Professional Documents
Culture Documents
CCNA Cisco Kurs
CCNA Cisco Kurs
Sadraj poglavlja
z z
CCNA Semester 1
1.1 Internet
z z
Najvea mrea za prenos podataka na svetu Povezivanje na Internet se sastoji iz tri dela:
fiziko povezivanje (npr. NIC, modem) logiko povezivanje (npr. TCP/IP skup protokola) aplikacije (npr. Web browser)
CCNA Semester 1
Otpornik Kondenzator Tranzistor Integrisano kolo (integrated circuit IC) LED dioda Konektor
CCNA Semester 1
napajanje (power supply) mikroprocesor RAM i ROM memorija magistrala (bus) hard disk, flopi disk, CD ROM ISA, PCI, PCMCIA
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
z z
Ureaji za skladitenje
CCNA Semester 1
grafika kartica mrena kartica (network interface card NIC, LAN adapter) modemska kartica (tzv. interni modem) serijski paralelni
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Portovi
CCNA Semester 1
tampana ploa koje se prikljuuje na slot za proirenja i omoguava pristup LAN mrei
CCNA Semester 1
Ethernet, Token Ring FDDI koaksijalni kabl UTP kabl optiki kabl beina konekcija (wireless) PCI ISA PCMCIA
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 1
Drajver program koji omoguava vezu izmeu operativnog sistema i mrenog hardvera
CCNA Semester 1
1.1 Modem
z
CCNA Semester 1
1960
povezivanje terminala na udaljeni raunar (300 bps) razmena poruka preko BBS sistema razmena fajlova (9600 bps) povezivanje na Internet brzinama do 56 kbps DSL servisi
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
1970
1980
1990
2000
CCNA Semester 1
Skup protokola za komunikaciju izmeu raunara Na svakom raunaru koji komunicira TCP/IP protokolom se konfigurie:
CCNA Semester 1
Provera TCP/IP veze sa obavlja preko ping servisa Funkcionisanje ping servisa:
raunar alje request pakete prema odreditu prema, koje se kada dobije request paket odredite vraa reply paket
CCNA Semester 1
ping 127.0.0.1
adresa 127.0.0.1 predstavlja virtuelni interfejs na raunaru; ova komanda ispituje funkcionisanje TCP/IP protokola ispituje funkcionisanje NIC adaptera ispituje vezu do rutera koji povezuje lokalnu mreu sa ostatkom Interneta ispituje vezu do udaljenog raunara
z z
CCNA Semester 1
Web browser kontaktira Web server i alje zahtev Web server alje odgovor u vidu HTML stranice (putem HTTP protokola) Web browser prikazuje dobijenu stranicu
CCNA Semester 1
Netscape Navigator
jedan od prvih Web browser-a zauzima malo mesta na disku integrisan sa ostalim Microsoft-ovim prozivodima zauzima dosta mesta na disku
Internet Explorer
Web browser-i najee omoguuju i druge Internet servise (e-mail, FTP, news...)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 1
tekst procesor (word processor) unakrsna izraunavanja (spreadsheet) baze podataka (database management) kreiranje prezentacija
CCNA Semester 1
Definisati problem (Define the problem) Prikupiti injenice (Gather the facts) Razmotriti mogunosti (Consider the possibility) Napraviti plan (Create an action plan) Implementirati plan (Implement the plan) Posmatrati rezultate (Observe the results) Dokumentovati rezultate (Document the results)
CCNA Semester 1
Brojni sistem sa osnovom 10 10 cifara 0,1,2,3,4,5,6,7,8,9 Svaka pozicija cifre u broju ima teinu 10n Prilagoen ljudskom poimanju raunanja ali ne i za mainu
CCNA Semester 1
Brojni sistem sa osnovom 2 2 cifre 0,1 Svaka pozicija cifre u broju ima teinu 2n, raunato u dekadnom brojnom sistemu Binarna cifra se naziva bit Binarni broj sa osam cifara se naziva bajt (oktet)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 1
Direktni metod
saberemo teine (u dekadnom obliku) onih pozicija na kojima stoji cifra 1 krenemo od 1. cifre, mnoimo sa 2, dodajemo sledeu, i tako do poslednje cifre
Iterativni metod
CCNA Semester 1
128 64
CCNA Semester 1
Podelimo broj u dekadnom obliku sa 2; zapiemo ostatak; rezultat ponovo podelimo i tako radimo sve dok rezultat ne bude 0 Ostaci pri deljenju napisani u obrnutom redosledu predstavljaju broj u binarnom obliku
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
ako je X vei ili jednak od Y, upisujemo cifru 1; X := X-Y; ako je X manji od Y, upisujemo cifru 0 Y := Y/2
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
Broni sistem sa osnovom 16 16 cifara 0,1,2,3,4,5,6,8,7,9,A,B,C,D,E,F Svaka pozicija cifre u broju ima teinu 16n, raunato u dekadnom brojnom sistemu
CCNA Semester 1
4096 256
4096 2560 96
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
Operacije koje se obavljaju nad varijablama u binarnom obliku (0 ili 1, true ili false) Mogu biti unarne (sa jednim operandom), i binarne (sa dva operanda)
CCNA Semester 1
Operacija NOT
unarna operacija vraa negaciju operanda npr. NOT(true)=false, NOT(false)=true binarna operacija vraa true samo ako su oba operanda true, u suprotnom vraa false npr. true AND false = false, true AND true = true binarna operacija vraa true ako je bar jedan operanada true, u suprotnom vraa false npr. true OR false = true, false OR false = false
Operacija AND
Operacija OR
CCNA Semester 1
1.2 IP adresa
z z
CCNA Semester 1
Dotted-decimal format:
32 bita se razdvajaju u etiri grupe po osam bita i svaka grupa se predstavlja decimalnim brojem 10010011 01011011 00000100 00110110 = 147.91.4.54
CCNA Semester 1
Mrena adresa je specijalna IP adresa u kojoj su svi bitovi u hostid polju 0 Predstavlja identifikator mree Primer:
ako je IP adresa 147.91.4.54 i hostid polje je veliine 8 bita, onda je mrena IP adresa 147.91.4.0
CCNA Semester 1
Posebna 32-bitna vrednost koja definie koji bitovi IP adrese pripadaju netid polju a koji hostid polju:
sadri 1-ice u bitovima koji sadre netid, a 0-e u bitovima koji sadre hostid
CCNA Semester 1
Sadraj poglavlja
z z z
CCNA Semester 1
Protokoli pomou kojih mogu komunicirati raunari na razliitim fizikim mreama Primeri:
CCNA Semester 1
Protokoli pomou kojih mogu komunicirati samo raunari na istoj fizikoj mrei Primeri:
NetBEUI
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
Polje VERS specificira verziju IP protokola (4) HLEN specificira veliinu zaglavlja u 32-bitnim reima TOTAL LENGTH dalje ukupnu veliinu paketa u oktetima
CCNA Semester 1
Bitovi 0-2 odreuju prioritet paketa Bitovi 3-6 odreuju eljeni tip servisa:
z z z z
CCNA Semester 1
Polje FLAGS govori da li je dozvoljeno fragmentovati paket (DF bit), odnosno da li je ovo poslednji fragment (MF bit)
CCNA Semester 1
Polje IDENTIFICATION slui za identifikaciju paketa i njegovih fragmenata Polje FRAGMENT OFFSET sadri poziciju tekueg fragmenta u originalnom paketu, raunatu u 64-bitnim segmentima
CCNA Semester 1
Polje TIME TO LIVE specificira koliko rutera paketa moe da proe (hop count) U prosleeni paket svaki ruter upisuje vrednost manju za 1 od vrednosti u primljenom paketu Svaki primljeni paket sa vrednou 0 u ovom polju se odbacuje
CCNA Semester 1
Polje PROTOCOL specificira protokol iji se PDU nalazi kao podatak paketa
Identifikator 1 4 6 17 41 89 Protokol Internet Control Message Protocol (ICMP) IP encapsulation Transmission control protocol (TCP) User datagram protocol (UDP) IP version 6 (IPv6) Open Shortest Path First (OSPF)
CCNA Semester 1
Polje HEADER CHECKSUM sadri vrednost pomou koje se proverava validnost zaglavlja Raunanje vrednosti polja: zaglavlje se podeli u 16-bitne rei, one se saberu i uzme komplement rezultata Ako se rezultat razlikuje od vrednosti polja primljenog paketa, paket se odbacuje
CCNA Semester 1
Polje SOURCE IP ADDRESS sadri IP adresu interfejsa preko koga je paket poslat Vrednost polja SOURCE IP ADDRESS ne mora biti tana ! Polje DESTINATION IP ADDRESS je IP adresa jednog od interfejsa odredita
CCNA Semester 1
Zaglavlje IP paketa moe imati dodatne informacije u obliku niza opcija Forme opcija:
<type> <type><length><data>
CCNA Semester 1
10.2 Ruter
z z
Ureaj koji prima pakete i prosleuje ih odreditu ili drugim ruterima Povezan na vie fizikih mrea; prikljuak na takvu mreu se naziva interfejs (interface) ili port
CCNA Semester 1
Pronaeno odredite?
Odbaci okvir
Prosledi okvir Da Kraj Procesiraj paket Odbaci paket Poalji destination unreachable poruku Kraj Ne
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
Struktura koja sadri kompletne podatke potrebne za rutiranje Svaki red tabele sadri podatke za jednu rutu:
Protokol rutiranja pomou koga je ruta dobijena (Protocol Type) Odredina mrea ili odredini host (Destination) i sledei hop (Next hop), ako je ruta indirektna Mreni interfejs (Outbound interface) Metrika rute (Routing metrics)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 1
Statike rute (predefinisane rute u tabeli rutiranja) Connected rute (rute prema direktno povezanim mreama) Dinamike rute (rute dobijene putem protokola za razmenu informacija za rutiranje)
CCNA Semester 1
Routing table for router G IP destination 20.0.0.0 30.0.0.0 10.0.0.0 IP next hop DIRECT DIRECT 20.0.0.5 Network interface B C B
CCNA Semester 1
Protokoli kojima ruteri meusobno razmenjuju informacije potrebne da bi odredili najbolju putanju do svakog odredita Primeri:
Routing Information Protocol (RIP) Interior Gateway Routing Protocol (IGRP) Enhanced Interior Gateway Routing Protocol (EIGRP) Open Shortest Path First (OSPF)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
Algoritam iza protokola rutiranja mora odrediti najbolju putanju prema odreditu Svaka putanja prema nekoj mrei se kvantifikuje podatkom zvani metrika U tabelu rutiranja se postavlja ruta sa najmanjom metrikom
CCNA Semester 1
Propusni opseg (bandwidth) Kanjenje (delay) Optereenje (load) Pozudanost (reliability) Broj rutera na putanji (hop count) Kanjenje na linku po IBM PC kloku (ticks) Administrativna vrednost (cost)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
AS 1
IS
IGP
IS
EGP
AS 3
IS
AS 2
IS
CCNA Semester 1
Distance vector protokol Najbolja putanja se odreuje prema broju rutera do odredita (hop count) Maksimalni hop count je 15 Na svakih 30 sekundi ruter alje svoju tabelu rutiranja kao broadcast
CCNA Semester 1
Kreiran od strane Cisco Systems- proprietary protokol Distance vector protokol Najbolja putanja se odreuje prema nekoliko parametara:
CCNA Semester 1
svaki ruter poznaje kompletnu topologiju oblasti ne mogu se pojaviti petlje u rutiranju poruke se ne emituju periodino ve samo u sluaju promene na mrei
CCNA Semester 1
Podela A/B/C klase i podeliti na manje blokove podmree zbog efiksnijeg podele adresa Uvodi se dodatni identifikator (subnetid) podmree, tako to se pozajmljuje odreen broj bitova od hostid polja
CCNA Semester 1
Subnetid polje mora biti najmanje 2 bita Preostalo hostid polje mora biti najmanje 2 bita
CCNA Semester 1
32-bitna vrednost koja sadri 1-ice u bitovima koji sadre netid i subnetid, a 0-e u bitovima koji sadre hostid Notacija mrene maske
CCNA Semester 1
IP blok klase A ima podrazumevanu mrenu masku 255.0.0.0 IP blok klase B ima podrazumevanu mrenu masku 255.255.0.0 IP blok klase C ima podrazumevanu mrenu masku 255.255.255.0
CCNA Semester 1
Problem: u procesu rutiranja, ruter mora da utvrdi da li IP adresa pripada odreenoj IP mrei Reenja:
bez podmrea: ruter implicitno rauna mrenu IP adresu i poredi sa zadatom IP mreom sa podmreama: ruter vri bitsku AND f-ju izmeu IP adrese i maske zadate IP mree i rezultat poredi sa zadatom IP mreom
CCNA Semester 1
Zadatak: imamo zadatu mrenu IP adresu klase A, B ili C, i delimo je na podmree (subnets) Sve podmree imaju isti broj adresa
CCNA Semester 1
eljenom broju podmrea (definie minimalni broj bita subnetid polja) minimalnom broju raunara u podmrei (definie minimalni broj bita hostid polja)
CCNA Semester 1
Obratiti panju:
podmree imaju 2n IP adresa broj bita netid + broj bita subnetid + broj bita hostid = 32 prva (subnetid=00..0) i poslednja (subnetid=11..1) podmrea sa ne mogu koristiti prva (hostid=00..0) i poslednja (hostid =11..1) adresa iz IP mree se ne moe koristiti za dodeljivanje raunarima
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 1
Zadatak: zadata je IP mrea klase B 156.78.0.0. Napraviti podmreavanje tako da postoji najmanje 20 podmrea, a da svaka moe da ima najmanje 1000 raunara
CCNA Semester 1
Klasa B netid ima 16 bita Najmanje 20 podmrea subnetid ima najmanje 5 bita
4 bita 14 podmrea 5 bita 30 podmrea 9 bita 510 raunara 10 bita 1022 raunara
CCNA Semester 1
#1: broj bita subnetid = 5, broj bita hostid = 11 #2: broj bita subnetid = 6, broj bita hostid = 10 mrena maska 255.255.248.0 (/21) ukupno 30 podmrea koje moemo koristiti ukupno 2046 korisnih IP adresa u svakoj IP mrei
Uzimamo varijantu #1
CCNA Semester 1
156.78.248.0 (subnetid=11111)
CCNA Semester 1
156.78.8.0 (hostid=00000000000)
156.78.8.1(hostid=00000000001)
CCNA Semester 1
156.78.247.254 (hostid=11111111110)
CCNA Semester 1
Sadraj poglavlja
z z
CCNA Semester 1
Omoguava pozudan prenos informacija izmeu procesa na dva raunara Layer 4 PDU segment, user datagram
CCNA Semester 1
segmentacija podataka aplikacionog nivoa uspostavljanje end-to-end operacija transport segmenata od izvorinog do odredinog hosta kontrola toka pomou mehanizma klizajuih prozora (sliding windows) pouzdanost prenosa
CCNA Semester 1
Protokol transportnog nivoa TCP/IP modela koji omoguuje pouzdan prenos podataka Osobine
Prenosi se nestruktuiran kontinualan tok okteta (Unstructured stream transfer) Pouzdan prenos toka podataka (Reliability) Uspostavljanje konekcije pre transfera toka podataka (Connection-oriented) Kontrola toka podataka (Flow control) Prenos podataka u oba smera preko jedne konekcije (Full duplex connection)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 1
11.1 Port
z z z
Port je apstrakcija koja predstavlja taku izvorita ili odredita podataka na raunaru Sa gledita protokola transportnog nivoa, komunikacija se izvodi izmeu portova Identifikator porta je broj (svaki protokol transportnog sloja ima svoju numeraciju)
CCNA Semester 1
Proces koristi jedan ili vie portova za prijem i/ili za slanje podataka Jedan port koristi jedan proces Jedan port moe komunicirati sa vie razliitih portova na razliitim mainama Serverske aplikacije koriste portove sa poznatim (well-known) brojem
CCNA Semester 1
Brojevi portova od 1 do 1023 su rezervisani za javne aplikacije (well-known ports) Brojevi portova od 1024 navie se dodeljuju dinamiki klijentskim procesima
CCNA Semester 1
IP Header
IP Data Area
Frame Header
CCNA Semester 1
TCP konekcija je veza izmeu dva porta na istim/razliitim hostovima Identifikator TCP konekcije je etvorka (izvorina IP adresa, izvorini TCP port, odredina IP adresa, odredini TCP port)
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
Site 2
CCNA Semester 1
Obezbeuje pouzdan prenos i kontrolu toka Prozor je deo podataka koje poiljalac moe da poalje bez dobijanja potvrde o njihovom prijemu Promenom veliine prozora ostvaruje se kontrola toka
CCNA Semester 1
Poiljalac (Sender):
deli tok u segmente alje odreen broj segmenata (tekui prozor), i startuje tajmer kada dobije ACK alje segmente iz sledeeg prozora ako istekne tajmer alju se segmenti ponovo alje ACK kada primi sve segmente iz prozora
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Primalac (Receiver):
CCNA Semester 1
Svaki bajt u toku ima svoj broj sekvence (sequence number) Segmenti koji se alju i ACK-ovi koji se primaju nose broj sekvence koji se alje odnosno potvruje Veliina prozora se menja u toku transfera svaki ACK nosi novu veliinu prozora
CCNA Semester 1
SEQUENCE NUMBER ACKNOWLEDGEMENT NUMBER HLEN CODE BITS CHECKSUM OPTIONS (IF ANY) DATA ... WINDOW URGENT POINTER PADDING
CCNA Semester 1
Polje DESTINATION PORT specificira broj odredinog porta Polje SOURCE PORT specificira broj izvorinog porta
CCNA Semester 1
Polje SEQUENCE NUMBER identifikuje poziciju segmenta u toku podataka koji alje izvor ovog segmenta Polje ACKNOWLEDGEMENT NUMBER identifikuje poziciju u toku podataka od koje izvor ovog segmenta oekuje da primi podatke, tj. govori do koje pozicije su primljeni podaci
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
Polje WINDOW specificira broj bajtova poev od vrednosti polja ACKNOWLEDGMENT NUMBER koje poiljalac ovog segmenta prihvata da primi Polje HEADER CHECKSUM je isto kao kao istoimeno polje u zaglavlju UDP datagrama
CCNA Semester 1
z z
Vrednost polja URGENT POINTER oznaava poziciju kraja urgentih podataka, tj. podataka koji se trebaju predati aplikaciji odmah, bez obzira na njihovu poziciju u toku Poetak urgentnih podataka je polje SEQUENCE NUMBER tog segmenta Validno samo ako je setovan bit URG
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
Protokol transportnog nivoa koji omoguuje jednostavnu komunikaciju izmeu procesa Osobine iste kao kod IP sloja (Unreliability, Connectionless)
CCNA Semester 1
IP Header
IP Data Area
Frame Header
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
Polje DESTINATION PORT specificira broj odredinog porta Polje SOURCE PORT specificira izvorini port; potreban je samo ako se alje odgovor Polje MESSAGE LENGTH specificira ukupnu duinu UDP datagrama
CCNA Semester 1
Polje HEADER CHECKSUM sadri vrednost pomou koje se proverava validnost UDP datagrama Raunanje vrednosti polja: datagram+pseudo zaglavlje se podeli u 16-bitne rei, one se saberu i uzme se komplement rezultata; ako je rezultat 0x0000 upise se 0xFFFF Ako je vrednost polja HEADER CHECKSUM dobijenog datagrama 0, ne uzima se u obzir
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 1
Servis Domain Name Server (DNS) Trivial File Transfer Protocol (TFTP) Remote Procedure Call (RPC) Network Time Protocol (NTP) Simple Network Management Protocol (SNMP) monitor Simple Network Management Protocol traps
CCNA Semester 1
<DNS ime>=<lokalno ime u domenu>.<domen imena> <DNS domen>=<DNS domen>... <DNS domen>.<Toplevel DNS domen>...
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 1
DNS klijent alje serveru zahteve (npr. za razreenje imena) DNS server:
kontaktira sve druge potrebne servere da bi razreio zahtev uva imena iz odreene zone
CCNA Semester 1
.COM .ORG .EDU .NET .GOV .INT ISO 3166 kodovi zemalja
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 1
Internet Internet
Root Server
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 1
slanje fajlova na udaljeni raunar (upload) prenos fajlova sa udaljenog raunara (download) raunar kome se pristupa sadri FTP server raunar sa koga se pristupa sadri klijentsku FTP aplikaciju
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Klijent-server aplikacija
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
klijentski raunar koristi Web browser server sadri Web stranice u HTML formatu koje prenosi klijentu HTTP protokolom
CCNA Semester 1
HTML je tekstualni format koji opisuje sadraj stranica hiperteksta Hiperlink je deo hiperteksta koji referencira drugu stranicu ili neki drugi objekat (npr. binarni fajl) Svaka stranica se identifikuje putem URL-a
CCNA Semester 1
Za transfer e-mail prouka sa mail servera na klijent koriste se drugi protokoli (POP3, IMAP)
CCNA Semester 1
Definie se standardni skup podataka za nadgledanje odreenog tipa ureaja (Management Information Base MIB)
CCNA Semester 1
Stanica za upravljanje (Network Management Station) Ureaj kojim se upravlja (Management Device) Agent za upravljanje (Agent)
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
11.2 Telnet
z z
raunar kome se pristupa sadri Telnet server raunar sa koga se pristupa sadri klijentsku Telnet aplikaciju klijentska aplikacija alje komande serverskom procesu u ASCII formatu serverski proces izvrava komande i vraa njihov rezultat
Funkcionisanje
CCNA Semester 1
Sadraj poglavlja
z z z
CCNA Semester 1
lokalna mrea (Local Area Network LAN) pokriva podruje jedne zgrade ili kampusa WAN (Wide Area Network) povezuje lokalne mree
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
Ripiter (repeater) Hab (hub) Brid (bridge) Svi (switch) Ruter (router)
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
Pokrivaju ogranien prostor (tipino do 10km) Omoguavaju ureajima neprekidnu vezu na mreu Omoguavaju vezu relativno velikih protoka Tipino u vlasnitvu jedne institucije, koja je i administrira
CCNA Semester 1
Pokrivaju praktino neogranien prostor (minimum na nivou regije ili drave) WAN mrea moe omoguiti ureajima neprekidnu vezu, tako i vezu koja se uspostavlja po potrebi Tipini protoci kroz WAN mreu su mnogo manji nego kod lokalnih mrea Tipino u vlasnitvu kompanije (service provider) koja se bavi iznajmljivanjem razliitih servisa korisnicima
CCNA Semester 1
Pokrivaju prostor na nivou grada ili gradskog podruja Slui za povezivanje lokalnih mrea sa veim propusnim opsegom nego u WAN mreama
CCNA Semester 1
visoke performanse (npr. za istovremeni pristup dva i vie servera disku) dostupnost proirivost
CCNA Semester 1
Implementacija privatne mree preko javne mree (npr. Internet) Tipovi VPN:
Pristupni VPN (Access VPN) Intranet VPN (Intranet VPN) Extranet VPN (Extranet VPN)
CCNA Semester 1
Interna mrea organizacije, na kojoj se nalaze serveri koji ne treba da budu dostupni spolja Ekstranet predstavlja mreu partnerske organizacije koja treba da ima pristup internim resursima
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
z z
Digitalni propusni opseg je maksimalna koliina informacija koja u jedinici vremena moe da proe kroz komunikacioni kanal Ne meati sa analognim propusnim opsegom! Analogije
broj kola koja prou putem u jedinici vremena (~broj kolovoznih traka) koliina vode koja kroz vodovodnu cev proe u jedicini vremena (~prenik cevi)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
Propusni opseg..
... je konaan! ... kota! ... najvie utie na performanse mree! ... nikada nije dovoljno velik!
