Professional Documents
Culture Documents
Gramatika Eng
Gramatika Eng
Tvorba
Present Simple Tense (Prosto sadanje vrijeme) tvori se od infinitiva glavnog glagola u svim licima osim treeg lica jednine, gdje za sve tri roda (he, she, it) na infinitiv glavnog glagola dodajemo nastavak s ili es. Potvrdni oblik ovog vremena se gradi od infinitiva gl.glagola za sva lica jednine I mnoine izuzev treeg lica jednine za sva tri roda,gdje na infinitive gl dodajemo nastavak s ili es.
JEDNINA I walk ja hodam You walk ti hoda He walks on hoda She walks ona hoda It walks ono hoda MNOINA We walk mi hodamo You walk vi hodate They walk oni,one,ona hodaju UPITNI OBLIK Upitni oblik tvori se od upitnog oblika prezenta pomonog glagola to do i infinitiva glavnog glagola. Upitni oblik se gradi od upitnog oblika sadanjeg vremena pom.gl. to do I infinitiva gl.glagola koji stavljamo u ovo vrijeme. JEDNINA Do I walk ? da li ja hodam ? Do you walk ? da li ti hoda ? Does he walk ? da li on hoda ? Does she walk ? da li ona hoda ? Does it walk ? da li ono hoda ? MNOINA Do we walk ? da li mi hodamo ? Do you walk ? da li vi hodate ? Do they walk ? da li oni, one, ona hodaju ? UPITNE RJEICE
Kada vi putujete u ameriku ? When do you travel to America ? U koje vrijeme ona ima sate engleskog ? At what time does she have English classes ? ta vi radite svako jutro ? What do you do every moning ?
ODRICNI OBLIK Odrini oblik tvori se od odrinog oblika prezenta pomonog glagola to do i infinitiva glavnog glagola koji je isti za sva lica. Odricni oblik se gradi od odricnog oblika sadanjeg vremena pom.gl to do I infinitiva gl.glagola koji stavljamo u ovo vrijeme I koji je isti za sva lica. JEDNINA I do not walk ja ne hodam You do not walk ti ne hoda He does not walk on ne hoda She does not walk ona ne hoda It does not walk ono ne hoda MNOINA We do not walk mi ne hodamo You do not walk vi ne hodate They do not walk oni,one,ona ne hodaju PRILOZI Uz ovo vrijeme koristimo dvije vrste priloga I to: 1. Prilozi neodreenog vremena: Often esto Allways uvijek Usually obino Sometimes ponekad Ovi priloz stoje na poetku reenice izmeu subjekta I glagola. 2. Prilozi odreenog vremena su: In the morning ujutro In the afternoon popodne In the evening uvee
Upotreba
Koristi se za radnju koja se desila u sadanjosti u sljedeim sluajevima.
1. Za radnju koja je trajno istinita. I live in Konjic. ivim u Konjicu I go to school. Idem u kolu. She lives in Konjic. Ona ivi u Konjicu. 2. Za navike. I usually watch TV in the evening. Obino gledam TV uveer. 3. Za radnju koja se ponavlja. I go to cinema every night. Idem u kino svako vee. 4. Za rasporede. The bus leaves at 10 o'clock. Autobus odlazi u 10 sati. 5. Za izraavanje osjeanja. I love you. Volim te
Read itati / read + ing = reading Take uzeti / take e = tak + ing = taking
JEDNINA
I am reading ja itam You are reading ti ita He is reading on ita She is reading ona ita It is reading ono ita MNOINA We are reading mi itamo You are reading vi itate They are reading oni, one, ona itaju UPITNI OBLIK Upitni oblik se gradi od upitnog oblika sadanjeg vremena pomonog glagola to be isadaneg participa glavnog glagola koji stavljamo u ovo vrijeme. JEDNINA Am I reading ? da li ja itam ? Are you reading ? da li ti ita ? Is he reading ? da li on ita ? Is she reading ? da li ona ita ? Is it reading ? da li ono ita ?
MNOINA Are we reading ? da li mi itamo ? Are you reading ? da li vi itate ? Are they reading ? da li oni, one, ona itaju ?
UPITNE RIJEICE
When, Where, What time, How long, What, Why Koje je radno vrijeme u toj fabric ? What is the working time of the that factory ? Gdje on putuje naredne sedmice ? Where is he traveling to next week ? Koliko dugo vi ostajete u americi ?
How long are you staying in America ? ta vi radite veeras ? What are you doing tonight ? Zato oni rade u nedelju ? Why are they working on Sunday ?
