POVIJESNI RAZVOJ SADRAJA RAUNOVODSTVA - Babilon, Asirija 3200 g. pr.

.K prvo zapisi poslovnih dogaaj na glinenoj ploi iz Sause ( Louvre) - egipatska civilzacija - kineska civilizacija ( Chao dinastija dravno raunovodstvo) - grka civilizacija Zenon razvija raunovodstvo odgovornosti - rimska civilizacija prijava imovine za porezne svrhe - utjecaj bogatih starotalijanskih obitelji na (u)voenje poslovnih knjiga ( Di Giovanni, Del Brazzi, Medici - znaaj loze Fugger u Austro-Ugarskoj, Henri VII u Velikoj Britaniji RAZVOJ DVOJNOG KNJIGOVODSTVA U SREDNJOVJEKOVNOJ ITALIJI -1340. Massan od Genove spominje prvi put tehniku dvojnog knjigovodstva - velika uloga trgovakih obitelji srednjovjekovnih talijanskih dravica gdje trgovci koriste raunovodstvo kao instrument kontrole vodei prve oblike raunovodstva trokova kao i reviziju i trgovake bilance - uvodi se naelo nastanka dogaaja kao i kategorija odgoda ( vremenska razgranienja) VENECIJANSKA METODA - 1494 Fra Luca Pacioli : Summa de Aritmetica Geometria Proportioni et Proportionalita opisuje sustav dvojnog knjigovodstva kao Venecijansku metodu koja se kasnije naziva Talijanska metoda PACOLIJEVA DEFINICIJA DVOJNOG KNJIGOVODSTVA - sva knjienja moraju biti dvojna - ako nekoga oznaimo vjerovnikom (creditor) moramo nekoga oznaiti dunikom (debtor) - za knjienje prema Pacioliju koriste se 3 knjige: memorandum, dnevnik i glavna knjiga - u poslovne knjige ne biljee se samo imena kupaca i prodavaa nego treba opisati vrstu robe, jedinicu mjere, cijenu, nain plaanja i sl. - gdje se novac prima i plaa treba zabiljeiti vrstu novca i njegov teaj - Pacioli sugerira periodino zakljuivanje knjiga i raunanje profita - za zakljuivanje knjige kae: Dobro je uvijek zakljuiti knjige svake godine posebno ako ste u partnerstvu s drugim. ei raunovodstveni obrauni rade se na duga prijateljstva. IRENJE VENECIJANSKE METODE U EUROPI U 16. I 17. st - utjecaj bogatih starotalijanskih obitelji na voenje poslovnih knjiga ( Di Giovanni, Del Brazzi, Medici i dr.) - Benedikt Kotuljevi: 1573. god knjiga O trgovini i savrenom trgovcu - znaaj loze Fugger u Austro-Ugarskoj , Henry VII u Velikoj Britaniji - uvode se posebne specijalizirane analitike evidencije za biljeenje posebnih transakcija (AE novac, AE mjenica, AE roba i sl.) - prelazak 16. na 17. st uvodi se praksa periodinog financijskog izvjetavanja - Simon Stevin- nizozemski inenjer, 1605. uspostavlja prvi obraun gubitka ili profita. Od raunanja profita po svakom poslu prelazi na raunanje profita za cijelu godinu - Jacques Savary- uvodi bilancu stanja koju treba sastavljati na odreen dan - Code de Commerce, 1673. propisuje u to vrijeme u Francuskoj bilancu svake druge godine RAUNOVODSTVO 18. ST I POETAK 19. - sve vea panja usmjerena je na dugotrajnu imovinu kao temelj industrijske revolucije - dugotrajna imovina vodi se po troku nabave, trokovi odravanja i najamnine idu na teret profita - provode se prve revalorizacije imovine u korist rezervi - pored linearne i ubrzane amortizacije javlja se funkcionalna metoda amortizacije eISPIT.com - Online ispiti i skripte

- industrijska revolucija zahtjeva raunovodstva trokova, a razlozi su: * sve vei udjel dugotrajne imovine * utvrivanje trokova konkurentnih uinaka * zbog pojave novih proizvodnih metoda i postupaka RAUNOVODSTVO NA POETKU 20. ST - pojava i sve vei utjecaj dionikih drutava na razvoj raunovodstva - Max Weber objanjavajui racionalnu organizaciju modernog kapitalistikog poduzea naglaava: Dva su faktora vana: razdvajanje poduzea od njegovih vlasnika i racionalno knjigovodstvo. - Sombart- ova hipoteza je veza izmeu dvojnog knjigovodstva i kapitalizma - transformacijom imovine u apstraktne vrijednosti te kvantitativnim izraavanjem rezultata omogueno je : 1. kapitalistikim vlasnicima da planiraju, upravljaju i mjere svoje poslovne aktivnosti 2. odvajanjem vlasnika od poduzea omoguen je rast kompanije pri emu sustav dvojnog knjigovodstva ima pozitivan doprinos prema ekonomskom rastu

PRISTUPI U DEFINIRANJU RAUNOVODSTVA RAUNOVODSTVO JE 1. ZNANSTVENA DISCIPLINA 2. VJETINA 3. USLUNA FUNKCIJA 4. DIO INFORMACIJSKOG SUSTAVA PODUZEA RAUNOVODSTVO KAO ZNANSTVENA DISCIPLINA - ima dva obiljeja ( 2 dijela) 1. TEORETSKI OKVIR - pozitivni dio raunovodstva koji sadri raunovodstvene pretpostavke, naela, pojmove i kategorije koje su rezultat prethodnih istraivanja i temelj daljnjih istraivanja 2. NORMATIVNI OKVIR ( PRAGMATIAN) - raunovodstvene politike koje upuuju management na koritenje raunovodstvenih naela, postupaka i metoda za ispunjavanje ciljeva poduzea RAUNOVODSTVO KAO VJETINA - raunovodstvo je vjetina ili umijee evidentiranja, klasifikacije i sumiranja u novcu izraenih poslovnih dogaaja i transakcija, kao i interpretiranje te vjetine njihovim korisnicima ( unutarnjim i vanjskim) RAUNOVODSTVO KAO USLUNA FUNKCIJA - u poduzeu koje se moe organizirati kao odjel, sektor ili kao trokovni centar - dijeli se na 2 dijela: FINANCIJSKO RAUNOVODSTVO - okrenuto vanjskim korisnicima TROKOVNO I UPRAVLJAKO RAUNOVODSTVO - okrenuto unutarnjim korisnicima RAUNOVODSTVO KAO DIO INFORMACIJSKOG SUSTAVA - sastoji se od 3 dijela INPUT PROCES OUTPUT INPUT = poslovni dogaaji i transakcije PROCES= evidentiranje, klasificiranje i sumiranje podataka iz inputa OUTPUT= sastavljanje i prezentiranje financijskih izvjetaja eISPIT.com - Online ispiti i skripte

TRADICIONALNI SADRAJ RAUNOVODSTVA RAUNOVODSTVENO PLANIRANJE ( definiranje buduih zadataka koji e biti predmet knjigovodstva) KNJIGOVODSTVO ( najvaniji dio raunovodstva u kojem se po sustavu dvojnog knjigovodstva evidentiraju, klasificiraju i sumiraju poslovne transakcije) RAUNOVODSTVENA KONTROLA ( tradicionalni koncept, kontrolira ono to je planirano i ostvareno na temelju svih informacija) RAUNOVODSTVENA ANALIZA ( odnosi se na financijske izvjetaje, analize pokazatelja, financijske analize, analize financijskih izvjetaja) RAUNOVODSTVENO INFORMIRANJE ( priprema izvjetaje i ostale informacije za objavu za unutarnje korisnike) - naknadna kontrola je NADZOR SUVREMENI SADRAJ RAUNOVODSTVA FINANCIJSKO, TROKOVNO I UPRAVLJAKO RAUNOVODSTVO RAUNOVODSTVENE PRETPOSTAVKE 1. KONTINUITETA poduzee se osniva s pretpostavkom kontinuiranog rada sve dok ne realizira postavljene ciljeve pa i u sluaju gubitka tj. poslovni subjekti nee se ugasiti ukoliko posluju s gubitkom sve dotle dok tee ispunjavanju svojih ciljeva - promatra pozicije kao budue ekonomske koristi 2. POSLOVNOG SUBJEKTA uvijek se odvojeno promatraju vlasnici od pravnog subjekta - vlasnitvo je jedno, a upravljanje drugo 3. STABILNE NOVANE JEDINICE raunovodstvo ( financijsko izvjetavanje) temelji se na pretpostavci inflacije do 5% koja ne utjee na distorziju obraunskog sustava ( izvjetavanja) - ako je inflacija vea od 5% koriste se alternativna raunovodstva u uvjetima inflacije -a) raunovodstvo ope kupovne moi - pozicije bilance revaloriziraju se ( ponovno vrednuju) pomou jednog opeg indeksa, najee je to indeks na bazi kretanja cijena proizvoaa industrijskih proizvoda , indeks trokova ivota, indeks kretanja cijena na malo -b) raunovodstvo tekue vrijednosti koristi vie indeksa ovisno o grani ili grupaciji 4. OBRAUNSKOG RAZDOBLJA vlasnici ne mogu ekati totalni rezultat nego ih treba informirati godinje, a moe biti i odreeni ciklus ( mjeseno) - vanjsko korisnici zahtijevaju periodino izvjetavanje najmanje jednom godinje - kalendarska godina kod svakog poduzea nije ista; nekima moe poeti 01.07, a zavriti 30.06 RAUNOVODSTVENA NAELA 1. TROKOVI NABAVE 2. OBJEKTIVNOSTI ILI DOKAZIVOSTI 3. STJECANJA PRIHODA 4. SUELJAVANJA PRIHODA I RASHODA 5. MATERIJALNOST ILI BITNOST 6. POTPUNOG ISKAZIVANJA FINANCIJSKIH IZVJETAJA 7. KONZISTENTNOSTI ILI POSTOJANOSTI eISPIT.com - Online ispiti i skripte