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
Protok predstavlja koliinu informacija koja proe kroz mreu u jedinici vremena u realnim uslovima Protok je uvek manji od propusnog opsega
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
OSI = Open System Interconnection Kreiran od strane ISO (International Standard Organization) Objavljen 1982. godine
CCNA Semester 1
OSI model se sastoji od slojeva (layer) Svaki sloj vri odreenu funkciju za sloj vieg nivoa, koristei usluge sloja nieg nivoa
CCNA Semester 1
Pristupanije uenje procesa komunikacije Standardizacija mrenih protokola Interoperabilnost razliitog hardvera i softvera Promena u jednom sloju ne utie obavezno na druge slojeve Jednostavnija implementacija
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
Zadatak: obezbediti mogunost prenosa bit po bit do drugog sistema na istom medijumu
CCNA Semester 1
Zadatak: obezbediti mogunost prenosa grupe podataka do drugog sistema na istom fizikom medijumu (ili istoj fizikoj mrei) PDU sloja veza podataka: okvir (frame)
CCNA Semester 1
Zadatak: obezbediti mogunost prenosa grupe podataka do drugog sistema na drugom medijumu (ili drugoj fizikoj mrei) PDU mrenog sloja: paket
CCNA Semester 1
Zadatak: obezbediti da se podaci pouzdano (uz kontrolu toka) prenesu do drugog sistema PDU transportnog sloja: segment
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
Zadatak: obezbediti da podaci koji se prenose budu u formatu koja e druga aplikacija prepoznati
CCNA Semester 1
Zadatak: preneti grupu podataka od jedne aplikacije na jednom sistemu, do druge aplikacije na drugom sistemu Najblii korisniku ne obezbeuje usluge drugom sloju, ve aplikacijama
Layer 7: browsers
CCNA Semester 1
PDU (Protocol Data Unit) je grupa informacija koju prenose protokoli n-tog sloja PDU se sastoji iz:
zaglavlja (header) kontrolne informacije podataka (data, payload) tipino PDU vieg sloja trejlera (trailer) kontrolne informacije
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
Sadraj poglavlja
z z z
CCNA Semester 1
Atom se sastoji od jezgra (protoni + neutroni) i elektrona koji krue oko njega
CCNA Semester 1
Elektroni koji ne krue oko jezgra (slobodni elektroni) ine tzv. statiki elektricitet Poto ne postoji sila koja bi ih pomerala, slobodni elektroni se ne kreu
CCNA Semester 1
Provodnici
bakar (Cu), zlato (Au), srebro (Ag) silicijum (Si), galijum (Ga) plastika, guma, vazduh, papir, staklo
Poluprovodnici
Izolatori
CCNA Semester 1
Razlika elektrinog potencijala izmeu dve take Oznaka: U Jedinica: Volt [V]
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
Koliina naelektrisanja koja proe kroz provodnik u jedinici vremena Oznaka: I Jedinica: Amper [A]
Q I = ----t
CCNA Semester 1
Jednosmerna struja (Direct Current, DC) Naizmenina struja (Alternating Current, AC)
CCNA Semester 1
Jednosmerna struja
napon izmeu dve take je jednak proizvodu struje i otpora izmeu tih taaka U=R*I
CCNA Semester 1
izvora napajanja (source, battery) zatvorenog provodnog puta (path) optereenja (load)
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
Prednosti
vea maksimalna duina medijuma (185m odnosno 500m za 10BASE5 odnosno 10BASE2) tei i skuplji za instalaciju loe terminiranje kablova moe imati velikog uticaja na smetnje
Mane
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
Prednosti
manja osetljivost, na EMI, RFI i presluavanje (STP) vea teina i prenik kabla osetljiv na nekvalitetno terminiranje
Mane
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
Prednosti
cena lakoa instalacije nain terminacije najpodloniji smetnjama od svih LAN medijuma najmanja maksimalna duina (100m)
Mane
CCNA Semester 1
Kabl se terminira:
CCNA Semester 1
Straight-through
1-1, 2-2 .... 7-7, 8-8 slui za povezivanje raunara sa habom/sviem 1-3, 2-6, 3-1, 6-2 slui za povezivanje dva svia 1-8, 2-7 .... 7-2, 8-1 slui za povezivanje raunara na konzolni port ureaja
Cross-over
Rollover
CCNA Semester 1
Straight-through
Crossover
Rollover
CCNA Semester 1
Kretanjem naelektrisanja emituju se elektromagnetski (EM) talasi Najvanija osobina EM talasa je talasna duina (wavelength)
CCNA Semester 1
EM talasi sa talasnom duinom od 400 nm (ljubiasta) do 700 nm (crvena) predstavljaju vidljivu svetlost
CCNA Semester 1
EM talasi se prostiru pravolinijski, od izvora u svim pravcima, ali razliitom brzinom u razliitim sredinama Kada incidentni zrak naie na drugu sredinu, formirae se dva zraka:
reflektovani zrak, koji se odbija od druge sredine refraktovani zrak, koji ulazi u drugu sredinu ali sa promenjenim pravcem
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 1
Ugao savijanja refraktovanog zraka zavisi od odnosa brzina prostiranja dve sredine
CCNA Semester 1
3.2 Refleksija
z
Ugao reflektovanog zraka prema normali na povrinu je isti kao ugao incidentnog zraka
CCNA Semester 1
3.2 Refrakcija
z
Ako refraktovani zrak ulazi u sredinu sa manjim indeksom refrakcije (npr. staklo vazduh), ugao refraktovanog zraka prema normali na povrinu je vei od ugla incidentnog zraka
CCNA Semester 1
Vlakno napravljeno od materijala koje provodi svetlost Svi zraci svetlosti generisani na jednom kraju treba da stignu na drugi kraj ne treba da ima refrakcije Reenje: vlakno se sastoji iz dva dela:
unutranji deo (core) koji provodi svetlost spoljanji deo (cladding) od koga se svetlost odbija
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 1
Reenje:
core ima vei indeks refrakcije od cladding-a ugao pod kojim padaju incidentni zraci je vei od kritinog ugla opseg uglova incidentnih zraka za koje se postie totalna refleksija (numerical aperture) modovi tj. putanje kojima putuju zraci
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
Veliina core-a (50 ili 62.5 m) omoguava da svetlost putuje po vie putanja (modova)
CCNA Semester 1
Veliina core-a (8-10 m) omoguava da svetlost putuje samo jednoj putanji (modu)
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
Core
vlakno od silicijuma koje provodi EM talas konstruisano je tako da se indeks refrakcije postepeno poveava prema cladding-u tako da ima to manje odbijanja (graded-index fiber) omota od silicijuma sa manjim indeksom refrakcije nego core tipini prenik je 125 m
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Cladding
CCNA Semester 1
Buffer
tight-buffered loose-tube
z z
Strength Material
Jacket
CCNA Semester 1
Infrared Light Emitting Diodes (LEDs) Vertical Cavity Surface Emitting Lasers (VCSELs) infracrveni laser
CCNA Semester 1
Element koji proizvodi elektrini impuls kada detektuje svetlost PIN fotodioda
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
Optiki kabl nije podloan nekim smetnjama koje se javljaju kod bakarnih kablova:
z z
Jacket i buffer spreavaju spoljanju svetlost da ue u core Ipak, postoje odreeni problemi pri prenosu signala:
slabljenje disperzija
CCNA Semester 1
3.2 Slabljenje
z
Uzroci:
rasejanje zbog mikroskopskih neuniformnosti vlakna (scattering) apsorbcija signala na neistoama u vlaknima neravna core-cladding granica
CCNA Semester 1
3.2 Disperzija
z
Hromatska disperzija utie da talasi razliitih talasnih duina kroz isti materijal putuju sa razliitim brzinama:
poto svaki izvor svetlosti generie vie talasnih duina onda se puls svetlosti rairi u vremenu problem i kod multimodnih i kod monodnih vlakana
CCNA Semester 1
Provlaenje kablova Seenje (cut) i poliranje (polish) krajeva kabla Postavljanje konektora Zatita konektora od prljavtine
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
IEEE 802.11
Direct Sequence Spread Spectrum (DSSS) tehnologija 1 i 2 Mbps 2.4 GHz DSSS i Frequency Hopping Spread Spectrum (FHSS) tehnologija 1, 2, 5.5 i 11 Mbps kompatibilan sa 802.11 2.4 GHz
CCNA Semester 1
IEEE 802.11a
do 54 Mbps 5 GHz Othogonal Frequency Division Multiplexing (OFDM) tehnologija do 54 Mbps kompatibilan sa 802.11b
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
IEEE 802.11g
CCNA Semester 1
Ad-hoc
mrea koju formiraju sami terminalni ureaji sa beinim NIC karticama mrea gde postoji centralni ureaj (access point-AP) koji komunicira sa svakim terminalnim ureajem
Infrastructure
CCNA Semester 1
Prostor pokrivanja jednog AP se naziva elija (poluprenik od 91.44 to 152.4 metara) elije AP-ova se mogu preklapati Kada se klijent startuje on pokuava da se pridrui (associate) AP-u na dva naina:
alju se probni paketi sa eljenim SSID-om sve dok neki AP ne odgovori pozitivno (aktivno skaniranje) eka se beacon paket (koji alje AP) sa eljenim SSID-om (pasivno skaniranje)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
z z
Poto je u pitanju deljeni medijum, postoji problem kolizija koristi se Carrier Sense Multiple Access/Collision Avoidance (CSMA/CA) Svaki poslati frejm se potvruje, to moe odneti i do 50% propusnog opsega! Adaptive Rate Selection (ARS) omoguuje automatsko smanjivanje brzine u sluaju degradacije signala zbog daljine ili interferencije
CCNA Semester 1
Metodi autentifikacije:
open
z
zahteva poklapanje SSID AP-a i klijenta koristi Wireless Equivalency Protocol (WEP) zahteva poklapanje WEP kljueva na AP-u i klijentu
shared
z z
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
3.3 Modulacija
z z
Modulacija je proces promene noseeg (carrier) signala pomou signala koji se prenosi Tipovi modulacije:
CCNA Semester 1
Sadraj poglavlja
z z
CCNA Semester 1
4.1 Talas
z
Osobine:
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
ax = b x = loga = b
Skraenice:
CCNA Semester 1
4.1 Decibel
z z z
Mera slabljenja elektrinih veliina Formula za napon (EM talasi kroz bakarni medijum):
Formula za snagu (svetlosni talasi kroz optiki medijum, radio talasi kroz beini medijum):
CCNA Semester 1
ako X-osa predstavlja vreme, a Y-osa vrednost signala u tom vremenskom trenutku posmatramo signal u vremenskom domenu (osciloskop) ako X-osa predstavlja frekvenciju, a Y-osa vrednost komponentu signala za datu frekvenciju posmatramo signal u frekventnom domenu (analizator spektra)
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
Oblinji kablovi koji prenose signale Radio-frekventna interferencija (RFI) Elektro-magnetska interferencija (EMI) Laserski um kod optikih kablova
CCNA Semester 1
Digitalni propusni opseg je koliina podataka koja moe da proe u datom vremenskom periodu
CCNA Semester 1
prijemnik i predajnik moraju da imaju isti referentni nivo koaksijalni kabl (shielded) UTP kabl (unshielded) STP kabl (shielded)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 1
Signali se predstavljaju razliitim intenzitetima svetlosti Na prenos signala u optikim kablovima ne utiu spoljne smetnje
CCNA Semester 1
Slabljenje signala je pojava da signal na prijemu ima manju amplitudu nego na predaji Slabljenje izazivaju:
gubitak elektrine energije na kablu zbog pretvaranja u toplotnu energiju curenje energije van kabla neispravni konektori
CCNA Semester 1
Slabljenje signala je pojava da signal na prijemu ima manju amplitudu nego na predaji Na slabljenje utiu:
duina kabla visoke frekvencije u spektru (slabljenje je vee na viim frekvencijama) vrednosti su uvek negativne
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Meri se u decibelima:
CCNA Semester 1
Bakarni kabl se zavrava karakteristinom impedansom ako bi ne dolo do pojave reflektovanog signala
U sluaju da da kabl nema celom svojom duinom karakteristinu impedansu javlja se refleksija i u samom kablu, to dovodi da se na prijemu isti signal viestruko pojavljuje (jitter)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 1
Pojava da signal iz oblinjeg provodnika generie EM talas koji dodaje um na postojei signal
signal iz druge parice u istom kablu signal iz drugog kabla (alien crossstalk)
z z
Vei uticaj na viim frekvencijama Zbog presluavanja se koristi upredanje parica u xTP kablovima:
svaka ica u parica dobije identinu smetnju, tako da se na prijemu oduzimanjem primljenih signala potire uticaj smetnje magnetska polja koju generiu ice u parici se meusobno ponitavaju
CCNA Semester 1
Presluavanje na bliem kraju (Near-end Crosstalk - NEXT) Presluavanje na daljem kraju (Far-end Crosstalk - FEXT) Power Sum Near-end Crosstalk (PSNEXT)
CCNA Semester 1
Odnos izmeu test napona na jednoj parici i izmerenog napona (dobijenog presluavanjem) na drugoj parici na istom kraju Meri se u decibelima:
CCNA Semester 1
Odnos izmeu test napona na jednoj parici i izmerenog napona (dobijenog presluavanjem) na drugoj parici na drugom kraju Zbog slabljenja, predstavlja manji problem od presluavanja na bliem kraju
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
Wire map Insertion loss Near-end crosstalk (NEXT) Power sum near-end crosstalk (PSNEXT) Equal-level far-end crosstalk (ELFEXT) Power sum equal-level far-end crosstalk (PSELFEXT) Return loss Propagation delay Cable length Delay skew
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 1
4.2 Wiremap
z z z
Kod ispravnog wiremap-a svaka ica se zavrava na istom pinu konektora na oba kraja (1-1, 2-2 itd) Neispravni wiremap:
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
4.2 Crosstalk
z z z
razlika (u decibelima) izmeu izmerenog FEXT-a i Insertion Loss-a (~ slabljenje) suma ELFEXT-ova sa svih parica u kablu
PSELFEXT
CCNA Semester 1
Test koji meri el. duinu se naziva Time Domain Reflectometer (TDR)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 1
Razlika u vremenu putovanja signala kroz razliite parice Kritian parametar za tehnologije koje koriste vie parica za slanje signala (npr. 1000BASE-T)
CCNA Semester 1
Eksterne smetnje (EMI, presluavanje) nemaju uticaja na prenos svetlosti u optikih kablovima Slabljenje i interna refleksija na dikontinuitetima u kablu doprinosi smanjenju jaine signala na prijemu Maksimalno slabljenje signala pri kome prijemnik moe da radi se naziva optical link loss budget
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 1
Sadraj poglavlja
z z
CCNA Semester 1
UTP ScTP (FTP) STP multimodna vlakna (multi-mode) monomodna vlakna (single-mode)
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
10BASE2 (Thick coax) 10BASE5 (Thin coax) 10BASE-T (UTP Cat3) 100BASE-TX (UTP Cat5) 100BASE-FX (MM FO 62.5/125) 1000BASE-T (UTP Cat5) 1000BASE-SX (MM FO 62.5/125; MM FO 50/125)
CCNA Semester 1
Fast Ethernet X X X
Gigabit Ethernet X X
CCNA Semester 1
SC (ST)
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
razvodnom (patch) panelu na strani vorita (wiring closet) nazidnoj/uzidnoj kutiji (surface/flash mount box) na strani mrenog prikljuka(work area)
CCNA Semester 1
Moe biti fiksirana za razvodni panel/kutiju, ili u obliku modula koji se posebno montira Sa prednje strane strane (gde ulazi RJ-45 konektor) je standardni ulaz sa osam pinova Sa zadnje strane je punchdown blok u koji se postavlja osam ica iz UTP kabla
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
Deljeni medijum je medijum na koji je prikljueno istovremeno vie ureaja Kolizija je pojava da dva sistema pokuaju da istovremeno alju okvir Kolizija se deava
CCNA Semester 1
Kolizioni domen je deo LAN mree u kome u jednom trenutku samo jedan ureaj sme da alje okvir Kolizioni domen se sastoji od ureaja fizikog OSI nivoa, tj. ti ureaji proiruju kolizioni domen
CCNA Semester 1
Povezan na dva razliita medijuma Preuzima signal sa jednog medijuma, pojaava ga i prenosi na drugi Pripada fizikom OSI sloju Slui za prevazilaenje ogranienja duine medijuma i broja ureaja na medijumu
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
Koncentrator u topologiji zvezde/stabla Sadri vie mrenih interfejsa praktino, po ripiter na svakom interfejsu Pripada fizikom OSI sloju
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
Pasivni hab
hab koji predstavlja samo fiziku konekciju i ne regenerie signale hab koji regenerie signale na svakom portu hab koji sadri procesor i ima mogunost nadzora
z z
Aktivni hab
Inteligentni hab
CCNA Semester 1
Bit podataka sa bilo kog porta se prenosi na sve druge portove Ako se u jednom trenutku pojavi signal na dva porta (kolizija), na sve portove se alje signal collision enforcement Ako se na bilo kom portu pojavi collision enforcement signal, prenosi se na sve druge portove
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 1
5.1 Brid
z z z
Povezan na dva razliita medijuma Preuzima okvir sa jedne mree i preusmerava na drugu Pripada OSI sloju veze podataka
CCNA Semester 1
Po dobijanju okvira, postavi u tabelu par (izvorina MAC adresa, dolazni port) Ako u tabeli ne postoji odredina MAC adresa, poalji okvir na drugi port Ako je odlazni port isti kao i dolazni, odbaci okvir
z z z
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 1
5.1 Svi
z z z
Koncentrator u topologiji zvezde/stabla Sadri vie mrenih interfejsa praktino, brid izmeu svaka dva interfejsa Pripada OSI sloju veze podataka
CCNA Semester 1
Po dobijanju okvira, postavi u tabelu par (izvorina MAC adresa, dolazni port) Ako u tabeli ne postoji odredina MAC adresa, poalji okvir na sve portove Ako je odlazni port isti kao i dolazni, odbaci okvir
z z z
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 1
Periferijski ureaj koji omoguava raunaru da se povee na lokalnu mreu Pripada OSI sloju veze podataka
CCNA Semester 1
Povezan na dva razliita tipa medijuma Preuzima signal sa jednog medijuma, prenosi na drugi Pripada fizikom OSI sloju Slui za konvertovanje signala sa jednog medijuma na drugi (npr. UTP kabl o optiki kabl)
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
Fizikom (1) OSI sloju pripadaju pasivne komponente, odnosno ureaji koji razumeju samo bitove
OSI sloju veze (2) pripadaju ureaji koji razumeju okvire (frames)
ruter
CCNA Semester 1
Mrea ekvivalentnih raunara od kojih svaki moe imati resurse (npr. fajlove) koji drugi raunari mogu da koriste
CCNA Semester 1
Prednosti:
jeftinija za implementaciju ne zahteva posebnog mrenog administratora teko odriva u veoj mrei svaki korisnik mora da zna deo administracije manje sigurna slabije performanse
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Mane:
CCNA Semester 1
Mrea u kojoj postoji centralni raunar (server) koji sadri deljene resurse
CCNA Semester 1
Sadraj poglavlja
z z
CCNA Semester 1
jednostavnosti i lakoi odravanja mogunosti inkorporiranja novih tehnologija pouzdanosti niskoj ceni
CCNA Semester 1
Eternet je nastao od ideje da dva ili vie ureaja komuniciraju preko zajednikog medijuma
z z
Idejni tvorac Etherneta je Robert Metcalfe iz Xerox korporacije, gde je i razvijan 1970-ih godina 1980. godine konzorcijum DIX (Digital Equipment Company, Intel, i Xerox) objavljuje prvi Eternet standard DIX 1.0
CCNA Semester 1
z z
1985. godine IEEE objavljuje 802.3 standard zasnovan na DIX specifikaciji ali sa malim razlikama 1995. godine IEEE objavljuje Fast Ethernet standard (100 Mbps) 1998. i 1999. godine IEEE objavljuje Gigabit Ethernet standard (1 Gbps)
CCNA Semester 1
Eternet tehnologije (Legacy Ethernet, Fast Ethernet, Gigabit Ethernet) mogu koristiti razne fizike medijume Specifikacija koja definie prenos preko jednog medijuma se imenuje na sledei nain:
Primeri:
CCNA Semester 1
Eternet se pozicionira u fizikom sloju i MAC podsloju sloja veze OSI modela
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
XX:XX:XX:XX:XX:XX
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
Mreni ureaji na fizikom OSI sloju (hab) ne raspoznaju ni okvire ni MAC adrese Mreni ureaji na OSI sloju veze (brid, svi) koriste odredinu mrenu adresu iz zaglavlja primljenog okvira da usmere okvir prema odreditu
CCNA Semester 1
Svaki NIC adapter poseduje svoju MAC adresu Kada sistem alje okvir, u zaglavlje okvira upisuje:
adresu svog NIC adaptera preko koga alje okvir (izvorina adresa) adresu odredinog sistema ili broadcast adresu
odredina adresa okvira je jednaka adresi NIC adaptera preko koga je primljen okvir odredina adresa okvira je broadcast adresa
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
z z
Polje Preamble se sastoji od naizmeninih bitova 0 i 1 i slui da se primaoci sinhronizuju sa okvirom Polje SFD oznaava poetak okvira (10101011 ) Preamble (Ethernet II) = Preamble+SFD (802.3)
CCNA Semester 1
Polje Type (Ethernet II) specificira protokol mrenog nivoa iji se datagram sadri u korisnom delu okvira Polje Length (802.3) predstavlja broj okteta posle tog polja do kraja okvira U kasnijoj verziji 802.3 standarda polje se naziva LengthIType (802.3) i ima dvojako znaenje:
ukoliko je vrednost polja manja od 0x600 (1536) tada ima znaenje kao polje Length u suprotnom, ima znaenje kao polje Type
