu. oami.europa.eu/CTMOnline Baza podataka za igove Zajednice Ureda za harmonizaciju unutarnjeg trita. oami.europa.eu/RCDOnline Baza podataka za dizajn Zajednice Ureda za harmonizaciju unutarnjeg trita.

Minivodi: Prava intelektualnog vlasnitva

Druge poveznice korisne malom i srednjem poduzetnitvu

www.cetmos.eu Central European Trade Mark Observation Service (CETMOS), zajednika komercijalna usluga pretraivanja igova u devet zemalja Srednje Europe ukljuujui Republiku Hrvatsku. Jednim zahtjevom za pretraivanje korisnik dobiva izvjetaj o identinim ili slinim registriranim igovima u dotinim zemljama te na teritoriju EU-a (ig Zajednice). www.ip4inno.eu Intelektualno vlasnitvo za inovacije (Intellectual Property for Innovation, IP4INNO) je nedavno zavreni projekt u kojemu je sudjelovalo 19 institucija iz Europe ukljuujui Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo. Namijenjen irenju i uporabi intelektualnog vlasnitva u malim i srednjim poduzeima. Na viejezinoj internetskoj stranici, koja je jedan od rezultata projekta, nalaze se brojni korisni sadraji, znatan dio i na hrvatskom jeziku. www.ipr-helpdesk.org Stranica s iznimno korisnim sadrajima koju nancira EU. Mogua je pretplata na pratei informacijski bilten i postavljanje pitanja strunjacima. ec.europa.eu/cip/eip_en.htm Program potpore Europske komisije malom i srednjem poduzetnitvu. Obuhvaa i Hrvatsku.

www.innovaccess.eu Jednostavan i praktian vodi za zatitu razliitih oblika intelektualnog vlasnitva u razliitim zemljama. Pored niza korisnih uputa, vodi omoguuje procjenu trokova zatite. www.zamp.hr HDS ZAMP, organizacija za kolektivno ostvarivanje i zatitu autorskih glazbenih prava u Hrvatskoj. w3.bsa.org/croatia Business Software Alliance (BSA) je organizacija za promicanje sigurnog i zakonitog digitalnog svijeta. Njena je djelatnost usko povezana sa zatitom autorskih prava u informatikoj industriji i poduzetnitvom.

17
travanj 2009. Minivodi: Prava intelektualnog vlasnitva

LITERATURA
1. J. Adamovi, M. Dika, I. Gliha, I. Josipovi, Lj. Kuterovac, R. Matanovac, A Raki Marinkovi, T. Sui, . Topi, Hrvatsko pravo intelektualnog vlasnitva u svjetlu pristupa Europskoj uniji, Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo i Narodne novine, Zagreb 2006. 2. J. Adamovi, B. Blaevi, A. Cveti, I. Gliha, I. Kunda, R. Matanovac, S. Matei, K. Para, A. Raki Marinkovi, M. ia Hrli, . Topi, G. Vukovi, S. Zatezalo, Prilagodba hrvatskog prava intelektualnog vlasnitva europskom pravu (Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo i Narodne novine, Zagreb 2007.) 3. WIPO i ITC (skupina autora), Razmjena vrijednosti. Pregovaranje o sporazumima o licenciranju tehnologije. Prirunik za obuku. (Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo i Svjetska organizacija za intelektualno vlasnitvo, Zagreb 2006.) 4. Prirunik za pretraivanje i ispitivanje u podruju patenata (Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo, Zagreb, 2006., www.dziv.hr/prirucnici/hr_guidelines/hr/hrpat.htm) 5. Prirunik za ispitivanje igova (Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo, Zagreb, 2007., www.dziv.hr/prirucnici/hr_guidelines/hr/hrmrk.htm) 6. R. Matanovac Vukovi, Zbirka propisa u podruju prava intelektualnog vlasnitva (Narodne novine i Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo, Zagreb, 2008.)

Minivodi: Prava intelektualnog vlasnitva travanj 2009.

18 BILJEKE

Minivodii namijenjeni poduzetnicima su dostupni za preuzimanje na Internet stranicama projekta:

19
Javna nabava Norme za industrijske proizvode Prava intelektualnog vlasnitva Sigurnost hrane Zatita okolia Zatita potroaa Zatita trinog natjecanja i dravne potpore
travanj 2009. Minivodi: Prava intelektualnog vlasnitva

Poboljavanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice

EU CARDS projekt: EuropeAid/121473/C/SV/HR Pripremajui se za ulazak u Europsku uniju, Republika Hrvatska provodi znaajne izmjene zakona i propisa koje e bitno utjecaj na hrvatsku poslovnu zajednicu. Ove su promjene neophodne kako bi hrvatski poslovni sektor dostigao standarde Europske unije i postao konkurentan u Uniji i na globalnom tritu. Stoga ovaj projekt, koji je nanciran od Europske unije, ima za cilj unaprijediti poslovnu klimu u Hrvatskoj razvijanjem instrumenata za procjenu uinaka zakonskih promjena na hrvatsku poslovnu zajednicu, te takoer poboljati informiranost poslovne zajednice o tim promjenama. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva Ulica grada Vukovara 78, HR-10000 Zagreb, Hrvatska T: (0)1 610-9773 F: (0)1 610-9777 E: bizimpact@mingorp.hr W: www.bizimpact.hr

Minivodi: Prava intelektualnog vlasnitva

travanj 2009.

Ovaj minivodi izraen je u sklopu BIZimpact projekta Poboljavanje informiranosti hrvatske poslovne zajednice uz nancijsku potporu Europske unije. Iznesena stajalita ne odraavaju nuno stajalita Europske komisije.