8. OPREZNOSTI 9. USPOREDIVOSTI 10. JEDNOLIKOSTI 1. TROKOVI NABAVE - Mrs 36 - najstarije naelo - naelo opreznosti uvijek dolazi uz naelo troka nabave ( anticipiranje gubitaka, a ne dobitaka) 2. OBJEKTIVNOSTI ILI DOKAZIVOSTI - sve u raunovodstvu mora biti objektivizirano dokumentacijom. To je vano zbog nadzora bilo da je rije o komercijalnom nadzoru ( revizija), internom ili poreznom nadzoru 3. STJECANJE PRIHODA - prihodi se mogu priznavati pomou jednog od dva pristupa a) novana osnova = naplaena realizacija - u prihod ide samo ono to je naplaeno b) nastanak dogaaja = obraunska osnova - u prihod ulazi sve ono to je fakturirano, kad je rizik preao s prodavatelja na kupca ono to smo prodali i ispostavili fakturu 4. SUELJAVANJE PRIHODA I RASHODA - to je u stvari naelo priznavanja rashoda - prihodima se sueljavaju samo oni rashodi koji pripadaju prihodima u razdobljima kada su prihodi nastali 5.MATERIJALNOST ILI BITNOST - financijski izvjetaju moraju sadravati bitne ili znaajne informacije 6. POTPUNO ISKAZIVANJE FINANCIJSKIH IZVJETAJA - za potrebe financijskih trita investicijska javnost mora u potpunosti biti informirana o financijskim izvjetajima - HANFA regulira financijski nebankarski sektor, vode rauna o potpunom financijskom izvjetavanju za potrebe investitora - regulaciju financijskih trita vode komisije za vrijednosne papire 7. KONZISTENTNOST ILI POSTOJANOST - raunovodstvene politike se moraju konzistentno primjenjivati odnosno u potpunosti - ako se promijeni jedna raunovodstvena metoda ili postupak to treba objaviti korisnicima informacija ( npr. promjena naina obrauna amortizacije i sl.) 8. OPREZNOST - ide uvijek uz naelo troka anticipiranje gubitaka, a ne dobitaka - oekivanje manjeg poslovnog rezultata manja podjela dobiti 9. USPOREDIVOST - financijski izvjetaji moraju biti usporedivi - INTER usporedivost = usporedivost izmeu kompanija u grani ili grupaciji - INTRA usporedivost = usporeivanje vlastitog poslovanja u jednoj vremenskoj seriji ( 5-10 godina) ; izvjetaji se kompariraju na temelju prihoda ili po trinoj kapitalizaciji ( broj dionica x cijena na odreeni datum) 10. JEDNOLIKOSTI - pojedine raunovodstvene politike trebaju se primjenjivati na jednak, jedinstven, isti nain

eISPIT.com - Online ispiti i skripte

DIONIKA I MENADMENT KULTURA U KORITENJU RAUNOVODSTVA TO JE TO KULTURA JEDNE ZEMLJE - kultura nije rezultat biolokog naslijea - kultura je drutveni fenomen ili steeno ponaanje lanova drutva - kultura jedne zemlje je mozaik supkultura pojedinih skupina koje ine to drutvo - sveukupna kultura jedne zemlje determinirana je stupnjem razvoja njene MATERIJALNE I DUHOVNE KULTURE MATERIJALNA KULTURA rezultat je razvoja tehnike, suvremenih tehnologija meu kojima je danas najutjecajnija informacijska tehnologija IT DUHOVNA KULTURA u snanoj je interakciji s materijalnom kulturom, a oituje se u rezultatima edukacije, znanosti, umjetnosti, organizaciji drutvenog ivota, tradiciji, zakonskim normama i moralu POVEZANOST RAUNOVODSTVA I KULTURE - raunovodstvo je rezultat ili posljedica materijalne i duhovne kulture uope, ali posebno glavnih skupina poslovnih subjekata ( subkultura) dioniara i menadmenta - kultura odreuje organizacijsku strukturu subjekata, ponaanje glavnih subjekata, raunovodstveno okruenje i spoznaju pojedinaca za rjeavanje raunovodstvenih fenomena - razlike u kulturi izmeu supkultura manifestiraju se : a) simbolima b) idolima c) ritualima ( procedurama) d) vrijednostima DIMENZIJE NACIONALNE KULTURE - individualizam prema kolektivizmu - mo utjecaja i prihvaanje hijerarhije - enstvenost prema muevnosti - izbjegavanje neizvjesnosti KULTUROLOKE VRIJEDNOSTI RAUNOVODSTVA a) profesionalizam prema zakonskoj kontroli - da li e se financijsko izvjetavanje temeljiti na pravilima struke ili na zakonima - regulativu formira profesija ili negdje dravna tijela b) uniformnost prema fleksibilnosti - da li e se propisivati jednoobrazno raunovodstvo ili e se to prepustiti rjeenjima struke - detaljno propisivanje npr. kontnog plana je uniformiranost c) konzervatizam prema optimizmu - konzervatizam ide uz uniformiranost, a optimizam uz fleksibilnost d) tajnost prema transparentnosti ( transparentnost znai da su podaci javni) FAKTORI OKRUENJA KOJI DJELUJU NA RAUNOVODSTVENU KULTURU 1. ZAKONSKI SUSTAV ( MRS, MSFI, ZOR) 2. RAZINA INFLACIJE 3. NAELA RJEAVANJA NEIZVJESNOSTI 4. ZATITE I SIGURNOSTI ( muevnost) 5. TRINA KAPITALIZACIJA 6. RAZINA EKONOMSKE RAZVIJENOSTI DIONIKA KULTURA DIONIARI su fizike ili pravne osobe nehomogene strukture s jednim zajednikim ciljem- stalno poveanje prinosa na ulaganja DIONIARE KAO SUBKULTURU karakteriziraju razliite dimenzije kulture koje se reflektiraju i na raunovodstvenu kulturu i tradiciju. Dionika kultura najrazvijenijih zemalja ( npr. USA) testira se pomou nekoliko kriterija: eISPIT.com - Online ispiti i skripte

1. promjena broja dioniara 2. dobna struktura dioniara 3. dobna skupina koja najbre raste 4. kolska sprema ( stupanj educiranosti) dioniara 5. rasa 6. prihodi od vlasnitva dionica u obiteljskom dohotku 7. udjel dionikog vlasnitva u neto vrijednosti obiteljske imovine 8. spremnost za preuzimanjem rizika AMERIKI DIONIARI ( krajem 20.stoljea) - 80 milijuna dioniara i vlasnika udjela u fondovima ( skoro svaki etvrti Amerikanac) - najvie ih je u dobi od 55-64 godine - najagresivnija skupina i skupina koja najbre raste 21-34 godine - prevladavaju dioniari s fakultetskom diplomom - dominiraju dioniari s godinjim prihodima od dionica ili udjela od cca 250.000 USD - dominantni udjel dionica/ udjela u neto imovini od 100.000-250.000 USD - kulturne vrijednosti amerikih dioniara: individualizam, visoki profesionalizam, tolerancija, fleksibilnost, optimizam, liberalizam ( laissez faire) , zahtjev za transparentnosti i javnom odgovornosti MENADMENT KULTURA Kultura menadmenta nije isto to menadment kulture MENADMENT KULTURA odraava kolektivnu kulturu, nain miljenja i ponaanja, povezanost s procesima, proizvodima i uslugama, odgovornost za uinke i aktivnosti tvrtke. U posljednje vrijeme svaka kompanija proglaava svoju korporativnu kulturu koja se oslanja na: 1.) opu materijalnu i duhovnu kulturu 2.) vrijednosti subkulture dioniara i menadmenta 3.) faktore okruenja PRIMJER ELEMENATA KORPORATIVNE KULTURE 1. Disciplina - vie rada manje prie - preuzimanje odgovornosti za izvrenje - sigurnost i istoa radnih mjesta - ispunjavanje obveza prema prihvaenim terminima i budetu - ujednaavanje kratkorone taktike s dugoronom strategijom 2. Orijentiranost rezultatu - ujediniti planove i ciljeve sa strategijom 3. Preuzimanje rizika - gajiti kreativno miljenje 4. Ugodno mjesto rada - osnaiti komunikaciju, sudjelovanje na svim razinama 5. Orijentiranost klijentima - traiti povratne informacije od kupaca, vjerovnika i dioniara s ciljem razumijevanja njihovih potreba 6. Kvaliteta - uz rezultate u planove ukljuiti i kvalitetu PRETPOSTAVKA IMPLEMENTACIJE RAUNOVODSTVENIH STANDARDA Polazita nacionalnih raunovodstvenih tijela u primjeni raunovodstvenih standarda trebaju biti: a) kulturne vrijednosti nacije te dionika i menadment subkultura ( kakva je spremnost na prihvaanje raunovodstvenih standarda) b) dimenzija raunovodstvenih vrijednosti ( kakva je raunovodstvena profesija) c) uvjeti okruenja zakonski sustav, stupanj razvijenosti, razina inflacije eISPIT.com - Online ispiti i skripte

INFORMACIJSKE POTREBE DIONIARA I MENADMENTA DETERMINIRANE SU NJIHOVOM KULTUROM KORISNIK INFORMACIJA Investitori Vjerovnici ( banke i sl) Menadment i uprava Zaposlenici Konkurencija Regulatori Istraivai Mediji RAZLOZI KORITENJA POSLOVNOG IZVJETAVANJA Pomo u investicijskom odluivanju Pomo za odobravanje zajmova Pomo u donoenju odluka o poslovnim procesima Pomo za razumijevanje plaa i rezerviranja za mirovinske fondove Pomo u procjeni snage konkurencije i slabostima strategije Pomo pri ocjeni usklaenosti s regulativom Osiguranje podataka za istraivanja Osiguranje podataka za kolumne i izvjetaje

MODEL BUDUEG POSLOVNOG IZVJETAVANJA Financijski i nefinancijski podaci - financijski izvjetaji i pripadajua objavljivanja - operativni podaci po segmentima i mjerenje uspjeha koje menadment koristi u upravljanju poslovanjem Analize menadmenta temeljem financijskih i nefinancijskih podataka - podaci o razlozima promjena u financijskom i poslovnom izvrenju kao i identificiranju podataka o prolim efektima tih promjena Informacije orijentirane unaprijed - mogunosti i rizici ukljuujui i one koji rezultiraju iz kljunih trendova - planovi menadmenta ukljuujui i kritine faktore uspjeha - usporedba stvarnog izvrenja kompanije u odnosu na prethodno definiranje mogunosti, rizika i planova menadmenta Informacije o menadmentu i dioniarima - direktni menadment, glavni dioniari i transakcije izmeu povezanih stranki Osnovne informacije o kompaniji - glavni ciljevi i strategije - opseg i opis poslovanja i vlasnitva - utjecaj strukture industrije na kompaniju GLOBALIZACIJA DIONIKE I MENADMENT KULTURE KORPORATIVNO UPRAVLJANJE - sustav upravljanja i kontrole dionikih drutava - definira prava i odgovornosti najvanijih korporativnih suradnika ( dioniara, menadmenta i drugih) - razvija korporativno potenje, transparentnost i odgovornost CILJEVI KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA 1. zatita investitora, na prvom mjestu dioniara 2. stabilizacija i razvoj financijskih trita i trita kapitala 3. stabilan razvoj gospodarstva i drutva u cjelini KORPORATIVNO UPRAVLJANJE I RAUNOVODSTVENA PROFESIJA Naela korporativnog upravljanja OECD-a prihvaa IFAC 30.04.2004. to postaje obveza svih lanica. eISPIT.com - Online ispiti i skripte

IFAC objavljuje naelo: Raunovodstvena profesija mora biti odgovorna dioniarima, a ne menadmentu, a uprave moraju uinkovito nadzirati funkciju financijskog izvjetavanja osiguranjem adekvatnog sustava kontrole. Naelo prihvaaju i svjetske monetarne i financijske institucije ( IMF, WB, BIS, IOSCO) OECD naela IMF, WB, BIS, IOSCO, IFAC Korporacije Financijska trita i trita kapitala Gospodarstvo i drutvo u cjelini SVRHA NAELA OECD-a - harmonizacija minimalnih pravila korporativnog upravljanja u kompanijama lanica i nelanica OECD - razvoj i poboljanje legalnog, institucionalnog i regulatornog okvira korporativnog upravljanja - pruanje vodia i uputa za razvoj financijskih trita i trita kapitala - poboljanje ekonomske uinkovitosti kompanija i drutva u cjelini 6 NAELA KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA I II III IV V VI OSIGURATI TEMELJ ZA UINKOVITI OKVIR KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA PRAVA DIONIARA I KLJUNE VLASNIKE FUNKCIJE PRAVEDAN TRETMAN DIONIARA ( informiranje, regulativa) ULOGA VJEROVNIKA U KORPORATIVNOM UPRAVLJANJU (banaka) OBJAVLJIVANJE I TRANSPARENTNOST ( kvaliteta fin.izvjetaja) ODGOVORNOST UPRAVE ( kako ocjenjivati uinkovitost uprave)