CCNA Semester 1
z z
Polje Data sadri podatke u vidu LLC paketa (802.3) ili u vidu datagrama mrenog sloja (Ethernet II) Minimalna duina podataka je 46 okteta (okvir duine 64 okteta) Maksimalna duina podataka je 1500 okteta (okvir duine 1518 okteta)
CCNA Semester 1
Protokol koji odreuje koji ureaj ima pravo da poalje okvir na mreu Dve vrste protokola
deterministiki nedeterministiki
CCNA Semester 1
z z
Svaki sistem na LAN mrei e, posle odreenog vremena, dobiti priliku za slanje okvira Tehnike
Primene
CCNA Semester 1
z z z
Svi sistemi koji ele da poalju okvir se bore za medijum nema garancije kada e sistem dobiti priliku za slanje Pojava kolizije Tehnike
Primene
CCNA Semester 1
Eternet
fizika topologija magistrala/zvezda logika topologija magistrala/zvezda fizika topologija zvezda logika topologija prsten fizika topologija dualni prsten logika topologija prsten
Token Ring
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
z z
Full-duplex prenos u Ethernet mreama omoguava da stanica prima i alje okvir istovrememeno U full-duplex prenosu ne vai CSMA/CD prenos i nema kolizija! Podran na sledeim medijumima:
CCNA Semester 1
U delu Eternet mree gde vai CSMA/CD algoritam (half-duplex) postoji maksimalno dozvoljeno kanjenje jednog do drugog kraja mree
CCNA Semester 1
Za sve verzije Eterneta se definie slot time tj. minimalno vreme u kome se vri transmisija:
10 i 100 Mbps: 512 bitskih perioda (51.2 s odnosno 5.12 s) 1000 Mbps: 4096 bitskih perioda (4.096 s)
z z
Slot time je malo dui od maksimalnog roundtrip vremena Vai samo za half-duplex
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 1
6.2 Propagacija
z
Priblino, za 1 ns signal pree oko 20 cm UTP kabla (oko 0.5 s za 100 m):
dovoljno za 10/100/1000 (51.2/5.12/4.096 s) za Gigabit Ethernet morala je biti poveana minimalna transmisija u half-duplex modu na 4096 bita za 10-Gigabit Ethernet half-duplex nije dozvoljen
CCNA Semester 1
Minimalno rastojanje izmeu dva susedna frejma se naziva interframe spacing Duine 96 bitskih perioda
CCNA Semester 1
6.2 Backoff
z
prekida sa daljim slanjem i alje jam signal eka interframe spacing period eka backoff period ponovo kree sa slanjem frejma
z z z
Backoff period je multipl slot time perioda Na svakoj retransmisiji backoff period je vei Posle 16 neuspelih pokuaja retransmisije ureaj odustaje od daljeg slanja frejma
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 1
6.2 Kolizija
z z
Najvei broj kolizija se desi za vreme Preamble polja i o njima se ne izvetava vii sloj Po detekciji kolizije alje se 32-bitni jam signal:
nije strogo definisano kako izgledaju tih 32 bita; najee alju se naizmenino 0-e i 1-ice duina manja od 64 okteta neispravan FCS
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 1
Local
kolizija koja se desila na samom medijumu na koji je NIC prikljuen kolizija koja se desila na nekom drugom medijumu i prosleena je NICu od haba/svia kolizija koja se desila posle prvih 64 okteta ne pokuava se ponovno slanje frejma
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Remote
Late
CCNA Semester 1
Collision (runt)
istovremeno slanje frejma od dve stanice u istom slot time periodu istovremeno slanje frejma od dve stanice posle slot time perioda prijem frejma veeg od 1518 okteta prijem frejma manjeg od 64 okteta
Late collision
z z
CCNA Semester 1
FCS error
prijem frejma sa barem jednim pogrenim bitom prijem frejma koji nije zavren na granici okteta prijem frejma u kome navedena duina nije jednaka stvarnoj prijem preduge Preamble ili Jam sekvence
Alignment error
Range error
Ghost (jabber)
CCNA Semester 1
6.2 Auto-negotiation
z
Svaki ureaj oglaava partneru svoje mogunosti; po dobijanju oglaavanja bira se najvea brzina koju oba ureaja podravaju
CCNA Semester 1
10BASE-T NIC na svakih 16 ms emituje Link Pulse, bez obzira da li prima/alje frejmove ili ne Auto-negotiation proces njega smatra za NLP (Normal Link Pulse), dok se informacije izmeu ureaja razmenjuju putem serija NLP koje se zovu FLP (Fast Link Pulse)
CCNA Semester 1
Odreivanje brzine:
ureaj pretpostavi 100BASE-TX na linku ako se link uspostavi, ili se dobije FLP zadrava se 100 Mbps ako se dobije samo NLP, smanji se brzina na 10 Mbps ako se dobije FLP, odredi se zajedniki maks. duplex ako se FLP ne dobije (drugi ureaj ne podrava Autonegotiation, ili ima konfigurisan fiksan duplex), pretpostavlja se half-duplex
Odreivanje duplex-a:
CCNA Semester 1
Sadraj poglavlja
z z
CCNA Semester 1
10 Mbps Eternet tehnologija Definisan u standardu 802.3 Tri specifikacije na fizikom nivou:
Manchester kodovanje
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
4 do 8 ms posle uspenog slanja frejma kada se detektuje kolizija, jabber ili refleksija kada se slanje prekine
CCNA Semester 1
etiri ripitera (koji dele putanju na pet segmenata) tri segmenta sa ureajima dva segmenta bez ureaja
CCNA Semester 1
7.1 10BASE5
z z z z
CCNA Semester 1
7.1 10BASE2
z z
maksimalna duina segmenta je 185 m maksimalno 30 stanica na segmentu minimalno rastojanje izmeu dva prikljuka na kabl je 50 cm
z z
CCNA Semester 1
7.1 10BASE-T
z z z
Nastala 1990. godine half-duplex (10 Mbps) i full-duplex (20 Mbps) Koristi UTP kablove (kategorija 3 i vea)
maksimalna duina segmenta je 100 m maksimalno dve stanice na segmentu koriste se samo dve parice iz UTP kabla (1-2 za predaju, 3-6 za prijem)
CCNA Semester 1
100 Mbps Eternet tehnologija Definisan u standardu 802.3u Najpoznatije specifikacije na fizikom nivou:
100BASE-TX 100BASE-FX prvo kodovanje je 4B/5B drugo kodovanje (linijsko kodovanje) zavisi od tipa medijuma
Dvostruko kodovanje:
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
7.1 100BASE-TX
z z z z
Nastala 1995. godine half-duplex (100 Mbps) i full-duplex (od 1997. godine, 200 Mbps) Koristi UTP kablove (kategorija 5e i vea)
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
7.1 100BASE-FX
z z z
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
7.2 1000BASE-T
z z z
Definisan u standardu 802.3ab half-duplex (1 Gbps) i full-duplex (2 Gbps) Koristi UTP kablove (kategorija 5e i vea)
maksimalna duina segmenta je 100 m koriste se sve etiri parice iz UTP kabla koriste se echo cancellation i Layer 1 Forward Error Correction (FEC) tehnike 9 naponskih nivoa kada linija miruje; 17 naponskih nivoa pri slanju frejma
4D-PAM5 kodovanje:
CCNA Semester 1
7.2 1000BASE-X
z z z
8B/10B NRZ
CCNA Semester 1
7.2 1000BASE-LX
z z
CCNA Semester 1
7.2 1000BASE-SX
z z
CCNA Semester 1
10 Gbps (10.000 Mbps) Eternet tehnologija Definisan u standardu 802.3ae (jun 2002) Specifikacije na fizikom nivou:
z z
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
10GBASE-SR
multimodna vlakna (do 82 m) koristi Wavelength Division Multiplexing (WDM) multimodna vlakna (do 300 m) monomodna vlakna (do 10 km)
10GBASE-LX4
CCNA Semester 1
10GBASE-LR i 10GBASE-ER
monomodna vlakna (do 10 odnosno 40 km) namenjene za prenos preko OC-192 SONET/SDH tehnologije
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
UTP sada 1 Gbps, moda i vie wireless pribliava se 100 Mbps, mozda i vie optika sada 10 Gbps, sigurno i vie
z
CCNA Semester 1
Sadraj poglavlja
z z
CCNA Semester 1
z z
Shared Ethernet oznaava LAN mreu implementiranu pomou ureaja i/ili deljenog medijuma koji zahtevaju CSMA/CD prenos Vei broj ureaja vei broj kolizija manje performanse Reenja:
CCNA Semester 1
deli kolizioni domen na dva dela oba dela pripadaju istom broadcast domenu
Realizovan u softveru
CCNA Semester 1
deli kolizioni domen na vie delova, tj. iza svakog porta je poseban kolizioni domen (mikrosegment) svi delovi pripadaju istom broadcast domenu
CCNA Semester 1
Vreme od poetka slanja okvira izvorine stanice od poetka prijema na odredinoj stanici Razlozi kanjenja:
propagacija signala kroz medijum kaenjenje u hardveru kanjenje u softveru kanjenje u metodima sviinga
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 1
Metodi sviinga definiu kako svi prenosi okvire sa izvorinog na odredini port Tri metoda:
CCNA Semester 1
Svi primi ceo okvir, smesti ga u bafer i onda ga prosledi na izlazni port Karakteristike
vee kanjenje od ostalih metoda CRC okvira se proverava u sviu i ne prosleuje se ako nije ispravan
CCNA Semester 1
Svi primi okvir do polja destination address, odredi izlazni port i prosleuje ga na izlazni port uporedo sa prijemom okvira Karakteristike
najmanje kanjenje od ostalih metoda CRC okvira se ne proverava u sviu, tako da se prosleuju i okviri sa neispravnim CRC-om
CCNA Semester 1
Svi primi prvih 64 bajta okvira, odredi izlazni port i prosleuje ga na izlazni port uporedo sa prijemom okvira Karakteristike
neto vee kanjenje od cut-through ali znaajno manje od store-and-forward ostalih metoda CRC okvira se se proverava u sviu, ali se izbegavaju greke koje se deavaju u prvih 64 bajtova (npr. kolizija)
CCNA Semester 1
Karakterizacija ureaja prema propusnim opsezima na portovima Svi portovi svia sa simetrinim sviingom imaju isti propusni opseg (10 Mbps ili 100 Mbps) Svi sa asimetrinim sviingom sadri portove sa razliitim propusnom opsezima
CCNA Semester 1
Simetrini sviing
Asimetrini sviing
CCNA Semester 1
Da bi mrea Etnernet brideva i svieva funkcionisala, topologija prosleivanja okvira mora biti aciklina (bez petlji), tj. u obliku stabla spanning tree Spanning-tree se dobija od postojee mree brideva/svieva, tako to se deaktiviraju linkovi koji prave petlje
CCNA Semester 1
vorovi su bridevi i svievi Grane su linkovi koji ih povezuju Ureaj na vrhu stabla se naziva root brid
CCNA Semester 1
Spanning-tree se odreuje putem spanning-tree protokola (STP) Standard IEEE 802.1D Svievi i bridevi meusobno komuniciraju putem BPDU (Bridge PDU) okvira Tri koraka u spanning-tree algoritmu (STA):
CCNA Semester 1
z z
Root brid je brid/svi sa najmanjim konfigurisanim prioritetom Ako vie brideva/svieva ima isti konfigurisani prioritet root bride postaje onaj sa najmanjom MAC adresom
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 1
Blocking
ne prosleuju se okviri, primaju se BPDU-ovi ne prosleuju se okviri, primaju se BPDU-ovi ne prosleuju se okviri, ue se MAC adrese prosleuju se okviri, ue se MAC adrese spanning-tree administrativno iskljuen
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Listening
Learning
Forwarding
Disabled
CCNA Semester 1
od blocking stanja do forwarding stanja porta (kada je port upotrebljiv) prolazi oko 30 sekundi
Portovi koji nisu povezani na druge brideve/svieve ne moraju da prolaze kroz sva ova stanja, ve mogu odmah da preu u forwading stanje Port Fast mod
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 1
Kolizioni domen je deo LAN mree na kome se moe desiti kolizija istovremenim slanjem okvira dve stanice Mreni ureaji proiruju ili dele kolizioni domen:
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
CCNA Semester 1
Broadcast domen je deo LAN mree na kome se svim stanicama prosleuje okvira sa odredinom broadcast adresom Mreni ureaji proiruju ili dele broadcast domen:
CCNA Semester 1
kada stanica ima potrebu da poalje okvir svim drugim stanicama (npr. oglaavanje protokola rutiranja, oglaavanje servisa) kada stanica trai neku informaciju ali ne zna stanicu koja nju poseduje (npr. ARP, DHCP)
U velikoj veini sluajeva, broadcast okviri koje stanica primi nisu njoj namenjeni, i prkatino samo troe njene resurse!
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 1
ARP
tipino 0.007 ARP zahteva u sekundi po stanici (za 2000 stanica 14 ARP zahteva u sekundi) npr. 10 rutera koji alju RIP oglaavanja od 50 paketa na svakih 30 sekundi 16 paketa u sekundi
RIP
CCNA Semester 1
8.2 Segment
1. 2.
3.
Deo mree ogranien bridevima, svievima i ruterima U LAN mrei sa topologijom magistrale segment je deljeni medijum koji se moe spajati sa drugim segmentima pomou ripitera PDU transportnog sloja OSI modela
CCNA Semester 2
Sadraj poglavlja
z z
CCNA Semester 2
Glavne karakteristike:
povezuje geografski udaljene LAN mree koriste se usluge servis provajdera koriste se serijski linkovi razliitih propusnih opsega
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
modem za vezu preko telefonske linije CSU/DSU za terminaciju digitalne veze NT1 za terminaciju ISDN linije koncentrie ulazne modemske linije
Komunikacioni server
CCNA Semester 2
WAN standardi uobiajeno definiu protokole i fizikog i sloja veze Organizacije vezane za WAN standarde:
International Telecommunication Union-Telecommunication Standardization Sector (ITU-T), bivi Consultative Committee for International Telegraph and Telephone (CCITT) International Organization for Standardization (ISO) Internet Engineering Task Force (IETF) Electronic Industries Association (EIA)
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
Protokoli fizikog nivoa definiu elektrine, mehanike, operacione i funkcionalne konekcije za WAN servise Opisuju interfejs izmeu
ureaja na strani korisnika (Data Terminating Equipment DTE) ureaja na strani servis provajdera (Data Circuitterminating Equipment DCE)
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
Protokoli sloja veze opisuju prenos okvira preko jednog linka WAN mree WAN servisi prema mogunosti prenosa okvira:
point-to-point multipoint
CCNA Semester 2
High-Level Data Link Control (HDLC) Frame Relay Point-to-Point Protocol (PPP) Simple Data Link Control Protocol (SDLC) Serial Line Interface Protocol (SLIP)
CCNA Semester 2
X.25 Asynchronous Transfer Mode (ATM) Link Access Procedure Balanced (LAPB) Link Access Procedure D-channel (LAPD) Link Access Procedure Frame (LAPF)
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
izvrava instrukcije koda operativnog sistema vei ruteri mogu imati vie procesora deli se na procesorski deo (tabela rutiranja, ARP tabela itd.) i deljeni I/O deo (primljeni paketi) gubi svoj sadraj pri nestanku napajanja
RAM memorija
CCNA Semester 2
Fle memorija
uva mikrokod operativnog sistema (image) ne gubi sadraj bez napajanja dolazi u vidu SIMM ili PCMCIA modula uva inicijalnu (startup) konfiguraciju ne gubi sadraj bez napajanja
NVRAM memorija
CCNA Semester 2
Magistrale
CPU magistrala prenosi podatke izmeu procesora i memorija sistemska magistrala prenosi pakete izmeu interfejsa i procesora uva program koji obavlja inicijalnu dijagnostiku i uitava operativni sistem (bootstrap) u nekim ruterima postoji i mini operativni sistem
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
ROM memorija
CCNA Semester 2
Interfejsi
LAN, WAN i Konzola/AUX LAN i WAN interfejsi slue za prenos paketa i mogu biti fiksni ili modularni Konzolni/AUX interfejsi su fiksni i slue za konfiguraciju rutera moe biti AC ili DC vei ruteri mogu imati viestruko napajanje
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Napajanje
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
z z
Asinhroni port koji slui za konfiguraciju rutera putem ASCII terminala i PC raunara sa softverom za emulaciju terminala (npr. HyperTerminal) Na Cisco ruterima dolazi u obliku RJ-45 utinice ili 25-pinskog RS-232 porta PC raunar se povezuje na konzolni port pomou UTP rollover kabla i odgovarajueg nastavka
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
z z
Asinhroni port koji slui za udaljenu konfiguraciju rutera premo modema i telefonske mree Modem se povezuje na konzolni port pomou UTP rollover kabla i odgovarajueg nastavka Nema sve mogunosti konzolnog porta (podrazumevano prikazivanje dijagnostikih poruka, password recovery itd.)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
LAN interfejsi dolaze u obliku RJ-45 utinica i povezuju se straight-through UTP kablom na svi/hab PANJA: puno tipova interfejsa na ruteru ima ulaz kao RJ-45 utinica ne meati!
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
Najei oblik WAN interfejsa je u obliku serijskog porta na koga se povezuje DCE Serijski port na ruteru je DB-60 ili Smart Serial tipa
za povezivanje na DCE se uzima kabl sa odgovarajuim konekotrom na drugom kraju (X.21, V.35 itd.)
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
Sadraj poglavlja
z z
CCNA Semester 2
Omoguava pozudan prenos informacija sa kontrolom toka izmeu procesa TCP/IP protokoli transportnog nivoa:
CCNA Semester 2
TCP je connection-oriented protokol koji omoguava pouzdani prenos nestruktuiranog toka podataka izmeu dva procesa sa kontrolom toka UDP je connectionless protokol koji omoguava prenos podataka izmeu dva procesa bez obezbeivanja pouzdanosti i kontrole toka
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
SEQUENCE NUMBER ACKNOWLEDGEMENT NUMBER HLEN CODE BITS CHECKSUM OPTIONS (IF ANY) DATA ... WINDOW URGENT POINTER PADDING
CCNA Semester 2
pre samog prenosa podataka ureaji prvo uspotstavljaju konekciju posle zavretka prenosa konekcija se raskida konekcija je bidirekciona
CCNA Semester 2
TCP konekcija se uspostavlja three-way handshaking metodom Pri uspostavljanju konekcije se razmenjuju poetni brojevi sekvence toka:
svaka strana poalje svoj poetni broj sekvence u SEQUENCE NUMBER polju druga strana u ACKNOWLEDGEMENT NUMBER polju poalje primljeni broj sekvence + 1
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
Napadi koji za cilj imaju onemoguavanje korienja nekog resursa (npr. server) SYN Flood DoS napad:
napada alje veliki broj SYN packeta prema serveru sa lanom izvorinom IP adresom server na svaki primljeni SYN packet odgovara sa SYN+ACK paketom na koji ne dobija odgovor u jednom trenutku server e dostii limit moguih konekcija i sve nove e odbijati
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
Metod za obezbeivanje kontrole toka Prozor (window) predstavlja deo toka podataka koji se mogu poslati bez dobijanja potvrde o prijemu
CCNA Semester 2
Poiljalac (Sender) moe poslati podatke do veliine prozora Pri potvrivanju segmenta, primalac (Receiver) alje novu veliinu prozora:
vei prozor vie podataka koje e poslati odjednom vei protok (thoughput) prozor od 0 okteta oznaava da primalac u tom trenutku ne eli da primi vie podataka
CCNA Semester 2
TCP posmatra podatke koje se alju kao tok okteta Okteti u toku se numeriu brojem sekvence Segment se numerie brojem sekvence prvog okteta Poetni brojevi sekvence se razmenjuju pri uspostavljanju konekcije
CCNA Semester 2
TCP koristi PAR (positive acknowledgements and retransmission) tehniku za obezbeivanje pouzdanosti prenosa:
poiljalac alje deo toka podataka podeljenog u segmente (maksimalno do veliine prozora) primalac alje potvrdu (acknowledgement) u kojoj navodi do koje pozicije u toku je primio podatke u sluaju da se ne dobije potvrda za odreeno vreme, poiljac ponovo alje deo toka
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
10.2 Port
z
16-bitna vrednost koju koriste protokoli transportnog nivoa kako bi identifikovali proces koji prima odnosno alje podatke
CCNA Semester 2
WWW FTP
SRC port: 1030 DST port: 80 SRC port: 1030 DST port: 21
IE
CCNA Semester 2
Podela #1:
portovi koji se dodeljuju javnim aplikacijama (well-known ports) - 1 do 255 portovi koji se se dodeljuju kompanijama - 256 do 1023 portovi koji se dodeljuju dinamiki klijentskim procesima (dynamic ports) 1024 do 65535 well-known ports - 1 do 1023 registered ports - 1024 do 49151 dynamic (private) ports 49152 do 65535
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Podela #2:
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
Servis Domain Name Server (DNS) Trivial File Transfer Protocol (TFTP) Remote Procedure Call (RPC) Network Time Protocol (NTP) Simple Network Management Protocol (SNMP) monitor Simple Network Management Protocol traps
CCNA Semester 2
Sadraj poglavlja
z z
CCNA Semester 2
ACL je lista instrukcija koja definie koji paketi kogu biti primljeni odnosno poslati na interfejs rutera Svaka instrukcija (red) u ACL definie jedan uslov, koji moe dozvoliti (permit) ili zabraniti (deny) prolazak paketa Svaka ACL se definie za jedan rutabilni protokol (IP, IPX, AppleTalk)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 2
blokiranje/dozvoljavanje saobraaja od/ka odreenim hostovima/mreama blokiranje/dozvoljavanje odreenih servisa restrikcija telnet pristupa itd.
Ostale primene:
CCNA Semester 2
Uzima se prvi red ACL Podaci iz paketa (npr. izvorina i odredina adresa, protokol) se proveravaju sa uslovom reda ACL
1. 2.
ako paket zadovoljava uslov i red je permit paketu se dozvoljava prolaz ako paket zadovoljava uslov i red je deny paketu se ne dozvoljava prolaz
3. 4.