ODRICNI OBLIK
Odricni oblik se gradi od odrinog oblika sadanjeg vremena pomonog glagola to be isadanjeg participa glavnog glagola kojeg stavljamo u ovo vrijeme.
JEDNINA
I am not reading - ja ne itam You are not reading ti ne ita He is not reading on ne ita She is not reading ona ne ita It is not reading ono ne ita
MNOINA
We are not reading mi ne itamo You are not reading vi ne itate They are not reading oni,one,ona ne itaju
Upotreba
Sadanje trajno vrijeme upotrebljavamo da izrazi sadanju radnju i to u sledeim sluajevima
3. Takoer se koristi za dogaaje koji su ve zakazani ili dogovoreni. My bus is leaving at 1 o'clock.
Moj autobus kree u 1. Imamo dva glagola koji grade sadanje trajno vrijeme pomou glagola Can, a to su:
1. See
2. Hear
Glagol SEE
POTVRDNI OBLIK JEDNINA
I can see ja vidim You can see ti vidi He can see on vidi She can see ona vidi It can see ono vidi
MNOINA
We can see mi vidimo You can see vi vidite They can see oni,one,ona vide
UPITNI OBLIK
Upitni oblik se gradi inverzijom ( I can see - Can I see? ) ODRICNI OBLIK Odricni oblik se gradi dodavanjem negacije not na potvrdni oblik iza glagola Can
Glagol HEAR
UPITNI OBLIK
Upitni oblik se gradi inverzijom ( I can hear - Can I hear? )
ODRICNI OBLIK
Odricni oblik se gradi dodavanjem negacije not na potvrdni oblik iza glagola Can
Invite - invite + ed = invited Go go (III kolona) = gone JEDNINA I have invited - ja pozivam , ja sam pozivao You have invited ti poziva, ti si pozivao He has invited on poziva, on je pozivao She has invited ona poziva, ona je pozivala
It has invited ono poziva, ono je pozivalo MNOINA We have invited mi pozivamo, mi smo pozivali You have invited vi pozivate, vi ste pozivali They have invited oni, one, ona pozivaju
UPITNI OBLIK
Upitni oblik se gradi od upitnog oblika sadanjeg vremena pomonog glagola to have iprolog participa glavnog glagola kojeg stavljamo u ovo vrijeme. JEDNINA Have I invited ? da li ja pozivam, da li sam ja pozivao ? Have you invited ? da li ti poziva, da li si ti pozvao ? Has he invited ? da li on poziva, da li je on pozvao ? Has she invited ? da li ona poziva, da li je ona pozvala ? Has it invited ? da li ono poziva, da li je on pozvalo ? MNOINA Have we invited ? da li mi pozivamo, da li smo mi pozvali ? Have you invited ? da li vi pozivate, da li ste vi pozvali ? Have they invited ? da li oni,one,ona pozivaju ? UPITNE RIJEICE When, Where, What time, How long, What, Why Kada ste vi putovali u Ameriku ? When have you traveled to America ? Gdje je ona bila sino ? Where has she been last night ? Koliko dugo su oni ostali u Americi ? How long have they stayed in America ? ta ste vi radili u toj fabrici ? What have you been doing in that factory ? Zato je on dolazio na intervju ? Why has he come to an interview ? ODRICNI OBLIK Odricni oblik se gradi od odricnog oblika sadanjeg vremena pom.gl to have i prolog participa gl.glagola
kojeg JEDNINA
stavljamo
ovo
vrijeme
I have not invited ja ne pozivam, ja nisam pozvao You have not invited ti ne poziva, ti nisi pozvao He has not invited on ne poziva, on nije pozvao She has not invited ona ne poziva, ona nije pozvala It has not invited ono ne poziva, ono nije povalo MNOINA We have not invited mi ne pozivamo, mi nismo pozvali You have not invited vi ne pozivate, vi nite pozvali They have not invited oni,one,ona ne pzivaju , oni,one,ona nisu pozvala
Upotreba
Sadanji perfekat se upotrebljava za izraavanje sadanje ili prole radnje. 1. Kada se upotrebljava za izraavanje sadanje radnje onda koristimo sljedee rijeice:
For ve Since od Rijeica for nam govori koliko dugo ta sadanja radnja traje. Rijeica since nam govori od kojeg momenta iz prolosti ta radnja traje. Dakle, to je radnja koja je poela u prolosti i traje sve do trenutka govora.
They have moved into a new appartment. Oni su preselili u novi apartman.
b) Prola radnja koja se upravo dogodila gdje koristimo prilog just koji stoji na poetku reenice izmeu glagola to have i prolog praticipa glavnog glagola