I OSIGURATI TEMELJ ZA UINKOVITI OKVIR KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA - realizira se kroz okvir financijskog izvjetavanja koji mora definirati regulatorno tijelo ( zahtjev IFAC-a) - ovlateni revizori moraju imati tijela za: a) edukaciju i licenciranje b) nadzor II PRAVA DIONIARA I KLJUNE VLASNIKE FUNKCIJE - pruanje raunovodstvenih informacija dioniarima na pravovremenoj i regulatornoj osnovi ( prema zakonima i standardima) - nepristranost u reviziji financijskih izvjetaja - neovisnost III PRAVEDAN TRETMAN DIONIARIMA - potpuno jednak informacijski tretman i zatita svih dioniara a) veinskih i manjinskih b) domaih i stranih - spreavanje raunovodstvenih manipulacija ( posljedica financijskih manipulacija) - manipuliranje sa zalihama - manipuliranje s trokovima u nematerijalnoj imovini - manipuliranje preko vrednovanja financijske imovine - manipuliranje preko upravljanja rizicima da bi se postigao eljeni cilj tj. ciljana dobit. eISPIT.com - Online ispiti i skripte

- suprotstavljanje favoriziranju interesa menadmenta ili pojedinih skupina dioniara IV ULOGA VJEROVNIKA U KORPORATIVNOM UPRAVLJANJU - raunovodstvena profesija treba zatititi interese a) drave b) banaka, investitora u korporativne obveznice c) zaposlenika V OBJAVLJIVANJE I TRANSPARENTNOST Minimum informacija koje su ukljuene u objavljivanje kompanija u svim zemljama: 1) Financijska situacija i uspjeh 2) Ciljevi kompanije ( u planovima) 3) Veinski vlasnici 4) Politika plaa uprave i kljunog izvrnog menadmenta, kvalifikacijska struktura menadmenta 5) Transakcije povezanih strana 6) Pitanja koja se odnose na zaposlene ( edukacija i participacija u upravljanju) i druge vjerovnike Informacije moraju biti 1.) tone, objektivne ( nepristrane), pravovremene i znaajne 2.) pripremljene i objavljene sukladno najkvalitetnijim raunovodstvenim standardima 3.) kanali irenja informacija moraju korisnicima osigurati jednak, pravovremen i trokovno djelotvoran pristup Godinju reviziju moraju obavljati 1.) ovlateni, osposobljeni i neovisni revizori 2.) moraju osigurati vanjsku i nepristranu ocjenu upravi i dioniarima da financijski izvjetaji prezentiraju istinito i fer financijsku situaciju i uspjeh kompanije u svim vanim pitanjima VI ODGOVORNOST UPRAVE Raunovodstvo mora osigurati informacije za objavljivanje svih funkcija uprave: 1.) Definiranje strategije 2.) Procjena rizika 3.) Sastavljanje poslovnih planova i prorauna ( 1. godina) - plan je kvantifikacija ciljeva u naturalnom i financijskom obliku - proraun ili budet kvantificiranje iskljuivo u financijskom izrazu 4.) Kontrola i analiza izvrenja ( koliko su ciljevi efikasni) Upravljanje = planiranje + kontrola + odluivanje PRETPOSTAVKE ZA REALIZACIJU NAELA OECD-a ( IFAC-a) U RAUNOVODSTVENOJ PRAKSI NEKE ZEMLJE a) Definirati i harmonizirati relevantnu raunovodstvenu analizu 1.) strukturno ( precizirati regulatore i nadzor) 2.) koncepcijski ( eliminirati nekonzistentnost regulative germanskog i anglosaksonskog koncepta) 3.) kategorijalno i terminoloki ( eliminirati razlike u terminologiji i sadraju kategorija zbog problema u objavljivanju i nadzoru) b) Istraiti raunovodstvenu profesiju u trgovakim drutvima RAUNOVODSTVO KAO INSTRUMENT GLOBALIZACIJE PARADOKS RAUNOVODSTVENE HARMONIZACIJE - nacionalni raunovodstveni standardi postaju nadnacionalni ( US GAAPs) -izravno i neizravno poveanje financijske koristi najrazvijenijih zemalja - stimulira izravna ulaganja i transakcije na financijskim tritima najrazvijenijih - poveava se broj globalnih igraa, a sve je manje lokalnih raunovoa eISPIT.com - Online ispiti i skripte

- raunovodstvenom harmonizacijom gubi se osjeaj za male subjekte koji su u procjepu poreznih propisa i raunovodstvenih standarda - raste otpor poreznih vlasti nerazvijenih zemalja zbog izbjegavanja poreza, socijalnih davanja i nebrige o zatiti okolia - POREZI SU NAJVEI IZAZOV HARMONIZACIJE - zakon o trgovakim drutvima nitko ne kontrolira MANIPULACIJE S FINANCIJSKIM IZVJETAJIMA MANIPULACIJE MOGU BITI: 1. Manipulacije na burzama 2. Manipulacije u raunovodstvu TKO SU FINANCIJSKI MANIPULANTI - financijski specijalisti - kontroliraju pohlepu i strah - ele ostvariti vlastite ciljeve, a tek onda ciljeve klijenata PRETPOSTAVKE MANIPULANATA ZA MANIPULACIJE NA BURZAMA: 1.) javnost je glupa 2.) javnost e ulagati u vrijednosne papire kada cijene rastu ( radi se o zlatnoj groznici) 3.) javnost e prodavati vrijednosne papire kada cijene padaju METODE MANIPULACIJE NA BURZAMA 1.) Pump & dump = umjetno poveaj trinu cijenu i nakon to ostvari taj cilj, prodaj 2.) Trash & cash = obezvrijediti vrijednost dionica ili obveznica nekih subjekata putem manipulacije informacijama, nastoji se prikazati krizna situacija s ciljem preuzimanja dionica ili obveznica 3.) Insider trading = u domeni djelovanja internih subjekata iz menadmenta koji mogu prodavati informacije o strategiji, o klijentima, o budunosti, o uspjehu MANIPULACIJE U RAUNOVODSTVU - posljedica su konflikta interesa investitora, menadmenta i fiskusa - manipulira se financijskim izvjetajima u cilju ostvarivanja financijskih interesa - namjerno se iskrivljuje slika o financijskoj situaciji i uspjenosti kompanije - manipuliranjem s raunovodstvenim politikama ( naelima priznavanja i mjerenja) precjenjuju se ili podcjenjuju pozicije imovine ili obveza ime se izravno utjee na bilancu i izvjetaj o dobiti - vea dobit poveava interese dioniara u raspodijeli, poveava i diskrecione investicije i poloaj menadmenta, bolji rejting kod kreditora, bolja percepcija potencijalnih investitora na financijskim tritima i vice versa IZMANIPULIRANI I NEPOTPUNI, NEKVALITETNI I NEPOUZDANI FINANCIJSKI IZVJETAJI IMAJU NEGATIVNE UINKE NA TRITU KAPITALA: - nepouzdani izvjetaji uzrokuju neizvjesnost - neizvjesnost uzrokuje rizike - sve vei rizici tjeraju investitore na poveanje stope povrata - zahtjevi za veim stopama povrata rezultiraju veim trokovima kapitala, padom potranje i cijena vrijednosnih papira CILJEVI MANIPULACIJA S FINANCIJSKIM IZVJETAJIMA MOGU BITI: - smanjenje fiskalnih davanja - tenja za jeftinijim poveanjem kapitala - izbjegavanje krenja ugovora s vjerovnicima - poveanje bogatstva menadmenta

eISPIT.com - Online ispiti i skripte

OKVIRI I SITUACIJE ZA PROVOENJE RAUNOVODSTVENIH MANIPULACIJA MOGU BITI: - regulatorne mjere ( zakoni, pravilnici i raunovodstveni standardi) i njihove izmjene - odluke menadmenta o promjeni raunovodstvenih politika i tretmanu tih promjena FINANCIJSKI INSTRUMENTI KAO OBJEKT BURZOVNIH I RAUNOVODSTVENIH MANIPULACIJA ( MRS / MSFI 39) - financijska imovina koja se dri za trgovanje ( rok dospijea do 1 godine, kratkoroni portfelj) - zajmovi i potraivanja koja je kreirao subjekt ( to su plasmani) - ulaganja koja se dre do dospijea ( to su ulaganja u obveznice) - imovina raspoloiva za prodaju ( to su dugorona ulaganja, rok dospijea preko jedne godine, dugoroni portfelj) RANGIRANJE POZICIJA BILANCE KOJE SU POD UTJECAJEM MANIPULACIJA 1. FINANCIJSKA IMOVINA ( dugotrajna i kratkotrajna) najvie pod utjecajem - imovina koja se dri za trgovanje - imovina raspoloiva za prodaju - zajmovi i potraivanja koja je kreirao subjekt - ulaganja koja se dre do dospijea 2. DUGOTRAJNA MATERIJALNA I NEMATERIJALNA IMOVINA - patenti, licence, trokovi razvoja, franize, koncesije i goodwill - zemljite, graevinski objekti, oprema 3. KRATKOTRAJNA IMOVINA ( najmanje je izloena manipulacijama) - zalihe - potraivanja RANGIRANJE RAUNOVODSTVENIH METODA I POSTUPAKA KAO IZVOR RAUNOVODSTVENIH MANIPULACIJA - metoda fer vrijednosti za naknadno mjerenje financijskih instrumenata - utvrivanje amortiziranog troka - portfelja - test umanjenja financijske imovine i utvrivanje nadoknadivog iznosa - metode poslovnih kombinacija i konsolidacije - derivatni instrumenti i zatita - metoda priznavanja i mjerenja zaliha i potraivanja - umanjenje imovine ( vrijednosna usklaenja dugotrajne i kratkotrajne materijalne imovine) - rezerviranja trokova ZATITA OD RAUNOVODSTVENIH MANIPULACIJA - ispravna primjena raunovodstvene regulative ( zakona i standarda) - nepristrana eksterna revizija i nadzor regulatornih tijela - stalna kontrola menadmenta i budnost investicijske javnosti TEMELJNI FINANCIJSKI IZVJETAJI I POKAZATELJI FINANCIJSKE ANALIZE INSTITUCIONALNI OKVIR FINANCIJSKOG IZVJETAVANJA Zakon o raunovodstvu ( l.15) MSFI ( ZOR l.18) TEMELJNI FINANCIJSKI IZVJETAJI Bilanca ( ZOR l.15 i MRS 1) Raun dobiti i gubitka ( ZOR l.15 i MRS 1) Izvjetaj o novanom toku ( MRS 7) Izvjetaj o promjeni glavnice ( MRS 1) Biljeke uz financijske izvjetaje ( ZOR l.15 i MRS 1) eISPIT.com - Online ispiti i skripte