Ako paket ne zadovoljava uslov prelazi se na novi red Ako paket ne zadovoljava uslov nijednog reda, paket se odbacuje
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
ACL se kreira red-po-red Raspored redova je bitan! Red ACL se definie komandom access-list <broj ACL> {permit|deny} <uslov>
CCNA Semester 2
z z
Kod ACL koje se identifikuju stringovima (named ACL) moe se brisati pojedinani red Tipino: snimimo konfiguraciju u fajl, editujemo fajl i vratimo ga na ruter
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 2
ACL se postavlja na interfejs komandom {protocol} access-group <broj ACL|nativ ACL > {in|out} u interface configuration modu
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
Wildcard maska je 32-bitna vrednost koja slui za uparivanje IP adrese iz paketa sa skupom IP adresa koji se definie u uslovu
na svim mestima gde wildcard maska ima bit 0, bit IP adrese iz paketa i iz uslova se moraju poklopiti na svim mestima gde wildcard maska ima bit 1, vrednosti bita IP adrese iz paketa nije bitna
CCNA Semester 2
Primer:
IP adresa iz paketa je 147.91.3.5 red ACL definie uslov za 147.91.3.0 sa wildcard maskom 0.0.0.255 wildcard maska definie da se prva tri okteta moraju poklopiti ispunjeno
CCNA Semester 2
Ako je wildcard maska 255.255.255.255 tada svaka IP adresa zadovoljava uslov Pri definiciji ACL reda, umesto <IP adresa> 255.255.255.255 moe se napisati samo any
CCNA Semester 2
Ako je wildcard maska 0.0.0.0 tada samo jedna IP adresa zadovoljava uslov Pri definiciji ACL reda, umesto <IP adresa> 0.0.0.0 moe se napisati host <IP adresa>
CCNA Semester 2
komandom show access-list [<broj ACL>] iz privileged EXEC moda ispisom konfiguracije
ACL koje su postavljene na interfejs se mogu videti komadom show <protocol> interface
CCNA Semester 2
Standardna ACL proverava samo izvorinu (source) adresu paketa Proirena ACL proverava:
izvorinu (source) i odredinu (destination) adresu paketa izvorini i odredini port protokola transportnog nivoa (TCP, UDP) tip poruke protokola mrenog nivoa (ICMP)
CCNA Semester 2
Sintaksa:
access-list <broj ACL> {permit|deny} <source> [<source wildcard>] [log] <broj ACL> - identifikator standardne ACL (od 1 do 99) <source> - IP mrea/host koja se poredi <source wildcard> - wildcard maska; ako se izostavi podrazumeva se 0.0.0.0 (host)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Parametri:
CCNA Semester 2
prvi paket koji zadovolji uslov (bez obzira da li je dozvoljen ili zabranjen) se belei na konzoli na svakih pet minuta se na konzoli ispisuje statistika o broju dozvoljenih ili zabranjenih paketa za taj uslov
CCNA Semester 2
Standardna ACL 10 proputa pakete ija izvorina adresa pripada jednom od sledeih IP blokova:
CCNA Semester 2
Standardna ACL 20 proputa pakete ija izvorina adresa pripada bloku 147.91.0.0/16 osim bloka 147.91.6.192/26
access-list 20 deny 147.91.6.192 0.0.0.63 access-list 20 permit 147.91.0.0 0.0.255.255
CCNA Semester 2
Standardna ACL 30 proputa sve IP pakete osim onih ija izvorina adresa pripada bloku 212.200.0.0/16
access-list 30 deny 212.200.0.0 0.0.255.255 access-list 30 permit any
CCNA Semester 2
Sintaksa:
access-list <broj ACL> {permit|deny} <protocol> <src> [<src wildcard>] [<src op> <src arg>] [established] <dst> [<dst wildcard>] [<dst op> <dst arg>] [established] <broj ACL> - identifikator standardne ACL (od 100 do 199) <protocol> - protokol mrenog/transportnog nivoa
Parametri:
CCNA Semester 2
Parametri:
<src> - IP mrea/host koja se poredi sa izvorinom adresom <src wildcard> - wildcard maska <dst> - IP mrea/host koja se poredi sa odredinom adresom <dst wildcard> - wildcard maska <op> - logiki operator koji poredi odredini/izvorini port iz segmenta sa operandom <arg> - broj porta koji se poredi sa odredinim/izvorinim portom established TCP segment ve uspostavljene konekcije
CCNA Semester 2
ip udp igrp
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
Proirena ACL 100 proputa IP pakete ija izvorina adresa pripada bloku 192.5.5.0/24 a odredina adresa bloku 219.17.100.64/26
access-list 100 permit ip 192.5.5.0 0.0.0.255 219.17.100.64 0.0.0.63
CCNA Semester 2
Proirena ACL 110 proputa IP pakete koji idu prema mrei 150.55.0.0/16 ali tako da je prema hostu 150.55.1.1 dozvoljen samo HTTP
access-list 110 150.55.1.1 eq access-list 110 access-list 110 0.0.255.255 permit tcp any host 80 deny ip any host 150.55.1.1 permit ip any 150.55.0.0
CCNA Semester 2
Proirena ACL 120 dozvoljava sve IP pakete osim onih koji koriste TCP i UDP port 135 (bilo kao odredini ili kao izvorini)
access-list access-list access-list access-list access-list 120 120 120 120 120 deny tcp any any eq deny tcp any eq 135 deny udp any any eq deny udp any eq 135 permit ip any any 135 any 135 any
CCNA Semester 2
identifikator ACL je string ne postoji relacija izmeu identifikatora ACL i protokola nema ogranienja broja ACL po protokolu mogu se pojedinano brisati redovi ACL
CCNA Semester 2
Kreiranje imenovane ACL zapoinje komandom ip access-list {standard|extended} <naziv> Ova komanda prelazi u ACL configuration mod, u kome se definiu pojedinani redovi ACL komandama permit i deny Sintakse komandi permit i deny su iste kao kod klasinih standardnih/proirenih ACL
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 2
Imenovana proirena ACL deny_telnet proputa sve IP pakete prema mrei 192.5.5.0 osim telnet servisa prema hostu 192.5.5.1
ip access-list extended deny_telnet deny tcp any host 192.5.5.2 eq 23 permit ip any 192.5.5.0 0.0.0.255
CCNA Semester 2
Imenovana proirena ACL check_src proputa sve IP pakete sa izvorinim adresama iz bloka 201.100.11.0/24 osim ICMP paketa
ip access-list extended check_src deny icmp 201.100.11.0 0.0.0.255 any permit ip 201.100.11.0 0.0.0.255 any
CCNA Semester 2
Po jedna ACL po protokolu/po interfejsu/po smeru Standardne ACL se postavljaju na ruteru blizu izvorinoj mrei Proirene ACL se postavljaju na ruteru blizu odredinoj mrei Smer postavljanja liste (in ili out) se gleda sa pozicije rutera
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 2
z z
ACL se procesira uslov po uslov dok se ne pronae uslov koji zadovljava paket; ukoliko se ne pronae nijedan uslov paket se odbacuje Implicitni deny na kraju ACL se nee pojaviti u konfiguraciji Uslovi u ACL se trebaju postaviti tako da prvo dou specifiniji uslovi, a onda generalniji
CCNA Semester 2
Da li je uslov permit ili deny tipa je vano samo ako paket zadovolji taj uslov Nikada ne raditi sa ACL koja je primenjena na interfejsu Stavljati komentare koje objanjavaju logiku pojedinih uslova ACL Novi uslov se dodaje uvek na kraju ACL; kod ACL numerisanih brojevima nije mogue editovanje odnosno brisanje pojedinih uslova ACL
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 2
U sluaju da se paket odbaci bie poslata destination unreachable ICMP poruka Ukoliko se izbire ACL koja je primenjena na interfejsu, u nekim verzijama IOS-a e se odbacivati svi ulazni paketi na tom interfejsu Odlazna ACL na interfejsu ne utie na saobraaj koji generie ruter
CCNA Semester 2
ako je ACL postavljena blie odreditu, onda saobraaj koji e se odbaciti uzalud troi mrene resurse
Standardna ACL ne moe biti postavljena blie izvoru (jer se proverava samo izvorina adresa) ve blie odreditu
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 2
access-list 100 deny ip host 192.5.5.2 219.17.100.2 0.0.0.255 access-list 100 permit ip any any
CCNA Semester 2
Arhitektura povezivanja lokalne mree na WAN mreu (npr. Internet), sa posebnim naglaskom na bezbednost U okviru lokalne mree, kreira se jedna posebna mrea (demilitariovana zona, DMZ) koja je namenjena za pristup spolja Lokalna mrea pristupa serverima u DMZ, i tipino je zabranjena komunikacija sa WAN mreom
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
Adrese sa kojih je mogue napraviti telnet sesiju na ruter se mogu definisati pomou ACL
dovoljna je standardna ACL; ukoliko se koristi proirena ACL proverava se samo polje izvorine IP adrese
ACL se postavlja na linije virtuelnog terminala komandom access-class <broj ACL> in u line configuration modu Napomene:
mogu se koristiti samo ACL koje se identifikuju brojem ACL treba postaviti na sve linije virtuelnog terminala
CCNA Semester 2
Sadraj poglavlja
z z
CCNA Semester 2
osnovne funkcije rutiranja i sviinga pouzdan i bezbedan pristup mrenim resursima skalabilnost
CCNA Semester 2
Korisniki interfejs na Cisco ruteru je CLI tipa (Command Line Editing) Pristup CLI-u:
preko konzolnog porta i terminalskog programa (HyperTerminal) preko AUX porta preko telnet servisa (virtuelni terminal)
z
CCNA Semester 2
IOS ima hijerarhijsku strukturu tj. postoji vei broj razliitih modova u kojima se unose komande Osnovna podela modova:
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
User mod je poetni mod po CLI pristupu Komande user moda omoguavaju proveru statusa i predstavljaju podskup komandi raspoloivih u privileged modu Prompt user moda se zavrava karakterom >
CCNA Semester 2
z z z
Privileged mod omoguava ulazak u konfiguracioni mod Prompt privileged moda se zavrava karakterom # Komandom disable se moe vratiti u user mod
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
Komande koje su dostupne u nekom modu se dobijaju kucanjem karaktera ? U sluaju da ima vie od 22 komande, pojavljuje se linija More
taster SPACE prikazuje sledeu stranu (sledeih maks. 22 komandi) taster ENTER prikazuje sledei red
CCNA Semester 2
IOS dolazi u obliku jednog fajla (image) Uobiajeno, IOS image se na ruteru uva u fle memoriji odakle se pri startovanju kopira u RAM memoriju i izvrava
za svaki IOS image je navedeno koliko je minimalno fle i RAM memorije potrebno za njegov rad
CCNA Semester 2
naziv familije rutera oznaka mogunosti (feature set) oznaka tipa c3600-is-mz
Primer:
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
verziju IOS-a verziju Bootstrap ROM-a verziju Boot ROM-a vreme koje je ruter podignut metod poslednjeg restarta naziv i lokacija IOS fajla platformu rutera vrednost konfiguracionog registra
CCNA Semester 2
3660 Chassis type: ENTERPRISE 2 FastEthernet/IEEE 802.3 interface(s) 24 Serial network interface(s) DRAM configuration is 64 bits wide with parity disabled. 125K bytes of non-volatile configuration memory. 32768K bytes of processor board System flash (Read/Write) Configuration register is 0x2102
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
ROM monitor
vri low-level dijagnostiku i funkcije (npr. password recovery) u ROM monitor okruenje se moe doi samo preko konzolnog porta redukovani IOS koji se nalazi u ROM-u i koji slui da se zameni oteeni IOS u fleu
Boot ROM
Cisco IOS
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
Hardverska inicijalizacija
1.
POST izvrava se bootstrap loader iz ROM-a odreuje se lokacija IOS fajla prema boot polju konfiguracionog registra uitava se IOS fajl u RAM memoriju i prikazuje se spisak hardverskih i softverskih komponenti
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Softverska inicijalizacija
1. 2. 3.
CCNA Semester 2
5.
konfiguracioni fajl iz NVRAM memorije (startup konfiguracija) se prebacuje u RAM memoriju (running konfiguracija) i izvrava liniju po liniju ako je NVRAM memorija prazna trai se konfiguracija od lokalnih TFTP servera; ako se ne nae pokree se setup dijalog
CCNA Semester 2
z z
Setup dijalog je namenjen za jednostavno unoenje osnovnih parametara rutera kroz interaktivni dijalog Alternativa: unos IOS komandi u configuration modovima Iz setup dijaloga se u bilo kom trenutku izlazi sa CTRL+C
CCNA Semester 2
Po zavretku unosa u setup dijalogu, na osnovu unesenih parametara se kreira i prikazuje konfiguracija sastavljena od IOS komandi Na pitanje use this configuration odgovor yes znai da se kreirana konfiguracija postavlja i kao running i kao starup konfiguracija (snima se u NVRAM); odgovor no odbacuje konfiguraciju
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 2
Pitanja setup dijaloga uglavnom nude podrazumevani odgovor, koji je naveden u uglastim zagradama [ ] Za izbor podrazumevanog odgovora treba odgovoriti samo sa ENTER
CCNA Semester 2
Globalni parametri:
Naziv rutera (hostname) Enable lozinka Lozinka za telnet pristup SNMP upravljanje Layer 3 protokoli Interfejs zatvoren? IP parametri (IP adresa, subnet maska)
Parametri interfejsa:
CCNA Semester 2
svaki prolaz paketa na interfejsu pali LED diodu zelena dioda pored AUX porta je upaljena ako se ruter ispravno podigao
CCNA Semester 2
Komande enable secret i enable password u konfiguracionom modu Ukoliko postoje obe komande, koristi se lozinka iz enable secret komande
CCNA Semester 2
<karakteri>? daje spisak svih komandi koji poinju datim karakterima <komanda> ? daje spisak svih parametara koje se mogu navesti na datom mestu
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
IOS nudi mogunost dodatnih komandi za editovanje linije (proireno editovanje) Proireno editovanje je implitno ukljueno; u sluaju potrebe iskljuuje se komadom terminal no editing (user mod)
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
U sluaju da linija pree maksimalnu duinu linije na ekranu, linija e se automatski horizontalno skorolovati za 10 karaktera Linija koja je horizontalno skrolovana sadri znak $ na poetku
CCNA Semester 2
IOS nudi mogunost pamenja odreenog broja poslednjih komandi koje je korisnik uneo (Command History) Command History je implitno ukljuen; u sluaju potrebe iskljuuje se komadom terminal no history (user mod)
CCNA Semester 2
U Command History baferu podrazumevano se uva 10 poslednjih komandi; ovaj broj se moe promeniti komandom terminal history size (user mod) Sadraj Command History bafera se moe viseti komandom show history (user mod)
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
Sadraj poglavlja
z z
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
z z
U global configuration mod se vraa komandom exit U privileged mod se vraa komandom end ili sa Ctrl+Z (iz bilo kog konfiguracionog moda) ili komandom exit (iz global configuration moda)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
cisco-bgp#configure terminal Enter configuration commands, one per line. cisco-bgp(config)#hostname cisco-primer cisco-primer(config)#exit cisco-primer#
CCNA Semester 2
Vrste lozinki
lozinka za konzolni pristup lozinka za Telnet pristup lozinka za prelaz u Privileged mod (enable lozinka)
CCNA Semester 2
Lozinka za konzolni pristup se postavlja u line configuration modu u koga se dolazi komandom line con 0
komada login oznaava autentifikaciju pri pristupu komada password <lozinka> specificira lozinku panja: ako postoji komada login ali ne i komanda password nee se moi pristupiti ruteru!
CCNA Semester 2
Isto kao i postavljanje lozinke za konzolni pristup, osim to se u line configuration mod prelazi komandom line vty 0 4 Komanda service password-encryption iz global configuration moda oznaava da se pri pregledu konfiguracije lozinka ispisuje u zatienoj formi
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
Komanda show interfaces daje podatke i statistike za sve interfejse Komanda show controllers serial ispisuje podatke o hardveru serijskog interfejsa Komanda show clock ispisuje podeeno vreme Komanda show hosts ispisuje listu imena i povezanih IP adresa Komanda show history ispisuje prethodno unesene komande
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 2
Komanda show flash ispisuje sadraj fle memorije Komanda show version ispisuje podatke o hardveru rutera, verziji IOS-a itd. Komanda show arp ispisuje ARP tabelu Komanda show protocol ispisuje konfigurisane Layer3 protokole
CCNA Semester 2
Komanda show running-config prikazuje running konfiguraciju Komanda show startup-config prikazuje startup konfiguraciju
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
Mod u kome se definiu parametri odreenog interfejsa U interface configuration mod se prelazi iz global configuration moda komandom interface <tip> [<broj> | <modul/<broj>]
CCNA Semester 2
z z
Administrativno zatvaranje interfejsa se izvodi komandom shutdown u interface configuration modu Interfejs se administrativno otvara komandom no shutdown Ukoliko NVRAM nema startup konfiguraciju, svi interfejsi su administrativno zatvoreni
CCNA Semester 2
Ako serijski port vri DCE funkciju, u konfiguraciju interfejsa se dodaje komanda clock rate <brzina u bitima> Ne moe se konfigurisati bila koja brzina, ve postoji skup moguih vrednosti
CCNA Semester 2
Postavljanje IP adrese ma interfejs se izvodi komandom ip address <address> <subnet mask> u interface configuration modu
CCNA Semester 2
Unos komande za brisanje sa prefiksom no Restartovanje rutera i vraanje startup konfiguracije iz NVRAM-a Kopiranje konfiguracije sa TFTP servera Brisanje NVRAM-a, restartovanje rutera i unos parametara u setup dijalogu
CCNA Semester 2
Opis interfejsa se postavlja komadom description <tekst> iz interface configuration moda Opis interfejsa se vidi u ispisu komade show interface
CCNA Semester 2
Poruka pre unoenja lozinke se postavlja komadom banner login <delimiter> <tekst> <delimiter> iz global configuration moda
cisco-bgp#config t Enter configuration commands, one per line. End with CNTL/Z. cisco-bgp(config)#banner login $ Unesite lozinku $ cisco-bgp(config)#exit cisco-bgp#
CCNA Semester 2
Poruka pri pri pristupu ruteru se postavlja komadom banner motd <delimiter> <tekst> <delimiter> iz global configuration moda Ispisuje se pre poruke za unos lozinke
cisco-bgp#config t Enter configuration commands, one per line. End with CNTL/Z. cisco-bgp(config)#banner motd $ Dobrodosli na Cisco ruter $ cisco-bgp(config)#exit cisco-bgp#
CCNA Semester 2
Razreavanje se moe vriti dinamiki (DNS) i pomou statiki unesenih imena/IP adresa Komanda ip host global configuration moda definie statiko mapiranje izmeu imena i IP adrese
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
network fajl sadri komande za sve rutere; host fajl sadri komande za jedan ruter
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
Naziv fajla
CCNA Semester 2
Potvrda prenosa
CCNA Semester 2
Poetak prenosa
Kraj prenosa
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
Sadraj poglavlja
z z
CCNA Semester 2
Protokol koji koriste Cisco ureaji za meusobnu razmenu osnovnih informacija (npr. vrsta ureaja, model, verzija operativnog sistema itd.) OSI Layer 2 protokol
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
Svaki Cisco mreni ureaj (ruter, svi) periodino alje poruke (advertisements)
z z
Slanje CDP poruka je podrazumevano ukljueno na Cisco ureaju CDP poruke primaju samo ureaji koji se nalaze na istom medijumu kao i ureaj koji ih alje
CCNA Semester 2
CDP sused je Cisco ureaj povezan na istu fiziku mreu sa kojima se razmenjuju CDP paketi Lista svih CDP suseda se dobija komandom show cdp neighbors
CCNA Semester 2
Naziv ureaja Po jedna adresa svakog konfigurisanog Layer 3 protokola Nazivi interfejsa Tip ureaja Verzija operativnog sistema Model ureaja Holdtime VTP domen (CDPv2) Native VLAN (CDPv2) Full/half duplex (CDPv2)
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
Podrazumevano:
CDP paketi se alju svakih 60 sekundi informacija o CDP susedu se uva 180 sekundi bez dobijanja novog CDP oglaavanja
Parametri mogu biti razliiti za razlilite interfejse, i mogu se videti komandom show cdp interfaces
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
Komanda show cdp entry <deviceID> prikazuje sve informacije o CDP susedu sa datim imenom Komanda show cdp neighbors detail prikazuje informacije na takav nain o svim CDP susedima
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
CDP se globalno zabranjuje/dozvoljava komandom [no] cdp run u global configuration modu Slanje CDP poruka na pojedinom interfejsu se zabranjuje/dozvoljava komandom [no] cdp enable u interface configuration modu
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
z z
CCNA Semester 2
komandom telnet <IP adresa ili ime> komandom connect <IP adresa ili ime> sa IP adresom/imenom odredita
Telnet sesija se zavrava komandama exit ili logout Posle 10 minuta neaktivnosti, telnet sesija na ruter se automatski prekida
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 2
z z
Telnet sesija se moe suspendovati sa Ctrl+Shift+6 pa X, tako da se vrati kontrola na poetni ureaj Spisak aktivnih sesija se dobija komandom show sessions iz user moda Suspendovana sesija se prekida komandom disconnect <IP adresa ili ime>
CCNA Semester 2
Povratak na poslednju suspendovanu sesiju se vri sa Enter Ukoliko je vie sesija suspendovano, eljena sesija se vraa komandom resume <IP adresa ili ime>
CCNA Semester 2
User Access Verification Username: djordjev Password: cisco3548-pmf-c2>exit [Connection to cisco3548-pmf-c2 closed by foreign host]Deleting login session cisco-bgp#
CCNA Semester 2
User Access Verification Username: djordjev Password: cisco3548-pmf-c2> ^x cisco-bgp# Enter [Resuming connection 1 to cisco3548-pmf-c2 ... ] cisco3548-pmf-c2>
CCNA Semester 2
User Access Verification Username: djordjev Password: cisco3548-pmf-c2> ^x cisco-bgp#disconnect cisco3548-pmf-c2 Closing connection to cisco3548-pmf-c2 [confirm] Deleting login session cisco-bgp#
CCNA Semester 2
User Access Verification Username: djordjev Password: cisco3548-pmf-c2> ^x cisco-bgp#show sessions Conn Host * 1 cisco3548-pmf-c2 cisco-bgp#
Address 147.91.3.76
Byte 0
CCNA Semester 2
izvorite alje ICMP Echo Request paket Po dobijanju Echo Request paketa, odredite alje Echo Reply paket
CCNA Semester 2
Ping se startuje komandom ping <IP adresa ili ime> iz user moda Podrazumevano se alju pet Echo Request paketa, za svaki od njih ispisuje se karakter ! ako je dobijen Echo Reply paket, odnosno . ako odgovor nije dobijen za odreeno vreme
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
Traceroute omoguava praenje odlazne putanje paketa, koristei TTL polje IP paketa:
izvorite alje paket sa TTL=1 prema odreditu prvi ruter na putanji dobija paket, odbacuje ga i vraa ICMP Time Exceeded poruku izvorite alje paket sa TTL=2 prema odreditu drugi ruter na putanji dobija paket, odbacuje ga i vraa ICMP Time Exceeded poruku itd. kada paketi stignu do odredita vratie se ICMP Port Unreachable poruka
CCNA Semester 2
Traceroute se startuje komandom traceroute <IP adresa ili ime> iz user moda Podrazumevano se alju po tri paketa za svaki TTL; u sluaju dobijanja ICMP Time Exceeded poruke ispisuje se ukupno vreme od slanja do prijema; u sluaju da se ne dobije odgovor za odreeno vreme ispisuje se * Komanda traceroute se prekida sa Ctrl+Shift+6
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
Sadraj poglavlja
z z
CCNA Semester 2
POST Uitavanje i izvravanje bootstrap programa Uitavanje i izvravanje operativnog sistema Uitavanje startup konfiguracije
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
Locira sve hardverske i softverske resurse i ispisuje ih na konzoli Uzima startup konfiguraciju iz NVRAM memorije i poinje svoj rad U sluaju da je NVRAM prazan pokree se dijalog za inicijalno konfigurisanje rutera (setup dialog)
CCNA Semester 2
16-bitni registar koji definie razne parametre koje koristi bootstrap program uva se u NVRAM memoriji Uvek se prikazuje u heksadecimalnom obliku
CCNA Semester 2
Vrednost konfiguracionog registra se moe videti na kraju ispisa show version komande user moda Vrednost konfiguracionog registra se postavlja komadom config-register iz global configuration moda
CCNA Semester 2
Boot polje
CCNA Semester 2
vrednost 0x0 ruter se zaustavlja u rommon modu vrednost 0x1 uzima se IOS iz ROM-a (RXBOOT) vrednost 0x2 do 0xF nastavlja se booting proces
2.
CCNA Semester 2
uzima se jedna po jedna komanda i pokuava se pronai IOS fajl na zadatom mestu ukoliko se IOS nigde ne pronae:
1. 2.
ako se IOS fajl traio samo na TFTP serverima, uitava se IOS fajl iz Flash-a, ili iz ROM-a ako se IOS traio i u Flash memoriji odmah se uitava IOS iz ROM-a
CCNA Semester 2
uzima se prvi IOS fajl iz Flash memorije uzima se IOS fajl sa TFTP servera sa default imenom uzima se IOS fajl iz ROM-a
CCNA Semester 2
Komande boot system iz global configuration moda specificiraju jedno ili vie mesta odakle se trai IOS softver
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
Komanda reload privileged moda startuje ponovno podizanje rutera (reboot) Komanda setup privileged moda startuje ponovnu inicijalizaciju kroz setup dialog
CCNA Semester 2
Komanda erase startup-config (write erase na IOS 10.3) brie sadraj NVRAM memorije
z z
CCNA Semester 2
npr. boot system komande u startup konfiguraciji pokazuju na pogreno ime image fajla, koga ruter ne uspeva da pronae i zavrava u rommon modu treba ih ukloniti pomou prefiksa no u global configuration modu i uneti ispravne
CCNA Semester 2
npr. boot polje konf. registra je 0x0 ili 0x1 i ruter ne podie IOS ve i zavrava u rommon modu upisati ispravnu vrednost konf. registra:
z z
u rommon modu komandom confreg <hex vrednost> u IOS global configuration modu komandom configregister <hex vrednost>
CCNA Semester 2
open: read error...requested 0x4 bytes, got 0x0 trouble reading device magic number boot: cannot open "flash:" boot: cannot determine first file name on device "flash:"
Hardverski problem
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
fle memorija NVRAM mreni fajl sistemi (TFTP, rcp, FTP) running konfiguracija ROM
z z
Od verzije IOS-a 12.x Ime fajla je u obliku <prefiks fajl sistema>:<ime fajla>
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
Cisco 2600 (c2600), Cisco 3600 (c3600) IP (i), Plus (s), Enterprise (j), Firewall (o) ... kompresovan fajl (z), izvravanje iz memorije (m) 12.1(3) (121-3)
Oznaka formata
Oznaka verzije
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
z z
Preko Xmodem protokola terminalskog protokola (rommon) Preko TFTP protokola (rommon)
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
5.2 Kopiranje IOS image fajla preko TFTP protokola iz rommon moda (1)
Start (rommon mod) Povezati prvi LAN port rutera na mreu Postaviti IP adresu (IP_ADDRESS=<IP adresa>) Postaviti mrenu masku (IP_SUBNET_MASK=<maska>)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 2
5.2 Kopiranje IOS image fajla preko TFTP protokola iz rommon moda (2)
Postaviti IP adresu default gateway-a (DEFAULT_GATEWAY=<IP adresa>) Postaviti IP adresu TFTP servera (TFTP_SERVER=<IP adresa>) Postaviti ime fajla (TFTP_FILE=<ime>)
CCNA Semester 2
5.2 Kopiranje IOS image fajla preko TFTP protokola iz rommon moda (3)
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
Sadraj poglavlja
z z z
6.1 Uvod u statiko rutiranje 6.2 Dinamiko rutiranje 6.3 Protokoli rutiranja
CCNA Semester 2
Statike rute unosi manuelno administrator rutera u njegovu konfiguraciju Dinamike rute se automatski unose u tabelu rutiranja, pomou nekog od protokola za rutiranje
CCNA Semester 2
U sluaju kada ne elimo da razmenjujemo informacije putem protokola za rutiranje (npr. sigurnosni razlozi) U stub network sluaju, tj. kada odredina mrea ima samo jedan link prema ostatku IP mree (smanjuje potrebni propusni opseg)
CCNA Semester 2
Vrednost koja daje prioritet odreenim protokolima rutiranja u sluaju da vie njih eli da upie rutu u tabelu rutiranja za isto odredite
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
Statike rute se kreiraju komandom ip route <odredina mrea> <maska> {<addresa sledeeg rutera> | <interfejs>} [<admin. distanca>] u global configuration modu U sluaju da je izlazni interfejs nije podignut, ili ako je adresa sledeeg rutera nedostupna, iako komanda stoji u konfiguraciji ruta se nee postaviti u tabelu rutiranja
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
Default ruta se koristi ako u tabeli rutiranja ne postoji eksplicitna ruta prema odreditu Odredina mrea za default rutu je 0.0.0.0/0
ruta se koristi ako je <odredina IP adresa> AND <maska rute> = <prefiks rute> ovde je maska rute 0.0.0.0, tako da svaka AND daje 0.0.0.0 to je i prefiks rute default ruta se moe koristiti za svako odredite
CCNA Semester 2
Tabela rutiranje se ispisuje pomou komande show ip route iz user EXEC moda
CCNA Semester 2
Odredina mrea
Administrativna distanca/metrika
CCNA Semester 2
Skup IP mrea pod jedinstvenom administrativnom organizacijom Svaki AS ima jedinstveni 16-bitni broj
CCNA Semester 2
BGP
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 2
AS 1
IGP EGP
AS 3
AS 2
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 2
Kako se alju oglaavanja? Od ega se oglaavanja sastoje? Kada se alju oglaavanja? Kako se odreuju primaoci oglaavanja?
CCNA Semester 2
Algoritam iza protokola rutiranja mora odrditi najbolju putanju prema odreditu Svaka putanja prema nekoj mrei se kvantifikuje podatkom zvani metrika U tabelu rutiranja se postavlja ruta sa najmanjom metrikom
CCNA Semester 2
propusni opseg (bandwidth) kanjenje (delay) optereenje (load) pozudanost (reliability) broj rutera na putanji (hop count) kanjenje na linku po IBM PC kloku (ticks) administrativna vrednost (cost)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 2
distance-vector link-state
CCNA Semester 2
periodino oglaava svoju tabelu rutiranja susednim ruterima prima poruku (routing update) od susednih rutera i dodaje vrednost metrike (distance vector) za taj link ruta sa najmanjom metrikom se upisuje u tabelu rutiranja mrea koja je direktno prikljuena na ruter se oglaava sa metrikom 0 ili 1
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 2
oglaava status svojih interfejsa (linkova) svim susednim ruterima koji ih prosleuju svim ostalim ruterima u oblasti (area) u LSA paketima na osnovu svih dobijenih LSA paketa rekonstruie kompletnu topologiju oblasti (topological database) i na osnovu nje SPF algoritmom izraunava putanju do svake odredine mree kada se neki link uspostavi/prekine odmah oglaava promenu novim LSA
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 2
Ruteri meusobno prenose informacije preko LSA (link state advertisement) poruka LSA poruke poplavljuju oblast (flooding)
CCNA Semester 2
A
2
3 2
2 1 5
1 2
B C D E F G H
4 3 5 4 6 10 7
CCNA Semester 2
Na poetku (plavljenje), link-state protokoli troe dosta propusnog opsega, ali se po uspostavljenom stanju potronja svodi na slanje LSA-ova samo po promeni topoolgije
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
RIP
IGP distance vector protokol metrika je broj hopova do odredita (>15 = ) oglaavanje na svakih 30 s definisan u RFC 1058 IGP distance vector protokol metrika je kombinacija propusnog opsega/kanjenja/optereenja/pouzdanosti oglaavanje na svakih 90 s Cisco proprietary protokol
IGRP
CCNA Semester 2
OSPF
IGP link-state protokol metrika je cena (dobija se prema propusnom opsegu) SPF algoritam definisan u RFC 2328 IGP napredni distance vector protokol metrika je kombinacija propusnog opsega/kanjenja/optereenja/pouzdanosti DUAL algoritam oglaavanje na svakih 90 s, odnosno po potrebi Cisco proprietary protokol
EIGRP
CCNA Semester 2
BGP
CCNA Semester 2
Specifikacija protokola Specifikacija mrea koje se oglaavaju/interfejsa preko kojih se alju oglaavanja Konfiguracija adresa na interfejsima
CCNA Semester 2
Specifikacija protokola se vri komandom router <protokol> <opcije> iz global configuration moda Ovom komandom se prelazi u router configuration mod
CCNA Semester 2
Mree koje se oglaavaju se zadaju komandom network <major network> u router configuration modu Detalji komande network zavise od specifinog protokola
CCNA Semester 2
Sadraj poglavlja
z z z
CCNA Semester 2
z z
Oglaavanja (advertisements, routing updates) se sastoje od ruta iz tabele rutiranja i njihovim metrikama Oglaavanje se alju susednim ruterima Oglaavanja se alju:
CCNA Semester 2
Kada se neki link ruterskog interfejsa prekine ili uspostavi, ruter e to oglasiti svojim susedima
Postoji odreeno vreme koje mora da proe da bi se u mrei uspostavilo stabilno stanje konvergencija U meuvremenu, mogua je pojava petlji
CCNA Semester 2
Problem: iako je mrea nedostupna, ruteri meusobno razmenjuju informacije o njoj, nepretano poveavajui metriku counting to infinity Reenje: ograniavanje maksimalne metrike, tj. uvoenje metrike koja oznaava da je mrea nedostupna (unreachable) Kada mrea potane nedostupna ruter je oglaava sa beskonanom metrikom
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 2
Uvoenje beskonane metrike reava problem petlji u rutiranju ali na vrlo spor nain Dodatne tehnike
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
U oglaavanju se mree koje su ve dobijene preko tog interfejsa alju sa beskonanom metrikom
CCNA Semester 2
Pored redovnih periodinih oglaavanja, ruter e slati routing update i u trenutku kada se desi neka promena (npr. promena metrike rute)
CCNA Semester 2
7.2 Holddown
z
Kada se od rutera, od koga neka ruta ve dobijena, sada ta ista ruta dobije sa beskonanom metrikom zapoine holddown period Za vreme holddown perioda:
prihvataju se samo oglaavanja iste rute sa manjom metrikom od originalne ruta se oglaava i dalje sa beskonanom metrikom
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 2
Opisan u RFC 1058 dokumentu Distance-vector protokol Oglaavanja se alju na svakih 30 sekundi Metrika je hop-count Metrika 16 oznaava da je odredina mrea nedostupna
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
RIP proces se pokree komandom router rip iz global configuration moda RIP proces se gasi komandom no router rip
CCNA Semester 2
Mree koje se oglaavaju se zadaju komandom network <major network> u router configuration modu
z z
Ne postoji mogunost oglaavanja pojedinih podmrea Ako se kao argument navede adresa podmree, efekat je isti kao da se upisala adresa klase
CCNA Semester 2
Oglaavanja se alju samo preko interfejsa koji pripadaju mreama koje se oglaavaju Oglaavanja se primaju sa svih interfejsa Po default-u se oglaavaju:
mree koje su specificirane network komandama mree koje su dobijene RIP protokolom od drugih rutera
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
Dodavanje ofseta metrici rute Podeavanje tajmera Specifikacije verzije protokola Ukljuivanje autentifikacije Konfiguracija sumarizacije rute na interfejsu
CCNA Semester 2
Verifikacije sumarizacije ruta Iskljuivanje automatske sumarizacije Istovremeni rad RIP i IGRP procesa Iskljuivanje validacije izvora oglaavanja Iskljuivanje split horizon-a Povezivanje RIP-a na WAN
CCNA Semester 2
Split horizon na interfejsu se iskljuuje komandom no ip split horizon u interface configuration modu
CCNA Semester 2
z z
Komanda ip classless omoguava da se za rutiranje iskoristi ruta prema mrei ili default ruta u sluaju da ne postoji ruta prema podmrei Zadaje se u global configuration modu Od verzije 11.3 pa nadalje je ukljuena po default-u
CCNA Semester 2
Pregled svih konfigurisanih protokola se dobija komandom show ip protocols iz user moda
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
holddown Period koji poinje sa prijemom rute sa metrikom 16 i za vreme kojeg se ne prihvataju rute sa loijom metrikom flush Period posle koga se ruta izbacuje iz tabele
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
180
240
CCNA Semester 2
Debagovanje RIP protokola se zapoinje komandom debug ip rip Debagovanje se prekida sa:
no debug ip rip (samo RIP protokol) no debug all ili undebug all (kompletno)
CCNA Semester 2
Primljeno oglaavanje
Poslato oglaavanje
CCNA Semester 2
Pasivni interfejs oznaava interfejs preko koga se ne alju oglaavanja, ali mogu da se primaju
CCNA Semester 2
Balansiranje saobraaja se deava ako u tabeli rutiranja imamo vie ruta sa istom metrikom
Po default-u na Cisco ruteru svaki protokol moe da instalira do 4 rute po odreditu (6 za statike rute)
CCNA Semester 2
Ako Cisco ruter radi u process switching modu, za svaki paket prema odredinoj mrei prema kojoj se balansira saobaraj se koristi druga putanja Ako Cisco ruter radi u fast switching modu, za svaku IP adresu iz odredine mree prema kojoj se balansira saobraaj se koristi jedna od putanja po sluajnom izboru
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 2
Statike rute kojima je odredite dato kao interfejs se po default-u alju u RIP oglaavanjima Statike rute kojima je odredite dato kao IP adresa se po default-u ne alju u RIP oglaavanjima
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
najmanjeg propusnog opsega na putanji kumulativnog kanjenja najmanje vrednosti optereenja, pouzdanosti, MTU
Svaki parametar moe imati razliit uticaj na ukupnu metriku preko njegovog teinskog faktora
CCNA Semester 2
Metrika je 24-bitna vrednost Default teinski faktori su takvi da se samo propusni opseg i kanjenje uzimaju u obzir
K1 = K3 = 1 K2 = K4 = K5 = 0
CCNA Semester 2
Interior ruta je ruta za podmreu u okviru matinog AS-a System ruta je ruta prema mrei (major network) u okviru matinog AS-a Exterior ruta je ruta prema mrei van matinog AS-a
CCNA Semester 2
Update interval
period izmeu slanja oglaavanja podrazumevano 90 sekundi ako se ruta ne dobije ponovo za vreme invalid tajmera, proglaava se nedostupnom (inaccessible), stavlja se u hold-down stanje i oglaava se beskonanom metrikom podrazumevano 270 sekundi
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Invalid tajmer
CCNA Semester 2
Holddown tajmer
vreme u kome ruta stoji u hold-down stanju, od kada se dobije sa beskonanom metrikom podrazumevano 280 sekundi vreme (poev od poslednjeg oglaavanja) posle koga se ruta izbacuje iz tabele rutiranja podrazumevano 630 sekundi
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Flush tajmer
CCNA Semester 2
IGRP proces se pokree komandom router igrp <AS number> iz global configuration moda IGRP proces se gasi komandom no router igrp <AS number> Da bi ruteri komunicirali preko IGRP protokola moraju imati konfigurisan isti broj autonomnog sistema
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 2
Mree koje se oglaavaju se zadaju komandom network <major network> u router configuration modu
Oglaavanja se alju samo preko interfejsa koji pripadaju mreama koje se oglaavaju
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
Maksimalni hop count za IGRP je 255 Default hop count za IGRP je 100 Mree koje imaju hop count vei od zadatog se oglaavaju sa beskonanom metrikom
CCNA Semester 2
Pregled svih konfigurisanih protokola se dobija komandom show ip protocols iz user moda Debagovanje IGRP protokola se zapoinje komandom debug ip igrp events ili debug ip igrp transactions
CCNA Semester 2
Sadraj poglavlja
z z
CCNA Semester 2
Connectionless
odredite se ne kontaktira pre slanja IP paketa IP paket se moe odbaciti na svom putu izvorini raunar nema informaciju da li je poslati paket stigao ili ne ukoliko se paket izgubio na putu izvorini raunar dobija obavetenje o tome ali ne alje paket ponovo
Unreliable
Best effort
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 2
Ruter nema rutu za odredinu adresu Sledei ruter na putanji je nedostupan Poslednji ruter na putanji ne moe da isporui paket odredinom raunaru Istekao TTL paketa Zaguen link
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
ICMP poruka se enkapsulira u IP paket U sluaju kada ruter odbacuje IP paket koji nosi ICMP poruku o greci, ne alje se nova poruka o greci
CCNA Semester 2
TYPE
CODE DATA
CHECKSUM
CCNA Semester 2
Polje TYPE sadri tip ICMP poruke Polje CODE sadri podtip ICMP poruke Polje CHECKSUM sadri vrednost pomou koje se proverava integritet poruke
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
alju se ureaju koji je generisao paket Destination Unreachable Source Quench Redirect Time Exceeded Parameter Problem
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Tipovi poruka:
CCNA Semester 2
alje se kada ruter primi paket koji u TTL polju ima vrednost 1
oznaava da se paket odbacio zato to je suvie kruio mreom tj. najverovatnije uao u petlju (routing loop)
CCNA Semester 2
alje se kada ruter odbaci paket jer ne moe da ga isporui sledeem ruteru ili odredinom raunaru
CCNA Semester 2
TYPE (3)
CODE
UNUSED (0)
CCNA Semester 2
ruter nema rutu prema odreditu ruter je na istoj fizikoj mrei kao i odredite ali ne moe da prosledi paket
CCNA Semester 2
segment koji je odredini raunar primio je namenjen portu koji nije pridruen nijednom procesu ruter mora da fragmentira paket (MTU odredinog interfejsa je manji od veliine paketa) ali paket ima setovan bit Do Not Fragment
CCNA Semester 2
alje se kada ruter odbaci paket zbog neke pogrene vrednosti IP zaglavlja i ne moe da poalje specifiniju poruku
CCNA Semester 2
CODE (0 ili 1)
CCNA Semester 2
ako je ruter poslao paket preko istog interfejsa preko koga ga je primio, onda taj ruter nije neophodan deo putanje
Raunar/ruter koji primi Redirect poruku menja svoj ulaz u tabeli rutiranja za dato odredite
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 2
Cisco ruter alje Redirect poruku kada su zadovoljeni svi sledei uslovi:
odlazni interfejs paketa je isti kao ulazni izvorina adresa u paketu se nalazi na istoj mrei/podmrei kao adresa sledeeg rutera ne koristi se source-routing za paket koriena ruta nije default ruta i nije dobija drugom Redirect porukom slanje Redirect poruka na interfejsu nije administativno zabranjeno komandom no ip redirects
CCNA Semester 2
TYPE (5)
CODE (0-3)
CHECKSUM
CCNA Semester 2
ruter na putanji je odbacio paket jer nema mesta u odlaznom baferu za interfejs odredini raunar je odbacio paket jer nema vie mesta u prijemnom baferu
Raunar koji primi Source Quench poruku treba da smanji brzinu slanja paketa prema tom odreditu
CCNA Semester 2
Poruke koje nisu rezultat greke (npr. odbaeni paket) ve informacija hostu Tipovi poruka:
Echo Reply Echo Request Time Stamp Request Time Stamp Reply Address Mask Request Address Mask Reply Router Advertisement Router Solicitation
CCNA Semester 2
izvorini raunar alje Echo Request poruku kada dobije Echo Request poruku odredini raunar alje Echo Reply poruku
CCNA Semester 2
TYPE (0 ili 8)
IDENTIFIER
CCNA Semester 2
izvorini raunar alje Timestamp Request poruku (upisuje vreme slanja zahteva) kada dobije Timestamp Request poruku, odredini raunar alje Timestamp Reply poruku (upisuje vreme kada je primio zahtev i poslao odgovor)
CCNA Semester 2
CODE (0)
IDENTIFIER
CCNA Semester 2
Slui za dobijanje IP adrese hosta Inicijalizacija se danas vri pomou BOOTP/DHCP protkola
CCNA Semester 2
izvorini raunar alje Address Mask Request poruku ruteru ili kao ogranieni broadcast
z
ako zna svoju IP adresu ruter upisuje default masku klase; ako ne zna, u polje SOURCE ADDRESS upisuje 0.0.0.0
kada dobije Address Mask poruku, ruter alje Address Mask Reply poruku u koju upisuje masku koja je konfigurisana na tom interfejsu
CCNA Semester 2
IDENTIFIER
CCNA Semester 2
Slui za oglaavanje adrese default gateway-a na jednom segmentu Ruter alje Router Advertisement poruke
periodino
z
kao ogranieni broadcast (255.255.255.255) ili kao multicast na adresu 224.0.0.1 (AllHosts)
CCNA Semester 2
CHECKSUM LIFETIME
CCNA Semester 2
kao ogranieni broadcast (255.255.255.255) ili kao multicast na adresu 224.0.0.2 (AllRouters)
kada dobije Router Solicitation poruku, ruter alje Router Advertisement poruku u koju upisuje adresu koja je konfigurisana na tom interfejsu
CCNA Semester 2
TYPE (10)
CHECKSUM
CCNA Semester 2
Sadraj poglavlja
z z z
9.1 Ispitivanje tabele rutiranja 9.2 Testiranje mree 9.3 Pregled metoda troubleshooting-a
CCNA Semester 2
Prednosti:
manje zauzee procesora ne troe propusni opseg bezbedne od pogrenih informacija predvidljivost rada kompleksno odravanje neprilagodljivost
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Mane:
CCNA Semester 2
Prednosti:
prilagodljive svakoj topologiji u mrei jednostavno postavljanje i odravanje zauzimaju resurse rutera (procesor, memorija) troe propusni opseg
Mane:
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
Komanda ip default-network <mrea> global configuration moda postavlja default rutu prema istom ruteru/interfejsu kao i prema odreditu koje se daje kao argument Mora postojati ruta (statika ili dinamika) prema odreditu koje se zadaje
CCNA Semester 2
z z
Ukoliko vie protokola eli da stavi rutu za istu odredinu mreu, bira se protokol koji ima najmanju administrativnu distancu Rute za direktno povezane mree imaju najmanju moguu administrativnu distancu (0) Statike rute imaju administrativnu distancu 1
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
9.1 Metrika
z
Vrednost koja odreuje najbolju rutu prema odreditu u tabeli rutiranja se nalazi ruta sa najmanjom metrikom U tabeli rutiranja se moe nai vie ruta prema odreditu:
ako postoji vie ruta sa istom metrikom (RIP, OSPF) ako postoji vie ruta kojima se metrika razlikuje za dati faktor (varijansa)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 2
Tabela rutiranja se ispisuje pomou komande show ip route [<mrea>|<protokol>] iz user EXEC moda
CCNA Semester 2
Ako je navedena <mrea> ispisuju se sve rute prema datoj adresi hosta/mree
Ako je naveden <protokol> ispisuju se sve rute koje je u tabelu ubacio dati protokol (tj. njegov proces)
CCNA Semester 2
odredina mrea (prefiks/duina maske) odlazni interfejs/IP adresa sledeg hopa izvor (protokol rutiranja, statika ruta, direktno povezana ruta) administrativna distanca metrika rute protokoli rutiranja koji oglaavaju rutu vreme kada je dobijeno poslednje oglaavanje za rutu kod distance vector protokola
CCNA Semester 2
S S C R C
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
prekinuti kablovi neprikljueni kablovi kablovi prikljueni na pogrean port loe prikljueni kablovi (povremena veza) pogrean tip kablova problemi sa transiverom DTE/DCE problemi ureaj iskljuen
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 2
LED diode na interfejsima provera tipa kablova i naina njihovog prikljuenja pregled interfejsa (show interface)
CCNA Semester 2
pogreno konfigurisani interfejsi pogrena Layer 2 enkapsulacija pogreno postavljen takt na serijskim DCE interfejsima problemi sa NIC karticama pregled interfejsa (show interface)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 2
protokol za rutiranje nije konfigurisan konfigurisan pogrean protokol rutiranja pogrene IP adrese pogrene mrene maske
CCNA Semester 2
ping pregled tabele rutiranja (show ip route) pregled rada protokola za rutiranje (show ip protocols) pregled konfiguracije (show running-config)
CCNA Semester 2
ping telnet show interfaces show cdp neighbors traceroute show ip route show ip protocols show controllers serial debug
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 2
9.2 Ping
z
Startuje se komandom ping <IP adresa ili ime> iz user ili privileged moda Podrazumevano se alju pet Echo Request paketa
CCNA Semester 2
broj Echo Request paketa veliina Echo Request paketa eksplicitno postavljanje izvorine IP adrese
z z
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
9.2 Telnet
z z z
U sluaju da telnet test ne prolazi, onda testiramo mreu na treem OSI nivou
CCNA Semester 2
Layer 1 status Layer 2 status status ulaznog/izlaznog reda za ekanje broj prenetih bajtova i paketa broj greaka na interfejsu, resetovanja interfejsa i promena statusa (carrier transition)
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
problemi u mrei servis provajdera neispravan CSU/DSU ili ruter neispravna oprema um u liniji neispravan ili predugaak kabl oteen kabl neispravan CSU/DSU ili ruter
CCNA Semester 2
loa linija neispravan CSU/DSU ili ruter DCE strana ne daje signal takta neslaganje u Layer 2 enkapsulaciji
CCNA Semester 2
show cdp neighbors detail prikazuje detaljne informacije o svim CDP susedima
Ukoliko u listu suseda nema Cisco rutera za koji znamo da treba da je povezan, verovatno je u pitanju problem na fizikom sloju
CCNA Semester 2
izvorite alje paket sa TTL=1 prema odreditu prvi ruter na putanji dobija paket, odbacuje ga i vraa ICMP Time Exceeded poruku izvorite alje paket sa TTL=2 prema odreditu drugi ruter na putanji dobija paket, odbacuje ga i vraa ICMP Time Exceeded poruku itd. kada paketi stignu do odredita vratie se ICMP Port Unreachable poruka
CCNA Semester 2
z z
Traceroute se startuje komandom trace <IP adresa ili ime> iz user moda Podrazumevano se alju po tri paketa za svaki TTL Izvrenje komande se prekida sa Ctrl+Shift+6
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
perioda slanja oglaavanja vreme za koje e se poslati sledee oglaavanje povezane mree koje se oglaavaju ruteri od kojih su dobijena oglaavanja
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
Ispisuje detalje serijskog kontrolera Najznaajnija informacija je tip prikljuenog serijskog kabla (DCE ili DTE)
CCNA Semester 2
Omoguava run-time pregled rada rutera Pokree se komandom debug <parametri> Zaustavlja se komandama undebug all ili no debug all Panja: debagovanje znaajno optereuje ruter i mora se paljivo koristiti!
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
CCNA Semester 2
Podrazumevano, poruke debagovanja se prikazuju samo na konzoli Poruke debagovanja u telnet sesiji se prikazuju komadom terminal monitor i uklanjaju sa terminal no monitor Postoji i mogunost zadravanja poruka u internom baferu i slanja poruka na server
CCNA Semester 3
Sadraj poglavlja
z z
CCNA Semester 3
definisano u RFC 791 (1981) podela adresnog prostora u klase (A, B, C) svaka Layer 2 mrea se adresira posebnom klasom definisano u RFC 950 (1985) podela dodeljene klase u podmree fiksne veliine svaka Layer 2 mrea se adresira posebnom podmreom
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Podmreavanje (subnetting)
CCNA Semester 3
definisano u RFC 1009 (1987) podela dodeljene klase u podmree razliith veliina svaka Layer 2 mrea se adresira posebnom podmreom odgovarajue veliine definisano u RFC 1517-1520 (1993) podela adresnog prostora u blokove razliite veliine
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 3
U VLSM podmreavanju ne postoji jedna maska za sve podree, ve se za svaku podmreu definie posebna maska
CCNA Semester 3
192.168.1.0/24
192.168.1.128/25
CCNA Semester 3
Podmrea 192.168.1.0/28
ukupno 16 adresa (14 se moe koristiti) maska 255.255.255.240 ukupno 64 adresa (62 se moe koristiti) maska 255.255.255.192 ukupno 128 adresa (126 se moe koristiti) maska 255.255.255.128
Podmrea 192.168.1.64/26
Podmrea 192.168.1.128/25
CCNA Semester 3
CCNA Semester 3
Odredimo najveu potrebnu veliinu podmree (najkraa maska) Podelimo klasu na najvee podmree Uzmemo jednu slobodnu podmreu i podelimo je na manje delove ...
CCNA Semester 3
200.1.1.0/26 200.1.1.64/26
z z z z
200.1.1.128/26 200.1.1.192/26
CCNA Semester 3
CCNA Semester 3
Primer: 192.168.1.32/26
z z
hostid(192.168.1.32/26) = 1000002 ! /26 blok ima 64 adresa i moe poeti na etvrtom oktetu 0, 64, 128 ili 192 hostid(172.16.22.0/20) = 10000000002 ! /20 blok ima 1024 adresa i moe poeti na treem oktetu 0, 16, 32, 48 224,240 (etvrti oktet je 0)
Primer: 172.16.22.0/20
z z
CCNA Semester 3
RFC 950 je nametnuo odreena ogranienja pri podmreavanju, zbog kompatibilnosti sa clasful-only ruterima:
prva i poslednja podmrea se ne koriste (subnetid=00..00 i subnetid=11.11) subnetid mora imati minimalno dva bita
CCNA Semester 3
Kod Cisco rutera, korienje prve podmree (subnetid=00..00) se mora navesti komandom ip subnet-zero u global configuration modu
CCNA Semester 3
CCNA Semester 3
Protokoli rutiranja koji se mogu koristiti kod VLSM podmreavanja moraju uz svaki prefiks prenositi i mrenu masku
CCNA Semester 3
dodeljivanje adresa ne samo u vidu A, B ili C klasa oglaavanje agregirane rute umesto pojedinanih ruta
Praktino, CIDR brie granice klasa, i definie jedinstvenu emu oznaavanja IP blokova sa prefiksom i mrenom maskom
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 3
CCNA Semester 3
distance vector protokol koji koristi hop count metriku (16 beskonana metrika) slanje oglaavanja na svakih 30 sekundi holddown i split horizon tehnike.