BILANCA - trenutani vrijednosni iskaz imovine, obveza i kapitala trgovakih drutava na tono odreeni dan - osnovno obiljeje = bilanna ravnotea - IMOVINA = OBVEZE + KAPITAL IMOVINA = KAPITAL OBVEZE

Europski tip bilance = imovina po rastuoj likvidnosti Ameriki tip bilance = imovina po padajuoj likvidnosti IMOVINA ( AKTIVA) DUGOTRAJNA IMOVINA - nematerijalna imovina - materijalna imovina - financijska imovina ( plasmani s rokom duim od 1 godine) - potraivanja ( najee leasing) KRATKOTRAJNA IMOVINA - zalihe - potraivanja - financijska imovina ( plasmani do 1 godine) - novac OBVEZE I KAPITAL KAPITAL ( uplaeni + zaraeni) Uplaeni ( temeljni kapital) - dionice ( udjeli) po nominalnoj vrijednosti - premija na emitirane dionice ( razlika iznad nominalne vrijednosti kod prodaje dionica na primarnom tritu) Zaraeni kapital ( nastao iz dobiti) - zakonske rezerve ( 5% od neto dobiti sve dok te rezerve ne postanu 5% temeljnog kapitala) - statutarne rezerve - rezerve za otkup trezorskih dionica - revalorizacijske rezerve - zadrana dobit OBVEZE Dugorone Kratkorone Bilanca prikazuje trenutanu financijsku situaciju trgovakog drutva 1. sluaj
KAPITAL IMOVINA OBVEZE

2. sluaj
KAPITAL IMOVINA 50% 50% OBVEZE

eISPIT.com - Online ispiti i skripte

3. sluaj
IMOVINA KAPITAL OBVEZE

Postavlja se pitanje oportuniteta da li je skuplje financirati se iz vlastitih izvora?

Financijska poluga Financijska poluga, uporaba duga u financiranju poslovanja i ekspanziji poduzea, poveavanje stupnja financiranja poduzea zaduivanjem. Financijska poluga podrazumijeva ekonomiziranje fiksnih trokova poduzea. Tu je bitan odnos godinjih trokova kamata i trine vrijednosti postojeeg duga. Uporaba financijske poluge vana je za ostvarenje zadovoljavajueg poslovnog rezultata, ime se udovoljava pravilu financijske poluge, a to znai da se isplati koristiti dug u poslovanju poduzea, ako se ostvaruje vea stopa profitabilnosti od ponderirane kamatne stope po kojoj se plaaju kamate na dug.

RAUN DOBITI I GUBITKA ( IZVJETAJ O DOBITI) Financijski izvjetaj koji korisnicima osigurava informaciju o uspjehu trgovakog drutva u jednom obraunskom razdoblju ( izmeu dva datuma bilance 01.01 i 31.12) Sadri kategorije uspjeha : PRIHODE, RASHODE I POSLOVNI REZULTAT ( DOBIT ILI GUBITAK) . Svrha mu je da prui informacije korisnicima o poveanju ili smanjenju zaraenog kapitala izmeu dva datuma bilance.
SADRAJ IZVJETAJA O DOBITI PRIHODI poveanje ekonomske koristi koja se odraava na poveanje imovine ili je posljedica smanjenja obveza i tako utjee na poveanje kapitala - priznaju se na temelju naela nastanka poslovnog dogaaja ili na naelu fakturirane realizacije 1.) REDOVNI ( poslovni i financijski = kamate, dividende, teajne razlike, kapitalni dobici ili prihodi od prodaje dionica na sekundarnom tritu, udjeli u dobiti, prihodi od raznih prava ) 2.) IZVANREDNI ( nastaju u izvanrednim okolnostima) RASHODI smanjenje ekonomske koristi, posljedica su smanjenja imovine ili nastanka obveza, te utjeu na smanjenje kapitala - priznaju se na temelju naela sueljavanja prihoda i rashoda ( redovnim prihodima sueljavaju se redovni rashodi) 1.) REDOVNI ( poslovni i financijski = kamate, teajne razlike, kapitalni gubici, nerealizirani gubici) 2. IZVANREDNI Poslovni rashodi Proizvodno poduzee sastoji se od 2 dijela proizvodnog i neproizvodnog. Neproizvodni dio ine uprava i prodaja ( uprava, raunovodstvo, financije, pravna sluba, prodajna sluba, marketing, nabava). Proizvodni dio ine pogoni, a unutar pogona proizvodne linije. eISPIT.com - Online ispiti i skripte

Svaki troak mora se biljeiti po mjestu troka, a onda po radnom nalogu. Neki trokovi se prate do mjesta troka, a ne mogu se pratiti po radnom nalogu. U neproizvodnom dijelu poduzea nastaju trokovi razdoblja ( period costs). U proizvodnom dijelu nastaju trokovi proizvodnje ( production costs) . Po MRS 2 zalihe se vrednuju po trokovima proizvodnje ( direktnog materijala, direktnog rada i opih trokova proizvodnje) OTP se ne mogu pratiti po pojedninim proizvodima, samo po mjestima troka. Najvei dio OTP su trokovi amortizacije. Rashodi = trokovi razdoblja + trokovi prodanih proizvoda FORME IZVJETAJA O DOBITI RAZVRSTAVANJE TROKOVA PO PRIRODNIM VRSTAMA - prema 4. direktivi EU - koriste mala i srednja trgovaka drutva - poslovni rashodi = trokovi po prirodnim vrstama +/- promjena zaliha

IZVJETAJ O DOBITI PO PRIRODNIM VRSTAMA

Prihodi od prodaje proizvoda Poveanje / smanjenje zaliha - poetne zalihe - konane zalihe Trokovi po prirodnim vrstama * direktni materijal * bruto plae *ostali materijalni trokovi *amortizacija *OTP Ukupno trokovi Ukupni poslovni rashodi Dobit od poslovnih aktivnosti Financijski prihodi ( kamate i dividende) Financijski rashodi Dobit od redovnih aktivnosti Porez na dobit Neto dobit
12.000 16.000 5.000 10.000 2.000 1.000 20.000 38.000 34.000 66.000 3.000 -2.000 67.000 -13.400 53.600 -4.000 100.000

eISPIT.com - Online ispiti i skripte

RAZVRSTAVANJE TROKOVA PREMA FUNKCIJI - MRS 1 - koriste velika trgovaka drutva koja prate trokove po funkcijama ( npr. proizvodnja, prodaja, uprava i sl.) i koriste kao podlogu za donoenje poslovnih odluka ( upravljako raunovodstvo) IZVJETAJ O DOBITI FUNKCIONALNA METODA
Prihodi od prodaje proizvoda Trokovi prodanih proizvoda Poetne zalihe Trokovi proizvodnje got.proizv.bez OTP Konane zalihe Trokovi prodanih proizvoda Bruto dobit ( bruto mara) Trokovi razdoblja Trokovi prodaje Trokovi uprave Ukupno trokovi razdoblja Operativna dobit Financijski prihodi Financijski rashodi Dobit od redovnog poslovanja Porez na dobit Neto dobit
100.000

12.000 18.000 -16.000 14.000 86.000

6.000 14.000 20.000 66.000 3.000 -2.000 67.000 -13.400 53.600

IZVJETAJ O NOVANOM TOKU CASH FLOW STATEMENT -1987. uvrten u okvir standarda GAAP - do tada je bio Izvjetaj o promjenama u financijskom poloaju To je izvjetaj koji prua korisnicima informacije o novanom toku ( novanim primicima i izdacima) u tijeku jednog obraunskog razdoblja. Prua one informacije koje bilanca i izvjetaj o dobiti ne pruaju korisnicima. Temelji se na novcu i novanim ekvivalentima. Svrha mu je : - procjena budueg novanog toka - procjena sposobnosti drutva da isplati dividende - da se ocjeni sposobnost drutva za investiranjem i potrebe za vanjskim financiranjem - da se ocjene uzroci razlikovanja neto dobiti od novanog toka A = CA + NCA = CA = L + SE jednadba bilance L + SE L + SE - NCA

( CA = cash assets = obveze + kapital nenovana imovina) Novani ekvivalenti ili surogati su svi plasmani do 3 mjeseca koji se mogu brzo i bez odgode transformirati u novac ( zadunice, zapisi) Poveanje novca i novanih surogata su posljedice: eISPIT.com - Online ispiti i skripte

- poveanja obveza npr. uzimanja kredita CA = L - poveanja glavnice emitiranjem dionica ili poveanjem dobiti CA = SE - smanjenja nenovane imovine CA = NCA SADRAJ IZVJETAJA O NOVANOM TOKU MRS 7 DIREKTNA METODA POSLOVNE AKTIVNOSTI 1. NOVANI PRIMICI ( prodaja, kamate, dividende, povrati poreza itd.) 2. NOVANI IZDACI ( nabava sirovina, robe, kamate, porezi, plae) A. NOVANI TOK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI INVESTICIJSKE AKTIVNOSTI 1. NOVANI PRIMICI ( prodaja dugotrajne imovine i vrijednosnih papira) 2. NOVANI IZDACI ( ulaganja u dugotrajnu imovinu, vrijednosne papire i plasmani) B. NOVANI TOK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI FINANCIJSKE AKTIVNOSTI 1. NOVANI PRIMICI ( emisija dionica, obveznica, primljeni krediti) 2. NOVANI IZDACI ( isplata dividendi, otkup trezorskih dionica, povrat glavnice kredita) C.NOVANI TOK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI A + B+ C = ISTI NOVANI TOK Najvanije su poslovne aktivnosti jer ako je novani tok od poslovnih aktivnosti pozitivan onda postoji pretpostavka za investiranje.

INDIREKTNA METODA razlikuje se samo kod poslovnih aktivnosti POSLOVNE AKTIVNOSTI + neto dobit + amortizacija ( sa financijske toke gledita amortizacija je primitak) + smanjenje kratkoronih potraivanja - poveanje kratkoronih potraivanja + poveanje kratkoronih obveza - smanjenje kratkoronih obveza + smanjenje zaliha - poveanje zaliha Neto obrtni kapital = kratkotrajna imovina kratkorone obveze
Dugotrajna imovina Neto obrtni kapital Kratkotrajna imovina Kratkorone obveze Dugorone obveze

IZVJETAJ O PROMJENI GLAVNICE -detaljiziranje dijela bilance u kojem se prikazuje stanje kapitala. - sastavlja se izmeu dva datuma bilance - prua informacije korisnicima o uzrocima poveanja ili smanjenja glavnice eISPIT.com - Online ispiti i skripte

Promjene glavnice mogu biti: a) iz transakcija s dioniarima ( emisija dionica, otkup trezorskih dionica, isplate dividendi) b) iz aktivnosti trgovakog drutva ( dobit, gubitak) SADRAJ IZVJETAJA O PROMJENI GLAVNICE GLAVNICA 1.) Dionice ( udjeli) po nominalnoj vrijednosti 2.) Premija na emitirane dionice 3.) Zakonske rezerve 4.) Statutarne rezerve 5.) Rezerve za otkup trezorskih dionica 6.) Revalorizacijske rezerve 7.) Zadrana dobit BILJEKE UZ FINANCIJSKE IZVJETAJE Nakon temeljnih financijskih izvjetaja objavljuju se a) znaajne raunovodstvene politike b) biljeke Raunovodstvene politike sadre najvanija naela, metode, postupke koje je drutvo koristilo za sastavljanje i objavljivanje financijskih izvjetaja. Biljeke sadre sve detalje kojima se rastereuju financijski izvjetaji, a odnose se npr. na strukturu zaliha, ulaganja, prihode, rashode i sl.