CCNA Semester 3
podrka za VLSM autentifikacija (cleartext i MD5) eksplicitna next hop adresa rute eksterna oznaka rute multicast slanje oglaavanja (adresa 224.0.0.9)
CCNA Semester 3
CCNA Semester 3
Prijem v1 poruka X X
Slanje v1 poruka X X
Prijem v2 poruka X X
Slanje v2 poruka
CCNA Semester 3
show ip protocols show ip interface brief show ip route show running-config debug ip rip
CCNA Semester 3
Sadraj poglavlja
z z z
2.1 Link-state protokoli rutiranja 2.2 Single Area OSPF koncepti 2.3 Single Area OSPF konfiguracija
CCNA Semester 3
Open-standard link-state protokol Definisan u RFC 2328 (verzija 2) Robustan i skalabilan protokol
CCNA Semester 3
z z z
Svaka oblast ima 32-bitni identifikator (Area ID) Oblast 0 (Area 0) spaja sve ostale oblasti i omoguava razmenu ruta izmeu njih U sluaju manje mree, cela mrea je oblast 0
CCNA Semester 3
CCNA Semester 3
CCNA Semester 3
Link
interfejs na ruteru stanje interfejsa skup svih link-state-ova rutera u oblasti metrika linka, koja se rauna prema njegovom propusnom opsegu
Link-state
Cost
CCNA Semester 3
Routing table
tabela rutiranja koja se generie iz link-state baze podataka SPF algoritmom tabela susednih OSPF rutera
z z
Adjacencies table
izabrani ruteri na LAN segmentu koji komuniciraju sa ostalim ruterima OSPF ruter na LAN segmentu komunicira samo sa DR i BDR
CCNA Semester 3
CCNA Semester 3
Shortest path first (SPF) algoritam odreuje najkrai put prema odreditu kroz mreu Ulazni parametar je graf mree:
CCNA Semester 3
CCNA Semester 3
Point-to-Point
leased line serijski linkovi (PPP, HDLC) LAN linkovi (Ethernet, Token Ring, FDDI) Frame Relay serijski linkovi
Broadcast Multiaccess
NBMA
Point-to-Multipoint
CCNA Semester 3
DR/BDR izbor Ne Da Da Ne Ne
Odreivanje/broj suseda Automatsko (1) Automatsko (vie) Manuelno (vie) Automatsko/ Manuelno (vie) Manuelno (vie)
CCNA Semester 3
OSPF sused (neighbor) je ruter na istoj fizikoj mrei sa kojim se razmenjuju link-state-ovi Izmeu OSPF suseda se uspostavlja relacija susednosti (adjacency)
susednost se uspostavlja samo ako se ruteri dogovore oko osnovnih parametara (npr. ID oblasti) ako se susednost ne uspostavi, ruteri ne razmenjuju link state-ove!
CCNA Semester 3
Ako bi svaka dva rutera na Broadcast Multiaccess mrei uspostavljala susednost, broj tih relacija moe biti jako veliki
n*(n-1)/2
Reenje: definie se jedan izabrani ruter (Designated Router DR) koji sa kojim svi ostali uspostavljaju susednost DR alje link-state-ove svim ostalim ruterima na multicast adresu 224.0.0.5 (AllSPFRouters)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 3
z z
Zbog otpornosti na otkaze, osim DR bira se i njegov zamenik (Backup Designated Router BDR) koji preuzima ulogu DR kada se on otkae Ostali ruteri oglaavaju svoje link-state-ove na multicast adresu 224.0.0.6 (AllDRouters) DR/BDR se biraju i na NBMA mrei
CCNA Semester 3
CCNA Semester 3
Hello Database Description (DD) Link-State Request Link-State Update (LSU) Link-State Acknowledgement (LSAck)
CCNA Semester 3
CCNA Semester 3
CCNA Semester 3
CCNA Semester 3
Down
poetak uspostavljanja susednosti poslat inicijalni Hello paket dobijen inicijalni Hello paket; uspostavljena bidirekciona komunikacija ruteri se dogovaraju ko je od njih Master u komunikaciji
Init
Two-way
ExStart
CCNA Semester 3
Exchange
ruteri alju LSA zaglavlja sa opisom svoje link-state baze podataka; ukoliko LSA ne postoji ili je zastareo alje se zahev za LSA ruter je zavrio slanje svoje link-state baze podataka i sada prima link-state-ove od suseda link-state baze podataka su sinhronizovane
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Loading
Full
CCNA Semester 3
mogue je uspostaviti vie nezavisnih OSPF procesa na ruteru (retko potrebno) 1 process ID 65535
Interfejsi se postavljaju u oblast komandom network <address> <wildcard> area <area ID>
jednom network komandom moemo postaviti vie interfejsa u istu oblast <wildcard> ima isti oblik kao kod ACL
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 3
CCNA Semester 3
z z
Svaki OSPF ruter mora imati jedinstveni Router ID u formi IP adrese jednog njegovog interfejsa Po default-u Cisco ruter uzima najveu aktivnu IP adresu interfejsa kao Router ID U sluaju da interejs sa tom adresom nije aktivan, OSPF proces ne funkcionie!
CCNA Semester 3
z z
Zbog stabilnosti OSPF procesa treba uzeti Router ID sa interfejsa koji je uvek aktivan loopback interfejs Ukoliko ruter ima jedan loopback interfejs, njegova adresa e biti uzeta kao Router ID Ukoliko ruter ima vie loopback interfejsa, najvea loopback adresa e biti uzeta kao Router ID
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 3
prioriteti mogu biti od 0 do 255 default prioritet je 1 prioritet 0 spreava ruter da postane DR/BDR
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 3
Prioritet na interfejsu se postavlja komandom ip ospf priority <priority> u interface configuration modu Ukoliko svi ruter imaju isti prioritet, DR postaje ruter sa najveim Router ID
Izabrani DR/BDR ostaju i ako se u meuvremenu nekom ruteru konfigurie najvei prioritet
CCNA Semester 3
Metrika interfejsa se rauna prema formuli 108/<propusni opseg> Propusni opseg serijskog interfejsa se definie komandom bandwidth
Metrika interfejsa se moe eksplicitno definisati komandom ip ospf cost <cost> u interface configuration modu
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 3
CCNA Semester 3
Po default-u, ruteri ne proveravaju da li je poruka poslata od strane pravog rutera, ili da nije menjana u putu Mogue je konfigurisati autentifikaciju izmeu rutera u oblasti na dva naina:
cleartext MD5
CCNA Semester 3
Cleartext autentifikacija za oblast se ukljuuje komandom area <area ID> authentication u router configuration modu Lozinka se postavlja komandom ip ospf authentication-key <password> u interface configuration modu
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 3
MD5 autentifikacija podrazumeva kreiranje hea napravljenog MD5 algoritmom od poruke i tajnog kljua
MD5 autentifikacija za oblast se ukljuuje komandom area <area ID> authentication messagedigest u router configuration modu Lozinka se postavlja komandom ip ospf messagedigest-key <key-id> md5 <encryptiontype> <key> u interface configuration modu
CCNA Semester 3
po default-u 10 sekundi na broadcast, 30 sekundi na NBMA moe se promeniti komandom ip ospf hello-interval <seconds>
Dead interval definie koliko je susednost validna bez dobijanja novog Hello paketa
CCNA Semester 3
Jedan ruter ne alje Hello pakete Hello i Dead intervali nisu isti na obe strane Tipovi mree nisu isti na obe strane Razliite lozinke za autentifikaciju
CCNA Semester 3
ip ip ip ip ip
CCNA Semester 3
Ako je default ruta definisana, ona se propagira OSPF susedima komandom default-information originate u router configuration modu
CCNA Semester 3
Module 3: EIGRP
Sadraj poglavlja
z z z
3.1 EIGRP koncepti 3.2 EIGRP konfiguracija 3.3 Troubleshooting protokola rutiranja
CCNA Semester 3
Module 3: EIGRP
Kreiran 1994. godine kao unapreenje IGRP-a Cisco proprietary protokol Kompatibilan sa IGRP
CCNA Semester 3
Module 3: EIGRP
Metrika
EIGRP metrika (32 bita) = IGRP metrika (24 bita) * 256 224 za EIGRP, 255 za IGRP EIGRP proces e automatski redistribuirati rute IGRP procesa sa istim brojem autonomnog sistema sve rute koje dobijene od drugih protokola e biti posebno oznaene (D EX tip u tabeli rutiranja)
Automatska redistribucija
CCNA Semester 3
Module 3: EIGRP
Tabela suseda (neighbor table) Tabela topologije (topology table) Tabela rutiranja
CCNA Semester 3
Module 3: EIGRP
Susedni ruteri periodino razmenjuju hello pakete U hello paketu svaki sused oglaava hold period vreme za koje je susedstvo aktivno bez dobijanja novog hello paketa
CCNA Semester 3
Module 3: EIGRP
Tabela koja sadri sva dobijena odredita Na osnovu tabele topologije DUAL algoritam odreuje najbolje rute i stavlja ih u tabelu rutiranja
CCNA Semester 3
Module 3: EIGRP
Feasible distance (FD) Reported distance (RD) Route Source Interface information Route status
z z
CCNA Semester 3
Module 3: EIGRP
Successor rute se stavljaju u tabelu rutiranja moe biti do etiri Succesor rute ako interfejs Succesor rute padne i ako postoji FS on se odmah instalira u tabelu rutiranja da bi ruta postala FS njen RD mora biti manji od FD Successor-a ako interfejs Succesor rute padne i ne postoji FS, ruter stavlja rutu u Active stanje i pita sve susedne rutere za to odredite
CCNA Semester 3
Module 3: EIGRP
CCNA Semester 3
Module 3: EIGRP
CCNA Semester 3
Module 3: EIGRP
Brza konvergencija (DUAL algoritam) Efikasno korienje propusnog opsega Podrka za VLSM Podrka za IP, IPX i AppleTalk protokole preko PDM modula
CCNA Semester 3
Module 3: EIGRP
Uspostavljanje susedstva
RIP/IGRP alju i primaju oglaavanja bez uspostavljanja susedstva susedni ruteri meusobno razmenjuju hello poruke (default na svakih 5 sekundi) putem susedstva, ruteri
z z z
primaju nove rute identifikuju kada su drugi ruteri nedostupni otkrivaju kada ruter koji je bio nedostupan ponovo postane aktivan
CCNA Semester 3
Module 3: EIGRP
protokol transportnog nivoa koji garantuje pouzdan prenos informacija izmeu suseda EIGRP ne koristi TCP zato to mora biti nezavisan od konkretnog Layer 3 protokola neki paketi se prenose nepouzdano (npr. hello) dok se same informacije o rutama prenose na pouzdan nain
CCNA Semester 3
Module 3: EIGRP
pun naziv je DUAL finite-state machine (FSM) algoritam kalkulacije ruta ulaz u algoritam su tabela suseda i topologije izlaz su Successor i Feasible Successor rute obezbeuje da je svaka ruta loop-free
CCNA Semester 3
Module 3: EIGRP
EIGRP je napravljan da podri rutiranje bilo kog Layer 3 protokola preko posebnih modula trenutno postoje moduli za IP, IPX i AppleTalk funkcije IP modula:
z z z z
slanje/prijem EIGRP paketa koji nose IP podatke notifikacija DUAL maine o novim IP informacijama ubacivanje ruta koje izraunao DUAL u IP tabelu rutiranja redistribucija ruta nauenih od drugih IP protokola za rutiranje
CCNA Semester 3
Module 3: EIGRP
Hello
uspostavljanje, re-uspostavljanje i odravanje veze izmeu suseda alju se nepouzdano (bez potvrde prijema) na multicast adresu 224.0.0.10 (IP) u sluaju izostanka hello paketa, susedstvo se uva hold period (po default-u 3x hello period) ruteri mogu postati susedi iako nemaju isti hello i hold period (za razliku od OSPF-a)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 3
Module 3: EIGRP
Acknowledgements
potvrda prijema paketa kod pouzdanog prenosa alju se nepouzdano (bez potvrde prijema) kao unicast paketi koji nose informacije o rutiranju alju se pri uspostavljanju susedstva (unicast) ili pri promeni topologije (multicast) alju se pouzdano (sa potvrdom prijema)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
Update
CCNA Semester 3
Module 3: EIGRP
Query
upit susedima za rutu ako ne postoji FS alju se pouzdano (sa potvrdom prijema) kao unicast ili multicast odgovor na Query paket alju se pouzdano (sa potvrdom prijema) kao unicast
Reply
CCNA Semester 3
Module 3: EIGRP
CCNA Semester 3
Module 3: EIGRP
CCNA Semester 3
Module 3: EIGRP
CCNA Semester 3
Module 3: EIGRP
vrlo bitno jer EIGRP odreuje metriku prema propusnom opsegu ukoliko se ne stavi eksplicitno koristi se default vrednost od 1.544 Mbps (T1)
Ispis poruka za svaku promenu statusa suseda se konfigurie komandom eigrp log-neighborchanges u interface configuration modu
CCNA Semester 3
Module 3: EIGRP
EIGRP automatski oglaava sumarizovanu rutu cele klase na granici sa drugom klasom
CCNA Semester 3
Module 3: EIGRP
CCNA Semester 3
Module 3: EIGRP
Ukoliko se eli sumarna ruta koja nije na granici klase, ona se moe manualno podesiti Sumarna ruta se konfigurie komandom ip summary-address eigrp <AS-number> <ip-address> <mask> [<administrativedistance>] u interface configuration modu U tabeli e se pojaviti sumarna ruta koja pokazuje na Null0 interfejs i koja se efektivno nee koristiti
CCNA Semester 3
Module 3: EIGRP
CCNA Semester 3
Module 3: EIGRP
CCNA Semester 3
Module 3: EIGRP
SRTT (ms) 96
RTO
CCNA Semester 3
Module 3: EIGRP
Neighbor address
adresa suseda proseno RTT vreme izmeu suseda; koristi se za odreivanje intervala za retransmisiju broj paketa koji ekaju u redu za slanje broj sekevence poslednjeg paketa koji je dobijen od suseda
z z
CCNA Semester 3
Module 3: EIGRP
CCNA Semester 3
Module 3: EIGRP
Peers 0 0 1
CCNA Semester 3
Module 3: EIGRP
Layer 1 ili Layer 2 problem Neusklaeni AS brojevi EIGRP procesa na ruterima Zaguen link ili link neaktivan Izlazni interfejs neaktivan Oglaeni interfejs nije aktivan Automatska sumarizacija kod razdvojenih podmrea (discontiguous subnets)
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 3
Sadraj poglavlja
z z z
4.1 Uvod u Eternet/802.3 LAN 4.2 Uvod u LAN sviing 4.3 Funkcionisanje svia
CCNA Semester 3
4.1 Eternet
z z z
Najkorienija LAN tehnologija Zasnovana na deljenom medijumu i CSMA/CD emi Originalno napravljena za brzinu od 10 Mbps; kasnije doneti standardi za 100 Mbps (Fast Ethernet) i 1 Gbps (Gigabit Ethernet) Koristi vie medijuma, od kojih su najpopularniji UTP i optiki kablovi
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 3
CCNA Semester 3
Spaja dva mrena segmenta Svaki segment je poseban kolizioni domen (ne prosleuje kolizije) Oba segmenta su isti broadcast domen (prosleuje broadcast okvire) Prima kompletan okvir i proverava CRC pre prosleivanja (store-and-forward),
CCNA Semester 3
Kreira briding tabelu u kojoj pamti sve MAC adrese i segment na kome se nalaze:
okvir se prosleuje na drugi port ako adresa ne postoji u tabeli ili ako ukazuje na drugi segment
CCNA Semester 3
Spaja vie mrenih segmenata (mikrosegmenti) Svaki segment je poseban kolizioni domen (ne prosleuje kolizije) Svi segmenti su isti broadcast domen (prosleuje broadcast okvire) Kreira CAM (Content Addressable Memory) tabelu
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 3
Broadcast nain prenosa okvira CSMA/CD ema pristupa medijuma koja dozvoljava samo jednoj stanici da alje okvir u jednom trenutku Multimedijalne aplikacije + broadcast priroda Etherneta = zaguenje (congestion)
CCNA Semester 3
Kanjenje u prenosu bitova okvira kroz mreu, kao i kanjenje pri prenosu bitova/okvira kroz LAN ureaje Proirenje LAN mree putem ripitera
CCNA Semester 3
Standardni Ethernet predstavlja half-duplex tehnologiju, tj. samo jedna stanica moe da alje okvir u jednom trenutku U sluaju da i druga stanica zapone prenos okvira, deava se kolizija
obe stanice zaustavljaju prenos okvira i alju jam signal svaka stanica eka odreeno vreme (backoff time) i pokuava da ponovo poalje okvir
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 3
CCNA Semester 3
kanjenje u NIC-evima (oko 1 s) propagacija signala kroz medijum (oko 0.5 s na 100 m Cat 5 UTP) kaenjenje u ureajima
z z
meri se od prijema prvog bita do slanja poslednjeg bita najvee u ruterima, najmanje u svievima
CCNA Semester 3
10 Mb/s 1 bit se alje za 100 ns (10-7 s) 1 bajt se alje za 800 ns Najmanji okvir od 64 bajtova (sa zaglavljem) se alje za 51.2 s Najvei okvir od 1518 bajtova (sa zaglavljem) se alje za 1.214 ms
CCNA Semester 3
Full-duplex prenos u Ethernet mreama omoguava da stanica prima i alje okvir istovrememeno U full-duplex prenosu ne vai CSMA/CD prenos i nema kolizija!
half-duplex koristi najvie oko 50-60% propusnog opsega full-duplex koristi 100% i to u oba smera
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 3
UTP kabl (10BASE-T, 100BASE-TX) optiki kabl (10BASE-FL, 100BASE-FX) raunar raunar svi raunar svi svi
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 3
LAN segmentacija predstavlja podelu mree na vie kolizionih domena tj. LAN segmenata LAN segmentacija se moe vriti pomou
CCNA Semester 3
Vie segmenata manji kolizioni domeni manje raunara koji se bore za deljeni medijum vei propusni opseg za svaki raunar (manje zaguenje)
CCNA Semester 3
Iza svakog porta svia/brida nalazi se posebni kolizioni domen tj. segment
CCNA Semester 3
Segmentacija sa ruterima nije transparentna za stanice u LAN mrei jer mogu pripadati razliitim Layer 3 podmreama Slabije performanse od segmentacije sa svievima
Ruteri poveavaju kanjenje u mrei 20%-30%
CCNA Semester 3
Layer 2 sviing se odnosi na prosleivanje okvira, preko informacija iz Layer 2 zaglavlja (tj. MAC adresa) Layer 3 sviing se odnosi na prosleivanje paketa, preko informacija iz Layer 3 zaglavlja (tj. IP adresa)
CCNA Semester 3
Prema tipu sviinga koji obavlja, ureaj moe biti Layer 2 svi ili Layer 3 svi Funkcionisanje rutera + arhitektura svia = Layer 3 svi
CCNA Semester 3
Simetrini sviing je prenos okvira izmeu portova sa istim propusnim opsegom Asimetrini sviing je prenos okvira izmeu portova sa razliitim propusnim opsezima
CCNA Semester 3
Simetrini sviing
Asimetrini sviing
CCNA Semester 3
U asimetrinom sviingu, zbog razliitih propusnih opsega portova, mora postojati bafer gde se smetaju okviri koji ekaju da budu preneseni na odredini port Dva tipa bafera:
CCNA Semester 3
Svaki port svia sadri bafer u vidu reda za ekanje Svaki primljeni okvir na tom portu se stavlja u bafer (na kraj reda) Svi uzima okvire iz redova i alje ih na odgovarajui izlazni port
jedan zaguen izlazni port poveava kanjenje i za okvire koji ne idu na taj port
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 3
Postoji jedan bafer na nivou svia u koji se smetaju svi prispeli okviri
Svi okviri u baferu koji su predvieni za isti izlazni port se povezuju u listu
CCNA Semester 3
Metodi sviinga definiu kako svi prenosi okvire sa izvorinog na odredini port Tri metoda:
store-and-forward cut-through
z z
fast-forward fragment-free
CCNA Semester 3
Svi primi ceo okvir, smesti ga u bafer i onda ga prosledi na izlazni port Karakteristike
vee kanjenje od ostalih metoda CRC okvira se proverava u sviu i okvir se ne prosleuje ako nije ispravan
CCNA Semester 3
Svi primi okvir do polja destination address, odredi izlazni port i prosleuje okvir na izlazni port uporedo sa prijemom Karakteristike:
najmanje kanjenje od ostalih metoda CRC okvira se ne proverava u sviu, tako da se prosleuju i okviri sa grekom
CCNA Semester 3
Svi primi prvih 64 bajtova okvira, odredi izlazni port i prosleuje okvir na izlazni port uporedo sa prijemom Karakteristike:
neto vee kanjenje od cut-through ali znaajno manje od store-and-forward ostalih metoda CRC okvira se ne proverava u sviu, ali se izbegavaju greke koje se deavaju u prvih 64 bajtova (npr. kolizija)
CCNA Semester 3
inicijalno se koristi cut-through metod ako broj greaka pree odreenu granicu (error sensing) menja se na store-and-forward metod
CCNA Semester 3
Sadraj poglavlja
z z
CCNA Semester 3
Funkcionalnost
LAN mrea mora da obezbedi rad korisnikih aplikacija sa zadovoljavajuom brzinom i pouzdanou (mrea mora da radi) LAN mrea mora da omogui porast (saobraaja, korisnika, aplikacija) bez znaajnih promena u koncepciji (mrea mora da raste)
Skalabilnost
CCNA Semester 3
Prilagodljivost
LAN mrea mora biti dizajnirana tako da se moe prilagoavati buduim aplikacijama i protokolima LAN mrea mora biti dizajnirana tako da omogui nadzor i upravljanje celom mreom (mrea mora da bude upravljiva)
Upravljivost
CCNA Semester 3
CCNA Semester 3
Serveri obezbeuju deljenje resursa (mrenih diskova, tampaa, aplikacija) Tipian server ne radi i kao obina radna stanica Prema funkciji, serveri se dele na:
CCNA Semester 3
DNS e-mail
CCNA Semester 3
Server radne grupe se prikljuuje na svi u IDF-u (poeljno najmanje 100 Mbps)
CCNA Semester 3
Prikupljanje zahteva od korisnika Analiza zahteva Dizajniranje Layer 1,2 i 3 strukture Dokumentacija
CCNA Semester 3
Potrebni podaci:
CCNA Semester 3
Pitanja:
ko e koristiti mreu? kakav je nivo znanja korisnika? koje su aplikacije od posebne vanosti (missioncritical applications)? ko je odgovoran za budue odravanje mree?