INFORMACIJE NA TEMELJU ANALIZE FINANCIJSKIH IZVJETAJA Horizontalna analiza - komparativna analiza promjena u apsolutnom iznosu i strukturi izmeu baznog razdoblja i proteklih razdoblja Trend analiza - komparativna analiza izmeu najuspjenijih ili najloijih godina - pogodna je za analizu sezonskih utjecaja Vertikalna analiza - koristi strukturu ( postotke) s ciljem da se ukae na relaciju izmeu pojedinih dijelova istog financijskog izvjetaja Analiza pomou pokazatelja financijske analize - pokazatelji su relacije izmeu pojedinih pozicija financijskih izvjetaja Du Pontov sustav pokazatelja INFORMACIJE NA TEMELJU POKAZATELJA FINANCIJSKE ANALIZE 1.) Pokazatelji zaduenosti 2.) Pokazatelji likvidnosti 3.) Pokazatelji aktivnosti ( koeficijent obrtaja) 4.) Pokazatelji profitabilnosti ( rentabilnosti) 5.) Pokazatelji investiranja eISPIT.com - Online ispiti i skripte

POKAZATELJI ZADUENOSTI Ukupne obveze 1.) stupanj zaduenosti = ------------------------------ ( konzervativno pravilo 0,5 ) Ukupna imovina Ukupne obveze 2.) odnos duga i glavnice = ---------------------------( konzervativno =1) Ukupna glavnica Dobit prije kamata i poreza 3.) pokrie kamata = -------------------------------------- > 1 Rashodi od kamata

POKAZATELJI LIKVIDNOSTI Kratkotrajna imovina 1.) tekui odnos =----------------------------------> 2,3 ( vano kod trgovine) Kratkorone obveze Novac + kratkotrajna financijska imovina + potraivanja 2.) brzi odnos = -------------------------------------------------------------------->1 Kratkorone obveze

POKAZATELJI AKTIVNOSTI Ukupan prihod 1.) k.o. ukupne imovine =---------------------------------------Ukupna imovina ( prosjeno stanje) Ukupan prihod 2.) k.o. zaliha= ---------------------------------> 1 Zalihe ( prosjeno stanje) Ukupan prihod ( promet) 3.) k.o. potraivanja=----------------------------------------- >1 Potraivanja ( prosjeno stanje) 365 4.) dani vezivanja potraivanja=-------------------------k.o. potraivanja POKAZATELJI PROFITABILNOSTI ( ROA I ROE)

eISPIT.com - Online ispiti i skripte

dobit 1.) profitabilnost poslovanja =------------------------------------------- = ROA Ukupna imovina ( prosjeno stanje)

Neto dobit 2.) profitabilnost dionike glavnice= -----------------------------------------= ROE Dionika glavnica ( prosjeno) Neto dobit 3.) profitna mara = ----------------------------------Ukupan prihod ( promet) POKAZATELJI INVESTIRANJA Neto dobit- dividende na povlatene dionice 1.) zarade po dionici ( EPS)=-----------------------------------------------------Ponderirani prosjeni broj obinih dionica Ovo je najvaniji pokazatelj, javno se objavljuje ( MRS 33). Koristi se ponderirani prosjeni broj zato to broj dionica moe varirati u toku godine. Ponder moe biti npr. broj dana. Neto dobit rasporeena za dividende 2.) dividende po dionici ( DPS)= ----------------------------------------------Broj glavnih dionica Dividende po dionici 3.) prinos od dividendi ( dividend yield)=-------------------------------Trina cijena po dionici Trina cijena po dionici 4.) odnos cijena i zarade ( P/E) = --------------------------------Zarada po dionici

Dividende po dionici 5.) odnos isplate dividendi= --------------------------------Zarade po dionici POKAZATELJI NOVANOG TOKA Pokazatelji za ocjenu likvidnosti Novani tok od poslovnih aktivnosti a) novano pokrie kamata=----------------------------------Rashodi od kamata Novani tok od poslovnih akt.- isplata dividende b) novano pokrie obveza=----------------------------------------------------------Prosjene obveze u obra.razdoblju Novani tok od poslovnih akt.- divid.povlatenim dioniarima c) novano pokrie dividendi =------------------------------------------------------------------------obinim dioniarima Novani izdaci za dividende obinim dioniarima eISPIT.com - Online ispiti i skripte

Novani tok od poslovnih aktivnosti d) novano pokrie za= ------------------------------------------------------ukupne dividende Novani izdaci za ukupne dividende

Pokazatelji kvalitete dobiti Novani primici s osnova realizacije a) kvaliteta realizacije=-----------------------------------------------Ukupna realizacija ( prodaja) Novani tok od poslovnih aktivnosti b) kvaliteta dobiti= ------------------------------------------------------------Dobit od redovne posl.aktivnosti ( operativna dobit) Nov.tok od posl.aktivnosti prije kamata i poreza c) kvaliteta dobiti= -----------------------------------------------------Dobit prije kamata, poreza i amortizacije Pokazatelji kapitalnih izdataka Novani tok od posl.aktivnosti- novani izdaci za dividende a) pokazatelji nabavke=-----------------------------------------------------------------------kapitalne imovine Nov.izdaci za nabavu dugotrajne kapitalne imovine Novani tok od investicijskih aktivnosti b) pokazatelji investiranja=----------------------------------------------------------Novani tok od financijskih aktivnosti Novani tok od investicijske aktivnosti c) pokazatelji financiranja= -------------------------------------------------Novani tok od poslovnih i financijskih aktivnosti

Pokazatelji povrata novanog toka Novani tok od poslovne aktivnosti- nov.izdaci za povlatene dionice a) novani tok po dionici=---------------------------------------------------------------------------------Ponderirani prosjeni broj obinih dionica Novani tok od poslovne aktivnosti prije kamata i poreza b) povrat novca na =-------------------------------------------------------------- -----uloenu imovinu Prosjena ukupna imovina Novani tok od poslovne aktivnosti c) povrat novca na= ---------------------------------------------------------------dugove i glavnicu Prosjeno stanje dionike glavnice i obveza Novani tok od poslovne aktivnosti d) povrat novca na=-----------------------------------------------------------dioniku glavnicu Prosjena dionika glavnica

eISPIT.com - Online ispiti i skripte

RAUNOVODSTVENO PRAENJE EMISIJE DIONICA, IZGLASAVANJA I RASPOREIVANJA DIVIDENDI Prednosti dionikog drutva a) nema osobne odgovornosti dioniara b) lake se akumulira kapital c) laki je prijenos vlasnitva ( prijenos vlasnitva se registrira u Sredinjoj depozitarnoj agenciji) d) kontinuitet postojanja e) ima profesionalni menadment razgranienje prava od odgovornosti Na zapadu se statutom odreuje koliko menadment moe maksimalno imati dionica ( 510%) . Kod nas neki lanovi uprave imaju 60-70% dionica i toga nema u statutu. Menadment ne smije biti optereen vlasnitvom Slabosti a) problem dvostrukog oporezivanja dobiti i dohotka b) potreba za veom zakonskom regulacijom ( primarnog i sekundarnog trita) - komisija za vrijednosne papire, HANFA c) odvojeno je vlasnitvo od kontrole - sukobi vlasnike strukture i menadmenta - suprotstavljeni ciljevi - menadmentmaksimalizacija zadrane dobiti - dioniari maksimalizacija dividende Vlasnici bi trebali kontrolirati procese usporedbom planiranog i ostvarenog. Ako se planirano ne ostvari vlasnici bi trebali smijeniti upravu. Kod nas vlasnici = uprava. Vrste dionica 1. obine ili redovne dionice 2. povlatene ili preferencijalne dionice Dionice su dugoroni vlasniki instrument, potvrda o udjelu u neto imovini ( kapitalu ) ( neto imovina = imovina obveze) ZTD definira vrste dionica. Vlasnici redovnih dionica imaju tri prava: - glasako pravo 1 dionica 1 glas - na dividendu kad se izglasaju - pravo sudjelovanja u likvidacijskoj masi, ali kao posljednji u isplatnom redu Vlasnici preferencijalnih dionica - u pravilu nemaju glasaka prava - imaju prava na dividende kao % od nominalne vrijednosti dionica - sudjeluju u likvidacijskoj masi prije vlasnika obinih dionica Povlatene dionice hibridni instrument - kumulativne - kad se izglasa dividenda, onda se isplauju dividende od svih prethodnih godina - nekumulativne - nemaju to pravo, ali imaju mogunost konverzije u druge instrumente ( obine dionice ili obveznice). Navode se i uvjeti pod kojima se to moe izvriti. Svake godine vri se obraun dividende kao % od nominalne vrijednosti ( po tome su sline obveznicama), a isplauju se kad je dividenda izglasana ( po tome su sline dionicama). eISPIT.com - Online ispiti i skripte

Kod dionica nema nikakvog obeanja zarade. BILANCA DIONIKOG DRUTVA AKTIVA= PASIVA IMOVINA = OBVEZE + KAPITAL KAPITAL = UPLAENI + ZARAENI UPLAENI KAPITAL ( temeljni, ne rasporeuje se) - dionice po nominalnoj vrijednosti - premija na emitirane dionice ZARAENI KAPITAL ( raspodjeljivi dio kapitala) - rezerve - zadrani dobici iz prethodnih godina - nerasporeena dobit tekue godine U amerikom sustavu nema rezervi, samo zadrana dobit. OSNOVNI TERMINI ZA RAUNOVODSTVENO PRAENJE DIONICA 1. AUTORIZIRANE DIONICE - dionice s pravom na emisiju. Dionika skuptina donosi odluku o emisiji novih dionica ( dokapitalizacija) 2. EMITIRANE DIONICE - prodane za novac ( MRS 32) ili razmijenjene za nenovanu imovinu i usluge ( MSFI 2) 3.NEEMITIRANE DIONICE - razlika autoriziranih i emitiranih 4. UPISANE DIONICE ( subscribed stocks) - najea operacija. U prospektu se objavljuje vrijeme i mjesto upisa ( u bankama, brokerskim kuama i sl). Upis traje krae od godinu dana, obino do 3 mjeseca. Potpisuje se ugovor o kupnji dionica upisom. - odmah 5 ili 10% nominalne vrijednosti dionice - ostatak upisanog, a neuplaenog iznosa u roku 2-3 mjeseca ili na 2-3 rate - upisnik stjee prava iz dionice uplatom 100% iznosa - u sluaju odustajanja vraa se. ? 5. TREZORSKE DIONICE ( treasury stock) - d.d. emitira i otkupljuje dio svojih dionica - razlog je promjena vlasnike strukture. Npr. dioniar dri 60% dionica. eli imati 100% i on daje nalog da se otkupljuju dionice od ostalih dioniara, ali sa iro rauna kompanije. Ako firma otkupi 40% onda taj dioniar ima 100%. ZTD kae da se moe otkupiti maksimalno 10%, ali nitko ne nadzire primjenu ZTD-a. 6. GLAVNE DIONICE outstanding stocks - emitirane ( minus) trezorske dionice - vlasnici glavnih dionica imaju pravo na dividende, dok se dividende na trezorske dionice ne obraunavaju 7. NOMINALNA VRIJEDNOST par value, fer value - iznos koji pie na samoj dionici, odreen prilikom autorizacije - ZTD regulira minimalno 10 kn po dionici 8. TRINA VRIJEDNOST DIONICA - kotacijska vrijednost - to emo iitati sa kotacije na burzi - 35.000 kompanija listano je na burzama 9. PREMIJA NA EMITIRANE DIONICE - iznos iznad nominalne vrijednosti koji se ostvaruje prodajom dionica na primarnom tritu - premija nije prihod nego je kapital, neraspodjeljivi - sekundarno trite je trite ve emitiranih vrijednosnih papirainstitucije burze 10. KNJIGOVODSTVENA VRIJEDNOST DIONICE ( book value) - kapital ( glavnica) / broj glavnih dionica eISPIT.com - Online ispiti i skripte

RAUNOVODSTVENO PRAENJE EMISIJE DIONICA - na primarnom financijskom tritu A) Emisija i prodaja obinih dionica za novana sredstva ( MRS 32) B) Emisija i razmjena obinih dionica za nenovane oblike imovine ili za usluge ( MSFI 2) A) 1. ) Emitirano je 100 dionica nominalne vrijednosti 1 kn koje su prodane po trinoj cijeni koja je jednaka nominalnoj vrijednosti - centripetalno kretanje - 100 Novani raun / 910 Dioniki kapital 100,00 kn - dioniari uplauju, formira se temeljni kapital 2.) Trina cijena vea je od nominalne vrijednosti. Trina cijena 1,25 kn, nominalna 1,00 kn. DUGUJE POTRAUJE 100 iro raun 125,00 kn 910 Dionice po nominalnoj vrijednosti 100,00 kn 911 Premija na emitirane dionice 25,00 kn 3.) Emisija po cijeni manjoj od nominalne vrijednosti ( nije doputeno po ZTD) DUGUJE POTRAUJE 100 iro raun 85,00 kn 910 Dionice po nominalnoj vrijednosti 100,00 kn 911 Diskont na emitirane dionice 15,00 kn 4.) Emisija i prodaja obinih dionica upisom 1) Upisano je 100 dionica po 1 kn, plaeno odmah 30% 2) Ostatak u dvije jednake rate 3) Otplatom 100% upisanog iznosa dioniari stjeu dionice i prava iz njih DUGUJE 100 iro raun 30,00 kn POTRAUJE 910 Dionice po nominalnoj vrijednosti upisane 100,00 kn

16 Potraivanja za upisane dionice 70,00 kn 100 iro raun 35,00 kn 16 Potraivanja za upisane 1.rata dionice 35,00 kn 100 iro raun 35,00 kn 16 Potraivanja za upisane 2.rata dionice 35,00 kn 910 Dionice po 910 Dionice po nominalnoj nominalnoj vrijednosti vrijednosti uplaene 100,00 upisane 100,00 kn kn B) Emisija i razmjena obinih dionica za nenovane oblike imovine ili za usluge ( MSFI 2) 1.) EMISIJA I RAZMJENA ZA MATERIJALNU IMOVINU 2.) EMISIJA I RAZMJENA ZA NEMATERIJALNU IMOVINU 3.) EMISIJA I RAZMJENA ZA USLUGE Osnovica razmjene dionica za nenovanu imovinu ili usluge moe biti: a) trina cijena dionice b) trina cijena nenovane imovine ili usluga Primjer: 100 dionica nominalne vrijednosti 1,00 kn,a trine 1,20 kn razmijenjene su za opremu. Trina cijena dionica je osnovica za razmjenu. DUGUJE eISPIT.com - Online ispiti i skripte POTRAUJE

025 ili 04 Nenovana imovina ili usluge 120,00 kn

910 Dionice po nominalnoj vrijednosti 100,00 kn 911 Premija na emitirane dionice 20,00 kn

OTKUP VLASTITIH EMITIRANIH DIONICA ( TREZORSKE DIONICE) Razlozi otkupa: 1.) Politika dividendi ( smanjenje broja glavnih dionica da bi bila vea dividenda) 2.) Smanjenje opasnosti od preuzimanja od strane drugih 3.) Zaustavljanje pada trine vrijednosti 4.) Drugi razlozi MRS 32 Evidentiranje otkupa otkupljeno 100 dionica nominalne vrijednosti 1,00 kn, cijena otkupa 1,20 kn DUGUJE POTRAUJE 910 Dionice po 100 iro raun 120,00 kn nominalnoj vrijednosti 100,00 kn 911 Premija na emitirane dionice 20,00 kn Ako nema dovoljno premije knjii se na teret zadrane dobiti. Prodaja trezorskih dionica prodaje se po 1,25 kn DUGUJE 100 iro raun 125,00 kn POTRAUJE 910 Dionice po nominalnoj vrijednosti 100,00 kn 911 Premija na emitirane dionice 25,00 kn

RAUNOVODSTVENO PRAENJE IZGLASAVANJA I ISPLATE ( DISTRIBUCIJE) DIVIDENDI S raunovodstvene toke gledita prilikom izglasavanja i isplate dividendi relevantna su tri momenta: 1. ) datum izglasavanja dividendi ( datum skuptine odluka o dividendama nakon usvajanja konanog obrauna) 2.) datum sastavljanja liste dioniara koji imaju pravo na dividende ( uskladiti knjigu dionica sa Sredinjom depozitarnom agencijom. Prije izglasavanja potrebno je izvriti usklaenja) 3.) datum isplate ( distribucije) dividendi Dividende se mogu isplatiti na 3 naina: 1.) isplata u novcu ( moe i sukcesivno ako nema dovoljno novca) 2.) dividendne dionice 3.) distribucija dividende u nenovanim oblicima imovine ili usluga 1. Isplata u novcu a) u iznosu manjem od neto dobiti DUGUJE POTRAUJE 936 Neto dobit saldo 100,00 kn 936 Neto dobit 60,00 kn 262 Obveze za dividende 60,00 kn 262 Obveza za dividende 100 iro raun 60,00 kn 60,00 kn eISPIT.com - Online ispiti i skripte

936 Neto dobit 40,00 kn 930 Zadrana dobit 40,00 kn Ukupan potencijal za isplatu dividendi je neto dobit + zadrana dobit. Pod odreenim uvjetima iz ZTD mogu se isplatiti i rezerve.

b) isplata u iznosu jednakom neto dobiti tekue godine DUGUJE POTRAUJE 936 Neto dobit saldo 100,00 kn 936 Neto dobit 100,00 kn 262 Obveze za dividende 100,00 kn 262 Obveza za dividende 100 iro raun 100,00 kn 100,00 kn c) isplata u iznosu veem od neto dobiti tekue godine DUGUJE POTRAUJE 936 Neto dobit saldo 100,00 kn 936 Neto dobit 100,00 kn 262 Obveze za dividende 120,00 kn 930 Zadrana dobit 20,00 kn 262 Obveza za dividende 100 iro raun 120,00 kn 120,00 kn d) isplata dividende u sluaju gubitka tekue godine DUGUJE POTRAUJE 936 Gubitak tekue godine saldo 10,00 kn 930 Zadrana dobit 10,00 936 Gubitak tekue godine 10,00 kn 930 Zadrana dobit 50,00 262 Obveze za dividende 50,00 kn 262 Obveza za dividende 100 iro raun 50,00 kn 50,00 kn Prvo se pokrije gubitak tekue godine sa zadranom dobiti, a onda se na teret zadrane dobiti formira obveza za isplatu dividende i na kraju se isplati dividenda sa iro rauna. DISTRIBUCIJA DIVIDENDNIH DIONICA - dodatnom emisijom obinih dionica - distribucija dionica je na proporcionalnoj osnovi U sluaju malog broja dividendnih dionica ( dodatna emisija do 25% postojeih glavnih dionica) temelj evidentiranja je trina vrijednost postojeih glavnih dionica. U sluaju velikog broja dividendnih dionica ( dodatna emisija preko 25% postojeih glavnih dionica) temelj evidentiranja je nominalna vrijednost postojeih glavnih dionica. Prednost dividendnih dionica: - nema odljeva novanih sredstava ( najkvalitetnije imovine) - na te dividende se ne plaaju porezi ( plaa se samo na novane dividende) - poveava se vrijednost poduzea, a time i trina vrijednost dionice

eISPIT.com - Online ispiti i skripte

Evidentiranje dividendnih dionica Poduzee je evidentiralo 50 dividendnih dionica trine cijene 1,2 kn, nominalna cijena 1,00 kn. DUGUJE POTRAUJE 936 Neto dobit saldo 100,00 kn 936 Neto dobit 60,00 kn 262 Obveze za dividende 60,00 kn 262 Obveze za dividende 910 Dioniki kapital 60,00 kn dionice po nominalnoj vrijednosti 50,00 kn 911 Dioniki kapital premija na emitirane dionice 10,00 kn Nakon izglasavanja dividende formira se obveza za isplatu dividende na teret neto dobiti, a ta se obveza zatvara formiranjem kapitala po nominalnoj vrijednosti dionice 50,00 kn i premije 10,00 kn. Izglasavanjem dividendnih dionica poveava se neraspodjeljivi kapital, a smanjuje se raspodjeljivi dio. Mijenja se struktura kapitala. OBVEZNICE - vrlo slabo razvijen financijski instrument u RH EMISIJA OBVEZNICA ( IZDAVANJE) prikupljanje sredstava tueg kapitala u cilju investiranja - prilikom emisije obveznica postoje 3 situacije ( s toke gledita emitenta) 1) emisija obveznica po nominalnoj vrijednosti 2.) emisija obveznica uz diskont 3.) emisija obveznica uz premiju - s gledita investitora ( banaka, ulagaa) je ista podjela kao s gledita emitenta - da li e biti 1.,2. ili 3. varijanta ovisi o odnosu kamata na obveznice i trine kamatne stope - kamata na obveznice = ugovorena kamata - u irem smislu obveznice su kreditni instrument - ako je kamata na obveznice jednaka trinoj kamatnoj stopi tada se obveznice prodaju ( emitiraju) po nominalnoj vrijednosti - ako je trina kamatna stopa vea ( npr. 9%), a kamate na obveznice nie ( 8%) tada se emitiraju uz DISKONT ( po cijeni nioj od nominalne) - ako je trina kamatna stopa nia od kamate na obveznice tada se emitiraju ( prodaju) uz PREMIJU ( po cijeni vioj od nominalne) AMORTIZACIJA OBVEZNICE ( tehnike amortizacije ( povrata) obveznice) - 2 sustava amortizacije ( otplate) obveznice 1. JEDNOKRATNI SUSTAV- kamate se obraunavaju i isplauju jednom ili vie puta godinje, a glavnica ( dug) se vraa na kraju roka za iskup obveznica ( terminske obveznice) 2. VIEKRATNI SUSTAV otplata obveznica vri se putem anuiteta koji se sastoje od dijela duga ( glavnice) i kamate ( serijske obveznice) . Karakteristian je za kredite tj. krediti se vraaju pomou anuiteta UTJECAJ DISKONTA I PREMIJE NA PRIHODE I RASHODE IZDAVATELJA I INVESTITORA U OBVEZNICE eISPIT.com - Online ispiti i skripte