CCNA Semester 3
Najvaniji zadaci:
izbor kablova
z z
optiki kablovi u backbone-u UTP kablovi u horizontalnoj instalaciji jedna koncentracija (zvezda) vie koncentracija (stablo)
izbor topologije
z z
CCNA Semester 3
Rezultat dizajna:
odreivanje i imenovanje kablovskih vorita tip i koliina kablova vertikalne instalacije odreivanje kablova za dodatni (spare) kapacitet lista svih kablovskih linija
CCNA Semester 3
CCNA Semester 3
CCNA Semester 3
Najvaniji zadaci:
odreivanje L2 tehnologije odreivanje broja potrebnih portova po koncentraciji izbor modela svieva odreivanje topologije povezivanja svieva
CCNA Semester 3
Najvaniji zadaci:
CCNA Semester 3
CCNA Semester 3
CCNA Semester 3
CCNA Semester 3
Tipian ureaj u Access sloju je L2 svi sa velikom gustinom portova i niskom cenom Modeli Cisco svieva za Access sloj:
Catalyst 1900 Catalyst 2820 Catalyst 2950 Catalyst 4000 Catalyst 5000
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 3
Srednji deo mree koji odreuje broadcast domene i omoguava napredne Layer 3 tehnike (npr. paketski filtri) Funkcije:
agregacija veza prema voritima Access sloja definicija broadcast domena inter-VLAN rutiranje
CCNA Semester 3
Tipian ureaj u Distribution sloju je L3 svi sa visokim performansama Modeli Cisco svieva za Distribution sloj:
CCNA Semester 3
Realizacija na L2 ii L3 nivou
CCNA Semester 3
Tipian ureaj u Core sloju je Eternet/ATM svi (L2) ili ruter sa visokim performansama Modeli Cisco svieva za Core sloj:
CCNA Semester 3
Sadraj poglavlja
z z
CCNA Semester 3
Specijalizovani ureaj koji spaja hostove na Eternet mreu Arhitektura specijalizovanog raunara
z z
CCNA Semester 3
System LED
svetli ako sistem ima napajanje i ispravno funkcionie svetli ako se svi napaja iz udaljenog izvora napajanja pokazuje status porta
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 3
STAT (status) UTL (iskorienost) FDUP (dupleks) 100 (10 ili 100 Mbps)
CCNA Semester 3
CCNA Semester 3
UTL
CCNA Semester 3
CCNA Semester 3
System LED
dok POST traje System LED je iskljuena ako se POST zavri uspeno svetli zeleno ako se POST zavri neuspeno svetli uto u prvih 30 sekundi svetli uto ukoliko se uspostavi link svetli zeleno ukoliko se link ne uspostavi ne svetli
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 3
Proces podizanja svia se moe pratiti preko raunara koji povezan na konzolni port i HyperTerminal programa Na kraju POST-a svi nudi mogunost konfiguracije preko System Configuration dijaloga
CCNA Semester 3
word help (kompletiranje zapoete rei) command syntax help (lista moguih rei)
CCNA Semester 3
Nema lozinki na con i vty linijama Svi portovi su istom broadcast domenu (nema VLAN-ova) Spanning-tree je ukljuen
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 3
Default
z z
config.text fajl sadri startup konfiguraciju vlan.dat fajl sadri konfiguraciju VLAN-ova
CCNA Semester 3
CCNA Semester 3
CCNA Semester 3
CCNA Semester 3
Restartovanje svia
CCNA Semester 3
Lozinke
login (line configuration mod) password (line configuration mod) interface vlan 1 (global configuration mod) ip address (interface configuration mod) ip default-gateway (global configuration mod)
IP adresa
CCNA Semester 3
Konfiguracija porta
speed (interface configuration mod) duplex (interface configuration mod) ip http server (global configuration mod) ip http port (global configuration mod)
HTTP server
CCNA Semester 3
Pregled tabele se izvodi komandom show mac-address-table Svi ulazi u tabeli se briu komandom clear mac-address-table Ulaz u tabeli zastareva i uklanja se posle 300 sekundi
CCNA Semester 3
CCNA Semester 3
ne zastareva samo tano odreen raunar se moe prikljuiti na dati port mac-address-table static <mac-address> interface <interface-id> {vlan <vlan name>} mac-address-table static <mac-address> <in-port> <out-port-list> {vlan <vlan name>}
CCNA Semester 3
Mogunost limitiranja MAC adresa koje se mogu nauiti preko odreenog interfejsa
U sluaju prekraja mogue je zatvoriti port ili poslati SNMP trap poruku
CCNA Semester 3
Konfiguracija lozinki
CCNA Semester 3
CCNA Semester 3
Sadraj poglavlja
z z
CCNA Semester 3
7.1 Redudantnost
z
Cilj: funkcionisanje mree uprkos otkazima linka i/ili ureaja (fault tolerance)
CCNA Semester 3
CCNA Semester 3
CCNA Semester 3
Da bi mrea Etnernet brideva i svieva funkcionisala, topologija prosleivanja okvira mora biti aciklina (bez petlji), tj. u obliku stabla spanning tree Spanning-Tree se dobija od postojee mree brideva/svieva, tako to se deaktiviraju linkovi koji prave petlje
CCNA Semester 3
vorovi su bridevi i svievi Grane su linkovi koji ih povezuju Ureaj na vrhu stabla se naziva root brid
CCNA Semester 3
Radna Stanica
Root brid
X
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 3
CCNA Semester 3
Spanning-Tree se odreuje putem spanning-tree protokola (STP) Standard IEEE 802.1D Svievi i bridevi meusobno komuniciraju putem BPDU (Bridge PDU) okvira
alju se svake dve sekunde u stabilnom stanju alje ih samo root brid, dok ih ostali bridevi/svievi samo prosleuju
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 3
Izbor root brida Raunanje najkrae putanje do root brida Izbor svia najblieg root bridu za svaki LAN segment (designated switch) Selekcija root porta na svakom sviu Selekcija designated portova; blokiranje ostalih portova svieva na segmentu
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 3
jedna root brid po jedan root port za svaki ne-root brid po jedan designated port sa svaki segment
CCNA Semester 3
CCNA Semester 3
Ako vie brideva/svieva ima isti konfigurisani prioritet root brid postaje onaj sa najmanjom MAC adresom
CCNA Semester 3
Cena putanje se rauna kao zbir cena svih linkova do root brida Cena linka se rauna prema propusnom opsegu
CCNA Semester 3
CCNA Semester 3
blocking
ne prosleuju se okviri, primaju se BPDU-ovi ne prosleuju se okviri, primaju se BPDU-ovi traje 15 sekundi ne prosleuju se okviri, ue se MAC adrese traje 15 sekundi prosleuju se okviri, ue se MAC adrese ne prosleuju se okviri, ne primaju se BPDU-ovi
listening learning
z z
forwarding
disabled
CCNA Semester 3
CCNA Semester 3
Traje 50 sekundi:
20s max age 15s listening forward delay 15s learning forward delay
CCNA Semester 3
jasnija definicija tipova portova definicija tipova linkova koji odmah mogu otii u forwarding stanje svaki svi u konvergiranoj mrei alje BPDU
CCNA Semester 3
Tipovi linkova:
point-to-point
z z
full-duplex link prema drugom sviu moe odmah u forwarding stanje link prema radnoj stanici moe odmah u forwarding stanje half-duplex link prema drugom sviu
edge-type
z z
shared
z
alternate backup
Raunarski centar Univerziteta u Beogradu
CCNA Semester 3
CCNA Semester 3
Sadraj poglavlja
z z z
CCNA Semester 3
CCNA Semester 3
VLAN je logika grupa ureaja ili njihovih korisnika kreirana prema zajednikoj funkciji, odeljenju ili aplikaciji, nezavisno od njihove fizike lokacije VLAN-ovi se softverski konfiguriu na sviu
CCNA Semester 3
okvir poslat na broadcast MAC adresu (FF:FF:FF:FF:FF:FF) primaju samo stanice u istom VLAN-u podrazumevani VLAN ID je 1
CCNA Semester 3
CCNA Semester 3
VLAN-ovi ograniavaju broadcast domene Komunikacija izmeu VLAN-ova se obavlja pomou rutera Administrator odreuje pripadnost VLAN-u VLAN se moe rasprostirati na vie fizikih ureaja
CCNA Semester 3
Svaki svi porta pripada odreenom VLAN-u Za svaki VLAN postoji posebna forwarding tabela Kada stigne okvir, trai se MAC adresa u forwarding tabeli za taj VLAN; ako se ne nae, okvir se prosleuje na sve portove koji pripadaju tom VLAN-u (osim dolaznog)
CCNA Semester 3
z z
CCNA Semester 3
CCNA Semester 3
Za svaki primljeni okvir se automatski odreuje VLAN u zavisnosti od izvorine MAC ili IP adrese
z z z
MAC address-based (protocol-based) VLAN-ovi Potreban je server (Cisco Works 2000) koji e odreivati VLAN za svaku MAC (IP) adresu Prednosti:
automatska rekonfiguracija kada se stanica pomeri na drugi port svia notifikacija nepoznate adrese na mrei
CCNA Semester 3
CCNA Semester 3
Na linkovima izmeu svieva prolaze okviri koji pripadaju razliitim VLAN-ovima (trunk link) Okvir na trunk linku nosi oznaku VLAN--u kome pripada eme oznaavanja okvira:
CCNA Semester 3
CCNA Semester 3
poveemo stanicu na svi konfiguriemo novi port tako da pripada istom VLAN-u kao port na kome je stanica prethodno radila za korisnika se nita nije promenilo! stanica dobija samo broadcast iz svog VLAN-a komunikacija izmeu VLAN-ova prolazi kroz ruter tako da se mogu postaviti paketski filtri
z z
Kontrola broadcast-a
Poveana sigurnost
CCNA Semester 3
Korisnici se grupiu u VLAN-ove nezavisno od fizike lokacije ve zavisno od grupe ili funkcije 80/20 obrazac saobraaja (traffic flow pattern)
CCNA Semester 3
CCNA Semester 3
Maksimalni broj VALN-ova zavisi od modela svia VLAN 1 dolazi po default-u i ne mora da se konfigurie VLAN 1 je Ethernet VLAN Cisco Discovery Protocol (CDP) i VLAN Trunking Protocol (VTP) oglaavanja se alju na VLAN 1. Catalyst 29xx IP address je po default-u u broadcast domenu VLAN-a 1 Svi mora biti u VTP server modu da bi kreirao/brisao VLAN-ove
CCNA Semester 3
z z
U VLAN database mod se ulazi komandom vlan database iz Privileged EXEC moda Iz VLAN database moda se komandom exit prihvataju unesene komande i vraa u Privileged EXEC mod
CCNA Semester 3
VLAN se kreira komandom vlan <number> u VLAN database modu VLAN se postavlja na interfejs komandom switchport access vlan <number> u interface configuration modu
CCNA Semester 3
CCNA Semester 3
CCNA Semester 3
CCNA Semester 3
CCNA Semester 3
CCNA Semester 3
Razliit skup VLAN-ova je konfigurisan na svakom sviu tj. na svakom kraju trunk linka Razliite trunk enkapsulacije na krajevima trunk linka Razliiti VLAN-ovi na krajevima non-trunk linka izmeu svieva VLAN sa istim imenom je konfigurisan na vie svieva sa razliitim VLAN ID
CCNA Semester 3
proveriti da li su portovi povezani i da nemaju alignment ili FCS greke (show interface) proveriti brzinu i dupleks (show int status, show interface) proveriti IP adresu, masku i VLAN mapiranje za svaki interfejs rutera (show running-config) proveriti da li IOS na ruteru podrava VLAN trunking (show version)
CCNA Semester 3
proveriti da li su svievi povezani trunk linkovima (show int status) proveriti da li svi svievi imaju isti VTP domen (show vtp status) proveriti da li je svi u server ili klijent modu (show vtp status) proveriti da li svi svievi imaju istu VTP lozinku
CCNA Semester 4
Sadraj poglavlja
z z
CCNA Semester 4
Blokovi adresa koji su namenjeni za privatno korienje Definisani u RFC 1918 Ruta prema mrei sa privatnim adresama se ne moe nai u tabelama rutiranja Internet rutera
CCNA Semester 4
CCNA Semester 4
Blokovi adresa koji su rutabilni na Internetu Veliki blokovi javnih adresa se dodeljuju Internet provajderima od strane regionalnih Internet registara (RIR)
RIPE (Evropa, Bliski Istok, Afrika) ARIN (Severna i Juna Amerika) APNIC (Azija i pacifiki region)
CCNA Semester 4
Metod translacije izvorinih i/ili odredinih adresa u IP paketu pri njegovom prolasku kroz ruter Najee korienje NAT-a je povezivanje mree sa privatnim adresama na Internet
ruter prema ISP-u translira privatnu izvorinu adresu paketa u jednu od definisanih javnih adresa u paketu koji dolazi sa Interneta se vri obrnuta translacija translacije se uvaju u tabeli
CCNA Semester 4
Lokalna IP adresa hosta na unutranjoj (inside) mrei. Tipino adresa iz privatnog bloka. Globalna IP adresa u koju se translira lokalna adresa. Tipino adresa iz javnog bloka. Lokalna (najee privatna) IP adresa hosta na mrei van unutranje mree (npr. Internet) Globalna (najee javna) IP adresa hosta na mrei van unutranje mree (npr. Internet)
CCNA Semester 4
definie se statiki omoguuje hostu sa privatne mree da bude vidljiv sa javne mree (Internet)
Dinamiki NAT predstavlja dinamiko dodeljivanje globalne adrese iz skupa (pula) javnih adresa
CCNA Semester 4
Metod translacije adresa gde se blok lokalnih adresa translira u jednu globalnu adresu Osim izvorine adrese PAT koristi i izvorini TCP/UDP port:
u tabeli se uva mapiranje (lokalna adresa port, lokalni port) (globalna adresa port, globalni port)
CCNA Semester 4
Nije potrebno ponovno adresiranje kada promeni ISP Racionalnije korienje javnih IP adresa
npr. PAT omoguava da cela mrea izlazi na Intenet sa samo jednom javnom adresom host sa Interneta ne moe poslati paket hostu na privatnoj mrei (osim ako se ne definie statiko mapiranje)
Vea bezbednost
CCNA Semester 4
konfiguracije pula globalnih adresa konfiguracija ACL lokalnih adresa konfiguracija dinamikog NAT-a
Konfiguracija PAT-a
CCNA Semester 4
Interfejs se oznaava kao unutranji komandom ip nat inside u interface configuration modu Interfejs se oznaava kao spoljanji komandom ip nat outside u interface configuration modu
CCNA Semester 4
CCNA Semester 4
Statiko mapiranje se definie komandom ip nat inside source static <local address> <global address>
CCNA Semester 4
CCNA Semester 4
Pul javnih adresa se definie komandom ip nat pool <name> <start IP> <end IP> {netmask <mask> | prefix-length <length>} Lokalne adrese se definiu standardnom ACL Dinamiki NAT se definie komandom ip nat inside source list <std-ACL-number> pool <pool-name>
z z
CCNA Semester 4
CCNA Semester 4
PAT sa vie javnih adresa se definie komandom ip nat inside source list <std-ACL-number> pool <pool-name> overload PAT sa javnom adresom izlaznog interfejsa se definie komandom ip nat inside source list <std-ACL-number> interface <interface-name> overload
CCNA Semester 4
CCNA Semester 4
clear ip translation *
CCNA Semester 4
prikaz aktivnih translacija prikaz broja aktivnih translacija, unutranjih i spoljanjih interfejsa
CCNA Semester 4
CCNA Semester 4
prikaz svih paketa nad kojima se radi NAT detalji ispisa za paket:
z z z z
izvorina adresa (s=a.b.c.d) translirana adresa ( x.y.z.w) odredina adresa (d=a.b.c.d) identifikacija paketa ([ID])
CCNA Semester 4
CCNA Semester 4
Ukoliko protokol predvia da se adresa i(ili brojevi portova prenose u aplikacionom sloju NAT ne funkcionie
ureaj koji radi NAT mora prepoznati protokol u uraditi dodatnu promenu podataka u paketu
z z z z
Poveano kanjenje Slabije performanse Nemogunost praenja putanje sa hosta na host Nemogunost direktnog saobraaja prema hostu bez statikog mapiranja
CCNA Semester 4
Protokol za inicijalizaciju mrenih parametara radne stanice Opisan u RFC 2131 Klijent-server protokol
CCNA Semester 4
CCNA Semester 4
CCNA Semester 4
BOOTP dodeljuje fiksnu adresu hostu prema njegovoj MAC adresi, to mora biti predefinisano; DHCP dodeljuje slobodnu adresu iz pula BOOTP dodeljuje adresu na neogranien period; DHCP iznajmljuje adresu na odreen period, posle koga klijent mora ponovo da je zatrai BOOTP inicijalizuje samo etiri osnovna parametra; DHCP moe inicijalizovati preko 30 razliitih parametara
CCNA Semester 4
Automatska alokacija
permanentno dodeljivanje adrese klijentu dodeljivanje predefinisane adrese klijentu dodeljivanje adrese kljentu iz pula
Manuelna alokacija
Dinamika alokacija
CCNA Semester 4
Klijent alje DHCPDISCOVER poruku kao broadcast Serveri odgovaraju DHCPOFFER porukom (kao unicast) koja sadri predloenu konfiguraciju Klijent primi DHCPOFFER poruke, i izabranom serveru poalje DHCPREQUEST poruku
CCNA Semester 4
z z
Ako server prihvata iznajmljivanje alje DHCPACK poruku; ako je adresu u meuvremenu iznajmio alje DHCPNACK poruku Ukoliko klijent zakljui da je dobijena adresa ve dodeljena, alje DHCPDECLINE poruku Kada klijentu vie ne treba IP adresa (npr. ureaj se gasi) alje se DHCPRELEASE poruka
CCNA Semester 4
Po default-u, na Cisco ruteru je ukljuen DHCP server DHCP server se iskljuuje komandom no service dhcp iz global configuration moda
CCNA Semester 4
DHCP pool se konfigurie komandom ip dhcp pool <name> iz global configuration moda Ova komanda prelazi u DHCP configuration mod gde se definiu ostali parametri:
pul adresa sa komandom network <prefix> [<mask>|<prefix-length>] default gateway sa komandom default-router <address> DNS server sa komandom dns-server <address> itd.
CCNA Semester 4
Adrese koje pripadaju pulu ali koje se ne dodeljuju dinamiki se definiu komandom ip dhcp excluded-address <low-address> <high-address> iz global configuration moda
CCNA Semester 4
CCNA Semester 4
iznajmljivanje adrese iz pula vraanje adrese u pul provera isteka vremena iznajmljivanja
CCNA Semester 4
Sadraj poglavlja
z z z
2.1 Pregled WAN tehnologija 2.2 WAN tehnologije 2.3 WAN dizajn
CCNA Semester 4
Prenos podataka preko telefonske mree (Public Switched Telephone Network PSTN)
mrea namenjena za prenos analognih signala (glas) digitalni podaci se MOduliu pi slanju i DEModuliu na prijemu
CCNA Semester 4
Propusni opseg zavisi od kvaliteta bakarne parice do telefonske centrale (local loop) i digitalizacije prenosnog puta:
do 33 kbps (standardno) do 56 kbps (ako je jedan kraj veze digitalizovan) razdaljine krajnjih taaka vremena kada je izvren poziv trajanja poziva
CCNA Semester 4
Prednosti:
jednostavnost dostupnost (availability) niska cena implementacije mali propusni opseg dugo uspostavljanje veze
Mane:
CCNA Semester 4
Tehnologija koja omoguava uspostavljanje kompletno digitalnih circuit-switched veza Lokalni deo (local loop) je digitalizovan i sadri kanale dva tipa:
64 kbps 16 kbps (BRI) ili 64 kbps (PRI) moe se koristiti za prenos podataka malog kapaciteta (npr. tipinih X.25 veza od 9.6 kbps)
CCNA Semester 4
ISDN servisi
2xB + 1xD u Evropi 30xB + 1xD (odgovara E1) u SAD 23xB + 1xD (odgovara T1)
CCNA Semester 4
Vreme uspostavljanja poziva je manje od 1s B kanali kod BRI servisa se mogu agregirati za ukupni opseg od 128 kbps este primene:
povezivanje malih mrea dodatni propusni opseg iznajmljenim linijama backup iznajmljenim linijama
CCNA Semester 4
Prekonfigurisana linija kroz TDM mreu servis provajdera Dostupna 24h Cena zavisi od razdaljine krajnjih taaka i propusnog opsega
CCNA Semester 4
CCNA Semester 4
2.2 X.25
z z z
z z
Prva paketska WAN tehnologija Layer 3 tehnologija Pristup mrei je mogu preko stalnih (PVC) ili povremenih (SVC) veza odnosno virtuelnih konekcija Najvei propusni opseg je 48 kbps Tipina aplikacija je POS ita kartica
CCNA Semester 4
Layer 2 tehnologija vei propusni opseg (do 4 Mbps) manje kanjenje prenos podataka i glasa
CCNA Semester 4
kapacitetu veze prema Frame Relay mrei garantovanom opsegu za svaku virtuelnu konekciju (Commited Information Rate CIR)
potreban je samo jedan serijski port na ruteru daljina lokacija ne utie na cenu
CCNA Semester 4
2.2 ATM
z z
Tehnologija namenjena za prenos podataka, glasa i pokretne slike u javnim i privatnim mreama Prenos podataka se odvija u elijama:
svaka elija je fiksne veliine od 53 bajtova (5 bajtova zaglavlja + 48 bajtova podataka) pogodno za prenos saobraaja koji zahteva malo kanjenje manje efikasno od paketskih tehnologija jer se skoro 10% opsega troi na zaglavlja virtuelne konekcije (PVC i SVC)
CCNA Semester 4
z z z z
Tehnologija koja omoguava prenos podataka preko postojee lokalne linije sa velikim propusnim opsezima (reda Mbps) Servis dostupan 24h Broadband tehnologija
Simetrine (SDSL) i asimetrine (ADSL) varijante Propusni opseg zavisi od duine i kvaliteta lokalne linije:
CCNA Semester 4
CCNA Semester 4
Neke DSL tehnologije omoguavaju korienje opsega od 0-4 kHz koga koristi analogni prenos glasa DSL servis podrazumeva vezu prema Internet provajderu
ukoliko se eli veza prema korporacijskoj mrei mora se koristiti neka od VPN tehnologija
CCNA Semester 4
Prenos podataka preko kablovskog sistema za distribuciju TV signala Ureaj za povezivanje je kablovski modem:
CCNA Semester 4
Sadraj poglavlja
z z z
CCNA Semester 4
4.1 ISDN
z
Skup standarda koji definiu kompletnu circuitswitched digitalnu mreu (end-to-end digital network) preko postojee telefonskog kabliranja
CCNA Semester 4
Mogunost prenosa glasa, podataka i video signala Mnogo bre uspostavljanje veze (<1s) Bri prenos informacija odnosno vei propusni opseg (64 odnosno 128 kbps)
CCNA Semester 4
Rad na ISDN standardima je zapoet u kasnim 60-im, a objavljeni su 1984. godine od strane CCITT (dananji ITU-T) ISDN standardi su objavljivani u tri ITU-T serije: E, I i Q
CCNA Semester 4
4.1 E standardi
z
CCNA Semester 4
4.1 I standardi
z
I.100 generalna koncepcija i struktura ostalih dokumenata iz I serije I.200 ISDN servisi I.300 mreni aspekti I.400 UNI (User-Network Interface)
CCNA Semester 4
4.1 Q standardi
z
CCNA Semester 4
B (bearer) kanal
D (delta) kanala
CCNA Semester 4
2xB kanal za prenos podataka (2x64 kbps) 1xD kanal za prenos signalizacije (1x16 kbps) 30xB kanal za prenos podataka (30x64 kbps) 1xD kanal za prenos signalizacije (1x64 kbps)
CCNA Semester 4
fiziki sloj (physical) sloj veze (data link) mreni sloj (network)
CCNA Semester 4
IP e se koristiti na mrenom OSI nivou PPP e se koristiti na drugom ISDN e biti na prvom sloju ISDN protokoli na OSI slojevima 1-3
CCNA Semester 4
CCNA Semester 4
Fiziki sloj BRI servisa definisan je u dokumentu I.430, dok je fiziki sloj PRI servisa definisan u dokumentu I.431 Na fizikom nivou definie se raspored bitova za raliite kanale (B1, B2, D):
CCNA Semester 4
B1
2x8 bita za prvi B kanal 2x8 bita za drugi B kanal 2x2 bita za D kanal
B2
CCNA Semester 4
z z z z z
F (Framing)
za aktivaciju TE ureaja
CCNA Semester 4
CCNA Semester 4
TE frejm kasni dva bita u odnosu na NT frejm, zbog Echo mehanizma kojim se omoguava multipleksiranje po D kanalu (contention resolution)
CCNA Semester 4
4x8=32 bita za B1 i B2 kanale 2x2=4 bita za D kanal 12 ostalih bita bitska brzina je 4000 x 48 = 192 kbps korisna brzina (B1, B2, D) je 4000 x 36 = 144 kbps
CCNA Semester 4
ISDN sloj veze definie format frejmova koji se alju po D kanalu LAPD (Link Access Procedure on the D channel)
CCNA Semester 4
z z z
Flag
ekvivalentan sa HDLC Flag poljem tip ISDN Layer 3 protokola da li je frejm komanda ili odgovor
SAPI (6 bitova)
C/R
CCNA Semester 4
TEI (7 bitova)
adresa primaoca sve 1-ice (127) predstavljaju broadcast ekvivalentan sa HDLC Control poljem
Control
CCNA Semester 4
Mreni ISDN sloj je definisan u dokumentima I.450 (Q.930) i I.451 (Q.931) Definie sigalizaciju za uspostavljanje i raskidanje poziva, status veze itd.