IZDAVATELJ ( emitent obveznica) INVESTITOR ( ulagatelj)

DISKONT - poveava rashode od kamata - uveava prihode od kamata

PREMIJA - utjee na smanjenje rashoda od kamata - smanjuje prihode od kamata

KNJIENJA KOD IZDAVATELJA jednokratni sustav amortizacije obveznica a) emisija po nominalnoj vrijednosti DUGUJE 100 iro raun 100.000,00 kn Rashodi od kamata 8.000,00 kn POTRAUJE 957 Emitirane obveznice 100.000,00 kn Obveze za obraunate kamate 8.000,00 kn

b) emisija uz diskont DUGUJE POTRAUJE 100 iro raun 90.000,00 957 Emitirane obveznice kn 100.000,00 kn Diskont na emitirane obveznice 10.000,00 Rashodi od kamata Obveze za obraunate kamate 8.000,00 kn 8.000,00 kn Rashodi od kamata Diskont na emitirane 1.000,00 obveznice 1.000,00 Obveze za kamate iro raun 8.000,00 8.000,00 Dakle, amortizacija diskonta ( linearna) knjii se u korist konta diskonta, a na teret rashoda od kamata. c) emisija uz premiju DUGUJE 100 iro raun 110.000,00 kn POTRAUJE 957 Emitirane obveznice 100.000,00 kn Premija na emitirane obveznice 10.000,00 Obveze za obraunate kamate 8.000,00 kn

Rashodi od kamata 8.000,00 kn Premija na emitirane obveznice 1.000,00 Rashodi od kamata 1.000,00 Obveze za kamate iro raun 8.000,00 8.000,00 Kod amortizacije premije umanjuju se rashodi od kamata.

AMORTIZACIJA DISKONTA I PREMIJE - 2 sustava 1.) LINEARNI ne uvaava vremensku preferenciju novca. Iznos premije ili diskonta dijeli se brojem perioda povrata. 2. ) METODA EFEKTIVNIH KAMATA uvaava vremensku preferenciju novca ( MRS 39) KNJIENJE KOD INVESTITORA - obratno nego kod emitenta eISPIT.com - Online ispiti i skripte

VRSTE OBVEZNICA - obveznice prema dospijeu mogu biti 1) TERMINSKE dospijee na kraju roka 2) SERIJSKE otplauju se putem anuiteta - obveznice prema osiguranju mogu biti 1) OSIGURANE ako su vezane uz hipoteku emitenta 2.) NEOSIGURANE- ako nisu vezane uz hipoteku emitenta - obveznice obzirom na registraciju mogu biti 1.) NA IME 2.) NA DONOSIOCA - obveznice prema obraunu kamata mogu biti 1.) OBVEZNICE S NULTOM KAMATOM ( zero interest bonds) 2.) OBVEZNICE S PROMJENJIVOM KAMATNOM STOPOM - obveznice obzirom na mogunost zamjene mogu biti 1.) KONVERTIBILNE 2.) NEKONVERTIBILNE - obveznice prema opozivu mogu biti 1.) OPOZIVE mogu opozvati ( otkupiti) prije dospjee 2.) NEOPOZIVE - obveznice prema emitentu mogu biti 1.) DRAVNE OBVEZNICE izdaje ih Ministarstvo financija 2.) MUNICIPALNE obveznice lokalne uprave i samouprave 3.) KORPORATIVNE emitiraju ih poslovni subjekti RAUNOVODSTVENO PRAENJE PRIPAJANJA I AKVIZICIJA POSLOVNE KOMBINACIJE - predstavljaju poslovne transakcije pripajanja, spajanja i akvizicija ( stjecanja) vlasnitva - javljaju se pojavom korporativnih drutava ( dionikih drutava) ubrzava se proces poslovnih kombinacija - 20. stoljee je stoljee intenzivnih poslovnih kombinacija- nastavlja se i danas PRIPAJANJA AKVIZICIJE SPAJANJA mogu biti 1. HORIZONTALNA u okviru iste grane ili grupacije - cilj je poveanje trinog udjela - tehnoloko, tehniki, ekonomsko povezivanje - zapoela poetkom 20.stoljea 2. VERTIKALNA - spajanja vjerovnika i dunika - vjerovnici ponude ugovore svojim dunicima da pretvore svoj dug u udjele ( kapital) - oprata se dug ali se preuzimaju dionice - kombinacije izmeu financijskih institucija i proizvodnog sektora - npr. Mitsubishi group Mitsubishi bank 3. banka na svijetu po veliini - banka na vrhu dri grupu japanski model pripajanja 3. KONGLOMERATI - cilj je maksimiziranje dobiti Sve poslovne kombinacije mogu biti - prijateljske- nastaju ugovorom izmeu 2 ili vie poslovnih subjekata - neprijateljske bez ugovora TIPOVI POSLOVNIH KOMBINACIJA -PRIPAJANJA eISPIT.com - Online ispiti i skripte

- A+B = A - jedan subjekt ostaje kao pravni subjekt, a ostali se likvidiraju - imovina i obveze drutva B prelaze u bilancu drutva A - jedan poslovni subjekt pripaja jedan ili vie subjekata ( poslovno pripajanje moe ukljuiti kupnju neto imovine ukljuujui svaki goodwill) - imovina i obveze jedne kompanije prenose se na drugu, a prva kompanija prestaje postojati. - ovaj tip poslovnog spajanja poznatiji je u literaturi kao FUZIJA, a ilustrira se kao A+B= A ILI B - SPAJANJA ( STATUTARNA KONSOLIDACIJA) -A+B=C - dva ili vie poslovnih subjekata spajaju se u jedan novoformirani subjekt - imovina i obveze obiju kompanija prenose se na novu kompaniju, a obje prvobitne kompanije prestaju postojati - ovaj tip poslovnog spajanja obino se naziva STATUTARNA KONSOLIDACIJA, a ilustrira se kao A+B= C -STJECANJE VLASNITVA ( AKVIZICIJA) - jedan poslovni subjekt stjee dionice ili udjele drugog subjekta umjesto stjecanja neto imovine drugog subjekta - svoj udio u kapitalu steenog poduzea stjecatelj ukljuuje u svoja posebna financijska izvjea kao ulaganje u podrunice - kada stjecatelj stekne vie od 50% dionica ili udjela u drugom poslovnom subjektu tada dolazi do matino-podrunikog odnosa pri emu se kod sastavljanja izvjetaja koristi MRS 27 Konsolidirani financijski izvjetaji i raunovodstvo ulaganja u podrunice - A+ B = AB niti jedan subjekt ne gubi pravnu osobnost, formira se grupa Najvie ima akvizicija, pa onda pripajanja, a najmanje spajanja. MOTIVI SUBJEKATA ZA POSLOVNE KOMBINACIJE - individualni motivi, teko ih je sistematizirati 1. poveanje trita ( trinih udjela) znai poveanje prihoda i poveanje profita ( dobiti) 2. prirodna bogatstva - kombinacijama se stjeu prirodna bogatstva npr. kompanije iz drvne industrije akvizicijom mogu osigurati pristup boljoj sirovini( kvalitetnijim umama) 3. intelektualni kapital stjecanje nekih subjekata moe biti motivirano preuzimanjem znanja, iskustva, tradicije - stjecanje visokoobrazovanog ljudskog potencijala 4. transferne cijene -prenosi se dobit s podruja viih poreznih stopa u podruje niih poreznih stopa 5. problem zatite okolia - u jednoj zemlji mogu biti strogi propisi o zatiti okolia tako da neke industrije uope ne mogu proizvoditi, ali se zato ti pogoni mogu otvoriti u drugoj ( preteito siromanoj) zemlji gdje e se ostvariti zapoljavanje lokalnog stanovnitva RAUNOVODSTVENO PRAENJE PRIPAJANJA Kako se vri pripajanje 1. plaanjem za novac drutvo A za novac kupuje dionice od dioniara drutva B 2. razmjenom dionica ( najee) - drutvo A emitira dionice. Prije toga treba vidjeti omjer razmjene izmeu dionica A i B. Interes drutva A je da taj omjer bude to vei ( 1:100) . Tada se dionice razmjenjuju. Dioniari drutva B postaju dioniari drutva A, ali s manjim udjelom. Drutvo B se likvidira, ali moe ostati dalje kao neka podrunica. eISPIT.com - Online ispiti i skripte

3. razmjenom duga preuzimanjem duga Drutvo A sklapa ugovor sa drutvom B da A preuzima obveze drutva B prema vjerovnicima, a B za uzvrat daje dionice. Tu je mogunost i emisija obveznica. 4. kombiniranom metodom ( kombinacija prethodne 3 metode) RAUNOVODSTVENA METODA PRIPAJANJA ( MSFI 3 to.14) ( od 2005. metoda kupnje) FAZE 1. Nakon dubinskog snimanja drutva koje se pripaja, drutvo inicijator pripajanja A inicira sklapanje ugovora o pripajanju s drutvom koje je predmet pripajanja ( B) . ( dubinsko snimanje = due diligence) 2. Drutvo A angaira ( ako ugovorom nije posebno precizirano) neovisnog procjenitelja za procjenu fer vrijednosti neto imovine ( imovina obveze) drutva B. 3. Utvruje se troak stjecanja drutva B na slijedei nain: TRINA CIJENA EMITIRANIH DIONICA DRUTVA A RAZMIJENJENIH ZA DIONICE DRUTVA B + OVISNI TROKOVI PRIPAJANJA ( trokovi procjene, konzaltinga, administrativne i sudske naknade, registracija integriranog subjekta) = TROAK PRIPAJANJA DRUTVA B 4. Utvrivanje razlike troka i fer vrijednosti neto imovine subjekta koji se pripaja PROCJENA FER VRIJEDNOSTI - 2 metode - STATIKA ( imovina obveze) - DINAMIKA ( budui novani primici i izdaci) . Diskontirani budui isti novani tok je jednak fer vrijednosti poduzea. RAZLIKA TROKA PRIPAJANJA I FER VRIJEDNOSTI METODA KUPNJE Troak pripajanja B Fer vrijednost neto imovine Goodwill ( MSFI 3 t.51) Negativni goodwill( MSFI 3 t.56) 120 mil kn 100 mil kn 20 mil kn 100 mil kn 120 ml kn 20 mil kn

Troak pripajanja je objektivno utvrdiv, a fer vrijednost je procijenjena veliina. Goodwill se tretira iskljuivo kao dugotrajna nematerijalna imovina. ( prije je mogao biti i rashod). Prije se amortizirao, a sada se na kraju godine ponovno procjenjuje i po potrebi vri se umanjenje. Negativni goodwill je prihod ili odgoeni prihod ( pasivno vremensko razgranienje). Prije je postojala i metoda udruivanja interesa, ali se ta metoda sada vie ne koristi. Fer vrijednost utvruju ovlateni procjenitelji, revizori i sl. tu nema egzaktnosti. Najvie se to radilo u vrijeme pretvorbe. Pretvorba nije isto to i privatizacija. Privatizirali su se oni koji su u pretvorbi postali dravno vlasnitvo, a onda su se privatizirali. FER VRIJEDNOST eISPIT.com - Online ispiti i skripte

- statiki i dinamiki koncept Inventurna komisija, inventura - utvruju se sve pozicije imovine i obveza Spot cijena = trenutna, ona koju plaamo Statika metoda Zbroj imovine zbroj obveza ( po fer vrijednosti) = fer vrijednost poduzea U knjigama poduzee vrijedi koliko je glavnica ( uplaena i zaraena), a trina vrijednost je neto drugo. Problem procjene se uglavnom javlja kod dugotrajne imovine, pogotovo ako je davno nabavljena i u knjigama otpisana, a jo uvijek se koristi u proizvodnji. Dinamika metoda - temelji se na buduim zaradama tj. sadanjoj vrijednosti buduih zarada ( profita) - treba ocijeniti koje e poduzee donositi vee profite u budunosti 1. procjenjuju se budui ( npr. za 5-10 godina) novani primici i izdaci i utvruje se njihova razlika 2. utvruje se isti novani tok 3. primjenjuje se diskontna stopa na isti novani tok u svrhu utvrivanja sadanje vrijednosti poduzea. Diskontna stopa bi trebala biti interna stopa rentabilnosti koja najbolje odgovara prosjenoj trinoj kamatnoj stopi. Problemi: procjena novanih tokova i izbor diskontne stope. Dominantna je statika metoda, a kod dinamike uzimaju se povijesni podaci o dobiti, a onda se na temelju njih vri procjena za 5-10 godina. Kod statike metode manje su mogunosti manipulacije. MSFI 3 tretira goodwill iskljuivo kao dugotrajnu imovinu. Prije je mogao biti ili imovina ili rashod, sad samo kao imovina. Negativni goodwill je prihod ili odgoeni prihod ili alternativno umanjenje dugotrajne nenovane imovine. Negativni goodwill ima pozitivan utjecaj na rezultat bilo kroz prihode ili kroz manje trokove. Goodwill se prije amortizirao, a sad vie ne nego se vri umanjenje imovine. Dakle, ne sustavna amortizacija nego se u svakoj godini moe otpisati drugi iznos sukladno procjeni na dan bilance. AKVIZICIJA VLASNITVA ( STJECANJE) - najei u praksi 1. NEMA ZNAAJNIJEG UTJECAJA I NEMA KONTROLE Ulaganje do 20% METODA TROKA

2. POSTOJI ZNAAJAN UTJECAJ ALI NEMA KONTROLE- mogu utjecati na poslovnu politiku

Ulaganje od 20 do 50% METODA UDJELA

3. POSTOJI KONTROLA- donose sve vane odluke Ulaganje preko 50%

F
METODA UDJELA eISPIT.com - Online ispiti i skripte

Metoda troka MRS 27 - primjenjuje se kad je ulaganje manje od 20% - primjenjuju je subjekti koji su u grupi za konsolidaciju - stjecanje se evidentira po troku nabave - troak nabave = trina cijena dionica + ovisni trokovi nabave (razne provizije brokerima, burzi i sl) - prihod kod ove metode priznaje se u visini dividendi koje je izglasalo drutvo ije se dionice dre - alternativno, prihod od prodaje dionice - kapitalni dobitak = prihod od prodaje troak stjecanja Metoda udjela ( MRS 28) - koriste oni subjekti koji sastavljaju individualne financijske izvjetaje tj. oni koji su izvan grupe za konsolidaciju - troak stjecanja je isti kao kod metode troka - prihod se priznaje kao proporcionalni udjel u neto dobiti drutva ije se dionice dre. To se knjii kao poveanje financijske imovine i istovremeno poveanje prihoda 04/77. Ako je ostvaren gubitak tada se knjii proporcionalno smanjenje imovine i poveanje rashoda. 72/04 KONSOLIDACIJA FINANCIJSKIH IZVJETAJA ( MRS 27) - kad jedno poduzee ima mo nad vie od polovine glasakih prava drugog poduzea ( POSTOJI KONTROLA) - kada jedno poduzee ima mo upravljanja financijskim i poslovnim politikama drugog poduzea na temelju statuta ili sporazuma - kad jedno poduzee ima mo imenovanja ili smjene veine lanova uprave ili odgovarajueg upravljakog tijela drugog poduzea - kad jedno poduzee ima mo usmjeravanja veine glasova na sastancima upravnog odbora ili odgovarajueg upravljakog tijela SLUAJEVI KADA SE NE VRI KONSOLIDACIJA FINANCIJSKIH IZVJETAJA A. Kada menadment matice, iako ima veinski udio, nema sposobnost kontrole podrunice -1.) kad je podrunica u reorganizaciji ili steaju i kad kontrolu dri sud ili steajni upravitelj 2.) kad se podrunica nalazi u inozemstvu gdje strana zemlja prema svojim zakonima moe imati odreena ogranienja B. Kada se oekuje da e matica imati privremenu kontrolu nad podrunicom tada konsolidacija financijskih izvjetaja nije potrebna 1. ) matica za odreeno vrijeme namjerava prodati dionice podrunice 2.) politiko okruenje inozemne podrunice je takvo da se oekuje skoro gubljenje kontrole 3.) zbog transakcije otkupa vlastitih emitiranih dionica ( trezorske dionice) to vri podrunica, gubi se kontrola nad podrunicom, a time i potreba za konsolidacijom izvjetaja POSTUPAK KONSOLIDACIJE FINANCIJSKIH IZVJETAJA 1. Financijski izvjetaji matice i njenih podrunica zbrajaju se po jednakim pozicijama tako da se prilikom zbrajanja o tome vodi rauna kao da se radi o jednom raunovodstvenom subjektu. To znai da se meusobne transakcije eliminiraju. 2. Eliminacija ili ponitavanje meukompanijskih poslovnih dogaaja. a) meukompanijska ulaganja tj. ulaganja u dionice ili udjele matice eliminiraju se s glavnicom ( dionice po nominalnoj vrijednosti, zadrani dobici i rezerve) podrunice b) meukompanijska potraivanja i obveze tj. potraivanja matice i obveze podrunica meusobno se ponitavaju c) meukompanijski dobici i gubici ostvareni unutar skupine iskljuuju se iz konsolidacije financijskih izvjetaja eISPIT.com - Online ispiti i skripte

SUTINA KONSOLIDACIJE KONSOLIDACIJA FINANCIJSKIH IZVJETAJA MATICE B MRS 27 t.7 Matica ne treba sastavljati konsolidirane izvjetaje ako i samo ako: a) je matica koja je u cijelosti ovisno drutvo u neijem vlasnitvu ili je ovisno drutvo u djelominom vlasnitvu drugog subjekta i njegovih drugih vlasnika, ukljuujui da su oni koji inae nemaju glasaka prava obavijeteni o tome da matica nee prikazati konsolidirane financijske izvjetaje i da se tome ne protive b) se matiinim dunikim ili vlasnikim instrumentima ne trguje na ureenom tritu ( domae ili strane burze kapitala ili OTC trite, ukljuujui domae ili regionalno trita) d.o.o. c) matica nije predala niti je u procesu predavanja svojih financijskih izvjetaja Komisiji za vp ili drugoj regulatornoj organizaciji u svrhu izdavanja bilo koje vrste instrumenata na ureenom tritu d) krajnji ili bilo koji posredni vlasnik matice sastavlja konsolidirane financijske izvjetaje raspoloive za javnu upotrebu u skladu sa MSFI Na temelju ovih kriterija treba odluiti da li neto ide u konsolidaciju ili ne. Postoje razliita tumaenja; da li svi kriteriji trebaju biti ispunjeni ili samo jedan. POSTUPAK KONSOLIDACIJE IZVJETAJA ( MRS 27 t.24-36) a) Financijsko izvjee matice i njenih ovisnih drutava koji se koriste u pripremi konsolidiranih izvjea moraju se pripremiti na isti izvjetajni datum ( razlika najdue tri mjeseca) b) Konsolidirani financijski izvjetaji trebaju se sastavljati koritenjem istih raunovodstvenih politika za jednake transakcije i druge poslovne dogaaje u slinim okolnostima.l Proces konsolidacije: 1. Eliminacija knjienja u pomonim evidencijama ( ne u glavnoj knjizi) 2. Radne biljeke za eliminaciju 3. Sastavljanje konsolidirane bilance, RDG Konsolidacija je jednostavna tamo gdje nema zaliha . Nerealizirani dobici i gubici u zalihama ( interna realizacija) predmet je eliminacije. Npr. ako Kra ima podrunicu u BIH onda se na njihovom skladitu nalazi roba Kraa koju je Kra prodao podrunici. Podrunica to dalje prodaje svojim ovisnim drutvima. Jedino kada je podrunica prodala sve onda je to prihod matice. Iz zaliha treba eliminirati dobit matice. FINANCIJSKI INSTRUMENTI PRIZNAVANJE I MJERENJE Definiranje financijskih instrumenata To je bilo koji ugovor na temelju kojeg nastaje financijska imovina jednog subjekta te financijska obveza ili glavniki instrument drugog subjekta. Financijska imovina MRS 39 Novac Ugovorno pravo da se primi novac eISPIT.com - Online ispiti i skripte

Ugovorno pravo na razmjenu financijskih instrumenata s drugim subjektima Glavniki instrumenti drugog subjekta ( dionice) Financijske obveze To je bilo koja obveza kojom je ugovorena: a) predaja novca ili bilo koje druge financijske imovine drugom poduzeu b) razmjena financijskih instrumenata s drugim subjektima prema uvjetima koji su potencijalno nepovoljni Glavniki instrumenti To je ugovor koji dokazuje iznos udjela u imovini drugog subjekta nakon umanjenja svih njegovih obveza ( dokaz o udjelu u neto imovini subjekta) RAZVRSTAVANJE FINANCIJSKE IMOVINE 1. Financijska imovina i obveze po fer vrijednosti kroz RDG ( koja se dri za trgovanje, trgovaki portfelj, kratkorona financijska imovina) 2. Zajmovi i potraivanja ( plasmani, uglavnom dugoroni) 3. Ulaganja koja se dre do dospijea ( ulaganja u dugorone obveznice, dravne, municipalne) 4. Imovina raspoloiva za prodaju ( investicijski, dugoroni portfelj) 1. i 4. vrsta - imamo 2 fonda - kratkoroni - zarada na fluktuacijama cijena - dugoroni investicijski interes je dividenda - kod 1. vrste svaka promjena je prihod ili rashod, a kod 4.vrste svaka promjena je promjena glavnice Banke mogu imati sve 4 pozicije, banke vrlo intenzivno ulau u obveznice. Investicijski fondovi ne mogu imati 2. poziciju zajmovi i potraivanja Osiguravajua drutva mogu imati sve pozicije.

eISPIT.com - Online ispiti i skripte