CCNA Semester 4
CCNA Semester 4
CCNA Semester 4
TE1
terminalni ureaj u ISDN mrei terminalni ureaj koji nije predvien za ISDN mreu i koji zahteva adapter adapter koji omoguava TE2 ureajima da se prikljue na ISDN mreu
TE2
TA
CCNA Semester 4
NT1
ureaj koji se prikljuuje na local loop i koji se spaja sa ISDN sviem u SAD NT1 je CPE, dok ga u drugim delovima sveta obezbeuje servis provajder ureaj na koji se prikljuuju TE1 i TA
z z
NT2
CCNA Semester 4
taka povezivanja NT2 i TE1/TA etvoroina veza (four-wire) taka povezivanja NT1 i NT2 elektrino ekvivalentna sa S referentnom takom
CCNA Semester 4
taka povezivanja TA i TE2 taka povezivanja NT1 (NT1/2) i ISDN svia dvoina veza (two-wire)
CCNA Semester 4
CCNA Semester 4
CCNA Semester 4
ISDN TA za PC raunar
CCNA Semester 4
Iako je ISDN definisan od strane ITU-T, mnogi proizvoai su modifikovali odnosno dopunjavali zvanini standard
ATT 5ESS (SAD) Nortel DMS-100 (SAD) NTT (Japan) Net3 (Evropa)
CCNA Semester 4
Neki ISDN standardi zahtevaju da se ISDN konekciji dodeli poseban identifikator SPID SPID izgleda slino telefonskom broju, sa dodatim ciframa na poetku odnosno na kraju
CCNA Semester 4
SPID vremenskih slotovi rejming linijski kod D kanal definisanje interesantnog saobraaja postavljanje statikih ruta prema ISDN odreditima
PRI
CCNA Semester 4
Tip ISDN svia se postavlja komandom isdn switch-type <tip> u global configuration modu Poseban tip svia je none, koji, praktino, onemoguava korienje ISDN interfejsa Posle promene tipa svia neophodno je restartovati ruter
CCNA Semester 4
z z
SPID za pojedine B kanale se definie komandom isdn spid u interface configuration modu Format:
isdn spid<B kanal> <SPID> [<ldn>] <B kanal> - broj B kanala (1 ili 2) <ldn> - lokalni ISDN broj
Argumenti:
CCNA Semester 4
Fizikih parametari PRI linka se definiu u modu odgovarajueg E1/T1 kontrolera U controller configuration mod se prealzi komandom controller {E1|T1} <number>
CCNA Semester 4
Slotovi koji sadre B i Da kanale se specificiraju komandom pri-group timeslots <first><last> Linijski kod se konfigurie komandom linecode {ami | b8zs | hdb3 }
HDB3 za E1, AMI ili B8ZS za T1 framing { crc4 | no-crc4 } (E1) framing { sf | esf } (T1)
CCNA Semester 4
CCNA Semester 4
CCNA Semester 4
status svih slojeva ISDN interfejsa pozvani broj vreme do raskidanja veze Advice of Charge (AOC) jedinice za raunanje trokova da li se AOC informacija daje tokom poziva ii na njegovom kraju
CCNA Semester 4
show dialer
trenutni status poziva vrednosti tajmera razlog poziva ureaj sa kojim je ostvarena veza enkapsulacija na B kanalu i njen status
CCNA Semester 4
CCNA Semester 4
CCNA Semester 4
prikazuje LAPD frejmove koji se razmenjuju izmeu ISDN ureaja i ISDN svia prikazuje poruke o uspostavljanje i raskidanju konekcije koje se razmenjuju izmeu ISDN ureaja
CCNA Semester 4
CCNA Semester 4
definie se koji paketi mogu inicirati poziv (interesantni saobraaj) dok je poziv aktivan svi paketi mogu prolaziti kros ISDN interfejs posle odreenog vremena u kome nema interesanntog saobraaja poziv se raskida
CCNA Semester 4
z z
Ruter prima paket i odreuje odlazni interfejs Ako je odlazni interfejs DDR odreuje se da li paket pripada interesantnom saobraaju Prema adresi sledeeg hopa odreuje se broj na koji se vri poziv; vri se poziv ako poziv na taj broj nije ve aktivan Kada je poziv aktivan kroz link se alje sav saobraaj prema tom hopu Svaki paket interesantnog saobraaja resetuje idle tajmer; kada tajmer doe do kraja poziv se raskida
CCNA Semester 4
CCNA Semester 4
CCNA Semester 4
Za specificikaciju saobraaja koji ide preko ISDN BRI linka, u DDR modelu se koriste statike rute:
protokoli rutiranja nisu pogodni za DDR zato to periodino alju pakete koji bi stalno uspostavljali ISDN konekciju
Koriste se statike rute sa IP adresom kao odreditem (IP adresa drugog kraja linka)
CCNA Semester 4
Interesantni saobraaj se postavlja komandom dialer-list u global configuration modu Interesantni saobraaj se moe definisati na dva naina:
CCNA Semester 4
Format:
<broj dialer liste> permit <broj dialer liste> list <broj ACL>
CCNA Semester 4
Povezivanje ISDN BRI interfejsa sa listom interesantnog saobraaja (dialer listom) se izvodi pomou komande dialer-group u interface configuration modu Format:
CCNA Semester 4
ISDN odredite se definie komandom dialer map u interface configuration modu Format:
CCNA Semester 4
Vreme posle koga se, ako nije bilo saobraaja kroz ISDN konekciju, link raskida definie komanda dialer idle-timeout u interface configuration modu Format:
CCNA Semester 4
Razdvajanje logikog nivoa (L2/L3 parametri, parametir poziva) od fizikog interfejsa Elementi:
CCNA Semester 4
Konfiguracija Dialer interfejsa Povezivanje Dialer interfejsa sa fizikim interfejsima Konfiguracija fizikih interfejsa
CCNA Semester 4
CCNA Semester 4
Fiziki interfejs se postavlja pul komandom dialer pool-member <pool-number> Na fizikom interfejsu se konfigurie L2 enkapsulacija (PPP) ali ne i L3 parametri
CCNA Semester 4
Dialer interfejs se povezuje sa pulom fizikih interfejsa komandom dialer pool <poolnumber>
CCNA Semester 4
CCNA Semester 4
poruka kada se DDR link uspostavi i prikaz paketa koji je izazvao poziv prikaz svakog paketa koji prolazi kroz DDR interfejs
CCNA Semester 4
CCNA Semester 4
Sadraj poglavlja
z z
CCNA Semester 4
CCNA Semester 4
FR svi
CCNA Semester 4
5.1 FR topologija
CCNA Semester 4
svaki ureaj moe imati vie virtuelnih kola prema vie DTE ureaja kroz jedan fiziki link do DCE svia PVC (permanentno virtuelno kolo) SVC (virtuelno kolo koje se uspostavlja po potrebi)
Tipovi:
CCNA Semester 4
svaki okvir nosi identifikaciju virtuelnog kola kome pripada jedno virtuelno kolo nema jedisnstven identifikator ve svaki ureaj na njegovom putu ga nezavisno oznaava
sadri tabeli u kojoj se (ulazni port, ulazni DLCI) mapira u (odlazni port, odlazni DLCI)
CCNA Semester 4
5.1 VC u FR mrei
CCNA Semester 4
FR svievi sadre sviing tabelu, na osnovu koje odreuju kako prosleuju FR okvir Svaka FR sviing tablea sadri sledee kolone:
CCNA Semester 4
CCNA Semester 4
Za svako virtualno kolo se definie garantovani propusni opseg CIR (Commited Information Rate) Moe se dozvoliti da virtuelno kolo zauzme i vie opsega EIR (Extended Information Rate)
u sluaju zaguenja i potrebe odbacivanja okvira iz reda za ekanje prvo e se prebaciti okviri sa DE bitom
CCNA Semester 4
ulazni prametri: interval provere (Tc), broj bita u Tc za CIR (Bc), broj bita u Tc za EIR (Be) u svakom intervalu se broje bitovi okviri virtuelnih kola; ako broja pree Bc, okviru se setuje DE bit; ako broja pree Be, okvir se odbacuje na kraju intervala broja se umanjuje za Bc i prenosi u sledei interval
CCNA Semester 4
u zaglavlju okvira istog virtuelnog kola koji idu u smeru odbaenog frejma se setuje FECN (Forward Explicit Congestion Notification) bit u zaglavlju okvira istog virtuelnog kola koji idu u smeru suprotnom od smera odbaenog frejma se setuje BECN (Backward Explicit Congestion Notification) bit
CCNA Semester 4
CCNA Semester 4
Flag (0x7E)
oznaava poetak i kraj frejma bitovi 0-9: DLCI bitovi 13-15: FECN, BECN, DE
Addressing
CCNA Semester 4
z z
Preuzme se paket (IP, IPX itd.) koji treba da se poalje preko interfejsa koji predstavlja FR virtuelno kola Formira se FR zaglavlje (koje sadri DLCI), eksum i flag (0x7E) Fiziki sloj poalje formirani okvir kroz serijski link
CCNA Semester 4
5.1 FR topologije
z z z z
CCNA Semester 4
CCNA Semester 4
CCNA Semester 4
5.1 LMI
z
z z
LMI je, kao dodatak dotadanjem standardu, usvojila grupa proizvoaa kako bi obezbedila prenos informacija o statusu mree LMI poruke se prenose u standardnim frejmovima sa posebnim DLCI vrednostima Tipovi:
CCNA Semester 4
CCNA Semester 4
CCNA Semester 4
LMI DLCI (1023) Fiksna polja (zbog uklapanja sa formatom LAPD frejma)
Unnumbered information indicator (0x48) Protocol Discriminator (9) Call reference (0)
CCNA Semester 4
Tip poruke
CCNA Semester 4
Heartbeat mehanizam (verifikacija rada VC) Multicast mechanism Global addressing mehanizam (globalna vanost DLCI-va) Kontrola toka Statusne poruke za VC
CCNA Semester 4
Po startovanju ruter alje status inquiry poruku na FR interfejs FR svi odgovara status porukom koja sadri sva konfigurisana virtuelna kola na tom interfejsu Periodino, ruter alje status inquiry poruku, na koje FR svi alje samo promene statusa
CCNA Semester 4
Multicasting omoguava da se FR frejm poalje na vie destinacija koje pripadaju jednoj multicast grupi Za multicasting su odvojeni DLCI od 1019 do 1022
CCNA Semester 4
CCNA Semester 4
z z
Problem: ruter treba da prosledi paket drugom ruteru preko FR mree koji PVC/DLCI odgovara IP adresi sledeeg hopa? Reenje: kreiranje FR mape tabele koja spaja DLCI sa adresama susednih FR rutera FR mapa se popunjava statiki ili dinamiki
CCNA Semester 4
CCNA Semester 4
prvi ruter alje Inverse ARP zahtev preko svih virtuelnih kola (u zahtevu navodi svoju mrenu adresu) po dobijanju zahteva svi drugi ruteri alje Inverse ARP odgovor u kome navode svoju mrenu adresu na virtuelnom kolu preko koga je primljen zahtev
CCNA Semester 4
Konfiguracija FR na fizikom interfejsu Konfiguracija FR preko podinterfejsa Konfiguracija rutera kao FR svia
CCNA Semester 4
Specifikacija Layer 3 adresiranja (ip adress) Specifikacija Frame Relay enkapsulacije Konfiguracija tipa LMI Konfiguracija inverznog ARP-a
z z z
CCNA Semester 4
Frame Relay enkapsulacija na interfejsu se postavlja komandom encapsulation frame-relay {[cisco|ietf]} u interface configuration modu Opcioni argument predstavlja format FR okvira:
ako se PVC pravi sa ne-Cisco ruterom onda je obavezno ietf default je cisco format okvira
CCNA Semester 4
Tip LMI signalizacije se postavlja komandom frame-relay lmi-type [ansi|cisco|q933a]} u interface configuration modu Od verzije 11.2 IOS je u stanju da sam odredi tip LMI (LMI autosensing), tako da ova komanda nije neophodna
CCNA Semester 4
svi ruteri dostupni preko serijskog FR interfejsa su na istoj IP podmrei svaki PVC je posebna IP podmrea grupa PVC-ova pripada jednoj IP podmrei
CCNA Semester 4
svi podinterfejsi imaju istu enkapsulaciju, koju nasleuju od fizikog interfejsa svaki podinterfejs ima svoju IP adresu, tj. pripada posebnoj IP mrei
CCNA Semester 4
svaki point-to-point podinterfejs pripada posebnoj IP mrei point-to-point podinterfejs se mora posebnom komandom povezati sa PVC DLCI-em
CCNA Semester 4
CCNA Semester 4
Podinterfejs se povezuje sa PVC-om pomou frame-relay interface-dlci <dlci> u subinterface configuration modu
CCNA Semester 4
CCNA Semester 4
Statiki ulaz u tabeli FR mapiranja se definie komandom frame-relay map u interface configuration modu Format (za IP):
CCNA Semester 4
Konfiguracija FR sviinga Specifikacija Frame Relay enkapsulacije (encpsulation frame-relay) Konfiguracija DCE FR interfejsa Konfiguracija statikog ulaza u FR sviing tabeli
CCNA Semester 4
CCNA Semester 4
Serijski FR interfejs se postavlja u DCE mod komandom frame-relay intf-type dce u interface configuration modu
CCNA Semester 4
Statiki ulaz u FR sviing tabeli se postavlja u komandom frame-relay route u interface configuration modu Format:
CCNA Semester 4
prikazuje multicast DLCI, LMI DLCI prikazuje status svih PVC-ova prikaz FR mape LMI statistika (broj primljenih/poslatih LMI frejmova)
CCNA Semester 4
DLCI = 101, DLCI USAGE = LOCAL, PVC STATUS = ACTIVE, INTERFACE = Serial1/0.2 input pkts 141974838 output pkts 74049172 in bytes 256327565 out bytes 2953633141 dropped pkts 0 in pkts dropped 0 out pkts dropped 0 out bytes dropped 0 in FECN pkts 4610 in BECN pkts 638 out FECN pkts 0 out BECN pkts 0 in DE pkts 14580830 out DE pkts 0 out bcast pkts 59171 out bcast bytes 18343010 5 minute input rate 43000 bits/sec, 24 packets/sec 5 minute output rate 49000 bits/sec, 8 packets/sec pvc create time 5w6d, last time pvc status changed 6d03h
CCNA Semester 4
ACTIVE
PVC je u ispravnom stanju i moe da prenosi frejmove PVC je konfigurisan na lokalnom sviu ali nije aktivan (problem u udaljenoj strani) PVC nije konfigurisan na lokalnom sviu LMI nije konfigurisan
INACTIVE
z z
DELETED
STATIC
CCNA Semester 4
SWITCHED
ureaj se ponaa kao DCE (FR svi) za dati PVC ureaj se ponaa kao DTE (ruter) za dati PVC PVC nije definisan na ruteru
LOCAL
UNUSED
CCNA Semester 4
5.2 FR troubleshooting
z
prikazuje primljene i poslate LMI poruke primljene poruke mogu biti tipa 0 (kompletna poruka) ili tipa 1 poruka tipa 0 sadri oglaavanje svih konfigurisanih PVC-ova sa njihovim statusom:
z z z
CCNA Semester 4
CCNA Semester 4
Sadraj poglavlja
z z
CCNA Semester 4
presree zahtev sa resursom (fajl, tampa); odreuje da li je re o lokalnom resursu ili ne; ukoliko je re u resursu koji nije lokalni, pristupa mu preko odreenog protokola
Diskless radne stanice nemaju disk, ve dobijaju operativni sistem od mrenog servera
CCNA Semester 4
Microsoft Windows
XP, Windows 2000, Windows NT (i klijent i server) Windows 98, Windows ME (samo klijent) za specifine funkcije:
z z z z
Unix
CCNA Semester 4
6.1 Server
z
z z
Na serveru se instalira mreni operativni sistem (Network Operating System - NOS) Tipino sa monijim hardverom nego klijenti
CCNA Semester 4
Veina operativnih sistema i protokola (WWW, FTP i sl.) je napravljena u klijent-server modelu:
na serveru se nalazi daemon aplikacija kojoj pristupaju klijenti radnim stanicama se nalaze klijentske aplikacije koje kontaktiraju server i prikazuju traene podatke
CCNA Semester 4
Operativni sistem na serverima Predvien za pristup velikog broja korisnika i izvravanje vie procesa konkurentno (multitasking) Glavne karaktristike:
CCNA Semester 4
CCNA Semester 4
Windows NT 4.0
klijent i server verzije svaki proces se izvrava u zasebnom okruenju (virtuelna maina) pojam domena:
z z
svaki domen sadri jedinstvenu tabelu korisnika (SAM) i resursa SAM se uva na dva domenska servera (primarni i backup)
CCNA Semester 4
Windows 2000
verzije Professional (moe biti i mini server, do 10 konekcija), Server i Advanced Server plug-and-play tehnologija podrka za enkripciju fajlova pojam Aktivnog direktorijuma (server)
z
Server verzija zasnovana na Windows 2000 Serveru Podrka za XML Web servise
CCNA Semester 4
6.1 Unix
z
Istorijat
1969. poet razvoj u Bell Laboratories u 70-im razvijan i na univerzitetima (University of California Berkeley) tokom 80-ih se pojavljuju i komercijalne varijante:
z z z z z
Hewlett Packard UNIX (HP-UX) Berkeley Software Design, Inc. (BSD UNIX Santa Cruz Operation (SCO) UNIX Sun Solaris IBM UNIX (AIX)
CCNA Semester 4
6.1 Solaris/SunOS
z
z z
64-bitni operativni sistem Najkorienija verzija Unix-a u velikim mreama i Internet sajtovima
CCNA Semester 4
Kreiran 1991. godine od strane Linusa Torvaldsa kao Unix za Intel 80386 procesor Open-source Distribucije Linux-a:
Red Hat Linux OpenLinux Corel Linux Slackware Debian GNU/Linux SuSE Linux ...
CCNA Semester 4
Prednosti:
pravi 32-bitni operativni sistem podrka za preemptive multitasking i virtuelnu memoriju otvoren kod za poboljanja
CCNA Semester 4
Porizvod firme Apple (hardver i operativni sistem) Popularan u obrazovnom okruenju, u grafikom dizajnu Operativni sistem je Mac OS X 10 (Apple System 10)
CCNA Semester 4
CCNA Semester 4
Kako mree postaju sve kompleksnije, njihovo odravanje postaje sve komplikovanije
CCNA Semester 4
Nadzor dostupnosti mree (Monitoring network availability) Poboljana automatizacija (Improved automation) Nadzor vremena odgovora (Monitoring response time) Bezbednost (Security features) Prerutiranje saobraaja (Traffic rerouting) Mogunost oporavka (Restoration capability) Registracija korisnika (User registration)
CCNA Semester 4
Model upravljanja mreom donesen od strane ISO (OSI grupa) Sastoji se od etiri podmodela
CCNA Semester 4
Organizational model
komponente sistema (NMS, agent itd.) i njihovi odnosi struktura informacija (Structure of Management Information SMI) komunikacija izmeu menadera i agenta
Informational model
Communicational model
CCNA Semester 4
Functional model
CCNA Semester 4
CCNA Semester 4
jedan ili vie raunara na kojima se nalazi aplikacija za upravljanje (network monitoring application NMA) NMA prima komande od korisnika i prosleuje ih agentima komponenta mrenog ureaja (ruter, svi i sl.) koja komunicira sa NMS odgovara na zahteve NMS, ili joj alje podatke o nekom dogaaju (trap)
CCNA Semester 4
broj i stanje virtulenih kola broj poruka o greakama odreenog tipa broj primljenih/poslatih bajtova i paketa maksimalna veliina reda za ekanje broj primljenih/poslatih broadcast paketa status interfejsa (up, down)
CCNA Semester 4
protokol aplikativnog nivoa za komunikaciju izmeu NMS i agenta koristi UDP (port 161 i 162) tipovi poruka:
z z z
CCNA Semester 4
CCNA Semester 4
Ukoliko ureaj u svom softveru sadri agenta, NMS ga kontaktira direktno (Two-tier model) Ukoliko ureaj ne sadri agenta, potreban je poseban ureaj (Proxy Agent) koga NMS kontaktira i koji posebnim komandama upravlja ureajem
CCNA Semester 4
CCNA Semester 4
Ukoliko postoji samo jedna NMS, upravljanje je centralizovano Ukoliko postoji vie NMS, upravljanje je distribuirano:
glavna NMS uva sve podatke svaka NMS uva deo podataka
CCNA Semester 4
6.2 SMI
z
z z
Objekti u MIB-u se imenuju prema hijerarhijskoj strukuri Naziv objekta se opisuju u ASN.1 notaciji
CCNA Semester 4
CCNA Semester 4
6.2 MIB
z
svaki ureaj treba da podrava standardizovane MIB-ove ukoliko ureaj nudi funkcionalnosti koje nisu pokrivene standardizovanim MIB-ovima, njima se moe upravljati preko proprietary MIB-ova MIB I
z z
Standardizovani MIBovi
MIB II
z
CCNA Semester 4
z z
Na svaki zahtev agent odgovara sa GetResponse porukom Agent alje Trap poruke NMS-u
CCNA Semester 4
NMS i agent moraju imati isti community string moe postojati vie community stringova, npr jedan za read-only i jedan za read-write pristup esto korienji community stringovi:
z z
CCNA Semester 4
CCNA Semester 4
6.2 SNMPv2
z
CCNA Semester 4
SNMP agent se ukljuuje komandom snmpserver community <string> [ro|rw] u global configuration modu Postavljanje SNMP varijable SysLocation se izvodi komandom snmp-server location <string> Postavljanje SNMP varijable SysContact se izvodi komandom snmp-server contact <string>
CCNA Semester 4
6.2 RMON
z
MIB koji definie podatke vezane ne samo za jedan ureaj, ve za segment LAN mree
RMON probe je ureaj koji skuplja sve okvire na segmentu i pravi bazu podataka koju dostavlja NMS stanici Deli sa na 10 grupa:
CCNA Semester 4
Statistics
broj paketa, bajtova, greaka itd. za celu mreu podaci iz Statistics grupe za jedan vremenski interval slanje upozorenja ako odreeni parametar premai zadati prag (threshold)
History
Alarm
CCNA Semester 4
Host
broj paketa, bajtova, greaka itd. za svaki ureaj na mrei tabela hostova koji imaju najveih N vrednosti nekog parametra na mrei (npr. poslatih frejmova) statistika saobraaja izmeu dva ureaja na mrei
Host TOPN
Matrix
CCNA Semester 4
Filter
uslov koji treba da zadovolje frejmovi da bi uli u statistiku frejmovi na mrei u jednom vremenskom intervalu dogaaji koji su generisani od ostalih RMON grupa specifini brojai za Token Ring mreu
Packet Capture
Event
Token Ring
CCNA Semester 4
CCNA Semester 4
poruke se po default-u ispisuju na konzoli i mogu se prikazivati u Telnet sesiji komandom terminal monitor pomou syslog-a ruter moe poslati poruku syslog serveru
CCNA Semester 4
vreme kada je kreirana (timestamp) mesto gde se smeta (facility) nivo poruke (severity) tekst poruke
CCNA Semester 4
CCNA Semester 4
Slanje poruka na sva odredita se ukljuuje komandom logging on Slanje poruka na syslog server se ukljuuje logging <hostname> | <ip address>
CCNA Semester 4
Najvei nivo poruka koji e se slati syslog serveru se postavlja komadom logging trap <level> Ispis vremena generisanja poruke se podeava komandom service timestamps log datetime